Empaka ez’enkomerero ze njagala okugatta n’endala ez’ebyafaayo ku kabonero ka Ruumi mu byafaayo by’Abadiventisti, ze zikwata ku kitabo kya Yoweeri. Empaka ezo zaabeerawo oluvannyuma lwa Ssettemba 11, 2001, era nga bw’otatunuulira embeera ezaaliwo mu kiseera ekyo, ebimu ebikwekeddwamu biyinza nnyo okusubwa. Okuteeka ezo embeera mu mulamwa kyetaagisa okutunuulira ebyafaayo by’Abamillerite. Nga 11 omwezi ogw’omunaana, 1840, obunnabbi bw’ebiseera obuli mu Kubikkulirwa essuula mwenda, olunyiriri olw’ekkumi n’ettaano bwatuukirizibwa.

Awo bamalayika abo bana ne bayerulerwa, abaali bategekeddwa essaawa n’olunaku n’omwezi n’omwaka, okutta ekitundu eky’okusatu ky’abantu. Okubikkulirwa 9:15.

Olunyiriri luno lutegeeza nti ‘essaawa, olunaku, omwezi n’omwaka’ byenkana emyaka 391 n’ennaku 15. Bamalayika bana abeeraganyizibwa wano balaga ekiseera Islam lwe yatuuka mu buyinza n’aleeta entalo ku Roma, nga bitandika nga Julaayi 27, 1449. Ekifo ky’entandikwa kyateekebwawo nga bakozesa obukkomerero bw’obunnabbi obulala olw’ebbanga ly’emyaka 150. Obunnabbi obwasooka olw’ebbanga ly’emyaka 150 bwateekebwawo mu byafaayo by’ennaku eyasooka, era kye ekkondeere ery’okutaano mu Kubikkulirwa essuula 9. Bwe kyaggwa nga Julaayi 27, 1449, obunnabbi obwo olw’emyaka 150, obunnabbi bw’ebbanga obulala ne butandika; era emyaka 391 n’ennaku 15 bwe gyayitawo, ne buggwa nga Agusito 11, 1840.

William Miller yalitegeera nti obuyinza obwogerwako mu Ekitabo ky’Okubikkulirwa essuula ey’omwenda nga buyimirira Obusiraamu, era nga tekunnaba kutuuka nga 11 Ogw’omunana, 1840, omu Millerite ayitibwa Josiah Litch yalangirira obuteebereza ng’asinziira ku bubaka bw’obunnabbi obulaga nti mu 1840 obufuzi bwa Ottoman bujja kuggwaawo. Ennaku kkumi nga 11 Ogw’omunana 1840 tekunnaba kutuuka, Litch yateekateeka n’atereeza obuteebereza bwe, n’alaga si mwaka gwokka ogw’okutuukirizibwa kw’obunnabbi, wabula n’omwezi n’olunaku olwennyini. Mukyala White yawandiika ku ngeri obuteebereza bwa Litch bwe bwakosa ensi ey’eddiini ey’ab’e Millerite mu kiseera lwe kyatuukirira.

"Mu mwaka gwa 1840, okutuukirizibwa okulala okwenjawulo okw’obunnabbi kwazuukusa obwegendereza obwasaanye nnyo. Emyaka ebiri emabega, Josiah Litch, omu ku basumba abakulembera mu kubuulira Okujja okw’Okubiri, yawandiika n’atangaza ennyinyonnyola ey’Okubikkulirwa 9, ng’alagula okugwa kwa Bwakabaka bwa Ottoman. Ng’okubala kwe bwe kwalaga, obuyinza buno bwateekwa okuggyibwawo . . . ku lwa 11, omwezi gw’omunaana, 1840, lwe kyandisubirwa nti obuyinza bwa Ottoman e Constantinople bunaamenyeka. Era kino, nzikiriza, kijja kusangibwa nga bwe kituufu.'"

