Ekifaananyi eky’okugatta abakabona abantu kinaana ne Kabona Asinga Obukulu Owa Katonda ke muwendo “81”; ku muwendo ogwo we tusanga Ekirooto kya Miller mu kitabo Early Writings. Mu Okubikkulirwa “81” tusanga nti bwe baggyawo akabonero akasembayo ddala, wabaawo okusirikka mu ggulu okumala ekitundu ky’essaawa. Habakkuku 2:20 agamba nti ensi yonna esirikkire bwe Mukama ali mu yeekaalu ye entukuvu.
Awo bwe yaggulawo ekifunga eky'omusanvu, ne wabaawo okusirika mu ggulu nga ebbanga ery'ekitundu kya ssaawa. Okubikkulirwa 8:1.
Okuggibwawo kw’ekisiba eky’omusanvu kubeerawo mu nnaku amakumi asatu, kubanga kye kisiba ekisembayo. Ku lunaku lwa 31 December 2023, amagumba ga Ezeekyeri gatandika enkola ey’okuzuukira. Awo Kristo n’atandika okuyigiriza okumala ennaku amakumi ana. Olunaku olwo lwalanga enkomerero y’ennaku 1,260 okuva mu kuggwaamu essuubi okw’olunaku lwa July 18, 2020, era Yokaana atutegeeza mu Kubikkulirwa kwa Yokaana ekkumi n’emu nti tupime yeekaalu, naye tulekerewo oluggya. Oluggya luggwa ku nkomerero y’okusasaanyizibwa, kubanga Yokaana atutegeeza nti ennaku 1,260 ziweebwa Ab’amawanga, be oluggya. Mu kupima, ebyafaayo ebyo birekerweewo.
Bwe Miller azuukuka n’alaba omusajja omukunkumula enfuufu, ekisenge kiba kyerere; era bwe ayimusa eddoboozi lye, Miller abeera nga akyali mu ddungu. Okuva mu byafaayo by’okuzuukira okutuusa ddala nga tekunnatuuka ku tteeka lya Ssande, Kristo azimba yeekaalu ya 144,000, nga bwe yakikola mu myaka amakumi ana mu mukaaga okuva mu 1798 okutuuka mu 1844.
Bwe atandika okuyigiriza, abeera ng’akolera mu Yeekaalu ye, okusinga mu nnaku amakumi asatu. Olwo bamalayika ne basirika okumala eddakiika amakumi asatu, nga ayigiriza bakabona be, be babuulizi ba Millerite ab’ebikumi bisatu, oba eggye lye erya Gideyoni ery’ebikumi bisatu, oba nga afulumya ebipande eby’obunnabbi bya 1843 eb’ebikumi bisatu; era bino byonna abikola mu nnaku amakumi asatu okuva ku nkomerero y’Embaga y’Emigaati egitali mu yagi, okutuuka ku bubaka bw’empanda. Akukunkumula wansi mu kisenge kya Miller, naye ekifo ky’awansi ekyo kye kya Ye; kale ekisenge kya Miller kye Yeekaalu ye. Amaliriza omulimu ogw’okusangula, oba ebibi oba amannya, g’abo abaayitibwa ng’ab’eesuubirwa okuba mu omuwendo ogw’emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya.
Obubaka bw’ekkondeere obujja ennaku ttaano ezibulayo Okulinnyuka mu ggulu ne nnaku kkumi ezibulayo Okusalirwa omusango, kye kigezo ekya nnamaddala. Ebyo ebiba mu ddakiika asatu ez’okusirika kw’eggulu, oba mu nnaku asatu za Kristo ng’ayigiriza bakabona, byaleeta dda emitundu ebiri, mu kiseera omukono bwe gutekebwa mu mitendera esatu egy’ekkondeere, Okulinnyuka mu ggulu, n’Okusalirwa omusango. Kyangu okulaba.
Bw’otuuka ku kiseera mw’olina okuvuga ekiwuubaalo okulangirira obubaka bwakyo, n’ogaanira okulangirira obubaka obwo—olemererwa.
Akabonero k’ekkubo kamu kagabanyiziddwa mu bitundu bisatu ebyo: “ekkondeere, okuyambuka mu ggulu, n’omusango”; nga bwe kyali ku ntandikwa y’ebyafaayo, awali akabonero k’ekkubo kamu akaakiikirizibwa mu “okufa, okuziikibwa n’okuzuukira.” Ekigezo ky’ebitundu bisatu mu nkomerero kye kigezo kya litimasu ekikulembera ennaku etaano etteeka lya Ssande erya Pentekooti.
Ku lunaku olutaano oluvannyuma lw’okuzuukira, enkomerero y’Embaga y’Emigaati Emitazimbulukuswa etuuka, era ekkuŋŋaaniro eryo ettukuvu kikola ng’ekigezo ekisooka era eky’ensibuko eky’omwaka wa 2024. Onoolya Omugaati ogw’eggulu oba omugaati ogw’okulowooza kw’abantu? Ekigezo ekyo kyatuuka mu mwaka wa 2024, era kyakifananyizibwa mu bujeemu obw’ensibuko bwa Adamu ne Ewa, Nimuroodi, Alooni, Yerobowaamu, Kola n’abajeemu be, Abaprotestanti mu byafaayo bya Abamillerite, obujeemu bwa alpha bwa John Harvey Kellogg, obujeemu bw’omwaka gwa 1888, era naddala obujeemu bwa 9/11. Obujeemu obw’ensibuko obwa Kayini bulaga ensonga y’obuggya eri muganda wo, nga ensonga eyo eyitamira mu bujeemu obw’ensibuko byonna.
Eby’okulabirako byonna eby’obujeemu obw’ensiseko bibeera obujeemu eri Katonda; naye ebimu, nga n’abaajeemu b’omwaka gwa 1888, era n’abaajeemu ba Kola, birimu ensonga eno nti omubaka alondeddwa abeera ekitundu ky’ekigezo. Okugaana okulambulula kwa Miller nti Loma y’ekyimiriza ekyolesebwa mu Danyeri 11:14, kwe kugaana byombi: obubaka n’omubaka. Ekigezo kino ky’ensiseko, kubanga si Kitaffe Miller yekka y’alambulula abanyazi ab’olunyiriri olwa kkumi na nnya nti be Loma, wabula ne mutabani wa Miller.
Ennaku ttaano oluvannyuma lw’Obuzuukufu olw’e Disemba 31, 2023, obuweereza bw’okuyigiriza obw’okutegekera ogwa Miller bwatwalibwa Oyo eyajja oluvannyuma lwa Yokaana. Okumala ennaku asatu, obuyigiriza obw’enjawulo eri abasinzizi mu Yeekaalu bwalibadde buweebwa ‘maaso ku maaso’ nga Kristo ye abuwa. Eyo enteekateeka yaali ya kuteekateeka obusaserodooti obw’abakabona kinaana, okulangirira obubaka obulabula bw’Embaga y’Amakondeere.
