Tulina ffe bennyini okumanya: Obukristaayo bwe ki, amazima kye kiri, okukkiriza kwe twafuna kwe ki, n’amateeka ga Bayibuli—amateeka ge twawereddwa okuva eri obuyinza obw’oku ntikko. Ebyawandiiko bya 1888, 403.

Mu myaka egimu egyayise Future for America eraze nti amakkanisa omusanvu ag’Okubikkulirwa si bukiikirira byokka ebyafaayo bya Isirayiri ya leero okuva mu biro by’Abatume okutuusa ku nkomerero y’ensi, naye nti n’amakkanisa ago gakiikirira Isirayiri ey’edda okuva mu biro bya Musa okutuuka ku kumukubira amayinja kwa Setefano. Abatandisi b’Obwadiventisiti tebayigiriza mazima guno, naye baagutegeera era bakozesa ebiragiro eby’ensonga ebigusimbawo. Yesu alaga enkomerero okuva ku ntandikwa, era Isirayiri ey’edda ekiikirira Isirayiri ya leero. Noolwekyo, buli mazima ag’omu bubonero bw’obunnabbi obw’Isirayiri ya leero gaaliwo ne mu Isirayiri ey’edda.

Ng’ebyafaayo by’Abamillerite tebinnabaawo, endowooza ey’enono mu Bukristaayo ku amakkanisa musanvu yali nti gaayimiriranga amakkanisa amatuufu agali mu Asiya entono mu biseera bya Yokaana. Endowooza eyo era yategeeranga nti amagezi ag’eri ekkanisa buli kamu gayinza okutegeerwa ng’amagezi agatongole agawa amakkanisa ag’enjawulo mu byafaayo by’Obukristaayo byonna, era nti amagezi ago gennyini n’okulabula kwo kukwatira ku Mukristaayo buli omu. Era baategeeranga nti amakkanisa musanvu gayimirira emirembe musanvu mu byafaayo by’ekkanisa okuva mu biseera by’abayigirizwa okutuuka ku nkomerero y’ensi. Endowooza zino zaaliwo nga ebyafaayo by’Abamillerite tebinnabaawo. Ebitegeerwa bino ebina eby’akwata ku amakkanisa musanvu ebyakola endowooza ey’enono, ebyaliwo nga William Miller tannabeerawo, byasinziira era ne bikyasinziira ku ngeri ey’okutaputa Baibuli eyitibwa "historicist". Y’eyo nkola beeŋŋeli ba Katonda gye baaleetera William Miller okulondawo.

Amakkanisa musanvu ag’e Asiya gali ebyafaayo by’Ekkanisa ya Kristo mu ngeri zaayo musanvu, mu mpinda zaayo zonna n’okukyuka kwayo kwonna, mu biseera by’obuwanguzi bwayo ne mu bizibu byayo byonna, okuviira ddala mu nnaku z’Abatume okutuuka ku nkomerero y’ensi. Ebisiba musanvu by’ebyafaayo by’ebikolwa by’obuyinza n’abakabaka b’ensi ku Ekkanisa, n’okukuuma kwa Katonda ku bantu be mu kiseera kye kimu. Empanda musanvu ze ebyafaayo by’ebibonerezo eby’enjawulo era ebizito ebitumiibwa ku nsi, oba Obwakabaka bwa Baroma. Ate ebibya musanvu bye bibibonerezo eby’enkomerero omusanvu ebitumiibwa ku Loma ey’Obwa Papa. Byetabiddwaamu ne bintu ebirala bingi, nga bigattiddwaamu ng’emigga emitono egyeyunga ku mugga omunene, ne bijjuza omugga omukulu ogw’obunnabbi, okutuusa nga byonna bitutuusa mu nnyanja ey’obutaggwaawo.

Kino, eri nze, ye enteekateeka y’obunnabbi bwa Yokaana obuli mu kitabo ky’Okubikkulirwa. Era omuntu ayagala okutegeera ekitabo kino, ateekwa okubeeranga n’okumanya ennyo ebitundu ebirala eby’Ekigambo kya Katonda. Ebifaananyi n’eby’olugero ebikozeseddwa mu bunnabbi buno tebinnyonnyolwa byonna mu kino kennyini, wabula biteekwa okuzuulibwa mu bannabbi abalala, ne binnyonnyolwa mu bitundu ebirala by’Ebyawandiikibwa. N’olwekyo kirabika nti Katonda yateekateeka okuyiga Ebyawandiikibwa byonna, okusobola okufuna okutegeera okutereera ku buli kitundu kyonna. William Miller, Ensomo za Miller, Voliyumu 2, Ensomo 12, 178.

