Mu kiwandiiko ekyayita, twakwataganya engeri ez’obunnabbi ez’ekkondeere ery’okutaano, nga lye zisanze esooka, n’etteeka lya Ssande erinaatera okujja. Okutunuulira ekkondeere ery’okutaano ng’erisooka ku makondeere asatu agasembayo, nga tugoberera enkola egamba nti ekisooka kiraga ekisembayo, kikwataganya omulimu gw’Obusiraamu ogw’obunnabbi mu zisanze esooka ne musisi ow’omu Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emu. Nnafuna ebbaluwa ey’ebyuma okuva eri mukwano gwange ku lunaku olwaddirira olwo lwe twakubaganyako ebirowoozo ku kiwandiiko kino mu lukuŋŋaana lwa Ssabbiiti, era mukwano gwange naye yali agezaako okukwataganya ekkondeere ery’omukaaga, nga lye zisanze ey’okubiri, n’etteeka lya Ssande erinaatera okujja. Eno nkola ntuufu, kubanga amakondeere asatu agasembayo ze zisanze essatu.
Ne nalaba, ne mpulira malayika ng’abuuka wakati mu ggulu, ng’ayogera n’eddoboozi ddene nti, Zisanze, zisanze, zisanze, abatuula ku nsi olw’amaloboozi amalala ag’ekkondeere ag’abamalayika abasatu, abakyali okufuuyibwa! Okubikkulirwa 8:13.
Eng’ombe esatu ezisembayo ziri akabonero ak’enjawulo munda mu mbuutu musanvu, nga bwe kiri nti amakanisa asatu agasembayo ga njawulo okuva ku mana agasooka, era n’obubonero obusatu obusembayo ga njawulo munda mu bubonero omusanvu. Amazima gano ag’obunnabbi gange gabadde gaayogerwako emirundi mingi mu myaka egiyise. Wamu n’omusana oguva mu kulowooza ku ekizibu ekisooka n’eky’okusatu ng’akabonero ka alufa ne omega, kitugwanira era okulowooza ku bizibu ebyo bisatu ng’okukozesebwa okw’emirundi esatu okw’obunnabbi.
Okukozesebwa okw’emirundi esatu okw’obunnabbi kulaga nti engeri zonna ez’obunnabbi ez’akabi akasooka n’ak’okubiri zijja kubaawo mu kabi ak’okusatu. Akabi akasooka kaali Buyisiramu obw’e Buwalabu era ak’okubiri kaali Buyisiramu obw’e Tulukiya. Akabi akasooka kaali ka “kubonyaabonya” era ak’okubiri kaali ka “kutta” ekitundu eky’okusatu eky’abantu.
Okubonya okw’Akabonyo ak’Olubereberye
Era baweebwa obutabatta, wabula okubabonyaabonya emyezi etaano; era okubonaabona kwabwe kwali ng’okubonaabona kw’enjaba, bweluma omuntu. … Era baalina emisira ng’enjaba, era mu misira gyabwe mwalimu obusagwa; era obuyinza bwabwe bwali bwa kulumya abantu emyezi etaano. Okubikkulirwa 9:5, 10.
Okufa kw’Ekizibu eky’Okubiri
Awo bamalayika abana ne basumululwa, abaali bategekeddwa essaawa emu, n’olunaku lumu, n’omwezi gumu, n’omwaka gumu, okutta ekitundu eky’okusatu eky’abantu. … Olw’ebyo bisatu ekitundu eky’okusatu eky’abantu ne kittibwa, omuliro, n’omukka, ne kibiriiti ebyava mu mimwa gyabwe. Okubikkulirwa 9:15, 18.
Abantu abataattibwa, abaali ebitundu ebibiri ku bisatu, tebeenenya.
N’abasajja abaasigalawo abatattibwa kawumpuli zino ne batenenya ku bikolwa eby’emikono gyabwe, baleme okusinzanga badayimooni n’ebifaananyi ebya zaabu ne ffeeza ne kikomo ne jjinja ne mbaawo; ebitalaba, so tebimpulira, so tebitambula. So tebenenya ku butemu bwabwe, newaakubadde ku bulogo bwabwe, newaakubadde ku bwenzi bwabwe, newaakubadde ku bubbi bwabwe. Okubikkulirwa 9:20, 21.
Amakondeere musanvu gaafananyizibwa n’ebibonerezo omusanvu eby’enkomerero, era mu lunyiriri olw’amakumi abiri amakondeere gayitibwa bibonerezo. Amerika ye kitundu kimu eky’okusatu eky’obumu obw’emirundi esatu obw’omusota, ensolo nnnabbi ow’obulimba, era ettibwa ng’obwakabaka obw’omukaaga ku mateeka ga Ssande. Okufa kwayo kwaleetebwa olw’okusinza okw’obulimba, okufaananyizibwa “emirimu gy’emikono gyabwe,” “okusinza” “dayimooni n’ebifaananyi ebya zaabu, ne ffeeza, n’ekikomo, n’amayinja, n’emiti,” “obussi,” “eddogo,” “obwenzi” ne “obubbi.”
Okusinza okw’obulimba, okukiikirirwa okusinza ku Ssande, kye “kivaako” kye balina okwenenya, naye tebeenenya, n’olwekyo “ekivaamu” kwe kubonyaabonyezebwa n’okufa ebireetebwa enzige z’Obusiraamu. Newakubadde ng’ekitundu ekimu eky’okusatu eky’abantu, Amasaza Amagatte aga Amerika, kittibwa mu kiseera ky’etteeka lya Ssande, ebitundu ebibiri eby’okusatu ebisigadde tebyenenya.
Obubonero n’Abamalaika
Obuzibu obusooka n’obwokubiri bikwatagana n’abamalayika ab’asooka n’ab’okubiri ab’ebyafaayo bya Millerite, era ebyafaayo ebyo byeddibwamu ddala n’obutuufu bwabyo bwonna mu byafaayo by’abantu emitwalo kikumi mu obukumi buna mu enkumi nnya. Ebyafaayo by’abantu emitwalo kikumi mu obukumi buna mu enkumi nnya bye byafaayo by’omumalayika ow’okusatu, era bikwatagana n’obuzibu obw’okusatu. Nga bwe kiri nti obubonero obulaga amakubo obw’ebyafaayo bya Millerite bweddibwamu mu byafaayo by’abantu emitwalo kikumi mu obukumi buna mu enkumi nnya, bwe kityo n’obubonero obulaga amakubo obw’obuzibu obusooka n’obwokubiri buliddibwamu mu byafaayo by’omumalayika ow’okusatu.