Okutegeka kw’ennaku asatu kugatta wamu ekikebera ekisooka eky’ensibuko mu ntandikwa, n’ekikebera eky’ekaalu eky’okubiri ku nkomerero. Ekikebera eky’ekaalu eky’okubiri kimalirizibwa nga tekinnaba kufuuyibwa amakondeere, era ensonga eno eragibwa mu kirooto kya Miller, Kristo bwe yasuula amajjinja ag’omuwendo mu kisanduku. Bwe yamaze ekyo, n’alyoka ayita Miller nti, “Jja olabe.” Kuva mu kulabula kw’amakondeere okutuuka ku kulinnyusibwa waggulu eri okusala omusango, ekibendera kisitulibwa waggulu nga kikulembeddewo etteeka erya Sande. Amajjinja ag’omuwendo gonna gali mu yeekaalu nga Miller tannayitibwa nti, “Jja olabe,” era bwe basitulibwa waggulu mu bire abajulirwa ababiri, abalabe baabwe ne babalaba.
Ekyo kye baalagula eky’okulumba okuva mu Buyisiramu, ekyaleemererwa mu 2020, kigenda kuddamu nga kimaze okutereezebwa, nga bwe kyakolebwa ku Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro okutuufu kwa Snow. Miller yalina okutegeera kwe yayita Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro; naye Samuel Snow yatereeza obubaka bwa Miller obw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro, era olw’ensonga eyo, obubaka bwa Snow obw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro buyitibwa “Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro okutuufu” mu byafaayo by’Abamillerite. Obubaka bw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro butereezeddwa, era bwaweebwa amaanyi olw’okutereeza okwo.
Abaggwaamu essuubi baalaba okuva mu Byawandiikibwa nti baali mu kiseera eky’okulindirira, era nti baalina okulindirira nga bagumiikiriza okutuukirizibwa kw’olwolesebwa. Obujulizi bwe bumu obwabaleetera okulindirira Mukama waabwe mu 1843 ne bubaleetera okusuubira okujja kwe mu 1844. Early Writings, 247.
Ensonga eno yaliwo ku nkomerero y’ekiseera okuva mu 1840 okutuuka mu 1844, era yaliwo ne ku ntandikwa. Josiah Litch yanenerayo okutuukirira kw’Obusiraamu mu 1840. Yateeka ennenero ye mu byawandiiko eby’omu lwatu mu 1838, oluvannyuma n’agilongoosa ennaku kkumi nga zisigadde okutuuka ku 11 Ogwomunaana, 1840. Okutuukirira kw’ennenero eyalongosebwa kwe kwawa amaanyi obubaka bw’omumalayika ow’olubereberye. Obubaka bw’omumalayika ow’okubiri bwanywezebwa olw’obubaka obwalongosebwa bw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro. Abajulirwa babiri okuva mu byafaayo bimu: omu mujulirwa gw’Alufa, n’omulala mujulirwa gw’Omega. Nga bonna wamu balaga okunywezebwa kw’obubaka okuzimbiddwa ku kulongoosebwa kw’obubaka obwaliwo edda.
Alufa eraga obunnabbi obw’Obusiraamu, ate Omega eraga obunnabbi bw’Oluggi Oluggaliddwa. Olunyiriri ku lunyiriri, Obusiraamu mu 1840 n’Oluggi Oluggaliddwa mu 1844, bikizuula Obusiraamu n’Oluggi Oluggaliddwa nga bye bubaka bw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro. Ku ntandikwa y’obubaka Obusiraamu busumululwa, nga bwe kyali mu Kuyingira kwa Kristo okw’Obuwanguzi. Mu kaseera ako oluggi luggalibwa mu Lugero lw’Abawala Ekkumi, era nga bwe luggalibwa ku kusalirwa omusango kw’Ennyumba ya Katonda. Ku nkomerero y’obubaka, Obusiraamu bulumba nate nga oluggi luggalirwa ku Amerika Amagatte.
Kikulu okulaba nti olunyiriri olufuniddwa mu Eby’Abaleevi 23 lulaga emitendera esatu gya Paska ku ntandikwa n’emitendera esatu gy’abakabona ku nkomerero. Abakabona bawanulibwa ng’ekiweebwayo mu kiseera ky’etteeka erya Ssande, naye batukuluzibwa nga tekunnaba kutuuka ekyo. Bwe bawanulibwa, babeera ebbendera, era Yesu Kristo bwe yawanulibwa mu emitendera esatu ku ntandikwa y’olunyiriri, yakungaanya ensi yonna gy’ali ye. Okuwanulibwa kw’aba 144,000 kwe kkomerero y’olunyiriri olwatandikira ku kuwanulibwa kwa Kristo. Mu ntandikwa ne mu nkomerero byombi, akabonero kamu aka emitendera esatu kalagiddwa.
Waliwo emitendera esatu mu ntandikwa egyegobererwako ennaku ttaano, era n’emitendera esatu mu nkomerero egyegobererwako ennaku ttaano. Oluvannyuma lw’ekyo, enjogera ebeera ku kibiina ekinene ennyo ekitali kuwera, kubanga obwa-saserdooti bwateekebwawo ng’ekibendera kya 144,000. Ennaku musanvu z’Embaga ey’Ensiisira ze kiseera ky’Ab’amawanga. Bwe tulekaawo ekiseera ky’Ab’amawanga ekitandika ku tteeka lya Sande, era ne tulekaawo ennaku ssatu n’ekitundu eziggwawo mu 2023, tufuna Yeekaalu ya 144,000 eyimiriziddwa mu nnaku amakumi ataano ag’ekiseera kya Pentekooti okuva nga 31, Desemba 2023 okutuuka ku tteeka lya Sande erijja mangu.
Ennaku ttaano okuva ku kuzuukira, eza bawombeefu; era ennaku asatu eziddirira, eza bakabona. Olwo ennaku ttaano ez’obubaka bw’ekkondeere okuva eri abawombeefu, ne ziggwa n’okulinnyuka mu ggulu kwabwe nga ennaku amakumi ana bwe ziwedde, ne ziddirirwa ennaku ttaano okutuuka mu musango, ne ziddirirwa ndala ennaku ttaano okutuuka ku tteeka lya Ssande. Nga akabonero ka bawombeefu, ennamba “5” erambika emikondo gy’okutambulira gy’abo 144,000, abali abawombeefu era ate nga bakabona.
Mu nnaku amakumi asatu ez’okuyigiriza, ekisiba eky’enkomerero, ekya musanvu, kiggyibwawo; era mu bbanga eryo Miller alaba amayinja ag’omuwendo nga gaddizibwa. “Jjangu olabe” kye kifaananyi ek’esigamiziddwa ku bisiba ebina ebyasooka; kale bwe kyaggulwawo ekisiba eky’omusanvu, Miller yagambibwa nti, “Jjangu olabe,” naye bamalayika ab’omu ggulu bonna baatunuulira kyokka nga basirikidde. Kirooto kya Miller kirambulula okuteekebwako akabonero kw’amayinja ag’omuwendo, ge 144,000, era ne kyanjula amayinja ag’omuwendo ag’ali obubaka bw’eddoboozi erya mu ttumbi ly’ekiro. Obubaka obwo buwa amaanyi eri abawere obw’okutuukiriza okuteekebwako akabonero, ate omusajja w’ekyoyi ky’avu alambulula Oyo afuga ababaka n’obubaka byombi.