Mu kiseera ddala ekyalambikibwa, Buturukki, ng’eyita mu babaka b’eggwanga baayo, yakkiriza okufuna obukuumi okuva eri amawanga amaanyi agagattiddwa ag’e Bulaaya, era bwe batyo ne yeeteeka wansi w’okulamulibwa kw’amawanga g’Obukristaayo. Ekintu ekyo kyatuukiriza mu bujjuvu obunnabbi. Bwe kyamanyikika, abantu bangi nnyo ne bakakasibwa ku ntuufu y’emisingi egy’okutaputa obunnabbi egyakkirizibwa ne okugobererwa Miller n’abo be yakolagana nabo, era amaanyi ag’ewuunyisa ne gakiwa ekibiina ekyalindirira Okudda kwa Kristo. Abasajja ab’amagezi n’ab’ekitiibwa ne beegatta ne Miller, mu kubuulira era n’okubunyisa mu biwandiiko ebirowoozo bye, era okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 omulimu ne gweyongera mangu nnyo. The Great Controversy, 334, 335.

Okuwa obuwagizi bwe ku kintu kino ekyaliwo kumaze emyaka mingi nga kulumbibwa emirundi emingi mu ngeri nnyingi ez’enjawulo, nga kikolebwa Abadiventisti Ab’Olunaku Olw’omusanvu ab’e Laodikiya. Nga bwe kiri ku ‘emirundi musanvu’ ne ku ‘ekya buli lunaku’, okulumba amazima gano kitegeeza okugaana emisimbu nga bwe ziragibwa ku mmeeza ebbiri ezzitukuvu, era n’obuyinza bw’Omwoyo gw’Obunnabbi. Ensonga lwaki Sitaani akoze okusanyawo okwesiga mu byafaayo bino eri ya bika bingi.

Okulaga kwa Litch eby’omu maaso kwakozesa "emitendera egy’okutaputa obunnabbi egyakolerebwaako Miller." Miller yafuna amagezi mu nsonga y’ekiseera eky’obunnabbi, era buli ayebuuzabuza nti obubaka bwa Miller bwali bwesigamiziddwa ku kiseera eky’obunnabbi, ky’etaaga kwekebejja bipande eby’obunnabbi by’abapionia eby’omwaka 1843 n’eby’omwaka 1850 okakasa nti kino kituufu. Okusookanga nga 11 Ogw’omunaana 1840 tennatuuka, abo abaalwanyisa okulagula kwa Miller ku kuzzayo kwa Kristo baawakananga nti ekiseera eky’obunnabbi tekyakozesebwenga okutegeera Kristo lw’anaakomawo. Emirundi mingi baakozesanga ekigambo kya Baibuli ekivuga nti tewali amanyi olunaku newankubadde essaawa, okuziyiza obubaka n’omulimu gwe.

Naye ku lunaku olwo n’ekiseera ekyo tewali muntu amanyi, nedda, newaakubadde bamalayika ab’omu ggulu; wabula Kitange yekka. Naye nga bwe byali mu nnaku za Nuuya, era bw’atyo bwe kinaabeeranga okujja kwa Mwana w’omuntu. Kubanga mu nnaku ez’omu maaso g’amataba baaliranga ne banywanga, ne bafumbiranga ne bawa mu bufumbo, okutuusa olunaku Nuuya lwe yayingira mu ssafina; ne tebaategeera okutuusa amataba bwe gaajja ne gabatwala bonna; era bw’atyo bwe kinaabeeranga okujja kwa Mwana w’omuntu. Awo abantu babiri banaabeeranga mu nnimiro; omu anaatwalibwa, omulala n’asigala. Matayo 24:36-40.

Wadde ng’ekyawandiiko kino bwe kityo, Abamillerite baazuula obujulizi bungi nnyo obw’Ebyawandiikibwa obw’okuwagira okutegeereza kwabwe, ne bayongerayo ne bakolera ku mulamwa ogw’oluvannyuma ogwalambululibwa Sister White.

