Eby’Abaleevi 23 bwe bigabanyizibwa mu nniriri ebbiri ez’enkanankana, buli limu lirimu amavesi 22, nga bikwatagana n’olunyiriri lwa Kristo mwe embaga ez’ekiseera ky’entumbwe zasisinkanira okutuukirizibwa kwazo, tusobola kulaga olunyiriri olutandikira ku mitendera esatu: embaga ya Paska ey’eggulo erya Lwokutaano, embaga y’emigaati egitayimbuddwa ogwa Ssabbiiti, n’embaga y’ebibala ebisooka ku lunaku olusooka lw’omu wiiki. Kino kye kabonero k’ekkubo kamu, nga kiikirirwa okubatizibwa kwa Kristo, naye akabonero ako kamu kalimu emitendera esatu.

Bwe tutandikira ku kuzuukira ne tubala ennaku amakumi ana ez’omu maaso, tituuka ku kiseera eky’okukyuka; kubanga awo we Kristo yakkoma okuyigiriza amaaso n’amaaso n’alinnya mu bire. Aba 144,000 nabo balinnya mu bire.

Ne bawulira eddoboozi ddene okuva mu ggulu libagamba nti, Muzze wano waggulu. Ne bayambuka mu ggulu mu kire; abalabe baabwe ne babalaba. Mu ssaawa eyo nyini ne wabaawo ekikankano ekinene, ne kitundu eky’ekkumi ky’ekibuga ne kigwa, era mu kikankano ne battibwa abantu enkumi musanvu: n’abasigalawo ne batya nnyo, ne bawa ekitiibwa eri Katonda ow’eggulu. Akabi ak’okubiri kayise; era, laba, akabi ak’okusatu kajja mangu. Omalayika ow’omusanvu n’afuuwa empanda ye; ne wabaawo amaloboozi amanene mu ggulu, nga galangirira nti, Obwakabaka obw’ensi eno bufuuse Obwakabaka bwa Mukama waffe ne bwa Kristo we; era alifuga emirembe n’emirembe. Okubikkulirwa 11:12-15.

Akabi ak’okubiri ke Obusiraamu, era n’ak’atatu nako ke Obusiraamu; ate omulangirizi w’omusanvu ye akabi ak’atatu, era nate ke Obusiraamu. Akabi ak’atatu kituuka mangu mu kikankano. Ekikankano kye tteeka lya Ssande mu Amerika; Amerika ye nsolo eyava mu nsi eyogerwako mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’asatu, era tteeka lya Ssande lwe kukankanyizibwa, kwe kukankana. Ensolo ey’ensi ye kabaka asinga obukulu mu bakabaka ekkumi; era Amerika bw’eggundulibwa ku tteeka lya Ssande, ekitundu eky’ekkumi eky’ekibuga kinaabe nga kigudde. Mu ssaawa y’emu ey’etteeka lya Ssande, abajulizi babiri abakiikirirwa Eriya ne Musa, bo bennyini abajulizi ababiri abaalabikira wamu ne Kristo mu kusaamusa eri Peetero, Yakobo ne Yokaana, bawanulibwa ne batwalibwa mu ggulu mu kire, era bonna babalaba, kubanga abalabe baabwe baabalaba.

Oluvannyuma lw’ennaku amakumi ana ez’okuzuukira, Yesu ‘yalinnya mu bire,’ era ne zitandika ennaku kkumi ez’okutuula mu kisenge ekyawaggulu. Okulinnyuka kwe mu ggulu kwe kigezo eky’okulaba, nga kityo bwe kiri ne ku malaika ey’okubiri ku bamalayika abasatu. Mu kulinnyuka kwe, bamalayika baategeeza nti anaakomawo mu bire, nga bwe yalinnya mu bire.

Awo bwe yamala okwogera ebyo, nga balaba, n’atwalibwa waggulu; ekire ne kimutwala okumuggya mu maaso gaabwe. Era bwe baali nga batunula mwegendereza eri eggulu nga alinnya, laba, abasajja babiri ne bayimirira awali bo nga bambadde ebyambalo ebyeru; abo ne bagamba nti, Mmwe basajja ab’e Ggaliraaya, lwaki muyimiridde nga mutunuulira eggulu? Oyo Yesu mwennyini, eyatwaliddwa okuva gye muli mu ggulu, alijja mu ngeri y’emu bwe batyo, nga bwe mwamulabye ng’ayambuka mu ggulu. Ebikolwa by’Abatume 1:9-11.

Okudda kwe mu kujja kwe okw'okubiri kubeera mu "ekitiibwa" ky'obwakabaka bwe.