Omwaka gwa 2024 guyimirira ekigezo eky’omusingi, era kaakano mu mwaka gwa 2026 ekigezo kya Yeekaalu kituuse. Kaakano tuli mu kiseera ky’ennaku amakumi asatu mwe Kristo ayigiriza, era obutamanya ekituufu kino kivaamu okufa.
Okutegeera obubaka n’omubaka kyali ekimu ku bitundu by’ekigezo eky’ensibuko ekyeyolekera mu Loma nga ekakasa okwolesebwa, era kye kimu ku bitundu by’ebyafaayo bya Eriya ne Akabu.
Mu mwaka ogw’amakumi asatu mu munaana ogw’obwakabaka bwa Aasa kabaka wa Yuda, Akabu mutabani wa Omuli n’atandika okufuga Isirayiri; era Akabu mutabani wa Omuli n’afugira Isirayiri mu Samaliya emyaka amakumi abiri mu bbiri. Akabu mutabani wa Omuli n’akola ebibi mu maaso ga Mukama okusukkira abo bonna abaamubanjirira. Era nga kyali kitono gy’ali okutambulira mu bibi bya Yerobowaamu mutabani wa Nebati, n’atwala Yezeebali muwala wa Esibaali kabaka w’Abazziidoni okumufuula mukyala we, n’agenda n’aweereza Baali, n’amusinza. Era n’ayimusa ekyoto kya Baali mu nnyumba ya Baali gye yazimba mu Samaliya. Era Akabu n’ateekawo ekibira; era Akabu n’asunguwaza Mukama Katonda wa Isirayiri okusukkira bakabaka bonna aba Isirayiri abaamubanjirira. Mu nnaku ze Kiyeri omutuuze w’e Beteri n’azimba Yeriko: n’agissaawo omusingi gwagyo ku Abiraamu omubereberye we, n’assaawo enzigi zaagyo ku Seguubi omuto we, ng’ekigambo kya Mukama kye yayogera mu Yoswa mutabani wa Nuuni bwe kyali. Awo Eriya Omutesibi, eyali ku batuuze b’e Gireyaadi, n’agamba Akabu nti, Nga Mukama Katonda wa Isirayiri bw’ali omulamu, gwe nnyimirira mu maaso ge, tewajja kuba na kasoolo newaakubadde enkuba mu myaka gino, wabula ng’ekigambo kyange bwe kiragira.
Ennamba ezikwatagana ne Akabu ziyongera ku nsengeka y’ekitundu kino eky’ebyawandiikibwa. Omuwendo ogw’“amakumi asatu mu munaana” guyimirira “okuyimuka.” Isirayiri yalagiribwa “okuyimuka” era okuyingira Ensi eyasubizibwa mu mwaka ogw’amakumi asatu mu munaana.
Kaakano muyimuke, ne njogera nti, “musomoke omugga Zered.” Ne tusomoka omugga Zered. Ebbanga okuva lwe twava e Kadeshbarnea okutuusa lwe twasomoka omugga Zered, lyali emyaka amakumi asatu mu munaana; okutuusa omulembe gwonna gw’abasajja abalwanyi bwe gwaggwawo ddala okuva wakati mu ggye, nga Mukama bwe yabalayirira. Ekyamateeka Ekya Kubiri 2:13, 14.
Yesu yawonya omusajja omulema eyalina emyaka amakumi asatu mu munaana bwe yamugamba nti, "Yimuka."
Awo waaliyo omusajja omu eyalina obulema okumala emyaka amakumi asatu mu munaana. Yesu bwe yamulaba ng’agalamidde, era bwe yamanya nga amaze ebbanga ddene mu mbeera eyo, n’amugamba nti, Oyagala okuwona? Omusajja omulema n’amuddamu nti, Ssebo, sirina muntu, amazzi bwe gatibulibwa, anteeka mu kidiba; naye nga nkyajja, omulala n’ansooka aserengeta mu kidiba. Yesu n’amugamba nti, Golokoka, yetikka ekitanda kyo, otambule. Amangu ago omusajja n’awonyezebwa, n’ayitikka ekitanda kye, n’atambula; era ku lunaku olwo lwennyini lwali Ssabbiiti. Yokaana 5:5-9.
Mu 1838, Josiah Litch yategeeza obunnabbi, era mu 1840 n’abutereeza obwo. Omwaka ogw’amakumi asatu mu munaana Musa gw’ayogerako mu Ekyamateeka eky’Okubiri, gwali era omwaka ogw’amakumi ana. Enkola ya Josiah Litch ey’ebitundu bibiri yafaanana engeri y’okuzuukirizibwa mu bitundu bibiri okw’omunnyinilinnya we, Kabaka Yosiya. Ennamba za 38 ne 40 mu kukwatagana kwazo ziraga okusituka waggulu, kye kibaawo eri Abajulirwa babiri bwe basitulibwa ne bayambuka mu bire.
Mu kiseera kya Litch, okutumbulwa kwatuukirizibwa mu bubaka bw’Obusiraamu bw’ezzaala ey’okubiri. Okutumbulwa okulambikibwa mu okulinnyuka kwa Kristo kujja oluvannyuma lw’obubaka bw’ekondeere ery’Obusiraamu. Emitendera ebiri egyasooka mu kabonero akalaga ekkubo ak’ekkondeere, okulinnyuka n’okusalirwa omusango, Litch ye yagifaananyiriza; era emitendera ye ebiri gyafaananyizibwa obw’okuzuukuka n’enkyukakyuka eby’emitendera ebiri eby’omu kabaka Yosiya. Mu Ekyamateeka Ekyokubiri ekiragiro kyali nti musituke mugende mu Nsi Eyasuubizibwa, era okutumbulwa kw’ekibendera ku tteeka ery’Olunaku lwa Sande kwe kwesuubizo kye kimu kyennyini.
Akabu yafuga emyaka amakumi abiri mu bbiri; bwe kityo afugira mu kiseera mw’Obwakatonda n’Obuntu bwe bwegattibwa, nga kye kiseera ky’ennaku amakumi asatu ekirisooka obubaka bw’ekkondeere. Akabu ye Trump, agenda okuwasa Yezebere mu biseera ebirinnye nnyo. Mu kiseera kya Trump, Eriya yekka ye alina obubaka bw’enkuba. Ensonga eno y’omusingi; kubanga entambula y’aba 144,000 ye entambula y’enkola ya layini ku layini; era enkola eyo esinziira ku mazima g’omusingi nti entambula ey’okutereeza ey’aba 144,000 eyafaananyizibwa mu buli ntambula ey’okutereeza ey’ebyafaayo ebitukuvu. Mu buli ku ntambula ezo, abakulembeze baali omu mu nkola ey’okukemebwa. Buli omulundi.