‘Tewali muntu amanyi olunaku newankubadde essaawa’ kye kyali kyesigamizibwanga ennyo nga ensonga eyaleetebwanga mu maaso abagaana okukkiriza okw’Okudda. Ebyawandiikibwa bigamba nti: ‘Ku lunaku olwo n’essaawa eyo tewali muntu amanyi, wadde bamalayika ab’omu ggulu, wabula Kitaange yekka.’ Matayo 24:36. Abaalindirira Mukama baawaayo okunnyonnyola okutereera era okukwatagana kw’ekitundu kino ky’Ebyawandiikibwa, era n’engeri enkyamu gye baakikozesanga abawakanya yalagibwa bulungi. Ebigambo ebyo byayogerwa Kristo mu kukubaganya ebirowoozo okw’ojjukirwa kwe yalina n’abayigirizwa be ku Lusozi Oliveti, nga amaze okuva mu yeekaalu omulundi ogwasembayo. Abayigirizwa baali babuuza nti: ‘Akabonero ak’okukomawo kwo n’enkomerero y’ensi kanaabeerawo ki?’ Yesu yabawa obubonero, n’agamba nti: ‘Bwe mulaba ebyo byonna, mutegeere ng’ekiseera kiri kumpi, era nga kiri ku miryango.’ Olunyiriri 3, 33. Ekigambo ekimu kya Mulokozi tekiteekwa kukozesebwa okuzikiriza ekirala. Newaakubadde tewali muntu amanyi olunaku newankubadde essaawa y’okukomawo kwe, tulagiddwa era tuteekeddwa okumanya nga kirikumpi. Era tuyigizibwa nti okunyooma obulabula bwe, n’okugaana oba obutafaayo kumanya nti okudda kwe kulikumpi, kijja kutuleetera okuzikirira nga bwe kyakola ku abo abaabeera mu nnaku za Nuuwa olw’obutabamanya ddi amataba ge galijja. Era olugero oluli mu kitundu kye kimu, olugeraageranya omuweereza omwesigwa n’atali mwesigwa, era oluwa omusango gw’oyo eyagamba mu mutima gwe nti, ‘Mukama wange atwalizaawo okujja kwe,’ lulaga engeri Kristo gy’alirabamu n’okusasula abo b’anasanga nga balaba balinda era nga bayigiriza okujja kwe, n’abo abakiigaana. ‘Noolwekyo mukeeraate,’ bw’agamba. ‘W’omukisa omuweereza oyo, Mukama we bw’anaajja anaamusanga ng’akola bw’atyo.’ Olunyiriri 42, 46. ‘Kale bwe tokeeraate, ndiijja gy’oli ng’omubbi, so tomanya essaawa gye ndikutukirira.’ Okubikkulirwa 3:3.” The Great Controversy, 370.

Bwe byatuukirira ebyo Litch bye yalagula, "abasajja abayigirize era ab'ekifo ne bagatta wamu ne Miller, ne mu kubuulira era n'okubunyisa ebirowoozo bye, era okuva mu 1840 okutuuka mu 1844 omulimu ne gusanvuuka mangu nnyo." Obubaka bwa Miller bweyongerwamu amaanyi bwe mateeka ge ag'okutaputa obunnabbi gaakakasibwa ng'amateeka amatuufu. Mu kuddamu ku kutuukirira kw'obunnabbi bw'ebiseera, si kyokka nti etteeka lya Miller lyakkakasibwa, era bangi ne beegatta ku kibiina kya Millerite, wabula era mu by'obunnabbi ekyali ekikulu kye kyali nti etteeka erisooka mu mateeka ga Miller lye lyakkakasibwa. Ate era, okukakasa okwo kwakolebwa mu kukozesa obunnabbi obw'okubiri ku bulabe busatu, obwo obwe bumu n'ekkondeere ey'okutano, ey'omukaaga n'ey'omusanvu.

Okunyweza kw’obubaka bwa Miller kwafuuka omu ku bubonero obusinga obukulu obulaga ekkubo mu kibiina ky’okutereeza eky’abagoberezi ba Miller. Kuno kwalabirizibwa mu kubatizibwa kwa Yesu. Kyategeeza nti ekigezo eky’enkomerero ku bantu ab’endagaano eyasooka (Abaprotestanti) kyali kitandise. Era kyafuuka ekisonga ekikulu mu kulumba kwa Sitaani eri ekibiina kyonna eky’abagoberezi ba Miller n’obubaka bwabwe.