“Obubaka obw’olubereberye n’obwokubiri bwaweebwa mu 1843 ne mu 1844, era kaakano tuli wansi w’okulangirira kw’obwokusatu; naye obubaka bwonna obusatu bukyateekwa okulangirirwa. Kikulu nnyo kaakano nga bwe kyali buli kiseera emabega nti buddirizibwe eri abo abanoonya amazima. Mu kuwandiika ne mu kwogera, tuteekwa okuwulizisa okulangirira kuno, nga tulaga ensengeka yaabwo, n’engeri obunnabbi gye bukozesebwamu obututwala eri obubaka bwa malayika ow’okusatu. Tewayinza kubaawo wa kusatu awatali olubereberye n’olwokubiri. Obubaka buno tuteekwa okubuwa ensi mu bitabo ebifulumizibwa, mu njigiriza ez’omumwa, nga tulaga mu lunyiriri lw’ebyafaayo eby’obunnabbi ebintu ebyaliwo n’ebyo ebinaabaawo.” Selected Messages, ekitabo 2, 104.
Omulimu gwaffe ng’abayizi b’obunnabbi kwe kugatta obubaka bw’abamalayika ab’olubereberye n’olwokubiri mu bubaka bw’omumalayika ow’okusatu. Awatali bubaka bubiri obwasooka, tosobola kuba na bubaka bwa kusatu, kubanga “tewayinza kubaawo bwa kusatu awatali bwa lubereberye n’obwokubiri.” Kino kituufu mu nsonga y’“okuddiring’ana,” kubanga bwe watabaawo lubereberye na lwakubiri, olwo olwokusatu mu butuufu luba lwe lubereberye. Era kituufu ne mu nsonga y’“ebirimu,” kubanga obubonero obw’obunnabbi obw’olubereberye n’olwokubiri bwe bwanjula obubonero bw’olwokusatu. Mu kubala tewali lwa kusatu awatali lubereberye na lwakubiri, era ne mu bunnabbi tewali bubonero bwa kkubo mu mumalayika ow’okusatu, singa obubonero bwa kkubo obw’olubereberye n’olwokubiri buba birekeddwawo.
“Katonda yawa obubaka obw’Okubikkulirwa 14 ekifo kyabwo mu lunyiriri lw’obunnabbi, era omulimu gwabwo tegugenda kukoma okutuusa ku nkomerero y’ebyafaayo by’ensi eno. Obubaka bw’omumalayika ow’olubereberye n’obw’omumalayika ow’okubiri bukyali mazima ag’ekiseera kino, era busaanidde okutambula nga bugenderera wamu n’obuno obuddirira. Omumalayika ow’okusatu alangirira okulabula kwe n’eddoboozi ddene. ‘Oluvannyuma lw’ebyo,’ bwe yagamba Yokaana, ‘nalaba omumalayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi mangi, era ensi n’emasamasa olw’ekitiibwa kye.’ Mu kumasamasa kuno, omusana gw’obubaka bwonna obusatu gwegattiddwa wamu.” The 1888 Materials, 803, 804.
Omulimu gwaffe kwe kulaga “mu lunyiriri olw’ebyafaayo eby’obunnabbi ebintu ebyabaddawo” mu ntambula y’AbaMillerite, “n’ebintu ebiribaawo” mu ntambula y’abo emitwalo kikumi mu enkumi nnya.
“ Mukama anaatera okubonereza ensi olw’obutali butuukirivu bwayo. Anaatera okubonereza ebibiina by’eddiini olw’okugaana kwabwe omusana n’amazima ebyabaweebwa. Obubaka obukulu, obugatta awamu obubaka bw’abamalayika ow’olubereberye, ow’okubiri, n’ow’okusatu, bulina okuweebwa ensi. Buno bwe bulina okuba omugugu gw’omulimu gwaffe.” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 950.
Okugatta obubaka bw’omumalaika ow’olubereberye n’ow’okubiri kwe kumulisiza ensi omumalaika ow’Okubikkulirwa ekkumi n’omunaana bw’akka. Yagamba nti, “‘Oluvannyuma lw’ebyo,’ Yokaana n’agamba nti, ‘Nalaba omumalaika omulala ng’akka ng’ava mu ggulu, ng’alina amaanyi mangi, ensi n’emulisizibwa n’ekitiibwa kye.’ Mu kumulisizibwa kuno, omusana gw’obubaka bwonna obusatu gwegugattibwa.” “Okumulisizibwa” okukwatagana n’“ensi” “okumulisizibwa” kutuukirizibwa nga “omusana gw’obubaka bwonna obusatu gugattiddwa.” Omulimu ogw’okugatta layini ku layini obubaka obusatu, nga baleeta ebyafaayo by’Aba-Millerite mu kukwataganira awamu n’ebyafaayo by’abo akasiriivu mu obunaana mu nnya mu enkumi, era gulina okukolebwa ne ku bibonyoobonyo ebisatu.
Okugwa kwa Babulooni, nga bwe kwalangirirwa malayika owokubiri, tekuyinza kwawulwamu ku bubaka bwa malayika ow’olubereberye. Obubaka bwa malayika ow’olubereberye bwalambulula Okujja kwa Kristo okw’Okubiri mu 1843, era obubaka bwe bwalemererwa, ekiva mu bubaka obwo ne kireeta okugwa kw’amakanisa g’Abapolotesitante. Ekivudde mu kyo kye kyali malayika owokubiri; ensibuko yali kulemererwa kwa malayika ow’olubereberye. Singa tewaaliwo malayika ow’olubereberye, tewaandibaddewo kugwa kwa Babulooni nga bwe kwalangirirwa malayika owokubiri. Ekintu ekyagatta ensibuko n’ekivaamu awamu kyali “ekiseera.” “Ekiseera” (1843) tekyatuukirira, era okulemererwa okwo kwe kwaleeta “ekivaamu.” “Ensibuko” yali nsobi ey’okutegeera nti obunnabbi obusatu Miller bwe yali atuuseeko mu bukyamu nti bwandikomekkerezeddwa nga 1843. Obunnabbi obwo obusatu obw’ennaku 1335, 2300, n’emyaka 2520 Miller yali akkiriza nti bwandikomekkerezeddwa n’okujja kwa Kristo ku bire mu 1843. Obunnabbi obw’ekiseera Miller bwe yali ategedde mu bukyamu bwe bwalemererwa, kyawa Abapolotesitante ensonga ey’okugaana obubaka bwa malayika ow’olubereberye, era malayika owokubiri n’ajja. Malayika ow’olubereberye ye yali “ensibuko,” era owokubiri ye yali “ekivaamu.”