Kale buli anaaswala nze n’ebigambo byange mu kika kino eky’obwenzi n’ekibi; era n’Omwana w’Omuntu anaaswala oyo, bw’ajja mu kitiibwa kya Kitaawe awamu n’abamalayika abatukuvu. Makko 8:38.

Kye kimu “ekitiibwa” kino kye Peetero, Yakobo ne Yokaana baalaba ku Lusozi olw’Okufuulibwa. Olusozi olw’Okufuulibwa lwali era ettambo ery’okubiri, nga mu nteekateeka eyo lyasookerwako Kayisaliya Eya Firipo era ne lidirirwa Kayisaliya Mariitima. Ekikeeso eky’okubiri kye kimu ne kikeeso ky’ekifaananyi ky’ensolo, ekikeeso ekyetaaga okutegeera okw’obunnabbi nti ekifaananyi ky’ensolo kiri mu kufuumibwa. Ekikeeso eky’okubiri kye kimu ne Melzar okukebera Danyeri n’abanne, ng’agerageranya endabika yaabwe n’ey’abo abataalya mmere ey’ebimera. Kye kikeeso ekya kulaba. Ettambo ery’okubiri mu bitambuliro bisatu by’ebyafaayo by’endagaano ya Abramu kyali “akabonero” ak’okukomolerwa. Ettambo ery’okubiri limeerereza okuteekebwako akabonero kw’abantu ba Katonda, nga bayimudwa waggulu ng’ebbendera. Ettambo ery’okubiri we “ekitiibwa” weeyolekerera, kubanga emitambulo esatu egya malayika asooka giri: entiisa, “ekitiibwa,” n’okusala omusango. Olunaku olw’ana mu kiseera kya Pentekooti luggatana n’Olusozi olw’Okufuulibwa. Gyamu engatto zo, kubanga oyimiridde ku ttaka ettukuvu.

Okulinnyuka kwe kugezesebwa okw’amaaso, era mu lunyiriri lw’embaga, okulinnyuka ku lunaku olw’amakumi ana kubeerwaako ennaku ttaano, nga mu nnaku ezo mulimu Embaga y’Amakondeere. Embaga y’Amakondeere eraga okulabula kw’olukondeere olw’omusanvu, kwe kulabula kwa Buyisiramu.

Okulinnyuka kugoberera ebikondeere oluvannyuma lw’ennaku ttaano, era oluvannyuma lw’ennaku ttaano okuva ku Okulinnyuka, Olunaku lw’Okutangirirwa luteekawo akabonero k’Okusalirwa omusango. Ekondeere kye makubo ag’edda, kye bubaka bwa Lawodikiya, kye Obusiraamu, era kye bubaka obwa musingi obw’Omulayika asooka. Ennaku ttaano oluvannyuma, bwe kuggwaawo okuyigiriza "amaaso ku maaso," okukemebwa okulabika okw’okubiri okw’Omulayika ow’okubiri kumakibwa n’Okulinnyuka. Ennaku ttaano oluvannyuma olwo, Okusalirwa omusango kumaka Omulayika ow’okusatu.

Oluvannyuma lw’ennaku ettaano nga okusalirwa omusango ku nnyumba ya Katonda kumaliriziddwa, okusalirwa omusango kujja ku Amerika, nga kumakiddwa Olunaku lwa Pentekooti.

N’agamba Abramu nti, Manya ddala nti ezzadde lyo linaabeera mugenyi mu nsi etali yaabwe, era linaabawaweereza; era balibonyaabonya ezzadde lyo emyaka ebikumi bina. Era n’eggwanga eryo, lye baliguweereza, ndilisalirako omusango; oluvannyuma banaavaayo n’obugagga bungi. Olubereberye 15:13, 14.

‘Obugagga obungi’ abemitwalo kkumi n’ena n’enkumi nnya bebalina mu kiseera ky’etteeka lya Sande, mwe ‘eggwanga’ erya United States ey’Amerika lisalirwa omusango, kye kimu n’‘obugagga’ obwogerwako mu Isaya essuula mukaaga, obukiikirira Obwakatonda. Obunnabbi bw’Endagaano ya Ibulayimu bugamba nti, ‘era n’ekyo eggwanga,’ ne kino kiraga nti abantu ba Katonda bateekebwako akasamba ka Katonda nga tekinnaba kutuuka etteeka lya Sande. Olwo ku tteeka lya Sande—ekiseera ekikiikirirwa ennaku musanvu z’Embaga ey’Eweema—enkuba y’enkomerero efukumibwa nga tewali kipimo, nga omusango gutuukirizibwa ku kibiina kinene ekiri ebweru w’ennyumba ya Katonda.