"Ekibuuzo kyonna Setaani ky'asobola okusitula mu mutima okuleeta obubuusabuusa ku byafaayo ebinene eby'entambula ey'edda ey'abantu ba Katonda kijja kusiimisa nnyo omukulu ono omubi Setaani, era kiba kivume eri Katonda. Amawulire ag'okudda kwa Mukama okumpi mu maanyi n'ekitiibwa ekinene eri ensi yaffe mazima; era mu 1840 abantu bangi baayimusa amaloboozi gaabwe ne balangirira ago." Manuscript Releases, volume 9, 134.

Nga Ssettemba 11, 2001, akabi akasatu kaatuuka mu byafaayo eby’obwannabbi. Ekyaliwo ekyo kyakkakasa etteeka ery’esookera ddala ery’okutaputa eby’obwannabbi eryakkirizibwa entambula y’omulayika ow’okusatu eyatandika mu 1989. Amazima agasooka agabikkulirwa omubaka w’entambula eyo ey’okuddaabiriza gaabikkulirwa mu 1989, era teegaali olunyiriri mukaaga olusembayo mu Danyeri essuula 11. Kwali amazima nti entambula zonna ez’okuddaabiriza zitambula nga zifaanaganye, era zirina okuleetebwa wamu olunyiriri ku lunyiriri, okutegeera ebiranga by’entambula ya 144,000, gye ye ntambula y’omulayika ow’okusatu. Okutegeeza kwange okw’omu lwatu okwasooka kwe nnawaayo kwali ku lukuŋŋaana lw’enkambi mu 1994, oba kyandiba nga 1995. Okutegeeza tekwaali ku lunyiriri mukaaga olusembayo mu Danyeri essuula 11, kwali ku mirongo gy’okuddaabiriza egigendera wamu nga gifaanaganye.

Obunnabbi obw’Islamu obw’obuzibu obw’okusatu bwatuukirira ku 11 Sebuttemba 2001, era bwafaanagana ne 11 Agusito 1840. Mu 1840, obunnabbi bw’obuzibu obusooka n’obw’okubiri bwakakasa obubaka bw’Abamillerite, era ku 11 Sebuttemba 2001 obunnabbi bw’obuzibu obw’okusatu bwakakasa obubaka bwa Future for America. Okutegeera ekyo kwaleta abantu bangi mu kibiina, nga mu kusooka kyali kya muntu omu yekka. Obubaka bw’ekibiina n’omubaka byatandika okulumbibwa, nga bwe byali mu byafaayo bya 1840 ebyafuuka ekitunuulirwa ky’okulumba kwa Sitaani mu myaka egyaddirira.

Abo abaawegatta ku nkyukakyuka eyitibwa Future for America baatwala amateeka g’okutaputa eby’obunnabbi agaategekebwa omubaka w’ebyafaayo ebyo. Omu ku mateeka ago, mpozzi ogusinga obukulu, gwali era guli okukozesebwa okusatu kw’obunnabbi. Omubaka yali amaze okutegeera nti ebimu ku mazima g’obunnabbi byayolesebwa mu bituukirizibwa bisatu eby’enkalakkalira. Ng’okukkiriza nti ebyafaayo bya Millerite byaadiddwamu mu byafaayo bya 144,000, kyalabika nti August 11, 1840 yafuuka eky’okulabirako kya September 11, 2001, era nti n’emirongo emirala egy’enkyukakyuka egitukuvu gaalina akabonero ke kennyini ako.

Obukakafu bw’okuddamu kwa buli layini entukuvu ey’enkyukakyuka mu layini ya malayika ow’okusatu olwo ne bubikkulibwa Empologoma ey’ekika kya Yuda. Kyalabibwa nti nga bwe ebyafaayo by’aba Millerite byatuukiriza olugero lw’abawala ab’ekumi ddala nga bwe lyawandiikibwa, era n’ebyafaayo bya Future for America nabyo byatuukiriza olugero olwo bw’atyo.