Sister White akkiriziganya era awagira endowooza eyitibwa "historicist" gye Miller yayimirirako, naye yongerako okutegeera okuzama ku kitabo ky’Okubikkulirwa okusinga kye Miller yalaba, kubanga Miller teyamanya Ewatukuvu nga bwe kiri ddala. Yalowooza nti Ewatukuvu ye nsi. Sister White yategeera nti Yesu bwe yalaga obunnabbi obuli mu kitabo ky’Okubikkulirwa, Kristo yabikola ng’abikolera wamu n’omulimu gwe ng’Kabona Omukulu ow’omu ggulu.

Bw’akyuka Yokaana n’alaba Kristo, ali atambulira wakati w’emitendera gy’ettabaaza ng’ayambadde ebyambalo eby’obukabona, era emitendera gy’ettabaaza giri mu Kifo Ekitukuvu, bwe kityo mu byafaayo oluvannyuma lw’okulinnya kwe mu ggulu, naye nga tannayingira mu Kifo Ekitukuvu Ennyo mu mwaka gwa 1844. Miller teyandisobodde kutegeera ky’amakulu k’obutuufu buno. Era Tyndale, Luther, oba John Wycliffe, newaakubadde omu ku barefooma abaasooka, nabo tebandisobodde. Amazima gakulirakulira, gamansula era ne gakyeyongera okumansula okutuusa ku lunaku olutuukiridde.

Ensonga enkulu eyawagibwa n’obugumu nnyo Robinson ne Roger Williams, nti amazima gakulakulana, nti Abakristaayo balina okubeeranga beetegefu okukkiriza omusana gwonna oguyinza okwaka okuva mu Kigambo kya Katonda ekitukuvu, abaabaddirira ne batakyijjukira. Amakanisa g’Abaprotestanti ag’e Amerika—wadde ag’e Bulaaya—nga gaasiimuddwa nnyo mu kufuna emikisa gy’Enkyukakyuka ey’eddiini, tegaasimbayo maanyi okweyongerayo mu kkubo ly’enkyukakyuka. Newankubadde ebbanga n’ebbanga wavaawo bake abeesigwa okulangirira amazima amaggya era ne balambulula ensobi eyali emaze ebbanga nga eyagulumizibwa, abasinga obungi, ng’Abayudaaya mu mulembe gwa Kristo oba ab’omu Kkanisa ya Roma mu mulembe gwa Luther, baasanyukira okukiriza nga bakadde baabwe bwe baakkiriza era ne babeera nga bwe baabeeranga. Kyenvudde eddiini n’efuuka nate kukwatira ku nkola zokka; era ensobi n’okukkiriza okw’obulimba okw’obusamize, ebyandigobeddwa singa ekkanisa yabadde ekyatambulira mu musana gw’Ekigambo kya Katonda, byaasigwawo ne bikuumibwa nnyo. Bwe batyo omwoyo ogwaaleetebwa Enkyukakyuka ey’eddiini ne guzikira mpolampola, okutuusa ng’obwetaavu bw’enkyukakyuka bwali bungi ennyo mu makanisa g’Abaprotestanti nga bwe bwali mu Kkanisa ya Roma mu mulembe gwa Luther. Waliwo obweyagaza bw’ensi n’okwebaka kw’omwoyo, n’okussa ekitiibwa mu birowoozo by’abantu mu ngeri efaanana, era ne basikiza eby’amagezi g’abantu mu kifo ky’enjigiriza z’Ekigambo kya Katonda. The Great Controversy, 297.

Obanga tekitegeerekebwa nti amazima gakulakulana mu ngeri ey’eyongera mu byafaayo byonna, olwo amakulu g’ekitangaala kyonna ekipya mu mulembe guno ogw’enkomerero kisoboka nnyo okuba nti tegisoboka kutegeerwa. Omuntu bw’avaamu okutegeera obutonde obweyongera bwa "amazima", bwatyo atandika okwesiga ennono, empisa, n’obuŋŋamizibwa bw’abantu obwonoonefu.