Ku July 18, 2020 abajulirwa babiri ne battibwa mu nguudo za Sodomu ne Misiri. Abajulirwa abo babiri baali Musa ne Eriya, era William Miller ye yali Eriya w’ebyafaayo bye. Mu kirooto kye n’aggalawo amaaso akaseera katono, era ku July 18, 2020 mu ngeri ey’obunnabbi n’aggalawo amaaso ge mu kufa. Bwe yaggulawo amaaso ge, ekisenge kyali kyerere, oluggi n’amadirisa nga bigguddwawo. Awo Miller bwe yalaba omulimu omusajja omuswazzi w’enfuufu gwe yali akola, n’amwegayirira okwegendereza, era omusajja omuswazzi w’enfuufu n’amukakasa nti byonna bijja kubeera bulungi.

Mu Julaayi omwaka gwa 2023, bwe Miller yava mu tulo ng’ali mu ddungu, embaga y’omugaati ogutalimu kizimbulukusa yatuuka, nga kitangira katono okuzuukira ku 31, Desemba 2023. Mu kaseera ako—obubaka obunnabbi bw’enduulu ey’omu ttumbi ery’ekiro ey’obutuufu, “enduulu” gye buli bubaka obunnabbi obwali bumaze okubikkulibwa lyonna lyalambulira mu kifaananyizo—bwatandika okubikkululwa, kubanga enkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu eraga “ekiseera eky’enkomerero,” era mu “kiseera eky’enkomerero” bulijjo wabaawo okubikkululwa kw’obunnabbi. Kino bwe kityo bulijjo, kubanga Kristo ye w’ejo, ne leero, era n’emirembe gyonna. Enkolagana ye n’abantu eba emu bulijjo, kubanga akolera ku “mitendera” gimu kaakano nga bwe yakolanga. Ku nkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu, Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo kwabikkululwa.

Omubiri ogw’okuzuukira gwali gukiikirizibwa mu kifaananyi kya Adamu, eyasooka okutondebwa, ne Katonda n’afuuwamu mu nnyindo ze omukka gw’obulamu. Amafupa amayonjo agafu ag’omu Ezekyeri 37, nago baasooka okutondebwa olw’obubaka bw’obunnabbi obumu, era oluvannyuma ne baddizibwa obulamu olw’obubaka bw’obunnabbi obw’okubiri obwaaleeta omukka gw’obulamu eri omubiri ogutalimu bulamu, nga bwe lyali obubaka bw’empewo ennya, obwo obw’obusiigi bw’akabonero. Mu bifaananyi byombi, obubaka bw’obunnabbi obubikkuliddwa buba bubiri, era buweebwa mu ngeri nnyingi ez’enjawulo. Ebyo bye eby’omunda n’eby’ebweru; bye ebyolesebwa eby’Emigga gya Ulai ne Hiddekel; bye ebyolesebwa bya chazon ne mareh; be bajulirwa babiri, emituli eza zaabu ebbiri, n’ebirala bwe bityo.

Mu byafaayo by’aba Millerite, Okukaaba okw’ekiro wakati kwali obunnabbi olwagattibwa n’obunnabbi bwa malayika ow’okubiri. Obunnabbi obw’ebitundu bibiri. Amagumba ag’omukalu agafu bwe gaazuukizibwa mu 2023, nga bwe kisaanira mu mateeka g’obunnabbi, gaateekwa okugezebwa; kubanga okuggulibwawo kw’obunnabbi bulijjo kutandikawo enteekateeka ey’okukemebwa mu bitundu bisatu. Ebigezo ebibiri ebyasooka byandibadde ekigezo eky’ensinziro, era oluvannyuma ekigezo eky’eyekaalu.

Ennaku etaano oluvudde ku buzuukira, eddoboozi mu ddungu, eriyimirirwamu ekiseera ky’Emigaati Egitaliimu Omuwumbo, limalawo; kubanga Eriya, eyayimirirwamu Miller ne Yokaana Omubatiza, bombi baateekateeka ekkubo ery’Oyo engatto ze ze baali tebasaanira na kutikka. Mu buzuukira, Yesu atandika ebbanga ly’okusomesa kwe “mu maaso n’amaaso” okumala ennaku amakumi ana. Okusomesa okwo “mu maaso n’amaaso” kwatandika ku lunaku olw’amakumi abiri mu bbiri eri Danyeri mu ssuula eya kkumi. Omwo kuyimiriziddwa ng’emitendera esatu n’okukwatibwa emirundi esatu, awamu n’okunywezebwa okuddirirwamu emirundi ebiri.