Akabu ye kabaka omusanvu okuva ku Yerobowaamu, era tumaze okulaga emirundi mingi nti mu kiseera ky’obunkenke bw’etteeka erya Ssande Akabu ye gavumenti. Era tumaze okulaga engeri gye Ekkanisa ya Abadiventisti ab’Olunaku Olw’omusanvu ey’e Laodikaya yaddamu n’azimba Yeliko mu mwaka ogwa 1863, ekyaviirako ab’e White okufiirwa abatabani baabwe omukulu n’omuto, era nga kino kyekifaananyi kya Yeliko mu kiseera ky’etteeka erya Ssande. Omwaka 1863 gufaananyiriza etteeka erya Ssande.
Omutundu guno gw’ekiwandiiko gujjudde ebyekifaananyi ebirambulula nti ekiseera ekyo kye kya okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000; era mu kiseera ekyo, okugaana okutegeera kwa Miller ku mazima agateekebwa ku Mmeeza ya Abakkuku ey’omwaka 1843 kwe kujeemu okw’amasingi, okuli n’obutamussa kitiibwa omubaka wa Katonda gwe yalonda, mu kakwate ke kimu akaakozesebwa abajeemu ba Kola n’abajeemu b’omwaka 1888, abaagamba nti ekibiina kyonna kitukuvu.
Kati tuli mu kukemebwa kw’Yeekaalu, amadirisa ag’eggulu bwe gagulibwa wamu n’omulyango ogw’eddiisipensenshoni. Omulyango ogw’eddiisipensenshoni gulaga okukyusibwa kw’abasaserdooti okuva e Lawodikiya okutuuka eri abasaserdooti b’e Firadefiya. Gulaga okwawukana kw’amayinja ag’obulimba n’amayinja amazima mu kirooto kya Miller. Amadirisa galaga ekikolimo oba omukisa. Malaki essatu asimba okukemebwa ku kuddayo. Ekirooto kya Miller kissa amaanyi ku kuzzawo obusaserdooti n’obubaka byombi. Okubikkulirwa kkumi n’enda kimanyisa eggye lya Mukama erikkuzibwa mu kiseera obunnabbi bw’obubaka bw’ekkondeere obw’Obusiramu lwe butuukirizibwa.
Ekigezo ekiri mu maaso w’ekigezo kya litimasi eky’obubaka bw’ekkondeere, kye ekyokubiri, era kye kigezo kya Yeekaalu. Ekirooto kya Miller kireeta okuddiriramu emirundi ebiri, ekigattibwa bulijjo n’ekigezo ekyokubiri, kubanga ekirooto kya Miller kikozesa amayinja ag’omuwendo ng’obubaka era n’abaleeta obubaka. Ekigezo kya Yeekaalu kirimu okuteekebwa mu nkola y’olunnyiriri ku lunnyiriri ey’enkuba ey’oluvannyuma. Kiwetaagisa bakabona okulaba Yeekaalu mu nnyiriri ez’enjawulo ez’obunnabbi, balyoke bakwataganye obubaka. Ekisanduku ekinene eky’omusajja ow’ekikwasa enfuufu kye Yeekaalu y’ab’emitwalo kkumi n’ena n’enkumi nnya, era ekitebe kya Malaki kye kimu. Omutima gw’ebikozesebwa eby’omu Yeekaalu ye Essanduku ey’Endagaano, gye Abakerubi abakakingiriza bulijjo bateekako amaaso gaabwe, ng’okwo kwe kulaga ennyo ekitunuulirwa ekikulu ky’ebitonde ebitukuvu byonna. Abatukuvu mu byafaayo bino balina okutunuukira Yeekaalu era batunuulire munda mu Essanduku.
Yeekaalu ya 144,000 ye nsonga enkulu mu Abaleevi 23, era ekyo kiraga olunyiriri lw’ebyafaayo olwatuukirizibwa mu mirembe gya Kristo, nga bwe Sister White akiyita “ekiseera kya Pentekooti.” Okuva ku Kuzuukira okutuuka ku Pentekooti, oba okuva nga 31 Desemba 2023 okutuuka ku tteeka lya Sande, olunyiriri olw’obunnabbi olwa Abaleevi 23 luyimirira yeekaalu ya 144,000. Ebyafaayo ebyo bitandika n’akabonero k’olugendo ak’amitendera esatu ne kigobererwako ennaku ttaano, era bimalira ku kabonero k’olugendo ak’amitendera esatu ne kigobererwako ennaku ttaano. Mu katikati w’ebyafaayo bya Alufa ne Omega mulimu ennaku asatu ez’okuteekebwako akabonero kw’abasaserdooti. Olunyiriri olwo lwonna lutandika ku Ssabbiiti ey’olunaku olw’omusanvu era luggwa ku Ssabbiiti ey’omwaka ogw’omusanvu. Ku ddaala lino yeekaalu ya 144,000 kye ky’eryato eririyisa abantu munaana okutuuka ku nsi empya eyazzibwa obuggya, era kye kimu ne Essanduuko y’Endagaano eksiikirirwa bamalayika babiri, nga bwe Ssabbiiti ebbiri zisiikirira yeekaalu y’obusaserdooti bwa 144,000 eyayimiririzibwa mu “kiseera kya Pentekooti.”
Ebyoobuweereza essuula amakumi abiri mu ssatu kikwata ku obwakabona bwa 144,000 mu kulabisibwa okw’enkomerero okw’ekiseera kya Pentekooti okwatandikira ku kuzuukira kwa Kristo era ne kweyongera okumala ennaku amakumi ataano okutuuka ku Lunaku lwa Pentekooti. Ekiseera kya Pentekooti kikakasibwa bwe zitereezebwa wamu ennyiriri amakumi abiri mu bbiri ezasooka ez’omu Ebyoobuweereza essuula amakumi abiri mu ssatu n’enyiriri amakumi abiri mu bbiri ez’enkomerero. Ekirooto kya William Miller kirambulula nti amayinja ag’omuwendo ag’Ekigambo kya Katonda ge bubaka era n’ababaka.
Nnfunye emikisa egy’omuwendo okufuna obumanyirivu. Nnina obumanyirivu mu bubaka bw’abamalayika abasatu—ogusooka, ogw’okubiri, n’ogw’okusatu. Abamalayika balagiddwa nga banyonyi mu bbanga wakati mu ggulu, nga balangirira eri ensi obubaka bw’okulabula, obubaka obukwata butereevu ku bantu abali mu nnaku ez’oluvannyuma mu byafaayo by’ensi eno. Tewali awulira eddoboozi ly’abamalayika abo, kubanga bali akabonero akulaga abantu ba Katonda abakoleragana mu mirembe n’eggye ly’eggulu. Abasajja n’abakazi, abaazibwako omusana olw’Omwoyo wa Katonda, era abatukuzibwa mu mazima, balangirira obubaka obusatu mu nteekateeka yaabwo. Life Sketches, 429.
