Tuli mu kulambulula okutuukirizibwa kkumi n’abiri kw’obunnabbi obwa Mesiya mu kitabo kya Matayo, era tubigattanya n’obubonero bw’ekkubo bwa ba 144,000. Tukakasizza okuzalwa kwa Kristo nga obubonero bw’ekkubo bw’ekiseera eky’enkomerero, ekitandika buli nteekateeka y’enkyukakyuka ey’okutereeza. Okuzalwa kwa Kristo kugattagana ne 1989, ekiseera eky’enkomerero kya ba 144,000. Obubonero obwo bulijjo bujjirwako obubonero we obubaka butwalibwa mu lujjudde, abantu bonna balyoke babeerengawo abavunaanyizibwa oluvannyuma.
Okutuukirizibwa okw’okubiri okw’ObuMesiya kwali okuyigiriza kwa Kristo mu ngero, okulambulula enkola egakozesebwa okuwaayo obubaka obuterekebwa mu ngeri entegeke oluvannyuma lw’ekiseera eky’enkomerero, bwe wabaawo okweyongera okw’okumanya okuleeta obubaka eri eggeneresoni eyo ey’enjawulo. Kwali mu 1831 eri Abamillerite era mu 1996 eri ekibiina ky’abantu 144,000. Nga obubaka buba buteekeddwa mu lwatu, oluvannyuma bufuna amaanyi olw’okutuukirizibwa kw’obunnabbi okumaka entandikwa y’enteekateeka y’okugezesebwa. Okunywezebwa okwo kwali nga Agusito 11, 1840 eri Abamillerite era 9/11 eri abo 144,000.
Akabonero ak'obwa-Mesiya ak'okusatu ke Abatumwa ba 9/11
N’ajja n’atuula mu kibuga ekiyitibwa Nazaaleti, eryoke kituukirire ekyaayogerwa bannabbi nti, ayitibwe Omunazaaleti. Matayo 2:23.
Okuteebereza
Era waliva omuggo okuva mu kikolo kya Yese, n'ettabi lijja kumera okuva mu mizi gye. Isaaya 11:1, Abalamuzi 13.
Ensibuko y’ekigambo ky’Olwebbulaniya ekivvunulwa nga "Ettabi" ye Netzer, era ye nsibuko y’erinnya Nazareth. Ettabi liva mu bitundu eby’obwavu eby’e Nazareth.
Omukama ajja okuyita abavubuka okuva mu mitendera egy’obulamu egy’obwetoowaze okubayingiza mu buweereza bwe, nga bwe yakola ng’ali wano ku nsi mu mubiri. Yayitirira barabbi abasomye, n’alonda abavubi ab’obwetoowaze abatali basomye okubeera abayigirizwa be abasooka. Alina bakozi be g’ajja okuyita okuva mu bwavu n’obutamanyibwa. Nga bakola emirimu egy’obulijjo egy’obulamu, era nga bambadde ebyambalo ebikakafu, balabibwa abantu ng’abatali ba muwendo. Naye banafuuka amayinja ag’omuwendo, okumurika nnyo eri Mukama. ‘Banaabe bange,’ bw’ayogera Mukama ow’eggye, ‘ku lunaku lwe nnaakuŋŋaanya ebyange eby’omuwendo.’ Review and Herald, Maayi 5, 1903.
Obuyinza bw’Omwoyo Omutukuvu, obuyinza bwa Mukyala White, n’obuwagizi obw’Omwoyo Omutukuvu obwawebwa eri Jones ne Waggoner byagaanyiibwa mu 1888, nga Kola bwe yajeemera obuyinza bwa Musa.