Ennaku ttaano nga zisigadde okuggwawo kw’ennaku amakumi ana, ekondeere ly’Obusiraamu ery’okulabula likubibwa. Obulabula bw’Obusiraamu bwakiikirirwa ng’endogoyi gye Kristo yalimira mu kuyingira kwe okw’ekitiibwa mu Yerusaalemi. Nga tannaserengeta mu Yerusaalemi ng’ava ku mabbali g’Olusozi lw’Emizeeyituuni, yasooka okulagira abayigirizwa be bagende basumulule endogoyi.

Okulaba kuno kwaweebwa mu 1847, mu kiseera we waaliwo batono ddala ku baganda b’Abadiventisiti abaakwatanga Ssabbiiti, era ne mu abo batono ddala be baalowoozanga nti okugikwatamu kulina obukulu obumala okussaawo ensalo wakati w’abantu ba Katonda n’abatakkiriza. Kati okutuukirira kw’okulaba okwo kutandise okulabika. ‘Entandikwa y’ekiseera eky’okubonaabona,’ nga bwe kijulirwa wano, tekyogerera ku kiseera ebikolimo lwe bitandika okufukibwa, wabula ku kiseera kitono nnyo nga tebinnaba kufukibwa, Kristo nga ali mu Watukuvu. Mu kiseera ekyo, nga omulimu gw’obulokozi guggalawo, ennaku n’obutabanguko bijja ku nsi, amawanga galikuba obusungu, naye galikomezebwanga okusobola obutaziyisa omulimu gwa malayika ow’okusatu. Mu kiseera ekyo ‘enkuba ey’enkomerero,’ oba okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama, ejja okujja, okuwa amaanyi eddoboozi ery’amaanyi erya malayika ow’okusatu, era okutegeka abatukuvu okuyimirira mu kiseera we ebikolimo musanvu eby’enkomerero bijja kufukibwa.” Early Writings, 85.

Ku 9/11 Yalagira bamalayika be basumulule endogoyi, oluvannyuma ne George Bush Omuto n'aziyiza endogoyi. Cyrus afaananiriza malayika asooka, kubanga yalangirira ekiragiro ekyasooka. Noolwekyo akiikirira ebyo byombi: 11 Agusito, 1840 ne 9/11; era ku 9/11 Obusiraamu, nga bukirizibwa mu "okusunguwazibwa kw'amawanga," bwasumululwa ne bulyoka buziyizibwa. Mu kiseera ekyo enkuba ey'oluvannyuma yatandika okugwa. Cyrus akiikirira obubonero obw'ekkubo obw'Obusiraamu byombi ku 11 Agusito, 1840 ne ku 9/11.

Okumala wiiki ssatu, Gabrieri yalwanagana n’amaanyi ag’ekizikiza, ng’agezaako okuzisazaamu amaanyi g’okukosa ag’abadde gakolera ku birowoozo bya Cyrus; era nga olutalo lunno terunnaggwaawo, Kristo ye yennyini n’ajja okuyamba Gabrieri. Gabrieri agamba nti, ‘Omulangira w’obwakabaka bwa Perusiya yannyimirira okumala ennaku amakumi abiri mu emu; naye, laba, Mikaeri, omu ku balangira abasinga obukulu, yajja okunnyamba; era ne nsigalayo n’abakabaka ba Perusiya.’ Danyeri 10:13. Byonna bye Eggulu lyasobola okukolera olw’abantu ba Katonda byakolebwa. Obuwanguzi ne bufunibwa ku nkomerero; amaanyi g’omulabe gaaziyizibwa mu nnaku zonna ez’obufugwa bwa Cyrus, era ne mu nnaku zonna ez’omwana we Cambyses, eyafuga okumala emyaka nga musanvu n’ekitundu. Prophets and Kings, 571.

Mu byafaayo bya Cyrus, era ku 11 ogw’omunaana mu 1840, bwe bwaggwaawo obufuzi bw’Obwakabaka bwa Ottoman, nga bwe baagamba abatandisi, Obusiraamu obw’ekikabi eky’okubiri bwafunibwa ekkomo. Okukomelerwa okwo kwe kwalambikaawo enkomo y’obunnabbi bw’ebbanga ery’emyaka 391 n’ennaku 15, eryatandika bwe abamalayika bana, abaakiikirira abasultani bana b’Obusiraamu, baasumululibwa omumalayika ow’omukaaga, eyakiikirira ekikabi eky’okubiri ku bikabi bisatu by’Obusiraamu. Ku 9/11 Obusiraamu bwakuba ne bukomelerwa, nga bwe bukiikirirwa okukomelerwa mu byafaayo bya Cyrus n’eby’omwaka 1840. Abajulizi abo basatu bonna balaga okukomelerwa oba okusumululibwa kw’Obusiraamu, era ku ntandikwa y’okuyingira kwa Kristo okw’obuwanguzi, endogoyi yassumululwa.