Emirundi mingi njjukizibwako engéro ey’abawala ekkumi, nga bataano ku bo baali ab’amagezi, ate bataano baali abasirusiru. Engéro eno emaze okutuukirizibwa era ejja n’okutuukirizibwa ddala ng’ebigambo byayo bwe biri, kubanga erina okukozesebwa okw’enjawulo mu kiseera kino; era, ng’obubaka bwa malaika ow’okusatu, emaze okutuukirizibwa era ejja kwongera okuba amazima ag’ekiseera okutuusa ku nkomerero y’ekiseera. Review and Herald, Agusito 19, 1890.

Obubwatuka musanvu obwogerwako mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi bwategeerwa nga bulaga nti ebyo Abagoberezi ba Miller bye baayitamu okuva nga Agusito 11, 1840 okutuuka nga Okitobba 22, 1844, era n’ebyafaayo ebyatandika nga Sebuttemba 11, 2001 okutuuka ku tteeka lya Sande erigenda okujja mangu.

"Ekitangaala eky’enjawulo ekyaweebwa Yokaana, ekyalangirirwa mu kubwatuka kw’enkuba omusanvu, kyali okulambulula kw’ebintu ebyandibaawo wansi w’obubaka obw’omumalayika ow’olubereberye n’obw’omumalayika ow’okubiri. . . ."

Luvannyuma lw’ebiraka bino musanvu bwe byayogera n’eddoboozi byabyo, ekiragiro kijja eri Yokaana ng’ekyajja eri Danyeri ku nsonga z’ekitabo ekitono: ‘Komya ebyo ebiraka musanvu bye byayogera.’ Ebyo bikwatagana n’ebintu eby’omu maaso ebigenda okubikkulirwa mu kulondolagana kwaabyo. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 971.

Kyamanyibwa nti Sista White yayogera butereevu nti entambula y’omulayika ow’okusatu etambula mu njuyi emu n’entambula y’omulayika asooka n’ow’okubiri.

Katonda yawadde obubaka bw’Okubikkulirwa 14 ekifo kyabwo mu nsengeka y’obunnabbi, era omulimu gwabwo tegugenda kuggwa okutuusa ku nkomerero y’ebyafaayo by’ensi eno. Obubaka bw’omulayika ow’olubereberye n’ow’okubiri bukyali mazima ag’ebbanga lino, era bulina okuddukira wamu n’obwo obugoberera buno. Omulayika ow’okusatu alangirira okulabula kwe n’eddoboozi ddene. ‘Oluvannyuma lw’ebyo,’ Yokaana yagamba, ‘nalaba omulayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina obuyinza obungi, n’ensi n’eyaka olw’ekitiibwa kye.’ Mu kutangaazibwa kuno, omusana gw’obubaka obusatu buno gugattiddwa. Ebyawandiikibwa eby’omwaka gwa 1888, 803, 804.

Entambula y’omumalayika asooka n’ey’omumalayika owookubiri egendera awamu n’entambula y’omumalayika owookusatu. Obunnabbi obwaawa amaanyi entambula y’omumalayika asooka n’ey’omumalayika owookubiri bwanywezebwa mu kutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’ekiseera obw’zzaabbe eryasooka n’ery’okubiri, era okunywezebwa kw’entambula y’omumalayika owookusatu kwava mu kutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’zzaabbe eryookusatu.

Nga bwe kyali ku 11 August 1840, obubaka bwa Future for America bwe bwakakasibwa, “abantu bangi nnyo baakakasibwa ku butuufu bw’amateeka ag’okutaputa obunnabbi agatwalibwa Future for America,” era “entambula y’okulindirira Okujja yaweebwa okusundikirizibwa okw’ewuunyisa.” “Abasoma n’ab’ebbifo eby’omutindo baayunga wamu” ne Future for America, “mu kubuulira era ne mu kuwandiika n’okusasanya” obubaka bw’obunnabbi bwa Future for America. Ekiragiro eky’enjawulo ekya Future for America ekyakakasa bulungi nti September 11, 2001 kyali okutuukirizibwa kw’obunnabbi, kyali “okukozesebwa okusatu kw’obunnabbi.”