Enkola gye yakozesa Miller ye kabonero akalaga ekkubo akaayita mu lunyiriri lwonna lw’obunnabbi, akaweereza obujjulizi bw’enkulakulana y’amazima ga Baibuli agaatandika n’Abatume. Naye mu kabonero akakiikirirwa Miller, tusangamu entandikwa eyetaaga ekifaanana kyayo ku nkomerero. Abasinga tebategera ebituufu bino, naye Ssetaani si bw’atyo.

Setaani awakanyizza amazima n’enkulaakulana yago okuva lwe yajeemera mu ggulu okugenda mu maaso. Nga bwe wavaawo ekiseera mu byafaayo we abalongoosa eddiini baatandika okutegeera bulungi engeri y’okusoma Bayibuli, Setaani n’akola nga bw’akola bulijjo n’aleeta ebikopi eby’obulimba. Obukakafu bw’ebyafaayo ku mulimu gwe ogw’okufuula amazima ebikopi eby’obulimba bulaga nti Abajesuiti nga Ribera ne Louis de Alcazar baassaako essira enkola yaabwe ey’obukopi, ne bagiteekateeka butereevu okulumba Ekitabo ky’Okubikkulirwa. Enkola eyonoonese eyitibwa "preterism" yatandika mu kyasa eky’okubiri n’ekyasatu, nga erina abakiikirira ab’enkizo ababiri b’eyo nkola y’obulimba. Omu yali Eusebius owa Caesarea (260-339), ate omulala yali Victorinus owa Pettau (yafa nga mu 304). Bombi bano abaasooka mu byafaayo baawagirira enkola eyo nga bagamba nti Ekitabo ky’Okubikkulirwa kyatuukirizibwa mu biseera by’Obwakabaka bwa Loma, nga balaga abantu ab’omubyafaayo nga kabaka Nero amanyikiddwa obubi.

Mu kyasa ekya kkumi n’ebyenda John Darby (1800-1882) ng’ava mu United Kingdom yaleeta enkola endala ey’a Setaani, era n’eteekebwa ne mu biwandiiko eby’awansi eby’omu Baibuli eya Trojan horse eyitibwa Scofield Reference Bible gye twamanyako dda. “Dispensationalism” ke nkola y’eddiini egabanya ebyafaayo n’engeri Katonda gy’akolaganamu n’abantu mu biseera eby’enjawulo, oba ‘dispensations,’ mwe Katonda atambuza enteekateeka ye mu ngeri ez’enjawulo. Njogera ku kino wano kubanga kino kye kimu ku bifuulu ebyaleetebwa mu kibiina kya Future for America nga bivudde mu maloboozi okuva mu kitundu kye kimu Darby mwe yasasaanyiza ebirowoozo bye ebya Setaani. Ebirowoozo bya Darby ebyalumba Future for America byajjiramu ne enfilosofi y’ekibiina ekiyitibwa leero “woke,” ekikubiriza obutabaawo kw’etteeka okwalabika mu Okwekalakaasa kw’Abafalansa n’obukaba obumu obwalabikibwa mu Sodomu ne Gomuula.

Leero, abakugu mu by’eddiini mu Ddiventisimu wa leero bakozesa enkola ey’okuyuza-yuza amazima ag’omu Bayibuli, nga gassingidde ku nkola ey’obubiri ey’okutaputa Bayibuli gyebakozesa okuteeka wansi n’okugaana ebyo byombi: Bayibuli ne Mwoyo gw’Obunnabbi. Bateeka abantu mu bibinja bibiri: abakugu mu nnimi za Bayibuli n’abakugu mu byafaayo bya Bayibuli. Olw’ekyo, abakugu b’eby’eddiini mu Ddiventisimu wa leero bafuga endowooza z’Abadiventisiti ab’e Laodokeya nga bataputa Ekigambo kya Katonda, nga basinziira ku ntegeera y’omuntu agudde mu byafaayo oba ku ntegeera y’omuntu agudde mu nnimi. Ebirabika eby’obutali butuufu by’omu kiseera kino, ebyakozesedwa emirundi mingi okulumba obubaka bwo oli okusoma kaakano, tujja okubikwatako mu bujjuvu mu biwandiiko bino nga tunaalowooza ku bufaananyi n’obubonero obukwata ku Enkyukakyuka eya Bufalansa. Ssetaani mulamu, era amanyi nti obudde bwe bugganye. Eteeka ery’enkomerero mu mateeka ga Miller, ennamba kkumi n’enna, likomekkerezebwa n’ekitundu ekiddirira kino.