Obubaka bwa malayika asooka n’obwa malayika owookubiri tebuyinza kwawulwa, kubanga buyungiddwa mu bunnabbi okuyitira mu kiseera eky’obunnabbi. Zisanze esooka n’eyookubiri nazo ziyungiddwa mu bunnabbi okuyitira mu “kiseera.” Obunnabbi obw’ekiseera obwa zisanze esooka obulaga emyaka kikumi mu ataano egy’okubonyaabonyezebwa bukoma ddala awatandikira obunnabbi obw’ekiseera obw’emyaka ebikumi bisatu mu kyenda mu gumu n’ennaku kkumi na ttaano obwa zisanze eyookubiri etta. Obunnabbi obw’ekiseera buyunga zisanze esooka n’eyookubiri era buyunga n’obubaka bwa malayika asooka n’obwa malayika owookubiri.
Okutuukirira kw’obunnabbi obw’ebiseera obw’ekibonyoobonyo eky’olubereberye n’ekyokubiri kwawa amaanyi obubaka bw’omumalayika ow’olubereberye era ne kuleeta omumalayika ow’Okubikkulirwa kkumi okukka okutangaaza ensi n’ekitiibwa kye. Ng’ayogera ku mumalayika ow’olubereberye, Sister White yawandiika nti “nagambibwa nti obuweereza bwe bwali bwa kutangaaza ensi n’ekitiibwa kye era okulabula omuntu ku busungu bwa Katonda obujja.” Obwo bwe buweereza bwe bumu ddala obw’omumalayika ow’okusatu ow’Okubikkulirwa kkumi na munaana.
“Malaika eyegatta mu kulangirira obubaka bwa malaika ow’okusatu agenda okumuliisa ensi yonna n’ekitiibwa kye. Wano walagulwa omulimu ogw’ensi yonna era ogw’amaanyi agatamanyiddwa bulijjo. Entambula ya Adventi ey’omu 1840–44 yali kwoleka kwa kitiibwa okw’amaanyi ga Katonda; obubaka bwa malaika ow’olubereberye bwatuusibwa ku buli kifo ky’obuminsani mu nsi, era mu mawanga agamu ne wabaawo okwagala kw’eddiini okusinga obunene okwakeereddwa okulabibwa mu nsi yonna okuva ku Nkyukakyuka y’Ekkanisa ey’omu kyasa eky’ekkumi n’omukaaga; naye bino birisingibwa entambula ey’amaanyi wansi w’okulabula okusembayo okwa malaika ow’okusatu.
“Omulimu gulifaanana n’ogw’Olunaku lwa Pentekoote. Nga ‘enkuba ey’olubereberye’ bwe yaweebwa, mu kufukibwa kw’Omwoyo Omutukuvu ku kutandika kw’enjiri, okusobozesa ensigo ey’omuwendo okumera, bwe kityo ne ‘enkuba ey’oluvannyuma’ eriba eweebwa ku nkomerero yaayo olw’okwengera amakungula. ‘Awo lwe tunaamanya, bwe tunaayongera okumanya Mukama: okufuluma kwe kutegekeddwategekeddwa ng’enkya; era alijja gye tuli ng’enkuba, ng’enkuba ey’oluvannyuma n’ey’olubereberye eri ensi.’ Koseya 6:3. ‘Kale musanyuke, mmwe abaana ba Sayuuni, mujagulize Mukama Katonda wammwe: kubanga abawadde enkuba ey’olubereberye mu kigero ekituufu, era alibatonnyesezza enkuba, enkuba ey’olubereberye, n’enkuba ey’oluvannyuma.’ Yoweeri 2:23. ‘Mu nnaku ez’oluvannyuma, bw’ayogera Katonda, ndifuka ku Mwoyo Gwange ku bonna abalina omubiri.’ ‘Era olulituuka, buli alikaabira erinnya lya Mukama alirokoka.’ Ebikolwa by’Abatume 2:17, 21.”
“Omulimu omukulu ogw’enjiri tegugenda kukomekkerezebwa nga gulina okwolesebwa okutono okw’amaanyi ga Katonda okusinga bwe kwali ku ntandikwa yaagwo. Obunnabbi obwatuukirizibwa mu kufukibwa kw’enkuba ey’olubereberye ku ntandikwa y’enjiri, bugenda nate okutuukirizibwa mu nkuba ey’oluvannyuma ku nkomerero yaayo. Bino bye ‘ebiseera eby’okuwummuzaamu’ omutume Peetero bye yalindirira bwe yagamba nti: ‘Kale mwenenye, mukyuke, ebibi byammwe bisangulibwewo, ebiseera eby’okuwummuzaamu bwe birijja okuva mu maaso ga Mukama; era alituma Yesu.’ Ebikolwa by’Abatume 3:19, 20.” The Great Controversy, 611.