Okusumululwa kw’endogoyi, okukulembedde okuyingira kwe okw’obuwanguzi, kulambulula obubaka bw’ekkondeere obutuuka ennaku ttaano nga tekunnabaawo okulinnyuka mu ggulu. Obubaka bw’Obusiraamu okuddamu okusumululwa, nga bwe bwali ku 9/11, era nga bwe bujja okuddamu okusumululwa, ennaku kkumi na ttaano oluvannyuma, ku tteeka ly’Olw’ Sande, kye Pentekooti, buno bwe bubeera obubaka obumaka entandikwa y’Olulanga lwa mu tumbi. Okusumululwa kw’endogoyi kumaka entandikwa, oba Alufa, ey’okulanga kw’obubaka bw’Olulanga lwa mu tumbi; era ku tteeka ly’Olw’ Sande, aw’Olulanga lwa mu tumbi lwe lukyukirira ne lufuuke Olulanga Olukulu, Obusiraamu buddamu okukuba ensolo eva mu nsi.

Ebbanga ly’Okukaaba okw’Obudde bw’Ekiro litandikira ku kirumba kya ‘alpha’ okuva mu Ubuyisiramu, era likoma ku kirumba kya ‘omega’ okuva mu Ubuyisiramu. Ebirumba by’Ubuyisiramu ku Amerika biyimiririzibwa mu bujulizi bwa Balamu n’endogoyi ye, ebyo nga ddala byateekebwawo mu Kitabo ky’Okubala, omutwe ogw’amakumi abiri mu bbiri. Enkomerero ya Ekkanisa ya Abadiventisti Abasaba ku Lunaku Olw’Omusanvu ey’e Laodikiya, nga ekyiyembe eky’Abaprotesitanti ku nsolo eva mu nsi, eyayimiririzibwa mu Isaaya 22:22 (eby’omunda); ate enkomerero y’ekiyembe ekya Ripabulikaani yateekebwawo mu Okubala 22:22 (eby’ebweru) n’ebigoberera.

Obusungu bwa Katonda ne buyaka olw’okugenda kwe; era Malaika wa Mukama n’ayimirira mu kkubo okumuwakanya. Awo yali atudde ku ndogoyi ye, n’abaddu be babiri baali naye.

N’endogoyi n’eraba Malayika wa Mukama ayimiridde mu kkubo, ng’ekitala kye kivuddemu mu mukono gwe; n’endogoyi ne yawuka n’ava mu kkubo, n’eyingira mu nnimiro; ne Balaamu n’akuba endogoyi, agireeta mu kkubo. Okubala 22:22, 23.

Ku lunaku olw’ekkumi n’emu ogwa Sseputemba, Balamu, nnabbi w’obulimba, akiikirira Amawanga Amagattibwa ga Amerika ne George Bush omuto, yali anoonya okumaliriza omulimu gwe kitaawe, George Bush eyasooka, yatandika mu kaweefube w’abagala okugatta ensi yonna ow’okumenya wansi Amawanga Amagattibwa ga Amerika era n’okussa mu nkola kye yayita “enfuga empya ey’ensi yonna.” Ekigendererwa eky’ebyawandiikibwa eky’abo abagala okugatta ensi yonna kwe kuttiraawo abantu ba Katonda abaasigaddeyo, era George Bush omuto akiikirira enkomeko y’obusikirize bw’obunnabbi bwa kitaawe mu kutongoza “enfuga empya ey’ensi yonna,” nga bwe yagiyita. “Enfuga empya ey’ensi yonna” eya Bush etuukirira mu mukago ogw’obutundu busatu ogw’ejjoka, ensolo n’nnabbi w’obulimba ku tteeka lya Sande, era George Bush omuto alaga entandikwa y’ekiseera ekituukirira mu tteeka lya Sande, eky’ekiseera eky’okuteekebwako akabonero, ekiseera eky’okugezesebwa olw’ekifaananyi ky’ensolo, ekiseera ekiyimirizibwa eddoboozi eryasooka erya Okubikkulirwa ekkumi n’omunaana, n’ebirala bingi. Endogoyi ya Balamu yakyamiza enteekateeka y’abagala okugatta ensi yonna okutuusa lwe bateekebwako akabonero ku mitwe gyabwe abo 144,000.

Oluyimba, oba Zabbuli, lwa Asafu. Ayi Katonda, tosirikirira: tokwata ku mirembe, so tobeerenga nga tofaayo, Ayi Katonda. Kubanga, laba, abalabe bo baleegana: n’abo abakukyawa baayimusa emitwe gyabwe. Baateeseteese amagezi ag’obukuusa ku bantu bo, ne bateesa ku abo b’owekuuma mu kyama. Bagambye nti, Mujje, tubaggyewo obubeerawo bwabwe nga ggwanga; erya Isirayiri litalyongera kujjukirwa. Kubanga baateese wamu n’obumu: baakwataganye okukulwanyisa. Zabbuli 83:1-5.