Bamalayika be birango by’abantu ba Katonda abalangirira obubaka omulayika bw’ayimirira.
Ekiseera kimpi. Obubaka bw’omulayika ow’olubereberye, bw’omulayika ow’okubiri, ne bw’omulayika ow’okusatu bye bubaka ebirina okutuusibwa eri ensi yonna. Tetuwulira eddoboozi ly’abamalayika abasatu mu ngeri y’ennyini, naye abamalayika bano mu Kitabo ky’Okubikkulirwa bakiikirira abantu abaliba ku nsi era balituusa obubaka buno.
Yokaana yalaba, ‘Malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amanene; n’ensi yonna ne yekaanira olw’ekitiibwa kye.’ Okubikkulirwa 18:1. Omulimu ogwo kye eddoboozi ly’abantu ba Katonda nga balangirira obubaka obulabula eri ensi. The 1888 Materials, 926.
Bamalayika bayimira abantu abawa obubaka obuyimirirwa bamalayika. William Miller ayimiririddwa mu ngeri nnyingi ez’obunnabbi. Omu ku ngeri ezo ye nti Miller ayimiririddwa obunnabbi bw’ebiseera—obw’olubereberye n’obw’oluvannyuma—bwe yaluŋamizibwa okulangirira. Ebiseera musanvu, oba emyaka 2,520, ebyaggwa mu 1798, byali kizuula kya Miller eky’alpha; era okutukuza Ekifo Ekitukuvu ku nkomerero y’ennaku 2,300 ez’akawungeezi n’enkya ku 22 Okitobba 1844, kyali kizuula kya Miller eky’omega. Ebyafaayo by’Abamillerite biyimirirwa okuva mu 1798 okutuuka mu 1844; era newaakubadde nga ebyo byali ebyafaayo eby’obubaka bw’Abamalayika asooka n’ow’okubiri, byayitibwa mu linnya ly’omubaka w’ebyafaayo ebyo. Ebyafaayo ebyo by’Abamillerite biraga nti Miller ye “eddoboozi” eryalangiriranga obubaka bw’Abamalayika asooka n’ow’okubiri, era omumalayika asooka yalangirira okutandika kw’omusango ku 22 Okitobba 1844, era omumalayika asooka yatuuka ku kiseera eky’enkomerero mu 1798, ku nkomerero y’okusaasaanyizibwa okw’ebiseera musanvu kw’Obwakabaka bwa Isirayiri. Miller kye kabonero ka byombi: obunnabbi bw’emyaka 2,520 n’obunnabbi bw’emyaka 2,300.
Akabonero akasooka aka 1798 kaalangirira nti obulamuzi bwanditandise nga emyaka 2,300 gimaliridde ku October 22, 1844. Awo Mukama n’aggulawo omusana ogwa Ssabbiiti ey’olunaku olw’omusanvu, era okugenderera kwe kwali kumaliriza omulimu, kyeyava agezaako okwongera okuggulawo omusana ku emirundi musanvu mu 1856, naye mu kifo ky’okukkiriza ne kwalabika obujeemu. Emirundi musanvu kye Alufa ya ebyafaayo by’Abamileraayi, ate 2,300 kye Omega ya ebyafaayo by’Abamileraayi.
Ebiseera omusanvu biyimiririrwa Ssabbiiti y’omwaka ogw’omusanvu, ate 2,300 biyimiririrwa Ssabbiiti y’olunaku olw’omusanvu. Ebyafaayo by’Abamillerite biyimiririrwa omwaka gwa 1798 n’ogwa 1844, era omwaka gwa 1798 guyimirira ebiseera omusanvu, ate omwaka gwa 1844 guyimirira emyaka 2,300. Ezo Ssabbiiti ebbiri ze nsalo zombi ezizingiriza ebyafaayo ebyayimiririrwa mu Eby’Abaleevi 23. Ezo Ssabbiiti ebbiri ziyimirira obubaka bubiri obweggatta ne bube bubaka bumwe. Obubaka obubiri obwo buyimirira Abamillerite, kubanga abantu abalangirira obubaka bayimirira bamalayika abeeraga ng’ekifaananyi ky’obubaka. Mu 1798, Malaika asooka yatuuka, ate mu 1844, Malaika owa ssatu yatuuka.
Eby’Abaleevi essuula amakumi abiri mu ssatu lirimu embaga musanvu n’ebikungaana ebitukuvu musanvu, newaakubadde nga ssi buli mbaga ye kikungaana ekitukuvu, era nate ssi buli kikungaana ekitukuvu mbaga. Embaga zonna ziri wakati w’ekikungaana ekitukuvu ekisooka n’ekisemba: ekisooka, mu ntandikwa, ye Ssabbiiti ey’olunaku olw’omusanvu; ate ekisemba, ku nkomerero, ye Ssabbiiti ey’omwaka ogw’omusanvu. Ebyafaayo by’embaga bitandikirwa ne bikkomekerezebwa Ssabbiiti ebbiri eziyimirira William Miller n’Abamilleraiti.
Bwe zitungibwa wamu ennyiriri amakumi abiri mu bbiri ezisooka n’ezo amakumi abiri mu bbiri ezisembayo mu Eby’Abaleevi essuula amakumi abiri mu ssatu, ekiseera kya Pentekooti kimanyikibwa. Entekateeka eteekebwawo mu kuyunga ennyiriri ezo wamu eri ya bwakatonda ddala. Ekiseera kya Pentekooti mu ntekateeka eyo kiraga obulungi emitendera essatu gy’abamalayika basatu. Kiriko omukono ogwa "Obutuufu." Kiriko omukono gwa Alufa ne Omega. Kiriko omukono gwa Palmoni. Kikulembera omuyizi okutuuka ku mutima gennyini gw’Ekifo Ekitukuvu Ennyo. Kirambulula yeekaalu y’abantu 144,000. Kigaziya okutuuka ddala ku nsi eyakoleddwa obuggya.
Amazima ag’Eby’Abaleevi essuula amakumi abiri mu ssatu kaakano gagguddwawo nga gakwatanibwa n’okukemebwa okw’omu yeekaalu okulangirira okukemebwa kwa litmus n’okukemebwa okw’okusatu. Malayika ow’okusatu yajja mu 1844, era nate ku 9/11, era nate mu 2023. Bwe yajja mu 1844, abeesigwa baalina, mu kukkiriza, okugoberera Kristo okuyingira mu Ekifo Ekitukuvu Ennyo. Eby’Abaleevi essuula amakumi abiri mu ssatu lye kkubo ery’ayingira mu Ekifo Ekitukuvu Ennyo, era likiikirira ekintu ekimu eky’okukemebwa okw’omu yeekaalu. Yokaana yagambibwa apime yeekaalu era n’abasinza abeerimu.