Bw’otyo obubaka bwa malayika ow’okusatu bunaabuulirwa. Nga ekiseera eky’okubuweereza n’amaanyi amasinga ennyo kituuka, Mukama alikola ng’akozesa ebikozesebwa ebyetoowaze, ng’akulembera ebirowoozo by’abo abyeewayo okuweereza kwe. Abakozi bajja kusobozesebwa n’okusiigibwa kw’Omwoyo gwe okusinga okutendekebwa mu bitongole by’ensoma. Abasajja abakkiriza era ab’okusaba balikakasibwa okugenda mu bugumu obutukuvu, ne balangirira ebigambo Katonda by’abawa. Ebibi bya Babilooni bijja kubikkulibwa. Ebyavaamu eby’entiisa eby’okusindika abantu okukuuma obulombolombo bw’ekkanisa nga bikakasibwa obuyinza bw’eggwanga, okuyingira kw’okukoleragana n’emmizimu, n’entambuza ey’ekwekwe naye ey’amangu y’obuyinza bwa Paapa—byonna bijja kubikkulibwa. Olw’ebirabula eby’amaanyi ebyo, abantu bajja kuzukusibwa. Emitwalo n’emitwalo gy’abantu bajja okuwulira, abo abatasoose kuwulira bigambo ng bino. Nga beewuunya bawulira obujulirwa nti Babilooni ye kkanisa egudde olw’ensobi n’ebibi byayo, olw’okugaana amazima ag’amuweerezeddwa okuva mu ggulu. Abantu bwe bagenda eri bayigiriza baabwe abaasooka nga babuuza n’obwegwanyiza nti, “Ebyo bwe bityo ddala?”, abasumba baleeta ensomi z’obulimba, ne balagula ebigambo ebisanyusa, okukendeeza entiisa yaabwe era okukyamya eddoboozi ly’omutima erizukkuse. Naye kubanga bangi bagaana okukkiriziganya ku buyinza bw’abantu bwokka ne basaba ekigambo ekituufu nti, “Bw’atyo bw’ayogera Mukama,” abasumba abamanyikiddwa mu bantu bangi, nga Bafalisaayo ab’edda, nga bajjudde obusungu kubanga obuyinza bwabwe bubuusibwamu, balikwatirako nti obubaka buno bwa Setaani, era bazuukuse mu bantu abawagala ekibi abangi okuswaza, okuvuma, n’okubonyaabonya abo abakibuulira. Empaka Enkulu, 606.
Emimwa egy’esittama mu kwogera okuva mu bitundu eby’obwavu eby’e Nazaaleti gyatuuka ku "okuwakana" okw’Isaaya 27.
Mu kigero, bwe kifulumira, ojja kuwakanira n'akyo: akomya omuyaga gwe omukambwe ku lunaku lw'omuyaga ogw'ebuvanjuba. Isaaya 27:8.
“Omuyaga ogw’Obuvanjuba” ogw’Obusiraamu, oguyimirizibwa ng’ “obuyinike obw’okusatu,” era n’ “okusunguwazibwa kw’amawanga,” gwalekululwa era ne guziyizibwa amangu ddala ku 9/11.
"Mu biro ebyo, nga omulimu ogw’obulokovu guggalawo, ennaku zijja ku nsi, era amawanga ganyiiga, naye galiziyizibwa obutatangira omulimu gw’omulayika ow’okusatu. Mu biro ebyo 'enkuba ey’oluvannyuma,' oba okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama, ejja okuwa amaanyi eddoboozi eddene ly’omulayika ow’okusatu, era n’okutegeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera lwe bijja okuyiwibwa ebiboko musanvu eby’enkomerero." Early Writings, 85.
Moses, Ellen White, A. T. Jones ne E. J. Waggoner ne beeyimiriza ku 9/11 nga abakuumi ba Abakkuku essuula ey’okubiri, abaabuza kye banaayogera mu 'okuwakana' kwa Isaaya, okutandika nga empewo ey’ebuvanjuba etuuse. Isaaya agamba nti 'okuwakana' kwe kutukuza abantu ba Katonda okuva ku bibi byabwe.
Mu kipimo, bwe kizamuka, onookiwakana nakyo; ayimiriza omuyaga gwe ogw’ekikambwe mu lunaku lw’omuyaga ogw’ebuvanjuba. Olw’ekyo obujeemu bwa Yakobo bunaazibwamu; era kino kye kibala kye kyonna ekiggyaawo ekibi kye: bwe afuula amayinja gonna g’ekyoto ng’amayinja ga kalayimu agamenyeddwamenyedwamu, ebibira n’ebifaananyi tebijja kuyimirira. Isaaya 27:8, 9.
Empaka ku nsonga y’enkuba y’enkomerero okubeera nga epimibwa ku 9/11, lwe Obusiraamu bwatululwa ne bulyoka bukomebwa, zitegeeza engeri obwonoonyi bwa Yakobo bwe bujjibwamu, ne kityo Yakobo n’akyusibwa n’afuuka Isirayiri. Okukyuka okuli mu Bayibuli okuva Yakobo, omusajja omuyimiririzi w’endagaano, okufuuka Isirayiri, kulaga omwaka gwa 1856, lwe ekibiina kya Millerite eky’e Firaderfiya ne kifuuka ekibiina kya Millerite eky’e Lawodikiya, era nga oluvannyuma lw’emyaka musanvu ne kifuuka Ekkanisa ya Abadiventisti b’Olunaku Ol’omusanvu ey’e Lawodikiya. Okukyuka okwo mu byafaayo bya Millerite kulaga akalambe mu byafaayo by’ab’emitwalo kkumi nnya n’enkumi nnya, lwe ekibiina kya Lawodikiya eky’ab’emitwalo kkumi nnya n’enkumi nnya kyuuka ne kifuuka ekibiina kya Firaderfiya eky’ab’emitwalo kkumi nnya n’enkumi nnya. Ekifo eky’okukyuka ekyo kye kiseera Yakobo, kitegeeza ‘awamba ekifo’, lwe yeefuula Isirayiri, kitegeeza ‘omuwanguzi’.