Olunyiriri olw’omukaaga n’ebiddirira lulambulula “abalabe” ng’ “amawanga kkumi,” ago gakiikirizibwa ng’abakabaka kkumi mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’omusanvu. Eyo abakabaka abo kkumi balina endowooza emu, naye Asafu agamba, “bateese wamu n’okukkiriziganya emu; bakwataganye okukulwanyisa.” Abakabaka abo kkumi be kibiina eky’obubi eky’okukwatagana ekiryeetooloola ensi yonna eky’ennaku ez’oluvannyuma, abamaliridde “okusalako” “Isirayiri” “abo ab’okwekweka kwo” okuva ku “kubeera eggwanga.” Omulimu gw’ekibiina eky’okukwatagana eky’abakabaka kkumi, aba “bayimusa” obuyinza bwa Paapa ng’ “omutwe” gw’omukago ogw’ebitundu bisatu, kwe kuzikiriza “Isirayiri” ey’omwoyo, abekwekeddwa mu “kifo ekyama eky’Oyo Ali waggulu ennyo.”

Mu 9/11 endogoyi ey’Obusiraamu yakyamya enteekateeka y’omusota omukulu ne gy’ava mu kkubo lyayo, kubanga Malayika ow’amaanyi ow’Essuula 18 ey’Okubikkulirwa yakka ng’alina ekitala mu mukono gwe. Awo ekigezo eky’omunda ne kiba okuddayo mu makubo ag’edda. Mu kiseera ekyo okuddamu okw’ebyafaayo eby’Abamillerite—eby’omulayika asooka n’eby’omulayika ow’okubiri byombi—ne kutandika, nga bwe kwateekebwawo mu byafaayo ebyalagibwa mu minnyiriri esatu egisooka egy’Essuula 18 ey’Okubikkulirwa. Eminnyiriri egyo esatu egisooka, ge Mukyala White yagamba nti galituukirizibwa nga ebizimbe ebinene eby’e New York City bimenyebwa ne bigwa wansi.

Ku 9/11 Okubikkulirwa 18:1-3 kyatuukirira, era eky’okufaananako n’omwalaika asooka eyakka okutangaaza ensi n’ekitiibwa kye ku 11, Agusito 1840 ne kyeyungibwako omwalaika ow’okubiri eyalangirira okugwa kwa Babulooni. Balaamu yali akabonero k’omwalaika asooka, era Balaamu yali awerekeddwako abaddu be ababiri, nga bakiikirira omwalaika ow’okubiri.

Mu kifaananyi kya Balamu eky’akasanga aka Republican ak’omunnabbi ow’obulimba, Balamu yandikyalina okusaalimbagana n’endogoyi ey’Obusiraamu emirundi ebiri emirala. Ku kusaalimbagana okw’okusatu endogoyi yandiyogera, era okwogera kw’obunnabbi kubeera akabonero k’etteeka lya Sande. Nga 7 Okitobba 2023 endogoyi n’ekuba nate, naye si ku ttaka ery’ekitiibwa ery’omwoyo ery’omu biro bino. Yakuba ku ttaka ery’ekitiibwa ery’edda erya ddala, era Balamu n’endogoyi ye baali kati mu kusaalimbagana kwabwe okw’okubiri.

Naye Malayika wa Mukama n’ayimirira mu kkubo eriyita mu nnimiro z’emizabbibu, nga waliwo ekikomera ku luuyi luno n’ekikomera ku luuyi olulala. Awo endogoyi bwe yalaba Malayika wa Mukama, ne yeesindikira ku kikomera, n’akyunyiriza ekigere kya Balaamu ku kikomera; n’agikuba nate. Okubala 22:24, 25.

Ennimiro y’emizabbibu eya Isirayiri ey’edda, ekifaniriza ennimiro y’emizabbibu ey’Obwadiventisti obw’Olunaku olw’Omusanvu obw’e Laodikeya. Bombi be bantu b’Endagaano abaaweebwa obuvunaanyizibwa okubeera abakuumi n’abaterekera Eteeka lya Katonda, eriyimiririzibwa ng’ ‘bbugwe,’ era nga kye kimu ku bitundu ebikola ennimiro y’emizabbibu.