Bwe tukiriza endowooza ey’ensibuko eya Obusiraamu ku ekabi ekyasooka n’ekyokubiri, nga bwe kiragiddwa ku bipande byombi ebitukuvu, wamu n’obujulizi obuwandiikiddwa bw’abo abaayigiriza obubaka, tutegeera obubonero bw’obunnabbi obw’enjawulo obukwatagana n’ekabi ekyasooka n’ekyokubiri. Baibuli emirundi emingi, mu ngeri ez’enjawulo, eyigiriza nti amazima gasimbibwa ku bujulizi bw’ababiri. Obubonero bw’obunnabbi obw’ekabi ekyasooka bwe bugattibwa n’obw’ekabi ekyokubiri, busimbawo obubonero bw’obunnabbi obw’ekabi ekyokusatu. Enkozesa entatu ey’Obusiraamu erambulukufu nnyo mu kulambulula okujja kw’ekabi ekyokusatu nga 11 Sebutemba 2001, okutuusa nga tekisoboka omuntu obutatulaba, newankubadde abasinga balonda okuggalawo amaaso ku bujulizi.

Okukozesebwa kw’obunnabbi emirundi esatu kwateeka mu nkalakalira nti obunnaku obw’okusatu bwatuuka nga Settemba 11, 2001. Awo ne kirabibwa nti etteeka lyali ligattiddwa butereevu n’obubaka bw’omubaka ow’okubiri, era mu biseera by’Abamillerite n’ate ne mu biseera by’abo emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya (144,000), obubaka obwo buba kiseera Mwoyo Omutukuvu mwe afukibwa. Ebyafaayo byombi bino bintuukiriza olugero lw’abawala ekkumi, era mu lugero, obubaka bw’okukaaba mu ttumbi ly’ekiro mwe mulabisibwa enjawulo wakati w’ab’amagezi n’abasirusiru, era mwe obubaka bw’omubaka ow’okubiri bwongerwamu amaanyi.

Okumpi n’okukomekkerezebwa kw’obubaka bw’Omumalayika ow’okubiri, nalaba ekitangaala ekinene okuva mu ggulu nga kyaaka ku bantu ba Katonda. Obutangaza bw’ekitangaala kino bwalabika nga bwenkana obw’enjuba. Era ne mpulira amaloboozi g’abamalayika nga baleekaana nti, ‘Laba, Omugole ajja; muveeyo mumusisinkane!’

Kino kyali okuyita okw’enkindi, okwateekwa okuwa amaanyi obubaka bwa malayika ow’okubiri. Bamalayika baasindikibwa okuva mu ggulu okuzuukusa abatukuvu abaali banakuwadde era okubategekera omulimu omukulu ogubali mu maaso. Abasinga obusobozi te be baasooka okufuna obubaka buno. Bamalayika baasindikibwa eri abeetoowaze, abeewaddeyo, ne babawaliriza okukuba enduulu nti, ‘Laba, Omugole ajja; muveyo mumusisinkane!’ Early Writings, 238.

Mu byafaayo by’omalayika asooka n’omalayika ow’okubiri, okufukibwa kw’Omwoyo Omutukuvu kutuukirizibwa ng’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro kwegatta ku bubaka bw’omalayika ow’okubiri. Kino kiddamu mu byafaayo by’omalayika ow’okusatu.

“Bamalayika baatumibwa okuyamba malayika ow’amaanyi ava mu ggulu, era ne mpulira amaloboozi nga gawulirirwa buli wamu, Muvengamu, mmwe abantu bange, mulemenga okwetaba mu bibi bye, era mulemenga ne mufuuna ku bibonoobono bye; kubanga ebibi bye bituuse mu ggulu, era Katonda ajjukidde obujeemu bwe. Obubaka buno bwalabika ng’okwongerako ku bubaka obw’okusatu, era ne buwegatta nabwo, nga bwe kyali mu mwaka gwa 1844, okukaaba okw’ettumbi ly’ekiro bwe kwegatta ku bubaka bwa malayika ow’okubiri. Ekitiibwa kya Katonda ne kissa ku batukuvu abegumidde abali mu kulindirira, era nga tebatya ne bawa obulabula obw’enkomerero obw’amaanyi, nga bawanjagira okugwa kwa Babulooni, era nga bayita abantu ba Katonda okuva mu yo; baleme okusisinkana ekibonerezo kye eky’entiisa.” Ebirabo by’Omwoyo, Voliyumu 1, 195.