Ensomesa y’eddiini eyigirizibwa mu masomero gaffe bulijjo esinziira ku nkola y’okukkiriza ey’ekibiina ky’eddiini ekimu. Kiyinza okukolera ku bwongo obutannajjula ne obuteekebwamu ebyo, naye bulijjo kijja kuggwa mu bukakanyavu. Endowooza ey’eddembe tegiyinza kusiima ebirowoozo by’abalala. Singa nandi nga musomesa w’abavubuka mu eby’eddiini, nandyasoose okumanya obusobozi bwabwe n’endowooza yaabwe. Bwe biba birungi, nandyabakubiriza basome Baibuli bo bennyini, ne mbasindika mu ddembe bakolere ensi ebirungi. Naye singa tebalina ndowooza, nandi mbateekamu endowooza y’omulala, ne mpandiika "omukakanyavu" ku maaso gaabwe, ne mbasindika ng’abaddu! William Miller, Emirimu gya Miller, voliyumu 1, 24.

Mu bbanga obutono ddala oluvannyuma lwa Yokaana eyawandiika Okubikkulirwa, era mu nnaku z’Enkyukakyuka y’eddiini, Sitaani yali ng’akola nnyo okuleeta enkola z’obunnabbi ez’obulimba okuzinganya n’okuzikiriza okutegeera okw’amazima ku Byawandiikibwa. Ekyeewalirizibwa emirundi mingi mu mazima gano ag’ebyafaayo kwe kimu nti engeri zonna ezo eza Sitaani zaali ziteekeddwa butereevu si ku bitabo birala byonna wabula ku kitabo ky’Okubikkulirwa. Kyo kye kyali ensonga ya buli omu ku abo abaakubunyisa obutabanguko bwa Sitaani. Ekitabo ky’Okubikkulirwa kyabadde ekigendererwa kya Sitaani emirembe gyonna. Sitaani amanyi nti ekitabo ky’Okubikkulirwa kye kimugwanira okulwanyisa. Bwe tutegeera kino, tunaayinzanga n’okutegeera ensonga entuufu endala etalabika bulungi, kubanga ebikkiddwako wansi w’amazima amalala amakulu.

Enkola ey’obulimba ey’Abajezu yagendererwa okuziyiza okutegeera okutereevu nti Papa w’Ekkanisa ey’e Roma ye Omulyazamanyi nga Bayibuli bwe eragula. Buli annongoosereza w’eddiini mu Baprotestanti yatuuka okutegeera era n’okukakasa amazima gano. Noolwekyo, bwe byalangirizibwa mu lwatu mu biseera ebyayita—ebyafaayo eby’amazima eby’abasajja nga Ribera ne Louis de Alcazar—ng’obubaka buyitira mu kwogera n’ebyawandiiko, ebyafaayo ebyo byakozesebwa okulaga okwegezaako kwa Setaani okw’obusitaani okw’okuziyiza okutegeera okutereevu ku ‘Musajja ow’ekibi.’ Obujulizi obuwandiikiddwa oba obwogerwa obubikkula ekigendererwa eky’okuyingiza enkola zino ez’obusitaani butuufu okutuusa we butuukidde, naye Setaani yali agezaako okukisa ebisinga okusinga obukakafu bwa Bayibuli bwokka obulaga nti Omulyazamanyi ye Papa w’e Roma.

Mu Kitabo ky’Okubikkulirwa mulimu amazima agatabiddwa mu butabanguko obuleeteddwa ensengeka z’obulimba ez’okutaputa Baibuli ezitali ku nsonga ey’omusajja alina omuwendo mukaaga, mukaaga, mukaaga. Ekimu ku mazima ago kye kyeyoleka nga amakanisa omusanvu gategeereddwa mu kukulaakulana kwago okutuse ku ntikko. Mu makanisa omusanvu mwe mulimu amazima agayogera butereevu ku byafaayo ebyatandika nga Ssettemba 11, 2001 era ne biggweera mu kusoomooza kw’amateeka ga Sande. Ssetaani abadde agezaako okukuuma omusana guno nga gubikiddwa wansi, era yatonda enkola za setaani okusitiriza n’okuzimiriza amayinja ag’omuwendo g’amazima agali mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, so si kumanyibwa kyokka nti Papa wa Loma ye Antikirisito.