“Empaka” zitukuza ebibi bya Yakobo era n’afuuka Isirayiri omuwanguzi. Abo abakiikirizibwa ng’Isirayiri bawangula olw’omusaayi gw’Ekigambo n’ekigambo ky’obujulizi bwabwe.
Ne bamuwangula olw'omusaayi gw'Omwana gw'Endiga, n'olw'ekigambo eky'obujulirwa bwabwe; so tebaayagala obulamu bwabwe okutuusa ku kufa. Okubikkulirwa 12:11.
"Ekigambo eky'obujulizi bwabwe" kye obubaka omukuumi wa Habakkuku bwe yasaba okutegeera. Kikiikirira okutukuzibwa kwabwe n'omusaayi gw'Omwana gw'Endiga, ogw'okutuukirizibwa kwabwe.
Ndiyimirira ku mulimu gwange ogw'okukuuma, ne nneesimba ku munara; ndirindirira okulaba ky'anaangamba, n'ekyo kye ndiddamu bwe nnenyebwa. Habakkuku 2:1.
Ekyigambo "reproved" kitegeeza "okwogera naye mu mpaka," era kiraga "empaka" eza Isaaya ezigyawo ebibi bya Yakobo. Omulindirizi mu Habakkuku ayagala okumanya kye kinaabanga obujulizi bwe, era bamutegeeza nti obubaka obuwandiikiddwa ku mabao ga Habakkuku bukiriza abo abagala okusoma okudduka nga bayita mu Ebyawandiikibwa Ebitukuvu ne basanga obubaka bw’okutwalirwa mu butuukirivu olw’okukkiriza. Habakkuku essuula ey’okubiri, ku nkomerero y’ebigambo ebisooka bina, ebulambulula bulungi nti omulindirizi ali mu kibiina ky’abo abatwalirwa mu butuukirivu olw’okukkiriza.
Laba, omwoyo gwe ogw'eyimuse si mugolokofu mu ye; naye omutuukirivu aliba mulamu olw'okukkiriza kwe. Abakkuki 2:4.
Obubaka obuli ku bibao ebyo ebibiri bulaga amakubo ag’edda Yeremiya ge yayogerako. Naye omulindirizi wa Yeremiya bwe yafuuyira ekikondere, ekibinja ky’abajeemu, ab’emmeeme zaabwe ezikuziddwa, bagaana okuwulira. Baali ekibinja kye kimu ekyogereddwako mu nnyiriri eyasooka, abaagaana okutambula mu makubo ag’edda okusobola okufuna okuwummula n’okuzzaamu amaanyi.
Bw’atyo bw’ayogera Mukama, Muyimirire mu makubo, mutunule, mubuuzenga ku makubo ag’edda, omukubo omulungi gwe muli, mugutambulengamu, mulisangamu okusaanuuka kw’emyoyo gyammwe. Naye ne bagamba nti, Tetugugendamu. Era nate ne mbalondera abeekuuma ku mmwe, nga mbagamba nti, Muwulirize eddoboozi ly’akadebe. Naye ne bagamba nti, Tetuliwuliriza. Yeremiya 6:16, 17.
Abakuumi abateekebwako ku bantu ba Katonda ku 9/11 baali Musa, Ellen White, Jones ne Waggoner, nga kino kyakiikirizibwa emimwa gya Musa egy'ajjega, ekyo ekyalabikira mu kutya kwe okwogera mu lulimi lw'Abamisiri, olulimi lwe yali atakozesezza okumala emyaka amakumi ana. Eri Abeebbulayimu bonna n'ekibiina ekivangavanga abaayita Ennyanja Emyufu ne Musa, Musa ye yali oyo alina enjogera ey'ensi endala. Enjogera ye yali eyo ey'Omunazaalere. Ne Peetero naye enjogera ye yamenyekananga.
Awo bwe wayitawo akaseera katono, abo abaali bayimiridde awo ne bajja gy’ali, ne bagamba Peetero, Mazima ddala naawe oli omu ku bo; kubanga enjogera yo ekukuwaayo. Matayo 26:73.