Okutuukirizibwa kw’obunnabbi obw’ebiseera obukwata ku kubonaabona okusooka n’okwokubiri kwe kwaleetera malayika okukka okumulisa ensi n’ekitiibwa kye mu mwaka gwa 1840, ne kuwa obubaka bwa malayika asooka amaanyi, era okutuukirizibwa kw’okubonaabona okwokusatu kwe kwaleetera malayika okukka okumulisa ensi n’ekitiibwa kye ku lunaku lwa 9/11, ne kuwa obubaka bwa malayika owokusatu amaanyi. Okumulisibwa kw’ensi kutuukirizibwa nga ebisinde byombi bigattibwa awamu ne bikozesebwa nga ennyiriri ezikwatagana—olunyiriri ku lunyiriri. Obubaka bw’okubonaabona okw’emirundi esatu bwe buwa obubaka bwa bamalayika abasatu amaanyi. Obubaka buno bulukibwa wamu nga ennyiriri bbiri: olumu lwa munda ate olulala lwa bweru. Bamalayika abasatu bakiikirira omulimu gw’abantu ba Katonda, era omulimu gwabwe guweebwa amaanyi olw’okutuukirizibwa kw’okubonaabona okw’emirundi esatu. Eky’ebweru bwe Busiraamu n’omulimu gwabwo ogw’obunnabbi, ate eky’omunda ye Kristo mu bantu Be—essuubi ery’ekitiibwa. Olw’ensonga eno, Yuda asibibwa ku ndogoyi mu bunnabbi bwa Yakobo obukwata ku ebyo batabani be ekkumi n’ababiri bye bakiikirira mu nnaku ez’enkomerero.
Awo Yakobo n'ayita batabani be, n'agamba nti, Mwekuŋŋaanye awamu, ndyoke mbabuulire ebiribatuukako mu nnaku ez'oluvannyuma. Mwekuŋŋaanye awamu, muwulire, mmwe batabani ba Yakobo; muwulirize Isiraeri kitammwe. … Yuda, ggwe oyo baganda bo gwe balitendereza: omukono gwo guliba mu nsingo z'abalabe bo; abaana ba kitaawo balikuvuunamira. Yuda mwana gwa mpologoma: okuva ku muyiggo, mwana wange, olinnyuse: yakutama, yagalamira ng'empologoma, era ng'empologoma enkadde; ani aligizuukusa? Omuggo ogw'obwakabaka teguliva mu Yuda, so n'omuteesi w'amateeka okuva wakati w'ebigere bye, okutuusa Siiro bw'alijja; era gy'ali abantu gye balikuŋŋaanira. Ng'asiba omwana gw'endogoyi ku muzabbibu, n'omwana gw'endogoyi ye ku muzabbibu omulonde; yanyoza ebyambalo bye mu mwenge, n'engoye ze mu musaayi gw'emizabbibu: Amaaso ge galiba gamyufu olw'omwenge, n'amannyo ge galiba malungi olw'amata. Olubereberye 49:1, 2, 8–12.
Kristo ye Mpologoma ow’omu kika kya Yuda, eyanaaza ebyambalo bye mu musaayi, era ye “omuzabbibu omulonde,” era mu ngeri ey’obunnabbi asibiddwa ku “mwana gw’endogoyi.” Obubaka obw’ebweru obw’ebizibu ebisatu busibiddwa ku bubaka obw’omunda obw’abamalayika abasatu. Malayika ow’olubereberye n’ow’okubiri baddukira wamu ne malayika ow’okusatu, era ekizibu eky’olubereberye n’ekyokubiri biteekwa okuddukira wamu n’ekizibu eky’okusatu.
Ekisumuluzo
Olutalo lwa Nineve ye “kisumuluzo” ekireeta ekizikiza kya Obusiraamu ku nsi ng’ekiwundu ekitta eky’Obukatoliki bwa Rooma kiwonyezebwa ku mateeka ga Ssande agali kumpi okujja, ge musisi ogw’Okubikkulirwa kkumi na kumu, awajjira ekibonyoobonyo eky’okusatu amangu ago. Kijja mu “ssaawa” ey’omusisi.
Awo mu kiseera ekyo ne wabaawo omusisi ogw’amaanyi, ekitundu eky’ekkumi eky’ekibuga ne kigwa, era mu musisi ne mufiiramu abantu emitwalo musanvu: n’abasigalawo ne batya nnyo, ne bagulumiza Katonda ow’omu ggulu. Zziga eryokubiri liyiseewo; era, laba, zziga eryokusatu lijja mangu. Okubikkulirwa 11:13, 14.
Etteeka lya Ssande litandika ekiseera ky’okugezesebwa kw’ensi ku kifaananyi ky’ensolo, era olutalo lw’e Nineeve kye kisumuluzo ekiraga okuwangulwa kw’obwakabaka obw’omukaaga, nga malaaya w’e Ttuulo ajjukirwa ng’atandika okuyimba ennyimba ze mu kutuukiriza Isaaya essuula ey’amakumi abiri mu ssatu. Ekigezo ky’ekifaananyi ky’ensolo kye kigezo ekisinziirwako okusalawo enkomerero y’omuntu ey’emirembe n’emirembe, era esalibwawo ng’ekiseera eky’ekisa tekinnaggwaako. Ekiseera eky’ekisa kikoma eri ensi Mikayiri bw’ayimirira. Ekiseera ky’okugezesebwa kw’ensi ku kifaananyi ky’ensolo ekyogerwako mu Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’essatu, okuva ku lunyiriri olw’ekkumi n’ebbiri n’okweyongerayo, kiragibwa mu kifaananyi ky’ekiseera ky’okugezesebwa kw’Amawanga Amagatte aga Amerika ku kifaananyi ky’ensolo.
“Amerika, ensi ey’eddembe ly’eddiini, bwe kiryegatta n’Obwapapa mu kuwuwaliza omuntu ku by’omwoyo n’okumuwaliriza okuwa ekitiibwa ssabbiiti ey’obulimba, abantu ab’omu nsi zonna ez’oku nsi yonna balikulemberwa okugoberera ekyokulabirako kyakyo.” Testimonies, volume 6, 18.
Ekifaananyi ky’ensolo mu kiseera ky’okukemebwa mu United States kyawula era ne kiteeka akabonero ku bantu obukumi kikumi mu enkumi amakumi ana mu nnya ab’Okubikkulirwa musanvu, era ekifaananyi ky’ensolo mu kiseera ky’okukemebwa eri ensi yonna kiteeka akabonero ku kibiina ekinene eky’Okubikkulirwa musanvu.
“Amawanga amalala ganaagoberera ekyokulabirako kya Amerika. Newakubadde nga ye yeekulembera, naye ekizibu kye kimu kirijja ku bantu baffe mu bitundu byonna eby’ensi.” Testimonies, volume 6, 395.