Essanduuko eya Miller ye yeekaalu, era amayinja ag’omuwendo be basinza omwo. Ennyumba y’eggwanika eya Malaki ye yeekaalu, era eby’ekkumi be basinza omwo. Ekiseera kya Pentekooti, nga bwe kiyimiriziddwa mu nkola y’olunyiriri ku linyiriri mu kitabo ky’Abaleevi essuula 23, kiyimirira yeekaalu ey’ab’e 144,000. Mu bulambulukufu obw’okusinga, kiraga Essanduuko ey’Endagaano, nga Abakerubi abasaanikira batunuulira Ebiragiro Ekkumi, omuggo gwa Alooni ogwamezamu obukoola, n’ensuwa ya zaabu eyalimu mana.
Bakerubi ababikka bamalayika, era bamalayika bakiikirira obubaka n’omubaka. Obubaka bwa Alufa obuli mu Leviitiko essuula 23 bwe Ssabbiiti y’olunaku olw’omusanvu, ate obubaka bwa Omega bwe Ssabbiiti y’omwaka ogw’omusanvu. Byombi bubaka, era era ge bubaka bwa Alufa n’obwa Omega bwa William Miller n’Abamillerite, nga mu 1798 okutuukirizibwa kw’‘emirundi musanvu’ kwe kabonero kya Ssabbiiti y’omwaka ogw’omusanvu, ate mu 1844, Katonda yatwala abantu be mu Ekifo Ekitukuvu Ennyo, gye baazuula Ssabbiiti y’olunaku olw’omusanvu. Ezo Ssabbiiti ebbiri ze z’okukuŋaana okutukuvu ezisooka n’ezisembayo mu Leviitiko essuula 23, era ekiseera kya Pentekosite kyateekeddwa wakati wa byombi, nga n’essanduuko ey’Endagaano bwe yateekebwa wakati wa Bakerubi ababikka ababiri.
Yeekaalu erina okupimibwa, era mu kyo mulimu okulekaawo oluggya olugabiddwa Ab’amawanga. Mu kiseera ky’etteeka lya Ssande, okusala omusango okw’ennyumba ya Katonda kuggwaawo, era okusala omusango kw’Ab’amawanga kutandika. Ebiseera by’Ab’amawanga byaggwa mu 1798, ku nkomerero y’emyaka 1,260, era ku nkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu (ekifaananyi kya 1,260), Yokaana yalina kulekaawo oluggya.
Era ne mpiwa ekikoola ekifaanana omuggo; malayika n’ayimirira, n’agamba nti, Yimirira, opime yeekaalu ya Katonda, n’ekyoto, n’abo abasinza omwo. Naye oluggya oluli ebweru wa yeekaalu oluleke, tolupime; kubanga luweereddwa bannaggwanga: era ekibuga ekitukuvu balikikandagiriranga wansi emyezi amakumi ana mu bbiri. Okubikkulirwa 11:1, 2.
Oluggya lwateekwa okulekebwawo, kubanga lwaweebwa eri Abamawanga, abaalulinyirira wansi w’ebigere byabwe okumala ennaku ssatu n’ekitundu, oba emyezi amakumi ana mu bbiri.
Era banaakuttibwa n’ekitala, era banaatwalibwa nga basibe mu mawanga gonna; era Yerusaalemi enaakandagiribwa abannaggwanga, okutuusa ebiseera by’abannaggwanga bwe binaatuukirira. Lukka 21:24.
Ebiro by’Abamawanga byatuukirira mu 1798, lwe Ekitabo kya Danyeri kyazibulibwa.
Mu Yeekaalu e Yerusaalemi, ekkomera ekitono kyagabanya Embuga ey’ebweru okuva ku butundu obulala bwonna bw’ekizimbe ekitukuvu. Ku kkomera ekyo waaliwo ebyawandiikibwa mu nnimi ez’enjawulo, nga byategeeza nti tewali muntu wabula Abayudaaya bokka abakkirizibwa okuyita ku nsalo eyo. Ssinga Omunnaggwanga yagezaako okuyingira Embuga ey’omunda, yandibadde atyoboola yeekaalu, era yandibadde akisasuza n’obulamu bwe. Naye Yesu, Omutandisi wa yeekaalu n’obuweereza bwayo, y abasikiriza Abannaggwanga gy’ali mu muguwa gw’okusaasira kw’obuntu, ate ekisa kye eky’obwakatonda kyabaleetera obulokozi Abayudaaya kwe baagaana. The Desire of Ages, 194.
Desemba 31, 2023 yakomekkereza ennaku ssatu n’ekitundu ez’obunnabbi okuva ku kugwaamu essuubi okwaliwo ku Julaayi 18, 2020. Ezo myaka esatu n’ekitundu zitegeeza nti olwo obubaka bw’obunnabbi bwagenda okuggulwawo, era nti ebiseera by’Abamawanga byatuukiririra, ne byalekebwa ebbali mu kupimibwa kwa yeekaalu n’abasinza abagirimu. Ku tteeka erya Ssande, eryo mu bbanga lya Pentekooti lye Olunaku lwa Pentekooti, okusala omusango kuyitira eri Abamawanga. Bwe tuleka ebbali ebiseera by’Abamawanga mu kupima yeekaalu y’abantu 144,000, tusanga nti ekiseera okuva ku Desemba 31, 2023 okutuuka ku tteeka erya Ssande kye yeekaalu.
Obujulirwa bw’ekkalu bwe buno: ezzimbibwa mu mitendera ebiri; ogusooka kwe kuteeka omusingi, oluvannyuma ne kimanyibwa nti ekkalu emaliriziddwa, bwe ejjinja ery’omusingi eryaagaanyizibwa mu byewuunyo lifuuka omutwe gw’ensonda. Omusingi gwasimbibwa Isirayiri ey’edda lweyava mu Babulooni mu byafaayo by’ekiragiro ekyasooka; ate ekkalu ne emalirizibwa mu byafaayo by’ekiragiro eky’okubiri, naye nga tekinnabaawo ekiragiro eky’okusatu. Ekigezo eky’omusingi kyabaddewo mu 2024 era kati tuli mu kigezo ky’ekkalu. Ekigezo ekyo eky’ekkalu kiggwawo ku kigezo eky’okusatu, era ekyo kye kigezo kya litimasi; era ekigezo ky’ekkalu kyetaaga abantu ba Katonda okupima ekkalu.
Yeekaalu eyogerwako mu Eby’Abaleevi 23 eyimusibwa okuva nga 31, Desemba 2023 okutuuka ku tteeka lya Sande, era mu mulembe gw’obunnabbi ogwo, ebigezo ebisatu ebibeerawo ennaku zonna nga obunnabbi bugguliddwa biyamirirwa. Ekisembayo ku bisatu kye kigezo kya litimasi, ekyayamirirwa olukuŋaana olw’omu lusiisira e Exeter. Ku lukuŋaana olwo, oba ogendanga mu nkuŋaana ez’omu weema mwe Mukulu Snow yayanjulira emirundi ebiri obubaka obw’okuukkaaba okw’omu ttumbi okw’amazima, oba ogendanga mu nkuŋaana ez’ekkangabusa z’emmeeme ne zitatereera mu weema e Watertown. Nga nkuŋaana ziwedde, obubaka obw’okuukkaaba okw’omu ttumbi okw’amazima bwasaasaana ng’omuyengo omunene ogw’enyanja. Exeter yali ekigezo kya litimasi, era ekigezo kya litimasi kiyamiririra okuteekebwako akasiba.