Mu mpaka ku byafaayo bya Peetero, yalimba emirundi esatu, era mu mpaka yategeerekeka olw’ettone lye, oba olw’okuboggola kwe mu njogera. Ekibiina kimu mu mpaka kyabuza Katonda nti, "Nkyogere ki mu mpaka." "Balaba" emikubo egy’edda era "bawulira" eddoboozi ly’ekkondeere. Balaba era bawulira, era bwe bamaliriza "okuteesa", bawangula. Obubaka obw’okuwangula mu nnaku ez’enkomerero bukiikirizibwa ng’obubaka bwa Laodikeya. Si nga kkanisa eya Laodikeya; kkanisa eya Firadefiya tewaliko kusalirwa musango.
Oyo awangula ndimufuula olupagi mu yeekaalu ya Katonda wange; era tajja kuvaayo nate; era ndimuwandiikako erinnya lya Katonda wange, n’erinnya ery’ekibuga kya Katonda wange, Yerusaalemi Empya, ekikka okuva mu ggulu okuva eri Katonda wange; era ndimuwandiikako erinnya lyange eriggya. Alina okutu, awulire Omwoyo ky’ayogera eri amakkanisa. Okubikkulirwa 3:12, 13.
Wadde nga tewali kusalirwako musango, ekisuubizo eri Filadelfiya kya "abawangula" bokka. Ekkanisa e Filadelfiya egerageranyizibwa n’eya Lawodikiya, era okweyawulamu kwazo kulabikira mu bibiina bibiri: ekimu ekyetaaga okuwangula, n’ekirala ekyawangula dda. Ekkanisa e Filadelfiya egerageranyizibwa n’eya Lawodikiya, era ekkanisa e Lawodikiya ye “abawala abasirusiru” ab’omu Matayo 25.
Embeera y'Ekkanisa eyayimiririrwa abawala abasirusiru, era eyogerwako ng'eyitibwa embeera ya Lawodikiya. Review and Herald, August 19, 1890.
Ku 9/11, nga malayika bwe yakka mu kiseera Twin Towers bwe zaagwa, Jones ne Waggoner baatandika okutegeeza obubaka bwa Lawodikiya, era empaka ku nkuba ey'ekkomerero ne zitandika. Obubaka bw'ekkondeere bwa Yeremiya kye kkondeere ey'omusanvu, era y'ennaku ey'okusatu, era ye Obusiraamu, nga bwe kimanyiddwa mu nzira ez'edda eziyimirizibwa mu mazima — amazima gonna — agalambiddwa ku mapeesa ga Habakkuku aga 1843 n'aga 1850. Obubaka bwa Lawodikiya kye kyokka essuubi ery'obulokozi, era ekigambo 'obulokozi' kitegeeza 'okuwonya'. Woba nga Kristo yeeyolesa ng'akuba ku mulyango gw'omutima gw'ow'e Lawodikiya, oba ng'asuubiza ow'e Lawodikiya nti bw'anaakola emirembe naye, naye anamukolera emirembe, obubaka bw'okuwonya bwokka bwe buweebwa omwadiventisti w'Olunaku olw'Omusanvu ow'e Lawodikiya.
Akabonero ak’okuna aka Masiya ke obubaka bwa Lawodikiya obwa 9/11
Ebyayogerwa Nnabbi Isaaya byatuukirira nti, Ye yennyini yatwala obunafu bwaffe, n’atikkira endwadde zaffe. Matayo 8:17.
Okuteebereza
Mazima yatikkira obulwadde bwaffe, era n’atwala ennaku zaffe; naye ffe twamulowooza ng’akubiddwa, ng’akubiddwa Katonda, era ng’anyigiriziddwa. Isaaya 53:4.
Era eri malayika w’ekkanisa ey’ab’e Laodikiya wandiika; Ebyo byogera Ameni, omujulizi omwesigwa era omutuufu, entandikwa y’okutonda kwa Katonda; Mmanyi emirimu gyo, nti toli nnyogoga wadde wa bugumu: nandyagadde nga oli nnyogoga oba wa bugumu. Noolwekyo kubanga ofudumala, era toli nnyogoga wadde wa bugumu, ndikuwalula okuva mu kamwa kange.