Ekisumuluzo ekikiikirizibwa olutalo lwa Nineve kiraga okutandika kw’ebiseera eby’okugezesebwa kw’ekifaananyi eri ensi, ate era ne kiraga n’enkomerero y’ebiseera eby’okugezesebwa kw’ekifaananyi eri Amerika. Ekisumuluzo ekikiikirizibwa olutalo lwa Nineve kiggulawo obunnya obutalina bottomless pit obuleeta amataba g’Obusiraamu, obukiikirizibwa ng’enzige mu nsi. Ekisumuluzo ekyo ku nkomerero y’okukaaba okw’ekiro ekya ttumbi kikiikirizibwa ekisumuluzo ekiggulawo obunnya obwo bwennyini mu Amerika ku ntandikwa y’okukaaba okw’ekiro ekya ttumbi.
Ekisumuluzo mu Amerika kiragibwa mu Eby’Abaleevi essuula ey’amakumi abiri mu ssatu ng’embaga y’amakondeere, endogoyi bw’esumululwa ku ntandikwa y’okulangirira omulanga gw’omu ttumbi. Ekisumuluzo ekyo kizunguluzibwa ebibulungwa by’omuliro eby’e Nashville bwe bituuka. Embaga y’amakondeere n’obulumbaganyi ku Nashville Obusiraamu bwe busumululwa bifaananyi eby’olutalo lw’e Nineeve ku kiseera ky’etteeka lya Ssande.
Etteeka ly’Olusande ye nkomerero y’okulangirira okuleekaana kw’“ettumbi,” kubanga olwo okuleekaana okwo kufuuka okuleekaana “okw’amaanyi,” era olw’obuwaze bw’obunnabbi entandikwa y’ekiseera ekyo eteekwa okulaga enkomerero yaakyo. Mu kibonoobono ekisooka, Obusiraamu bwali bwa kubonyaabonya amagye ga Rooma, agakiikirira Amerika ey’Obwegassi, okumala emyaka kikumi mu ataano. Olusumuluzo (olutalo lw’e Nineeve) lulaga entandikwa y’okulangirira okuleekaana kw’ettumbi, era n’embaga y’amakondeere bw’etyo. Mu Ebyabaleevi essuula amakumi abiri mu ssatu, waliwo ennaku kkumi na ttaano wakati w’embaga y’amakondeere ne Pentekooti, nga nayo ye mbaga y’Ensiisira. Ennaku ezo ekkumi n’ettaano mu kiseera ky’ekigezo ekikwata ku kifaananyi ky’ensolo mu Amerika ey’Obwegassi zikwatagana n’emyaka ekikumi mu ataano egy’okubonyaabonyezebwa mu kibonoobono ekisooka. Ekkumi n’ettaano kye kimu eky’ekkumi ekya kikumi mu ataano.
Ennaku ezo kkumi na ttaano (emyaka kikumi mu ataano) zikoma ekiseera eky’emyaka ebikumi bisatu mu kyenda mu gumu n’ennaku kkumi na ttaano bwe kitandika. Okuva nga 22 Okitobba, 1844, ekiseera eky’obunnabbi tekikyali kya kukozesebwa, n’olwekyo emyaka kikumi mu ataano egy’okubonyaabonyezebwa gye kabonero k’ennaku kkumi na ttaano ez’omu Eby’Abaleevi essuula ey’amakumi abiri mu ssatu, ezitandika n’embaga y’amakondeere, oluvannyuma lw’ennaku ttaano ne waddawo okulinnya kw’ebbendera, oluvannyuma lw’ennaku endala ttaano ne waddawo okusala omusango okw’Olunaku olw’Okutangirira, ate ne wayitawo ennaku ttaano okutuuka ku kuyiyibwa kw’Omwoyo okwa Pentekoote.
Awo we “ssaawa, n’olunaku, n’omwezi, n’omwaka, okulagira okutta ekitundu eky’okusatu eky’abantu” we bitandikira. “Ssaawa” ye ssaawa ey’okukungula kw’ensi okunene, kwe kugamba etteeka lya Sande. “Olunaku” lwe lunaku olw’okuwalanira kwa Mukama ng’ekkanisa ya Balokole b’Olunaku olw’Omusanvu ey’Abalaodikiya efuuyibwa okuva mu kamwa ka Mukama.
Kubanga bo ggwanga eritalina magezi ga kuteesa, so tewali kutegeera mu bo. Singa baalina amagezi, singa baategeera kino, singa balowooza ku nkomerero yaabwe! Omu ayinza atya okugoba olukumi, era babiri okudduka n’emitwalo kkumi, okuggyako ng’Olwazi lwaabwe lubatunze, era Mukama ng’abagadde? Kubanga olwazi lwabwe si nga Olwazi lwaffe, abalabe baffe bennyini nga be bajulirwa. Kubanga omuzabbibu gwabwe gwa mu muzabbibu gwa Sodomu, era gwa mu nnimiro za Ggomola: ezabbibu zaabwe zabba za mususa, ebibala byabwe bikawa: Omwenge gwabwe butwa bwa misota, era butwa bwa njoka obukambwe. Kino tekiteresezza wamu nange, nga kisibiddwa akabonero mu by’obugagga byange? Okuwalana eggwanga n’okusasula bya nze; ekigere kyabwe kiriseerera mu kiseera ekigereke: kubanga olunaku olw’akabi kaabwe luli kumpi, era ebigenda okubatuukako byanguwa. Kubanga Mukama alisalira abantu be omusango, era alyenenya olw’abaweereza be, bw’aliraba ng’amaanyi gaabwe gaggwaawo, era nga tewali asibiddwa oba eyasigalawo. Era aliyogera nti, Bali wa bakatonda baabwe, olwazi lwe baesiga. Ekyamateeka Olwokubiri 32:28–37.
“Ekiseera” eky’omusisi gwe nsi lwe “lunaku olw’akabi kaabwe.” Kye kirango eky’omusango ku abo abali mu Adventism abatategeera kumanya okweyongedde mu nnaku ez’oluvannyuma. Balonze olwazi olw’obulimba okuzimba ennyumba yaabwe ku lwo, naye mu mazima, olwazi lwaabwe musenyu.