Olukuŋaana olw’omu lusiisira e Exeter lwafaananyizibwa n’okuyingira okw’obuwanguzi kwa Kristo mu Yerusaalemi; era Lazaalo ye yakulembera endogoyi Yesu gye yagenderako. Okufa kwa Lazaalo kwe kwali obwennyamivu bwa July 18, 2020; naye era Lazaalo ye yali eky’amagero eky’entikko kya Kristo ne “akasanyizo” k’obwakatonda bwe.
Singa Kristo abadde ali mu kisenge ky’omulwadde, Lazaro teyandibadde afudde; kubanga Setaani teyandibadde n’obuyinza ku ye. Okufa teyandisobodde kulasa omusaale gwakwo eri Lazaro mu maaso g’Awa Obulamu. N’olwekyo Kristo yasigala wala. Yakkiriza omulabe akozese obuyinza bwe, alyoke amugobe n’amuddiza emabega ng’omulabe awanguddwa. Yakkiriza Lazaro ayite wansi w’obufuzi bw’okufa; era bannyina abaali mu nnaku ne balaba muganda waabwe ateekebwa mu ntaana. Kristo yamanya nti bwe baalengera ku maaso g’omuganda waabwe agafu, okukkiriza kwabwe mu Mununzi waabwe kwandibadde kukemebwa nnyo. Naye yamanya nti olw’olutalo lwe baali bayitamu kaakano, okukkiriza kwabwe kulyaka mu maanyi agasinga ennyo. Yagumira buli bulumi bw’ennaku bwe baagumira. Okulwawo kwe tekwaggyako kintu ku kwagala kwe gye bali; naye yamanya nti ku bbo, ku Lazaro, ku ye kennyini, era ne ku bayigirizwa be, waliwo obuwanguzi obwali bugenda okufuna.
‘Ku lwammwe,’ ‘mulyoke mukkirize.’ Eri abo bonna abagololera okutuuka n’okuwulira omukono ogukulembera ogwa Katonda, ekiseera eky’okugwaamu amaanyi okusinga kye kiseera obuyambi bwa Katonda lwe buba okumpi ennyo. Bajja kutunuulira emabega nga beebaza ku kitundu eky’ekizikiza ennyo eky’ekkubo lyabwe. ‘Mukama amanyi engeri y’okununula abatya Katonda,’ 2 Peetero 2:9. Mu kikemo kyonna ne mu kigezo kyonna anabaggya, nga okukkiriza kwabwe kunywezeddwa, era nga bafunye obumanyirivu obugagga okusinga.
Mu kulwawo okujja eri Lazaro, Kristo yalina ekigendererwa eky’okusaasira eri abo abataamumwaniriza. Yalwawo, era okuyitira mu kuzuukiza Lazaro okuva mu bafu yandibadde awa abantu be abakakanyavu abatakkiriza obujulizi obulala nti ddala ye ‘okuzuukira n’obulamu.’ Teyali mwetegefu kuvaamu essuubi lyonna ku bantu, endiga ez’ennyumba ya Isirayiri, abaavu era ezitambulatambula. Omutima gwe gwali gumenyeka olw’obutenenya kwabwe. Mu kisa kye yasalawo okubawa obujulizi obulala obumu nti ye Omuzzaawo, ali yekka asobola okuleeta mu musana obulamu n’obutaffa. Kino kyandibadde obujulizi abakabona tebasobola kukyusa mu makulu gaako. Kino kye kyavaako okulwawo kwe mu kugenda e Besaniya. Eky’amagero ekisingira ddala obukulu, okuzuukiza Lazaro, kyali kigenda okussaako omukono gwa Katonda ku mulimu gwe ne ku kutegeeza kwe ku bwa Katonda. The Desire of Ages, 528, 529.
Okuyingira okw’obuwanguzi kwatandika n’okusumululwa kw’endogoyi emu, Yesu Kristo gy’eyebagalako.
Era bwe baali basemberedde Yerusaalemi, ne batuuka e Besufaage ku Lusozi lw’Ezituni, Yesu n’atumira abayigirizwa babiri, n’abagamba nti, Mugende mu kyalo ekiri mu maaso gammwe, amangu ddala mujjanga okusangayo endogoyi eyisibiddwa, n’omwana waayo w’endogoyi awamu nayo; mubasumulule, mumbaleetere. Era omuntu yenna bw’anaabagamba ekigambo kyonna, munaamugamba nti, Mukama abetaaga; era amangu ddala anabatumira. Ebyo byonna byakolebwa, okutuukiriza ekigambo ekyayogerwa omunabbi nti, Mugambe muwala wa Sayuuni nti, Laba, kabaka wo akujjira gy’oli, omuwombeefu, ng’atudde ku ndogoyi, era ku mwana gw’endogoyi. Awo abayigirizwa ne bagenda, ne bakola nga Yesu bwe yabalagira. Matayo 21:1-6.
Obubaka bw’Okukaaba mu Ttumbi ery’ekiro bwagatta ne bubaka bw’omulayika ow’okubiri, obwatuuka mu kiseera ky’okutyamirwa okusooka. Mu mulembe gwa Kristo, okutyamirwa okwo kwali okufa kwa Lazaro; ate eri Abamileraayiti kwali okutegeeza ekiseera eky’omwaka 1843 okutaatuukirira, okweyoleka nga Epreli 19, 1844. Ebyokutyamirwa byombi ebyo byayimiririra Julaayi 18, 2020.
Mu kiseera kya Pentekosite nga kiragirwa mu Leviitiko 23, ekigezo ekikakasa kiyimiririzibwa obubonero obusatu obulaga ekkubo: Embaga y’Eng’ombe, Okulinnyuka mu ggulu kwa Kristo, n’Olunaku lw’Okutangirirwa. Emitendera egyo esatu giyimirira ekigezo ekikakasa nga bwe gikwatagana n’ebigezo ebibiri ebyasooka eby’ensiiseko n’yeekaalu. Emitendera egyo esatu gijja ennaku ttaano nga tekinnaba kutuuka etteeka lya Sande erya Pentekosite, era giyimirira okuyimusibwa kw’abatwala emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya ng’ekibendera. Bwe banaayita mu kigezo ekikakasa, bayimusibwa; bwe bataakiyita, bafuuyibwa ne bava mu madirisa g’omu nzozi ya Miller.