Mu ngeri ey'okukozesebwa kw'obunnabbi emirundi esatu, obubaka bwa Malayika ow'okubiri buyimirira okukozesebwa kw'obunnabbi emirundi esatu, kubanga mu byafaayo byombi obubaka buba nti Babulooni agudde emirundi ebiri.

Era n'addirira malaika omulala, ng'agamba nti, Babulooni agudde, agudde, ekibuga ekyo ekikulu, kubanga yaleetera amawanga gonna okunywa omwenge ogw'obusungu bw'obwenzi bwe. Okubikkulirwa 14:8.

Malayika ow’amaanyi owa Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi yakka awamu n’okutuukirizibwa kw’obunnabbi bw’akabi akasooka n’ak’okubiri ku Agusito 11, 1840, era bw’atyo ne kiba eky’okufaananyiriza okuyakka kwa malayika ow’amaanyi owa Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana ku Sebutemba 11, 2001. Malayika oyo atangaaza ensi n’ekitiibwa kye oluvannyuma n’alangirira obubaka.

Ne yeekaabira n’eddoboozi ery’amaanyi nnyo, ng’agamba nti, Babulooni enkulu egudde, egudde, era efuuse ekifo eky’okubeeramu badayimooni, n’ekisibe ky’emizimu gyonna emitali mirongoofu, era ekisibe ky’ennyonyi zonna ezitali zirongoofu era ezikyawa. Okubikkulirwa 18:2.

Obubaka bwa malayika ow’okubiri obw’omu ssuula ey’ekkumi n’enna, n’obwa malayika ow’amaanyi obw’omu ssuula ey’ekkumi n’omunaana, bulambulula nti Babulooni agudde emirundi ebiri, era obubaka buno bulambulula Babulooni w’ennaku ez’enkomerero. Butegeeza Babulooni w’ennaku ez’enkomerero, kubanga ebiro ebiri Babulooni bye yagwa edda—mu mirembe gya Nimuroodi, era mu mirembe gya Nebukadduneeza okutuuka ku Belsaza—byassaawo obubonero obunnabbi bw’okugwa kwa mukazi omwenzi owa Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omusanvu, alina ku kyenyi kye yawandiikiddwa nti, “Babulooni Omukulu.” Okulambulula okugwa okwo kwa Babulooni mu nnaku ez’enkomerero kyetaagisa abajulizi babiri b’ogugwa obubiri obwasooka bwa Babulooni, kubanga obubaka bw’ennaku ez’enkomerero bwe buno: Babulooni agudde, agudde. Bwe yakkira wansi malayika ow’amaanyi, nga ebizimbe ebikulu eby’e New York City byaggibwawo olw’olukono lwa Katonda, mu kulangirira kwe yalaga etteeka ly’okukozesa obunnabbi emirundi esatu. Okukozesa emirundi esatu kw’obunnabbi okwateekawo Ssebuttemba 11, 2001 nga kutuukirira kw’ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi, kwe kukozesa emirundi esatu kw’obulabe obusatu.

Bw’ekyo bwe kyatuukirira, abantu bangi beeyunga ku kibiina kya Future for America, era ne baakakasibwa ku misingi egy’okutaputa obunnabbi egyali gikozesebwa ekibiina kya Future for America. Agusito 11, 1840 lwaddamu okutuukirira, era mu bwe bwatyo okuddamu okwo tekwakakasa etteeka erisooka erya Miller, eryo nga nti olunaku lumu luyimirira mwaka gumu mu bubaka bw’obunnabbi bwa Baibuli, kubanga etteeka erisooka erya Future for America lyali nti ebyafaayo by’aba Millerite eby’obubaka bwa malaika asooka n’ow’okubiri biddamu mu byafaayo by’ekibiina ky’obubaka bwa malaika ow’okusatu.