Nga "omusajja w’ekibi" tannaalabisibwa mu 538, abantu nga Eusebius ne Victorinus baakiwakanya ekitabo ky’Okubikkulirwa nga bagezaako okukweka okuyimuka kw’obuyinza bwa Papa. Oluvannyuma mu byafaayo Kristo yatuukiriza ekisuubizo kye eri Tiyatira era n’aleeta ennyenyeri ey’enkya ey’enkyukakyuka y’eddiini (Wycliffe), era Setaani nate n’aleeta abantu babiri abaanene mu byafaayo okulwanirira n’okweyongera ku mulimu gwe ogw’obusitaani. Olutalo oluweddewo okumala ebbanga ddene olw’okukulaakulana kw’amazima, olutuuka ku ntikko nga ekyama ky’ekitabo ky’Okubikkulirwa kibikkuliddwa (nga tekunnaba kuggwaawo kw’ekiseera ky’okusasirwa), mulimu omusana okuva mu makanisa musanvu gwe Miller teyategeeranga, era ne Mukyala White naye teyagutegeeranga; naye kisoboka okulaga mangu nti byombi Miller n’Omwoyo gw’Obunnabbi baguwagira omusana omuggya, kubanga omusana omuggya tegukontana n’omusana ogw’edda.

Kituufu ddala nti tulina amazima, era tulina okunywera nnyo ku nsonga ezitatenguka; naye tetusaanira kutunuulira mu kubuusabuusa ku kitangaala kyonna ekiggya Katonda ky’ayinza okutuma, ne tugaamba nti, Mazima, tetulaba nti twetaaga kitangaala kirala kyonna okugattako ku mazima amakadde ge twazze okufuna okutuusa kaakano, era mwe tukakkanye. Nga tukyakwatiriza ku mbeera eno, obujulirwa bw’Omujulirwa Omutuufu bututeekako okunenya kwabwo, ‘ate tomanyi nti oli ow’ennaku, era ow’okusaalirwa, era omwavu, era omuzibe w’amaaso, era omululu.’ Abo abeewulira nga bagagga era beeyongeddeko ebintu ne batawetaaga kintu kyonna, bali mu mbeera ey’obuzibe bw’amaaso ku mbeera yaabwe entuufu mu maaso ga Katonda, era tebakimanyi. Review and Herald, August 7, 1894.

Ekigezo ekisinga obukulu ku musana omupya kwe kumanya oba nga gukontana n’amazima agateekeddwawo, era oba nga guwagira amazima ag’omusingi.

Bwe kiba nti obuyinza bwa Katonda bujulira ku kiki kye mazima, amazima ago galina okuyimirira emirembe gyonna nga mazima. Ebiteeberezo byonna eby’eddirira ebiwakanya ekitangaala Katonda kye yatuwa tebisaanidde kuweereddwawo kifo. Abantu bajja kuyimuka nga baleeta ennyonyola z’Ebyawandiiko Ebitukuvu ezaabwe, ezo bo beezitwala ng’amazima, naye si mazima. Amazima ag’ebbanga lino, Katonda agatuwadde nga omusingi gw’okukkiriza kwaffe. Ye yennyini atuyigirizza kiki kye mazima. Omu ajja kuyimuka, era n’omulala, nga baleeta ekitangaala ekipya ekikontana n’ekitangaala Katonda kye yatuwadde mu kulaga kwa Mwoyo we Omutukuvu. Obubaka Obulondeddwa, Ekitabo 1, 162.

Sitaani abadde ateeka amaanyi ge mu kulumba Ekitabo ky’Okubikkulirwa okuva lwe Yokaana yawandiikaamu obubaka obuli mu kyo. Yesu yagamba:

Naye amaaso gammwe galina omukisa, kubanga galaba; n'amatwi gammwe, kubanga gawulira. Kubanga mazima mbagamba nti, bannabbi bangi n'abatuukirivu bangi baayagadde okulaba ebyo bye mulaba, ne batabiraba; n'okuwulira ebyo bye muwulira, ne batabiwulira. Matayo 13:16, 17.