Kiki ekirala kye nnandibadde nkola ku nnimiro y’emizabbibu yange, kye saakikola mu yo? Lwaki, bwe nnalindiririra okulisa emizabbibu emirungi, ne yalisa ebikiko? Kaakano kale; ndibabuulira kye ndigenda okukola ku nnimiro y’emizabbibu yange: ndiggyawo ekisibo kyagyo, era eriribwa; era ndimenya olukomera lwagyo, era eririnnyirirwa. Isaaya 5:4, 5.

Isirayiri ey’omubiri ey’akadde n’Isirayiri ey’Omwoyo ey’omulembe guno byombi byajeemera era ne bagaana obuvunaanyizibwa bwabyo obutukuvu. Okuva ku 9/11 okutuuka ku tteeka lya Ssande, ensonga ey’obunnabbi eragibwa ng’ “ekisenge.” Ensonga ey’obunnabbi ye kumenyebwa kw’ “ekisenge” eky’okweyawula Ekkanisa n’Obufuzi mu Ssemateeka gwa United States. Ku 9/11 Bush yateeka mu nkola Patriot Act, ekyali entambulo ennene mu kuzzingulula Ssemateeka, kubanga eyo mwe engeri y’amagezi (filosofi) eyalondoola Ssemateeka yakyusibwa ne fuulibwa wansi-waggulu, bwe baakiriza emisingi gy’Amateeka g’eRoma egigamba nti omuntu asookedwa okulowoozebwako ng’alina omusango okutuusa lwe bamulaga nti talina musango, ne bagissa waggulu w’emusingi gw’Amateeka ga Bungereza ogukuuma nti omuntu asookedwa okulowoozebwa ng’atalina musango okutuusa lwe akakasibwa nti alina musango.

Ekiseera okuva ku 9/11 okutuuka ku tteeka lya Ssande kirimu ebyogerwako mu buwandiike obunnabbi eby’“bbugwe.” Obusiraamu okubwatukira ku bbugwe ng’endogoyi ya Balamu, kulaga nti ensonga ya Obusiraamu ye kennyini egenda okuwa endowooza enkyamu ey’okujjulula emisingi egy’omu Katiba. Mu ngeri eno ey’obunnabbi, Obusiraamu, nnabbi w’obulimba ow’ebyawandiikibwa ebitukuvu, ye alimbisa Amawanga Amagatte g’Amerika mu kiseera eky’okugezesebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo, nga bwe nnabbi w’obulimba w’Amawanga Amagatte g’Amerika alimbisa ensi yonna mu kiseera eky’okugezesebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo eky’ensi yonna.

Okitobba 7, 2023, endogoyi ya Isilaamu yalumba ettaka ery’edda eryennyini ery’ekitiibwa, era bwe endogoyi erikkululwa nga tekinnaba kutuuka okulangirirwa kw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro, Isilaamu eriddamu okulumba United States, ettaka ery’ekitiibwa ery’omwoyo ery’omulembe guno, nga bwe yakola ku 9/11. Omulundi ogwokubiri Balaamu bw’akuba endogoyi, kiba Omulayika ow’okubiri, era Omulayika ow’okubiri bulijjo aleeta okubbiriiza, nga kiyimiriziddwa mu “ekkubo ly’ennimiro z’emizabbibu” eririko obbugwe bbiri.

Malayika wa Mukama n’ayongera okugenda mu maaso, n’ayimirira mu kifo ekitono ennyo, nga tewali kkubo ly’okukyuka ku ddyo newaakubadde ku kkono. Awo endogoyi bwe yalaba Malayika wa Mukama, n’agwa wansi wa Balaamu; obusungu bwa Balaamu ne bwaka, n’akuba endogoyi n’omuggo. Awo Mukama n’aggulawo akamwa k’endogoyi, n’egamba Balaamu nti, Nkukozze ki okunkuba emirundi esatu gino? Okubala 22:26-28.

Bwe twetegereza ennyo mu bugenderevu ennyiriri amakumi abiri mu bbiri n’amakumi abiri mu ssatu, tusanga nti mu butuufu olunyiriri amakumi abiri mu ssatu mwe endogoyi ekubibwa omulundi ogusooka.

Obusungu bwa Katonda ne buyaka olw’okugenda kwe; era Malaika wa Mukama n’ayimirira mu kkubo okumuwakanya. Awo yali atudde ku ndogoyi ye, n’abaddu be babiri baali naye.

N’endogoyi n’eraba Malayika wa Mukama ayimiridde mu kkubo, ng’ekitala kye kivuddemu mu mukono gwe; n’endogoyi ne yawuka n’ava mu kkubo, n’eyingira mu nnimiro; ne Balaamu n’akuba endogoyi, agireeta mu kkubo. Okubala 22:22, 23.