Kubanga ogamba nti, Ndi mugagga, era nfunye ebintu bingi, so sirina kye nkyetaaga kyonna; naye tomanyi nti oli wa nnaku ennyo, era ow'obonaabona, era omwavu, era ompofu, era omulamba:
Nkuwa amagezi ogule ku nze zaabu eyagezesebwa mu muliro, olyoke obeere mugagga; n’ebyambalo ebyeru, olyoke oyambale, ensónyi z’obwereere bwo zitalabike; era osiige eddagala ly’amaaso ku maaso go, olyoke olabe.
Bonna be njagala, nkangavvula ne mbabonereza; kale weyolesi, onenye. Laba, mpimiridde ku mulyango ne nkonkona: bw’abaawo awulira eddoboozi lyange n’aggulawo omulyango, njaayingira gy’ali, ne ndya naye emmere y’ekiro, era naye nange. Oyo awangula, ndimukkiriza atuule nange ku entebe y’obwakabaka bwange, nga nange bwe nawangula ne ntuula wamu ne Kitange ku ntebe ye. Alina okutu, awulire kye Omwoyo ayogera eri amakkanisa. Okubikkulirwa 3:14-22.
Amagezi ag’okugula zaabu n’engoye enjeru era n’okusiiga amafuta g’amaaso galangiriddwa nga eddagala ku mbeera egaggwa mu kufa okw’obutaggwaawo, si kufa kwa bulijjo. Obuzibu bwonna obuzaabu, ebyambalo n’okusiiga byandisobodde okulongoosa, obwo butuukana bulungi n’ekyo nti Kristo eyakwata obunafu bwaffe. Yokaana yaggalirwa e Patimo olw’Ekigambo kya Katonda n’Obujulirwa bwa Yesu, obwo bwe Mwoyo ogw’Obunnabbi. Omwoyo ogw’Obunnabbi ye ddagala lya Laodikeya, era obusobozi obujjanjabi bwagwo bwalabirizibwa mu Kristo eyakwata obunafu bwaffe n’ayitikka ennaku zaffe.
Engeri yokka Kristo gy’ayinza okutwala obunafu bwaffe, ye okuggulawo omulyango gw’omutima gwaffe ne tukkiriza okwegatta kwa Obwakatonda bwe n’obuntu bwaffe. Atwala obunafu bwaffe ng’ayingira mu bulamu bwaffe okuyita mu kubeerawo kwa Mwoyo Mutukuvu. Tuggulawo omulyango nga tukozesa eddagala. Eddagala eriggulawo omutima lye zzaabu, ebyambalo ebyeru, n’eddagala ly’amaaso. Eddagala ly’amaaso lye okutegeezebwa kw’Ekigambo kya Katonda, era kino kikolebwa Mwoyo Mutukuvu yekka. Baibuli ye ttabaaza eri ebigere byaffe, era omusana ogumanyisa ekkubo gwe musana gw’Okukaaba kwa ttumbi ly’ekiro.
Ekigambo kyo kye ettaala eri ebigere byange, n'omusana ku kkubo lyange. Zabbuli 119:105.
Bw’awaabwa amagezi ow’e Lawodikiya okusiiga amaaso ge, akikole ng’akozesa Ekigambo kya Katonda, kye ttala; naye, nga bwe kiragibwa mu lugero lw’abawala ekkumi, ettaala terina mugaso nga temuli mafuta. Ab’e Lawodikiya balina Baibuli zaabwe, wadde nga singasinga si Enkyusa ya King James, naye tebalina mafuta g’Omwoyo Omutukuvu. Okusiigibwa kw’amaaso g’ab’e Lawodikiya kutuukirizibwa mu bubaka oburimu okubeerawo kw’Omwoyo Omutukuvu.
Zaabu Omulawodikiya gy'agambibwa okugula si kukkiriza kwokka, wabula okukkiriza okukolera mu kwagala era okutukuza emmeeme. Ng'eky'eddagala ery'amaaso bwe kiri, ne zaabu eno erina okwewaana okw'obulimba okw'Abalawodikiya. Omulawodikiya agamba, nga ne Obukristaayo bwonna bwe bugamba, nti alina 'okukkiriza.' Okukkiriza okwo kwe kukkiriza kwa muntu kwokka, era kya bulimba mu kifo ky'okukkiriza ekirabikirizibwa ng'zaabu; kubanga okukkiriza okwo kutukuza emmeeme. Kye kukkiriza okutukuza, era abo abalina okukkiriza okutukuziddwa ddala be batukuvu, kubanga 'okutukuzibwa' kitegeeza okukolebwa butukuvu. Abalawodikiya tebalina kukkiriza okwo; kubanga singa baalina, Kristo tewandibadde ebweru ng'anoonya okuyingira.