Omukisa ogugattiddwa ku kulaba n’okuwulira gwe omukisa ogw’okutegeera obubaka bw’Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo. Bwe yali Yokaana ng’akiikirira abo ab’“ennaku ez’enkomerero” abalaba era abawulira obubaka, yagwa wansi n’ayagala okusinza malaika Gabulieri, eyamubuulira amangu ddala nti tokikola.

Nange, nze Yokaana, nnalaba ebyo era ne mbiwulira. Bwe nnamala okubiwulira n’okubiraba, ne ngwa wansi ne nsinza ku bigere bya Malayika eyandaga ebyo. Naye n’agamba nti, Tokikola: kubanga nze munna wo omuweereza, era wa baganda bo bannabbi, era wa abo abakuuma ebigambo eby’omu kitabo kino; Sinza Katonda. Okubikkulirwa 22:8, 9.

Gabuliyeri ne Yokaana bombi batondebwa, abaasaanidde okusinza Omutonzi yekka. Bannabbi bangi n’abantu abatuukirivu, okuli n’abamalayika, baayagala "okulaba" n’"okuwulira" obubaka bw’okukaaba okw’ettumbi ly’ekiro bwe bunaaddiramu okubuulibwa ku nkomerero y’ensi.

Kristo yagamba nti, ‘Amaso gammwe galina omukisa, kubanga galaba; n’amatu gammwe, kubanga gawulira. Kubanga ddala mbagamba nti bannabbi bangi n’abatuukirivu baayagalanga okulaba ebyo bye mulaba, ne tebibabona; n’okuwulira ebyo bye muwulira, ne tebyabiwulira’ [Matayo 13:16, 17]. Amaso agaalaba ebyo ebyalabibwa mu 1843 ne 1844 galina omukisa.

Obubaka bwaweereddwa. Era tekirina kubeerawo kukerekerwa mu kuddamu obubaka, kubanga obubonero bw’ebiseera butuukirizibwa; omulimu ogw’okukomekkereza gulina okukolebwa. Omulimu omunene gulyakolebwa mu kiseera kitono. Obubaka Katonda lwe yasazeewo, buligabwa mangu, era gulyeyongera ne gufuuke okukaaba okw’amaanyi. Awo Daniyeri aliyimirira mu mugabo gwe, okuwa obujulizi bwe. Manuscript Releases, ekitundu 21, 437.

Ekyo abantu abatuukirivu (Yokaana) n’abaweereza bannabwe (bamalayika) kye baayagalanga okulaba, kyali okutuukirizibwa okw’enkomerero kw’Okulanga okw’ettumbi w’ekiro ku nkomerero y’Adiventisimu, nga ensi eyaka olw’ekitiibwa kya Katonda. Okwo okweeyoleka okusembayo kw’obuyinza mu mvula ey’oluvannyuma kuleetebwa olw’okuggulwawo kw’Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo.

Ekununulibwa eryo bannabbi baabuuzabuuzaganya ne balinonnyezamu nnyo, bo abaalagulanga ku kisa ekyandijjira mmwe; nga banoonya okumanya kiki, oba ekika ki ky’ebbanga Omwoyo wa Kristo eyali mu bo kye yategeeza, bwe yategeeza mu kusooka okubonaabona kwa Kristo, n’ekitiibwa ekyandigoberera. Abo kwe byabalabisibwa nti si bo bennyini be beeweerezanga ebyo, wabula ffe; ebyo bye mwabuulirwa kaakano ababuulira Enjiri gye bababuulidde mu Mwoyo Omutukuvu eyasendekebwa okuva mu ggulu; ebyo bamalayika bye baagala okutekako amaaso. Kale musibe biwato by’amagezi gammwe, mubeere abeerowoozo bulungi, era musuubire okutuusa ku nkomerero ku kisa ekibaleetebwa gye muli mu kulabisibwa kwa Yesu Kristo. 1 Peetero 1:10-13.