“Okulabula kuzze: Tewali kkirizibwa kuyingizibwa kyonna ekinaakankanya omusingi gw’okukkiriza kwe tubaddeko nga tuzimba okuva ddala obubaka bwe bwajja mu 1842, 1843, ne 1844. Nnali mu bubaka buno, era okuva olwo mbadde nnyimiridde mu maaso g’ensi, nga ndi mwesigwa eri ekitangaala Katonda kye yatuwa. Tetugenderera kuggyako bigere byaffe ku mutendera kwe byateekebwa bwe twanoonyanga Mukama buli lunaku n’okusaba okw’amazima, nga tunoonya ekitangaala. Mulowooza nti nnandyagadde okusuula ekitangaala Katonda kye yampa? Kinaabanga ng’Olwazi olw’Ebiro byonna. Kibadde kinŋŋamba okuva lwe kyampa.” Review and Herald, April 14, 1903.
“Omwezi” gukiikirira omwezi ogusooka.
Kale musanyuke, mmwe abaana ba Sayuuni, musanyukire mu Mukama Katonda wammwe; kubanga yabawa enkuba ey’olubereberye mu kigero ekituufu, era alibatonnyesereza enkuba, enkuba ey’olubereberye n’enkuba ey’oluvannyuma mu mwezi ogusooka. Era ebisenge eby’okuwuulirangamu eŋŋaano birijjula eŋŋaano, n’ebyoto birisukkuuma omwenge n’amafuta. Era ndibazzizaawo emyaka enzige gye zaalya, ekiwuggwe, n’olususu, ne kabenje, eggye lyange eddene lye natuma mu mmwe. Era mulirya ebingi ne mukkuta, ne mutendereza erinnya lya Mukama Katonda wammwe, eyabakolera eby’ekitalo; era abantu bange tebalikwatibwa nsonyi emirembe gyonna. Era mulimanya nga nze ndi wakati mu Isirayiri, era nga nze Mukama Katonda wammwe, so tewali mulala yenna; era abantu bange tebalikwatibwa nsonyi emirembe gyonna. Yoeri 2:23–27.
Ku “ssaawa” y’etteeka ly’Olusande, Obusiraamu obw’akabi akookusatu bulumba nga tebusuubirwa, era enzikiriza y’Abadiventi ey’e Lawodikiya ekwatibwa ensonyi kubanga Abadiventi abo baba beesize olwazi lw’omusota. Mu kiseera ekyo, mu mwezi ogusooka, enkuba ey’oluvannyuma efukibwa ku bantu abalongooseddwa. Awo Amerika ettibwa, oluvannyuma lw’okubonyaabonyezebwa okuva e Nashville n’okweyongerayo. Okubonyaabonyezebwa, kwe kuzikirizibwa kw’ebibuga, kutandika, era ku ssaawa y’etteeka ly’Olusande Amerika ekoma (ettibwa) ng’obwakabaka obw’omukaaga mu bunnabbi bwa Bayibuli, ne kireetawo ekiseera eky’ekigezo ky’ekifaananyi ky’ensolo eri ensi, ekikoma ng’obwakabaka obw’omunaana butuuka ku nkomerero yaabwo, nga tewali abuyamba (buttibwa).
Fulaati
Omugga Fulaati gulagibwa mu ngeri ey’ekyokulabirako ne Obusiraamu, era Fulaati kitegeeza nti, “ebala, oba kubwatuka.” Mu kabi akookubiri empewo ennya ezisibiddwa ku Fulaati ziteebwa.
Awo malayika ow’omukaaga n’afuuwa, ne mpulira eddoboozi okuva mu mayembe ana ag’ekyoto eky’ezaabu ekiri mu maaso ga Katonda, nga ligamba malayika ow’omukaaga eyalina ekkondeere nti, “Sumulula bamalayika abana abasibiddwa ku mugga omunene Fulaati.” Awo bamalayika abana ne basumululwa, abaategekebwa olw’essaawa, n’olunaku, n’omwezi, n’omwaka, okutta ekitundu eky’okusatu eky’abantu. Okubikkulirwa 9:13–15.
Fulaati yali ekiikirira ensalo ey’ebuvanjuba ey’Ensi ey’Okusuubizibwa, era Obusiraamu bwe “baana b’ebuvanjuba” mu bunnabbi. Engeri yaabwe ey’obunnabbi kwe kuba nga baziyizibwa ne bateebwa, nga kitandika ne Kaagaali okuyingizibwa ku mugozi ne Saala.
Awo Katonda n’agamba nti, Saala mukazi wo alikuzaalira ddala omwana ow’obulenzi; naawe olimutuuma erinnya lye Isaaka: era ndinyweza endagaano yange naye okuba endagaano ey’emirembe gyonna, era n’ezzadde lye oluvannyuma lwe. Era ku bikwata ku Isimaeri, nkulidde: laba, mmuwa omukisa, era ndimufuula omugimu, era ndimwaza nnyo nnyo; alizaala abakungu kkumi na babiri, era ndimufuula eggwanga eddene. Olubereberye 17:19, 20.
Isimaeri yakolebwa okuba ey’ebibala bingi, era Fulaati kitegeeza ey’ebibala. Ku nkomerero y’obunnabbi obw’emyaka kikumi mu ataano obw’okubonyaabonyezebwa okw’obuyinike obusooka, obunnabbi obw’essaawa emu, olunaku lumu, omwezi gumu n’omwaka gumu bwatandika obusiraamu bwe bwasumululwa okutta ekitundu eky’okusatu eky’abantu. Ku Sunday law obwakabaka obw’omukaaga obw’obunnabbi bwa Bayibuli buttibwa, era bwe kitundu eky’okusatu ekya Rooma ey’omulembe guno. Obusiraamu bwali bukugirwa nga August 11, 1840, mu kussibwamu amaanyi kw’obubaka bwa malayika ow’olubereberye, era ne busumululwa mu kussibwamu amaanyi kw’obubaka bwa malayika ow’okusatu nga 9/11.
Ku lunaku lwa 9/11, okussibwako akabonero kw’abantu emitwalo kkumi n’ena mu enkumi nnya kwatandika ng’okusala omusango gw’abafu kuwedde, n’okusala omusango gw’abalamu ne kutandika. Obusiraamu obw’akabi ak’okusatu bwe bwasumululwa ku lunaku lwa 9/11, amangu ago ne bukugirwa mu kiseera ky’okussibwako akabonero.