Tewali kkubo ly’awakati erituusa ku Palaadiiso eyazzibwaawo. Obubaka obuwaiddwa omuntu olw’ennaku zino ez’enkomerero buli buno: temugattagana n’enteekateeka z’abantu. Tetulina kwesigama ku nkola ya b’avvoka ab’ensi. Tuteekwa okuba abantu abetoowaze, abasaba, nga tetukola ng’abo abazibiddwa amaaso olw’ebikozesebwa bya Sitaani.
Abangi balina okukkiriza, naye si okukkiriza okukola mu kwagala ne okutukuza emmeeme. Okukkiriza okulokola si kukkiriza kwokka ku mazima. ‘Ne badayimooni nabo bakkiriza, era beekangabwa.’ Okusikirizibwa kw’Omwoyo wa Katonda kuwa abantu okukkiriza okw’amaanyi agasindika agatondeza ekikula ky’omuntu, era n’okubatuusa ku mutendera ogw’awaggulu ogusinga ebikolwa eby’obwa maaso byokka. Ebigambo, ebikolwa, n’omwoyo biteekwa okuwa obujulizi nti tuli abagoberera ba Kristo.
Ekitangaala ekisinga obunene n’omukisa omusinga Katonda by’awa si kikuumi ku kumenya amateeka newaakubadde okuva mu kukkiriza mu nnaku zino ez’enkomerero. Abo Katonda b’abagulumizza mu bifo eby’obwesigwa eby’awaggulu bayinza okwava mu kitangaala ky’eggulu ne beesigamira ku magezi g’abantu. Ekitangaala kyabwe ne kiba kizikiza, obusobozi Katonda b’aba ababakwasizza ne biba omutego, empisa zaabwe ne ziba ebiswaza Katonda. Katonda tasekererwa. Okuvamu gy’ali kibadde era kijja bulijjo okugobererwa ebivuddeko byakyo ebyekakasa. Okukola ebikolwa ebitasanyusa Katonda, singa tebyenenyezebwako mu mazima era ne birekebwa ddala, naye omuntu n’agezaako okubirwanirira ng’ayagala okubituukiriza, kujja okukulembera omukola obubi mu bulimba, bitundu ku bitundu, okutuusa lw’akolanga ebibi bingi nga talyisibwa. Bonna abayagala okubeera n’empisa ezibafuula abakolera wamu ne Katonda era bafune okusiimibwa kwa Katonda, balina okwawukana n’abalabe ba Katonda, era bakuume amazima Kristo ge yawa Yokaana okagawa ensi yonna. Manuscript Releases, Voliyuumu 18, empapula 30-36.
"Ekyambalo ekyeru" kye butuukirivu bwa Kristo.
Tusanyuke ne tujaguze, era tumuwe ekitiibwa; kubanga obugole bw’Omwana gw’Endiga butuuse, era mukazi we yeetegekedde. Era n’aweebwa okuyambala ekyambalo kya lineni ekirungi, ekirongoofu era ekyeru; kubanga ekyambalo kya lineni ekirungi kye butuukirivu bw’abatukuvu. Era n’aŋŋamba nti, Wandiika, Balina omukisa abo abayitiddwa ku mbaga y’obugole ey’Omwana gw’Endiga. Era n’aŋŋamba nti, Ebyo bye bigambo bya Katonda eby’amazima. Okubikkulirwa 19:7-9.
Omukyala yeetegekera ng’akozesa eddagala ery’obujjanjabi obusatu eryaweereddwa e Lawodikiya, era mu kikolwa ekyo n’akyusibwa n’afuuka omugole ow’e Filadelfiya. Ebyawandiiko ebyo byogera butereevu ku Abadiventisiti, abakiikirirwa mu ngero ey’abawala ab’obugole kkumi. Abawala abo ab’obugole be b’abo abalindirira okugenda mu mbaga y’obugole gye baayitiddwa. Omugole yeetegekera, kubanga ekyo kyakkirizibwa era ne kyayolesebwa mu Zekaliya essuula essatu, ku Yoswa n’om malaika. Eyo olugoye lwe olutali bulongoofu olw’e Lawodikiya ne luggyibwako ne lusikizibwamu olugoye lwa lineni olw’erweru olw’embaga y’obugole. Eddagala eryo lirina omujulirwa ow’okubiri mu linnya lya Ellen Gould White. Ellen kitegeeza ekitangaala ekimurika nnyo, era kiyimirira eddagala ly’amaaso. Gould kigambo kya Lungereza enkadde ekitegeeza zaabu, era kitegeeza zaabu. White kiyimirira obutuukirivu, era erinnya eryo teyaliweebwa okutuusa mu 1846, bwe yafumbirwa James. Olwo erinnya lye ne ly’afuuka White. Okukyusibwa kw’erinnya n’obufumbo byombi bubonero bw’endagaano. Nga tannafumbirwa erinnya lye lyaali Harmon, eritegeeza omusirikale w’emirembe, nga bwe yali olwo. Ellen White ye obubaka bwa Lawodikiya, era okumugaana kwe kugaanira obulokozi!