Kilabika obutereevu nti singa omwaka 1840 gwafuuka okulumba okw’enjawulo okuva eri ‘his satanic majesty’, nga Sister White bw’ayogera ku Setaani, kale n’ebyafaayo by’olunaku lwa 11 Settemba 2001 nabyo byandibaddeko okulumbibwa okufaananako. Ky’ensonga lwaki tusanga enjogera ez’enkwe ezirambika omugabo gw’abalina enteekateeka z’okugatta ensi yonna, oba gw’Abajesuiti, oba ogwa CIA, oba gwa famire ya Bush, oba okukwatagana kw’amaanyi ago. Ebyo ebiteeso, newankubadde nga birimu obutundu obumu obw’amazima, byalongoosebwa okugaana endowooza nti kukwatako kwa Katonda kwe kwaggyawo enzimbe ennene ez’e New York City, era kwo ne kumaka okujja kw’ennaku ey’okusatu mu byafaayo by’ekibiina kya 144,000.

Kati wajje ekigambo nti nnategeeza nti New York ejja kusumulukibwa amayengo amanene g’enyanja? Ekyo ssaakyogeddeko. Nnagamba nti, nga ntunuulira ebizimbe ebinene ebyali bigulumizibwa eyo waggulu ku waggulu, nti, ‘Ebifaanaanyi eby’entiisa ki ebiribaawo Mukama bw’anaayimirira okukankanya ensi nnyo! Awo ebigambo eby’Okubikkulirwa 18:1-3 bijja kutuukirira.’ Omutwe ogw’ekkumi n’omunaana gw’Okubikkulirwa gwonna kwe kulabula ku ebigenda okujja ku nsi. Naye sirina musana gw’enjawulo ku by’egenda okujja ku New York, wabula kye mmanyi kwe nti olunaku lumu ebizimbe ebinene ebiri eyo bijja kusuulibwansi ng’amaanyi ga Katonda galibikyusa ne galibitembereza. Mu musana gwe bampa, mmanyi nti okuzikirira kuli mu nsi. Ekigambo kimu okuva eri Mukama, okukwatako kumwe kw’amaanyi ge amanene, ne bino ebizimbe ebinene bigwa. Bijja kubaawo ebifaanaanyi eby’entiisa ebitalyewerezebwa mu birowoozo byaffe. Review and Herald, July 5, 1906.

Endowooza z’enkwe, oba nga tezirimu mazima gwonna oba nga zirimu ebitundu by’amazima, zonna zissaamu ekikumpanya ku mazima nti obulagirizi bwa Katonda bwe bwaleeta ebintu ebyaliwo ku lunaku olwo. Endowooza z’enkwe ezo ez’enjawulo ze kulumba kwa Setaani okuva ebweru w’ekibiina okulumba amazima, naye era yakolera n’okussaamu ekikumpanya ku mazima okuva munda mu kibiina. Omu ku kulumba okwo okw’omu munda kuzimbiddwa ku kugaana nti Roma ye nsonga eyogerwako mu kitabo kya Yoweeri.

Tujja kutunuulira obutakkanya obwo mu kiwandiiko ekiddako.

Ekigambo kya Mukama ekyajjira Yoweeri mutabani wa Pethuel. Muwulire kino, mmwe abakadde, era mutege amatwi, mmwe abatuuze bonna b’ensi. Kino kyabalako mu nnaku zammwe, oba ne mu nnaku za bajjajjammwe? Mubigambe abaana bammwe; n’abaana bammwe babigambe abaana baabwe; n’abaana baabwe babigambe ku mulembe omulala. Ebyalekebwa ekizige ekiruma byaliiddwa enzige; n’ebyalekebwa enzige byaliiddwa ekizige eky’okukulukuta; n’ebyalekebwa ekizige eky’okukulukuta byaliiddwa enkulukumbi. Muzuukuke, mmwe abatamiivu, mikaabe; mukaalirize, mmwe mwenna abanywa wayini, olw’omwenge omuggya; kubanga gukatutiddwa okuva mu kamwa kammwe. Kubanga eggwanga lizze ku nsi yange, ery’amaanyi era eritabalika, ennyinnyo zaalyo ze z’empologoma, era lilina n’ennyinnyo ez’oku matama nga ze z’empologoma ennene. Yoweeri 1:1-6.