“Okwolesebwa kuno kwawaebwa mu mwaka 1847, mu kiseera bwe waaliwo ab'oluganda Abadiventi batono nnyo abaakwata ssabbiiti; era ku abo, waaliwo batono nnyo abaali balowooza nti okugikwata kwa mugaso nnyo okutuuka okussaawo enjawulo wakati w’abantu ba Katonda n’abatakkiriza. Kaakano okutuukirira kw’okwolesebwa okwo kutandise okulabika. ‘Entandikwa y’ekiseera ekyo eky’okulabiramu ennaku,’ ekyayogerwako wano, tekyogera ku kiseera ebibonerezo lwe biritandika okufukibwa, wabula ku kiseera ekimpi ennyo nga tebinnafukibwa, nga Kristo ali mu watukuvu. Mu kiseera ekyo, omulimu gw’obulokozi bwe gunaaba gunaatera okuggwaako, ennaku zirijja ku nsi, era amawanga galisunguwala, naye nga geekwatawa okukomya obutaziyiza mulimu gwa malayika ow’okusatu. Mu kiseera ekyo ‘enkuba ey’oluvannyuma,’ oba okuzza obuggya okuva mu maaso ga Mukama, erijja, okuwa amaanyi eri eddoboozi ery’amaanyi erya malayika ow’okusatu, n’okuteekateeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera ebibonerezo omusanvu eby’enkomerero lwe birifukibwa.” Early Writings, 85.
“Ekiseera ekimpi” ekikulembera okuggala kw’ekiseera ky’ekisa kye kiseera “Kristo ali mu watukuvu” ng’a “maliriza” “omulimu gw’obulokozi.”
“Mu nkola ey’obufaananyi, eyali ekisiikirize eky’ekiweebwayo n’obwakabona bwa Kristo, okulongoosebwa kw’awatukuvu gwe gwali omukolo ogw’enkomerero ogwakolebwanga kabona asinga obukulu mu mirimu gy’okuweereza egy’omwaka. Gwali mulimu ogw’enkomerero ogw’okutangirira—okuggyawo oba okuteekawo wala ekibi okuva mu Isiraeri. Gwali gulaga nga bwe gubeera omulimu ogw’enkomerero mu kuweereza kwa Kabona waffe Asinga Obukulu mu ggulu, mu kuggyawo oba okusangulawo ebibi by’abantu Be, ebyawandiikibwa mu bitabo eby’omu ggulu. Okuweereza kuno kuzingiramu omulimu ogw’okunoonyereza, omulimu ogw’omusango; era kugoberera mangu okujja kwa Kristo ku bire by’omu ggulu n’obuyinza n’ekitiibwa ekinene; kubanga bw’alijja, buli nsonga eneeba yamaze okusalibwako. Yesu agamba nti: ‘Empeera yange eri wamu Nange, okusasula buli muntu nga omulimu gwe bwe guli.’ Okubikkulirwa 22:12. Guno gwe mulimu gw’omusango, ogukulembera amangu ddala okujja okw’okubiri, ogulangirirwa mu bubaka bwa malayika ow’olubereberye obw’omu Okubikkulirwa 14:7 nti: ‘Mutye Katonda, mumuwe ekitiibwa; kubanga ekiseera eky’omusango gwe kituuse.’” The Great Controversy, 352.
“Okusangulwawo kw’ebibi by’abantu Be” kubaawo mu kiseera eky’omusango gw’abalamu.
Kale mweenenye, mukyuke, ebibi byammwe bisangulibwe, ebiro eby’okuwummuza bwe birijja okuva mu maaso ga Mukama; era alituma Yesu Kristo, eyababuulirwa edda: gwe eggulu liteekwa okusemberera okutuusa ku biro eby’okuzzibwawo kw’ebintu byonna, Katonda bye yayogera mu kamwa k’abannabbi be bonna abatukuvu okuva ku lubereberye lw’ensi. Ebikolwa by’Abatume 3:19–21.
Okusobola okwenenya, omuntu alina okuba mulamu, era okwenenya Pawulo kuno kw’ayogerako wano mu ngeri yaakwo etuukiridde kubaawo nga “ebiro eby’okuwummuzibwa birituuka.” Okuwummula n’okuwummuzibwa gwe musulo ogw’oluvannyuma, ogwatandika malayika ow’amaanyi ow’omu Okubikkulirwa kkumi na munaana bwe yakkira okwolesa ensi ekitiibwa kye. Malayika oyo ow’amaanyi era ye malayika ow’olubereberye ow’nga Agusito 11, 1840, eyakkira nga Obusiraamu bukugiddwa, era malayika oyo yali “si muntu mulala yenna wabula Yesu Kristo.” “Okuwummuzibwa” n’“ebiro eby’okuzzaawo ebintu byonna” bitandika Obusiraamu bwe butuusibwa okusunguwaza amawanga, ne bulyoka bukugibwa ng’abantu akasiriivu mu enkumi kkumi n’ennya basibiddwa akabonero. 9/11 etegeeza ebiro eby’okuwummuzibwa n’okuwummula, gwe musulo ogw’oluvannyuma, era etegeeza ekiseera eky’“okuzzaawo ebintu byonna.” Ekizzibwaawo lwe kkanisa, era yo okuva ku bujeemu bwa 1863 ebadde kkanisa erwana, naye erifuuka kkanisa ewangudde mu kiseera ky’okusiba akabonero ak’abantu akasiriivu mu enkumi kkumi n’ennya.