Tujja kwongera okwekenneenya obunnabbi kkumi n’ebiri obwa Masiya obuli mu kitabo kya Matayo mu kiwandiiko ekiddako.
Okubikkulirwa 3:14-18 kwajjuuliddwa.
Ayi, ennyonnyola ki! Bangi nnyo abali mu mbeera ey’entiisa eno. Nkeegayirira nnyo buli muweereza okwekenneenya n’obunyiikivu essuula ey’okusatu ey’Okubikkulirwa, kubanga mu yo mulambulwamu embeera y’ebintu ebiriwo mu nnaku ez’enkomerero. Mwekenneenye obulungi buli olunyiriri mu ssuula eno, kubanga okuyita mu bigambo bino Yesu ayogera nammwe.
Bwe kiba nga waliwo abantu abalondoolwa mu bubaka bwa Lawodikiya, abo be bantu abafunye omusana omungi, okubikkulirwa kw’Ebyawandiikibwa, kwe Abadiventisti b’Olunaku olw’Omusanvu baafuna. Manuscript Releases, ekitundu 18, 193.
Abantu ba Katonda ab’amazima abakuuma amateeka balaga ensi ekikula eky’obwesimbu obutaliiko bbala, nga bajjuliza mu bikolwa byabwe nti etteeka lya Mukama lituukiridde, likyusa omwoyo. Bw’ati Mukama Yesu, Omwana wa Katonda, olw’obugondero bwe eri etteeka lya Katonda, yakuza etteeka eryo era n’alifuula ery’ekitiibwa. Katonda ddala ajja kusalira omusango buli memba wa buli kkanisa eyeyita eya Abadiventisiti b’Olunaku olw’Omusanvu, atamuweereza, naye olw’okwenyumiriza, okwetaaga kwokka, n’okwagala eby’ensi, alaga nti amazima agava mu ggulu tegakoze enkyukakyuka mu kikula kye.
Nsaba osome n’obwegendereza Okubikkulirwa 3:15-18. Eddoboozi lya Yesu Kristo liwulirwa. ‘Bonna be njagala, mbalanga era mbabonereza: kale munyiikire [si bwa mutima ogutali gumu], era mwenenye. Laba, nze [Omulokozi wammwe] nnyimiridde ku mulyango, ne nkuba kuwo: omuntu yenna bw’awulira eddoboozi lyange, n’aggulawo omulyango, nnaayingira gy’ali, ne tulye wamu naye, era naye alye nange. Oyo awangula ndimuwa okutuula nange ku nnamulondo gwange, nga nange bwe nawangula, ne ntudde wamu ne Kitange ku nnamulondo we’ [Okubikkulirwa 3:19-21].
Amakanisa galigondera obubaka bwa Lawodikiya? Gaanaawenenya, oba newankubadde obubaka obw’amazima obw’obuzito ennyo—obubaka bw’omulayika ow’okusatu—buli okulangirirwa eri ensi yonna, ganaayongera mu kibi? Buno bwe bubaka obwasembayo obw’ekisa, okulabula okwasembayo eri ensi egudde. Bw’Ekkanisa ya Katonda efuuka ya mpawu, tekubeera mu kisa kya Katonda okusinga amakanisa agalagiddwa nga gagudde era nga gafuse ekibanja ky’abaddayimooni, era n’ekkomera ly’omwoyo gwonna omubi, n’ekkomera ly’ennyonyi zonna ezitali zirongoofu era ezikyayi. Abo abaalina emikisa egy’okuwulira n’okwaniriza amazima ne beegatta ku Kkanisa ya Abadiventisti ab’Olunaku Olw’omusanvu, ne beeyita abantu ba Katonda abakwatanga amateeka ge, naye nga tebalina buggumu bw’obulamu wadde okwewaayo eri Katonda okusinga amakanisa ag’omu mannya bokka, bajja okufuna ku bibonoobono bya Katonda mu butuufu bwe gumu nga n’amakanisa agawakanya amateeka ga Katonda bwe gajja okugifuna. Abatukuzibwa mu mazima bokka be banaabanga ekika eky’obwakabaka mu nnyumba ez’omu ggulu Kristo mwe yagenda okutegekera abo abamwagala era abakwatanga ebiragiro bye.