Eddala ery’okusatu mu nteekateeka ey’okuteekebwako akabonero ye Olunaku lw’Okunangirirwa, era likiraga okusangulibwawo kw’ekibi. Eddala ery’okubiri ye okuyimusibwa kw’ekiweebwayo kya Malaki eky’Aba-Leevi, ate ery’asooka ye obubaka bw’enkonde. Okuva mu 1844, abantu babadde babeera mu byafaayo by’okufuuwa kw’ekkonde ery’omusanvu. Obubaka obw’ebweru bw’ekkonde ery’omusanvu ye obubaka bw’ekizibasanze eky’okusatu eky’Obuyisiramu, ate obubaka obw’omunda bw’ekkonde ery’omusanvu ye omulimu gwa Kristo ogw’okwegatta Obwakatonda bwe n’obuntu bwa abo emitwalo kkumi na bina n’obukumi buna.
Tujja okugenda mu maaso mu kiwandiiko ekiddako.
Mu biwandiiko by’Abannabbi mulagiddwa ebifananyi by’embeera, ebyo, newankubadde nga bikaddiye nnyo olw’emyaka, bitulabikira mu buggya n’amaanyi g’obubikkulirwa obupya. Mu kukkiriza tutegeera nti ebiwandiiko bino ebikwata ku ngeri Katonda gye yakolaganamu n’abantu be mu mirembe egy’edda bikuumiddwa nga kigendererwa nti tusobole okwawula ensomo Katonda z’ayagala okutuyigiriza ng’ayita mu ebyo bye tuyitamu mu kiseera kino.
Nga bwe tuli mu kiseera ekikulu nnyo, ekitalina mu bukulu butono okisinga ekisembera ddala Okujjira kwa Kristo okw’okubiri, tusaanidde okwegendereza ennyo okwewala okukola ensobi ezifanagana n’ezo Abayudaaya abaabeeranga mu biro eby’Okujjira kwa Kristo okusooka ze baakola.
Ng’abakulembeze b’Abayudaaya, aba mpola mpola ne batondawo ensengeka entereevu ey’okusinza, nga mu yo obukulu bw’ebintu ebitali bya nsonga bwatumbulibwa ennyo, abantu abamu kaakano bali mu kabi k’okulemererwa okulaba amazima ag’omugaso agakwata ku mulembe guno, era ne banoonya ebipya, eby’ewuunyisa, ebisikiriza nnyo.
Waliwo obwetaavu okunyweza n’okukuuma emisingi egy’omutindo omugulumivu. Abo abanoonya era abawagirira ebirowoozo ebitariko nsibuko baetaaga okuyigirizibwa ekyo kye mazima nga tebannagezaako okuyigiriza abalala. Ensengeka z’ebirowoozo ezikolebwa abantu, n’okuteebereza kwabwe, si bya kunoonyezebwa ng’amazima.
Waliwo bangi abakkakamu ng'ekyuma ku misingi, era bano bajja okuyambibwa era baweebwe omukisa; kubanga bakaaba mu wakati w'ekisasi n'ekyoto, nga bagamba nti, 'Saasira abantu bo, Ayi Mukama, era toleke obusika bwo lubeere mu kunyoomebwa.' Tulina okuleka emisingi gy'endabirwamu egy'obubaka bwa Malayika ow'okusatu giyimirire kyeraliikirivu era nga gyanjawuliddwa bulungi. Emigo eminene egy'okukkiriza kwaffe gijja okutikka obuzito bwonna obugiteekebwaako.
Mu mulembe guno ogw’ensobi, ogw’okulota obudde n’okutamiira mu birowoozo, twetaaga okuyiga emisingi egy’olubereberye egy’enjigiriza ya Kristo. Tufuube tusobole okugamba wamu n’omutume nti, ‘Tetwagoberera enfumo ez’akongekebwa mu bukujjukujju bwe twabategeeza amaanyi n’okujja kwa Mukama waffe Yesu Kristo.’ Mukama atuyita okugoberera emisingi egy’awaggulu era egy’ekitiibwa.
Amazima, amazima ag’omu kiseera, kye kimu ddala kye Ekigambo kya Katonda kiraga nti kye kiri. Mukama ayagala abantu be beekuume okuva mu byonna ebisukkiridde ebitalina mugaso, n’ebyonna ebisindika mu mwooyo gw’eby’ekyama. Abagezesebwa okwesiimisa mu njigiriza ez’eby’akalimagezi n’ez’okuteebereza, basime ekinogo ekituuka ddala wansi mu mabbibiro g’amazima ag’eggulu, era beewangule obugagga obutegeeza obulamu obutaggwawo eri ababulina. Mu Kigambo kya Katonda mulimu amazima ag’omuwendo ogusinga. Ago gajja okuzuulibwa abo abasoma n’obunyiikivu; kubanga bamalayika ab’omu ggulu bajja okukulembera okunoonyereza.
Ng’ayogerera ku abo abaliwo kaakano ku nsi, Pawulo yategeeza nti: ‘Ekiseera kirijja lwe balitagumiikiriza enjigiriza entuufu, naye nga bagoberera okwegomba kwabwe, banaassaŋŋaanya bo bennyini abayigiriza, nga balina amatu agakunya; era banaakyusa amatu gaabwe okuva mu mazima, ne bagoberera emigenzo.’
Nga kya mugaso nnyo, era nga kikwakula omwoyo nnyo, ekiragiro Pawulo kye yawa mu kiseera lye yabuulira obunnabbi ku abo abataagumiikiriza enjigiriza entuufu: ‘Noolwekyo nkulagira mu maaso ga Katonda ne Mukama Yesu Kristo, anaaweruza abalamu n’abaafu mu kuoneka kwe n’obwakabaka bwe: Buulira ekigambo; nywerera mu biro n’ebitali biro; nenya, kangavvula, kubiriza n’okugumiikiriza kwonna n’enjigiriza.’
Abo abegatta ne Katonda batambulira mu musana gw’Enjuba ey’Obutuukirivu. Tebatyoboola Omununzi waabwe nga bayonona ekkubo lyabwe mu maaso ga Katonda. Omusana ogwa eggulu gubamulikira. Nga basemberera okuggalawo kw’ebyafaayo by’ensi eno, obumanyi bwabwe ku Kristo, n’obw’obunnabbi obumukwatako, buyongera nnyo. Bali n’omuwendo ogutaliko kigera mu maaso ga Katonda; kubanga bali mu bumwe ne Mwana we. Eri bo, Ekigambo kya Katonda kirimu obulungi n’okweyagaza okusinga byonna. Balaba obukulu bwakyo. Amazima gababikkulirwa. Enyigiriza ey’okujja mu mubiri erabika ng’erimu okwaka okutondeere. Balaba nti Ebyawandiikibwa Ebitukuvu bye ensumuluzo eguggula ebyama byonna era ne bimalawo obuzibu bwonna. Abo abagenze bagaana okuwaniriza omusana era ne batambulira mu musana tebalisobola kumanya ekyama ky’obutukuvu, naye abo abatazeeyiya okwetikka omusaalaba ne bagoberera Yesu, baliraba omusana mu musana gwa Katonda. The Southern Watchman, Epreeri 4, 1905.