Bannabbi, abantu abatuukirivu ne bamalayika baayagalanga okubeerawo mu kiseera we “ekisa,” oba amaanyi ga Katonda, kifukibwa mu kutuukirizibwa okusembayo kw’Okukaaba kw’ettumbi ly’ekiro. Ekyo “ekisa,” amaanyi ga Katonda ag’okutonda, kireetebwa eri abantu nga Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo kubikkuliddwa. Sitaani amanyi nti ekkubo ery’okutuusa amaanyi ga Katonda ag’okutonda eri abantu be likolebwa okuyita mu bubaka obubikkuliddwa mu kitabo ky’Okubikkulirwa; era kyeyava ateeka amaanyi ge gonna mu kutabuza, okunyigiriza n’okukisa omusana oguli mu kitabo ky’Okubikkulirwa. Omusana ogwo si gwa kumanyisa “omusajja w’ekibi” kyokka, kubanga amazima ago abalongoosa bonna aba Porotesitanti baagawandiika bulungi dda emyaka mingi egiyise edda.

Nali mu Mwoyo ku lunaku lwa Mukama, ne mpulira emabega wange eddoboozi ddene ng’ery’ekondeere, nga ligamba nti, Nze Alufa ne Omega, Ow’olubereberye n’Ow’enkomerero; era, kye olaba, kiwandiike mu kitabo, okisindike eri amakanisa musanvu agali mu Asiya; eri Ephesus, n’eri Smyrna, n’eri Pergamos, n’eri Thyatira, n’eri Sardis, n’eri Philadelphia, n’eri Laodicea. Ne nkyuka ndabe eddoboozi eryaayogera nange; bwe nnakyuka, ne ndaba ettabaaza musanvu eza zaabu; era wakati w’ettabaaza ezo omusanvu, waaliwo omu ng’afaanana Omwana w’omuntu, ayambadde ekkanzu entongole etuuka ku bigere, era asibiddwa mu kifuba omukanda ogwa zaabu. Omutwe gwe n’enviiri ze byali byeru ng’ebyoya by’endiga, nga byeru ng’omuzira; n’amaaso ge nga ekibengejja ky’omuliro; n’ebigere bye nga ekikomo ekitukuziddwa, ng’ebyakookebwa mu kyoto; n’eddoboozi lye nga ddoboozi ly’amazzi amangi. Era mu kuboko kwe okwa ddyo yalina emmunyenye musanvu; era mu kamwa ke mwava ekitala ekakambwe ekisala ku mbali zombi; n’obulabika bwe nga enjuba bw’eyaka mu maanyi gaayo. Awo bwe namulaba, ne ngwa ku bigere bye ng’omufu. N’ansimba ku nze omukono gwe ogwa ddyo, n’ambagira nti, Totya; Nze Ow’olubereberye n’Ow’enkomerero; Nze omulamu, era nnali mmufu; naye, laba, ndi mulamu emirembe gyonna, Amiina; era nnina obisumuluzo b’Emagombe n’okufa. Wandiika ebyo by’oolabye, n’ebiriwo, n’ebinaavaawo oluvannyuma. Okubikkulirwa 1:10-19.

Nga Obwadiventisiti bwe bwakuumanga enkola eya "historicist", baakkiriza nti amakkanisa gonna ag’omu Okubikkulirwa essuula 2 ne 3 gaddamu okulabikira mu Kkanisa ey’enkomerero. Kya kusuwaza nti, mu nkomerero y’omulembe ogw’ekkumi n’ekkenda Sitaani yali amaze okubazibira Abadiventisiti amaaso ku nkola entukuvu, era n’okukuumaayo n’okugikolanga ng’ebitundu eby’omugaso mu buvunaanyizibwa bwabwe ng’ “abateekeddwako okutereka amazima amanene ag’obunnabbi.” Wadde nga mu Obwadiventisiti enkola eyo yali etwalibwa mu bbali, waaliwo abakyalikozesanga enkola entukuvu. Tukozesa ekitabo, Story of the Seer of Patmos, ng’obujulizi nti okuteekawo obubaka bw’amakkanisa gonna ku byafaayo bya Lawodikiya kwe kukozesa obunnabbi mu ngeri entuufu. Ebyasunsulibwa ebiddako bivuddemu mu kitabo ekyo era biraga ensonga gye njogerako.

Kiteekwa okujjukirwa nti, ebintu bye bayitamu Ephesus, Smyrna ne Pergamos bijja kuddamu mu kkanisa esembayo nga Kristo tannaddawo omulundi ogw’okubiri; era n’ebyafaayo bya Thyatira bijja kuddamu mu mulembe ogw’enkomerero. Stephen N. Haskell, Story of the Seer of Patmos, 69.