‘Oyo agamba nti, Mmumanyi, naye n’atakwata biragiro bye, mukyamu, era mazima teguli mu ye’ [1 John 2:4]. Kino kikwata ku bonna abagamba nti bamanyi Katonda, era nti bakwata ebiragiro bye, naye ne batakilaga kino mu bikolwa ebirungi. Bajja okusasulwa ng’ebikolwa byabwe bwe biri. ‘Buli abeera mu ye takola kibi; buli akola ekibi tamulabye wadde okumumanya’ [1 John 3:6]. Bino bigambibwa eri bammemba bonna b’ekkanisa, omuli n’abammemba b’amakanisa g’Abadiventisi ab’Olunaku olw’Omusanvu. ‘Baana abato, temulimbibwa muntu: oyo akola obutuukirivu mutuukirivu, nga naye mutuukirivu bw’ali. Oyo akola ekibi wa Ddiabulooni; kubanga Ddiabulooni akola ekibi okuva ku ntandikwa. Ku lw’ensonga eno Omwana wa Katonda yalabisibwa, alyoke azikirize emirimu gya Ddiabulooni. Buli azalibwa Katonda takola kibi; kubanga ensigo ye ebeera mu ye: era tasobola kukola kibi, kubanga azalibwa Katonda. Mu kino abaana ba Katonda balabikamu, n’abaana ba Ddiabulooni: buli atakola butuukirivu si wa Katonda, wadde atayagala muganda we’ [1 John 3:7-10].
Bonna abeegamba nti ba Adventisti abakuuma Ssabbiiti, naye ne beeyongerayo mu kibi, bali balimba mu maaso ga Katonda. Ekkubo lyabwe ery’ekibi lirwanyisa omulimu gwa Katonda. Bakulembera abalala mu kibi. Ekigambo kivudde eri Katonda eri buli memba w’amakanisa gaffe, nti, ‘Mutereeze amakubo agatambulirwamu ebigere byammwe, muleme ekiremaye okufulumizibwa mu kkubo; naye kibeereeko kuwonyezebwa. Mugobererenga emirembe n’abantu bonna, era n’obutukuvu, obutayina bwo tewali muntu aliraba Mukama; nga mwegendereza nnyo mulekenga omuntu yenna okubulwa ku kisa kya Katonda; muleme omuzi gw’obwennyivu bwe gumera ne gubateesanga, ne mu ngeri eyo bangi ne batasebwa; mulekenga okubeeramu yenna mwenzi, oba omuntu atali mutukuvu, ng’Esawu, eyatunda obukulu bwe obw’amazaalibwa olw’akagabo kamu k’emmere. Kubanga mumanyi nti oluvannyuma, bwe yayagala okusikira omukisa, yagaanyizibwa; kubanga teyasanga ekifo ky’okwenenya, newaakubadde nga yakinoonya nnyo n’amaziga’ [Abaebbulaniya 12:13-17].
Kino kikwatagana ku bangi abegamba nti bakkiriza amazima. Mu kifo ky’okuleka empisa zaabwe ez’obwegomba, beyongera mu kkubo erikyamu ery’obuyigirize nga bali wansi w’amagezi ga Setaani ag’alimbisa. Ekibi tekirabibwa ng’ekibi. Obwegendereza bw’emitima gyabwe buswaziddwa, emitima gyabwe giyononese, era n’ebirowoozo byabwe bulijjo bibi. Setaani abakozesa ng’obwaale okulobera emyoyo mu nkola ez’obutali bulongoofu ezivvoola obulamu bwonna. ‘Oyo eyanyooma Amateeka ga Musa [nga gaali Amateeka ga Katonda] yaffa ng’atalina kusaasirwa mu kubeerawo kw’abajulizi babiri oba basatu: Mwe mulowooza nti asaanidde obubonerezo obuluma ennyo okusinga oyo eyayinyirira wansi Omwana wa Katonda, era n’alowooza omusaayi gw’Endagaano, ogw’amutukuza, ng’ogw’obutali butukuvu, era n’anyoomye Omwoyo ogw’ekisa? Kubanga tumanyi oyo eyagamba nti, Okwevunaana kuli eri Nze, Nze nnaakusasula, bw’ayogera Mukama. Era nate, Mukama alisalira abantu be omusango. Kibi nnyo okugwa mu mikono gya Katonda omulamu’ [Abaebbulaniya 10:28-31]. Manuscript Releases, omutundu 19, empapula 175-177.