Obusungu bwa Katonda ku Balaamu olw’okukkiriza okusaba okumufuula nnabbi wa bulimba bwafaanagana n’engeri Kristo gye yakomya okwogerezagana kwe n’Abayudaaya abagezageza mu lunyiriri olw’enkomerero mu Matayo 22. Olunyiriri 23 olw’Okubala 22 lukwatagana ne Matayo essuula 23, ate Ennyiriri 24 ne 25 ez’Okubala 22 zikwatagana ne Matayo essuula 24 n’essuula 25. Ennyiriri 26, 27 ne 28 zikwatagana ne Matayo essuula 26, 27, 28.

Matayo essuula 23 ye Malayika ow’okusooka, essuula 24 ne 25 ye Malayika ow’okubiri, ate essuula 26, 27 ne 28 ye Malayika ow’okusatu. Mu Okubala essuula 22, olunyiriri 23 ye Malayika ow’okusooka, ennyiriri 24 ne 25 ye Malayika ow’okubiri, ate ennyiriri 26, 27 ne 28 ye Malayika ow’okusatu. Matayo ayogera eri abantu b’endagaano, enkadde n’empya: ate Okubala kumanyisa omulimu gw’Obusiramu nga ekikozesebwa kya Katonda eky’okubonereza ku kusinza kwa Sande okutandikira mu United States era oluvannyuma mu nsi yonna. Oluvannyuma lw’okukuba endogoyi omulundi ogw’okusatu, bwe yayogera, amaso ga Balaamu ne gasumululibwa eri ebyabadde bimaze okubaawo.

Awo Mukama n’aggulawo amaaso ga Balaamu, n’alaba malayika wa Mukama ng’ayimiridde mu kkubo, n’ekitala kye ng’akisowodde mu mukono gwe; n’avuunama n’agwa wansi n’amaaso ge. Malayika wa Mukama n’amugamba nti, Lwaki okubye endogoyi yo emirundi gino esatu? Laba, navaayo okukuyimiriraako, kubanga ekkubo lyo likyamu mu maaso gange: endogoyi n’endaba, ne ekyuka okuva gye ndi emirundi gino esatu: singa teye kyukidde okuva gye ndi, ddala kaakano nandikuttidde ggwe, ne mmuleka mulamu. Awo Balaamu n’agamba malayika wa Mukama nti, Nkoze ekyono; kubanga saamanya nti wayimiridde mu kkubo okunnyimiriraako: kale kaakano, bwe kiba tekikusanyusa, ndiddayo. Okubala 22:31-34.

Balamu akiikirira nnabbi w’obulimba, ye Amerika, eyogera ng’omusota mu kiseera ky’etteeka lya Ssande. Mu kiseera ky’etteeka lya Ssande, bwe yeebikkulirwa, akiikirira abo abakyali mu Babulooni, abamu oluvannyuma ne bazukusibwa ku nsonga ey’etteeka lya Ssande era ne bayitibwa okuva mu Babulooni.

Ennaku ttaano ez’okuyigiriza obubaka bw’Emigaati Egitayisiti okuva eri Miller, ne wabeerawo ennaku amakumi asatu Kristo ng’ayigiriza bakabona be, ekifaananyiziddwa mu makumi asatu; kino ne kireeta obubaka obw’ekkondeere obulabula obw’okusumululwa kw’endogoyi, obusooka ennaku ttaano okuyimusibwa kw’ebbendera; ate okuyimusibwa kw’ebbendera kusoose ennaku ttaano omulyango oguggaliddwa mu lugero lw’abawala ekkumi; ate omulyango oguggaliddwa ogwo gusoose ennaku ttaano etteeka lya Sande erya Pentekooti, eriyingiza ebbanga ly’ennaku musanvu erya Embaga y’Eweema, eriba kufukibwa okw’obujjuvu kw’enkuba ey’oluvannyuma mu kiseera ky’ekikangabwa ky’etteeka lya Sande, kubanga ekigezo ky’ebbanga eryo kiri ku lunaku olw’omusanvu.

Ennamba ttaano kye kabonero ka abawala abataliiko basajja, oba ab’amagezi oba abasirusiru. Ennamba amakumi asatu kye kabonero ka bakabona, era ekyo kye kiragibwa mu linnya “Eby’Abaleevi.” Ennamba musanvu ye Ssabbiiti. Eby’Abaleevi omutwe ogw’amakumi abiri mu ssatu kiraga ebyafaayo bya bakabona, Abaleevi ab’omu Malaki omutwe ogw’okusatu, abawala abataliiko basajja ab’amagezi, n’emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya mu kiseera eky’okugezesa ku Ssabbiiti.

Tujja okugenda mu maaso n’ebintu bino mu kiwandiiko ekiddako.