Ekkanisa erwana erimu eŋŋaano n’enjiri ebitabuddwa awamu, era ekkanisa ewangudde kye kiweebwayo ekya Pentekooti eky’ebibala ebibereberye eby’eŋŋaano. Ku 9/11, Balamu yakuba endogoyi omulundi ogwasooka, era Balamu (Amerika ey’Amasaza Amagatte) yatandika olutalo olw’ensi yonna olw’okulwanyisa obutujju amangu ddala oluvannyuma lw’obulumbaganyi obw’ekibwatukira. Endogoyi ya Balamu ekiikirira obubi obusatu obukola akabi akookusatu, era obugendera awamu n’obubaka bw’abamalayika abasatu. N’olwekyo, mu ngeri ey’obunnabbi, obubi obusatu bufugibwa emitendera esatu egy’abamalayika abasatu. Olw’ensonga eno, Balamu bw’akuba endogoyi omulundi ogw’okubiri, kiba kukubisaamu emirundi ebiri, nga bwe kiba bulijjo ku mutendera ogw’okubiri. Wakati w’ennimiro z’emizabbibu ebbiri ez’ensi ey’ekitiibwa ey’edda eyennyini n’ey’omulembe guno ey’omwoyo, Obusiraamu bwakuba Isiraeri nga 7 Okitobba 2023, era amangu ddala Gaza n’eteekebwako ekkomo, ate oluvannyuma Obusiraamu bujja kukuba Nashville.
Obulumbaganyi bw’e Nashville bwe bwokubiri ku bulumbaganyi obw’ekibwatukira obubiri obubaawo wakati w’ennimiro z’emizabbibu mu bujulizi bwa Balamu. Nashville eraga akabonero k’olugendo olw’obunnabbi, obubaka bw’okuleekaana okw’omu ttumbi we bwegattira ku malayika owokubiri. Obubaka bw’okuleekaana okw’omu ttumbi butandika abayigirizwa ba Kristo ababiri (abakiikirira obubaka bwa malayika owokubiri) bwe basumulula endogoyi ku ntandikwa y’okuyingira okw’obuwanguzi. Olugendo olwo olw’ekikungo ku nkomerero lutuusa ku musaalaba, ogukiikirira musisi ow’etteeka lya Ssande erinaatera okujja, malaaya w’e Rooma w’awangulira obwakabaka obw’omukaaga obwogerwako mu bunnabbi bwa Bayibuli, oluvannyuma lw’okumala ebbanga ly’ebyafaayo bya Amerika ey’Obumu nga yeerabiddwa.
Malaaya bw’alitandika okuyimba ennyimba ze mu kiseera ky’etteeka lya Ssande, olutalo lw’e Nineeve luliba lumaze okuddamu okubaawo, era ekisumuluzo ekiraga okuggulwawo kw’ekiseera eky’okugezesebwa ku kifaananyi ky’ensolo mu nsi kiriba kimaze okukyusibwa. Olutalo lw’e Nineeve luba nkomerero y’okulangirira kw’okuleekaana okw’omu ttumbi, okulangirira okwo ne kulyoka kufuuka okuleekaana okw’eddoboozi ery’omwanguka okwa malayika owokusatu. Entandikwa y’ekiseera ekyo, eragibwa obulumbaganyi obw’ekibwatukira ku Nashville, nayo eriba emaze okulagibwa mu kifaananyi ky’olutalo lw’e Nineeve, kubanga Yesu, nga ye Alufa ne Omega, bulijjo alaga enkomerero ng’akozesa entandikwa. Obulumbaganyi ku Nashville, ng’obunnabbi bwe bwetaagisa, buliteekwa okubaamu ebiranga obuwanguzi bwa Rooma ku Buperusi obusobozesa Obusiraamu okujjuza ensi ekizikiza. Donald Trump ye kabonero k’ekifaananyi kya Rooma, n’olwekyo aliwangula mu lutalo lw’e Nineeve olukwatagana n’obulumbaganyi ku Nashville, naye amaanyi ge ag’okuziyiza amataba g’Obusiraamu galiba gamaze okukendeezebwa.
Olutalo Ronald Reagan lwe yasobola okuwangula mu 1989 lwali lutalo lwa butiti olwali lutandise ku nkomerero y’Olutalo lw’Ensi Yonna Olwokubiri. Olutalo lwa Trump olw’obutiti lwe lutalo lw’e Panium, era luviirako Olutalo lw’Ensi Yonna Olwokusatu mu kiseera ky’etteeka lya Ssande, olwalagibwa mu bifaananyi by’olutalo lw’e Actium era n’olutalo lw’e Nineveh. Olutalo lwa Trump olw’obutiti, olukiikirirwa olutalo lw’e Panium, luviirako okumenyawo “ekisenge” ekyawula ekkanisa ne gavumenti ekiri mu Ssemateeka, nga bwe kwalagibwa mu kifaananyi ky’okumenyawo “ekisenge” kya Berlin mu 1989.
Nashville ekiikirira ekiseera endogoyi ya Balamu w’enyigiriza ekigere kya Balamu ku bbugwe, bwe kityo ne kiraga okulemazibwa ku bbugwe. Ekiseera ky’omulanga gw’omu ttumbi kitandika n’ekibaawo ekitomera bbugwe ow’okwawula ali mu Ssemateeka, bwe kityo ne kiramba entandikwa y’okussibwawo kw’ekifaananyi ky’ensolo (okugatta ekkanisa ne gavumenti) n’akabonero k’oku lugendo akalaga mu kifaananyi okumenyebwawo kwa bbugwe ow’okwawula ku nkomerero y’okussibwawo kw’ekifaananyi ky’ensolo. Donald Trump alyogera mu ngeri ey’obunnabbi ng’akozesa ekiragiro kya pulezidenti ekiraga mu kifaananyi okwogera okubaawo ku tteeka lya Ssande, nga bwe kyakiikirirwa mu Mateeka agakwata ku Bannaggwanga n’Okukuma Obujeemu aga 1798. Awo aliwangula abawagira enkola y’okugatta ensi yonna ab’omu kibiina kya Democratic ne bannaabwe aba RINO abawagira enkola y’okugatta ensi yonna ab’omu kibiina kya Republican. Obuwanguzi bwe ku balabe abakiikirirwa Buperusi mu lutalo lw’e Nineeve bulireka enjuyi zombi ez’olutalo lw’ebyobufuzi nga ziweddemu amaanyi ageetaagisa okuziyiza enzige z’Obusiraamu eziribuna ensi. Ekigere kya Trump ekinyigiriziddwa ye bbugwe ali ku ntandikwa y’okulangirira omulanga gw’omu ttumbi, okulangirira okwo okutuusa ku bbugwe ali ku nkomerero.
Tujja kweyongera ku kulowooza kuno ku bibonyaobonyo ebisatu mu kiwandiiko ekiddako.