Haskell alaga mu butuufu nti ebyo ebyaliwo mu makkanisa agasooka aga nnya bijja kuddamu, oba nga bw’agamba, 'bijja kuba n’ekifaananyi kyabyo mu mulembe ogwasembayo.'

"Yakozesa ekigezo, naye byonna byayolekeza ku mwaka gwa 1843, nga mu kiseera ekyo ensi erina okwaniriza Omulokozi waayo. Embeera y’abantu mu kujja okw’olubereberye kwa Kristo yali kati ng’eyiddamu." Stephen N. Haskell, Story of the Seer of Patmos, 75.

Haskell yali ayogerako ku William Miller bwe yategeeza nti Okudda kwa Kristo okw’okubiri kwandibadde mu 1843, era alaga nti embeera ez’Okujja kwa Kristo okwasooka zaaddamu okubeerawo mu biro by’Abamillerite. Haskell yali kituufu, era Sister White akakasa nti Miller ye yennyini yayimiririrwa Yokaana Omubatiza.

"Nga Yokaana Omubatiza yalangirira okujja okusooka kwa Yesu era n’ateekateeka ekkubo ery’okujja kwe, bw’otyo ne William Miller n’abo abaamwegattaako baalangirira okujja okw’okubiri kwa Mwana wa Katonda." Ebiwandiiko ebyasooka, 229.

Haskel era alaga nti mu byafaayo bya Pergamos, (ekkanisa ey’okusatu eyayimirira ku kuteeseganya kw’Obukristaayo n’okusinza ebifaananyi), ebyafaayo bya Sardis, ekkanisa ey’okutaano, byaddamu.

Waliwo ekiseera mu byafaayo bya Pergamos, we ObuKirisitaayo bwalowooza nti Obupagani bwali bufudde; naye mu mazima, eddiini eyalabika ng’ewanguddwa, ye yali ewangudde. Obupagani bwabattizibwa ne buyingira mu kkanisa. Mu nnaku za Sardis, ebyafaayo bino byaddiddwamu. Stephen N. Haskell, Emboozi y’Omulabi ow’e Patimo, 75, 76.

Sardis yali ekkanisa y’Okutereeza eyazuukuka n’ekalakaasa ku bulimba bwa Ssetaani obw’obukulembeze bwa Papa, naye nga tebannamaliriza omulimu gwabwe, baali batandise dda okudda e Loma. Baalowooza nga bwe yalowooza ekkanisa e ya Pergamos nti obukulembeze bwa Papa bwali bufiiridde, naye mu mazima, bwali bukyali bulamu. Haskell era alaga nti ku kkanisa esigaddewo kuwukaanya “okutangaala okuŋŋaanyiziddwa okw’emyaka gyonna egyayita.”

"Obutangaaza obwakuŋŋaanyiziddwa obw’emirembe gyonna egyayise bumurika ku kkanisa eno esembayo—ey’esigaddewo—." Stephen N. Haskell, Olugero lw’Omuboni wa Paatumo, 69.

Siri kugamba nti Haskell yategeera nti ebyafaayo eby’omutendera ogweyongera ebiyimirizibwa mu makkanisa omusanvu byatuukirizibwanso mu byafaayo bya Isirayiri ey’edda, naye ddala akwatiriza amazima ago bw’awandiika nti “emisana egikuŋaanyiziddwa egy’emirembe egyayita gyonna” “gimuliikira” ku “ekkanisa ey’enkomerero.” Isirayiri ey’edda erimu mu “emisana egya” “emirembe egyayita.” Era newaakubadde ng’akwatiriza emitendera egyetaagisa okutegeera obufaananyi bw’amakkanisa omusanvu mu byafaayo bya Isirayiri ey’edda, siri kakasa nga bungi bitya engeri gye yategeera okufaanagana okw’ayimiriziddwa mu bifaananyi ebyo. Era nkakasa nti teyategeera ekintu ekisinga obukulu mu byafaayo eby’ayimirizibwa mu makkanisa omusanvu, ekintu kye tugenda okutuukako.

Tujja okukwata ku kituufu kino mu kiwandiiko kyaffe ekiddako.