Olunyiriri lw’obunnabbi olulambulula ekiseera Amerika lw’ekola ekifaananyi eri ensolo n’eky’ensolo lubaawo nga ekyembe ky’ObuProtestanti kiri mu kukola ekifaananyi kya Kristo. Okukolebwa okwo kulambululiddwa bulambulukufu mu Danyeri essuula ey’ekkumi, nga Danyeri alaba ekyolesebwa ekya “marah”, eky’ekyuma ekweroberamu ekivaako. Danyeri akiikirira abo abatunuulira Kristo, era bwe batyo ne balabisa empisa za Kristo. Abo 144,000, abakiikirirwa Danyeri mu ssuula ey’ekkumi, bakola ekifaananyi kya Kristo munda mu bo, bokka nga bwe batunuulira empisa ze. Nga batunuulira ne bakyuka.
Ekifaananyi ky’ensolo kifaanana ensolo, era okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo kwe kugezesebwa okukulu eri abantu ba Katonda, mwe gunaasalirwamu eby’obulamu bwabwe obutaggwaawo. Bwe amakanisa g’Abaprotestanti ganaatwala obukulembeze bwa gavumenti ya United States, ganaabanga gatondezza ekifaananyi ky’enkola ey’ekkanisa n’obufuzi, ekiraga entegeka y’okulamulira eyakozesebwanga obuyinza bwa Papa nga tekinnaggibwaawo obuwagizi bw’ebyobufuzi. Mu kiseera kye kimu ekifaananyi kya Kristo kijja kutondedwa mu bantu be ab’ennaku ez’enkomerero. Naye, waaliwo abo abaali ne Danyeri abatawalaba okwolesebwa, kubanga baatiina okwolesebwa ne badduka. Baaleemererwa mu kugezesebwa okw’okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo, olw’okugaana okukkiriza ekifaananyi kya Kristo okutondebwa munda mu bo mu kiseera ky’okugezebwa.
Ensonga ey’eby’omwoyo ey’okuddamu ekifananyi ekituukirira ng’omuntu atunuulira endabirwamu eriyimirira Kristo, era kubanga ekibonekezo kya “marah” kye ekireetawo, ekifananyi kya Kristo ekiri mu ndabirwamu kireeta ekifananyi kya Kristo mu bantu. Endabirwamu ennyini eraga ekifananyi ky’omuntu atunuulira mu yo, naye mu nkozesa ey’eby’omwoyo y’ensonga eno wabaawo ebikyusakyusa ebikwatagana n’endabirwamu. Abo abali ba ‘wuliriza ekigambo kyokka, so si bakozi,’ ‘beetunuulira bo bennyini, ne bagenda mu kkubo lyabwe, era amangu ago ne beerabira engeri y’omuntu gye baali.’ Batunuulira endabirwamu ne balaba buntu bwa muntu bwokka.
Ab’ekibiina ekirala abatali bawulizi abeerabira, wabula abakola omulimu, balaba etteeka lya Katonda; balaba Kristo mu ndabirwamu. Omulimu kwe kumanya nti omusingi gw’okweerekanako gulina obuliwo ddala obw’obutonde n’obw’omwoyo. Danyeri ayolesa abo abaakola ‘omulimu’, kubanga mu mitwe gy’omwenda n’egyekkumi alaga omulimu oguzalawo omusingi gw’omwoyo ogw’okweerekanako.
Mu nnaku ezo nze Danyeri nnali nkukungubaga okumala wiiki ssatu ezijjuvu. Ssaalya omugaati omulungi, tewaayingira ennyama newaakubadde wayini mu kamwa kwange, era ssaafukako mafuta n’akatono, okutuusa wiiki ssatu ezijjuvu lwe zaatuukirira. Danyeri 10:1, 2.
Gabriel yali awadde Daniel okunnyonnyola okutono ku kyolesebwa ky’omutwe ogw’omunaana, naye Daniel yali tategedde kyonna.
Era nze Danyeri ne nzirika, ne ndwaira ennaku eziwerako; oluvannyuma ne nnyimuka ne nkola emirimu g’obwakabaka; ne neewuunya ekyolesebwa, naye tewaali n’omu eyakitegeera. Danyeri 8:27.
Sista White atutegeeza nti Danyeri yali anoonya okumanya ensobanuro y’obubaka obw’omutwe ogw’omunaana ogw’ekitabo kya Danyeri, obubaka bwe Gabriel yali aleese eri Danyeri mu mutwe ogw’ekkenda.
N’obunyikivu obuppya era obusukkiridde, Miller n’ayongera okukebera obunnabbi, nga n’ennaku n’eby’ekiro byonna abiweyamu okusoma ebintu ebyali kaakano byalabika nga by’obukulu obusukkiridde era ebyawambye amagezi ge gonna. Mu kitundu eky’omunaana eky’ekitabo kya Danyeri teyasanga kabonero konna akalaga we nnaku 2300 zaatandikira; malayika Gabuliyeri, newankubadde yali alagiddwa okusobozesa Danyeri okutegeera ekwolesebwa, yamunnyonnyolaamu kitundu kyokka. Nga okutulugunyizibwa okw’entiisa okwali kujja okutuuka ku kkanisa bwe kwayanjulwa mu kwolesebwa kw’omunabbi, amaanyi g’omubiri ne gamulemererako. Teyasobola kugumiikiriza kusukkirayo, era malayika n’amuleka okumala akaseera. Danyeri ‘yazirika, era n’alwala ennaku ezimu.’ ‘Era nnamangala olw’ekwolesebwa,’ bw’agamba, ‘naye tewali yategeera.’
Wabula Katonda yali alagidde omubaka we nti: ‘Tegeereza omusajja ono ekyolesebwa.’ Ekiragiro ekyo kyateekwa okutukirizibwa. Mu kugondera ekyo, malayika, oluvannyuma lw’akaseera, n’addayo eri Danyeri, n’agamba nti: ‘Kati nzijidde okuwa ggwe obumanyirivu n’okutegeera;’ ‘kale tegeera ekigambo, era tekereza ku kyolesebwa.’ Danyeri 8:27, 16; 9:22, 23, 25-27. Waaliwo ensonga emu ey’amaanyi mu kyolesebwa eky’omutwe ogwa 8 eyali esigadde nga teyanjawuziddwa, nga ekozezza ku kiseera—ebbanga ly’ennaku 2300; n’olwekyo, malayika mu kwaddamu okunnyonnyola kwe n’assa nnyo essira ku nsonga ez’ekiseera. Olutalo Olukulu, 325.
Mu mutwe ogw’ekkumi tutegeezebwa nti Danyeri yali ategeera “ekyolesebwa” n’“ensonga”, naye Danyeri yayagala ekitangaala ekisingawo; kyeyava yateeka omutima gwe okuzuula okutegeera okwo, n’asiiba ennaku amakumi abiri mu emu. Bwe yakola atyo, akiikirira abo ab’ennaku ez’enkomerero abategeera enkola ey’omwoyo ey’okwefaananyiriza, erabikirwa mu nkola ey’obutonde ey’okwefaananyiriza. Okutegeera okwo kulabikibwa mu bikolwa byabwe, era ebikolwa byabwe Danyeri abiraga ng’okunoonya okutegeera okutereevu ku Kigambo kya Katonda eky’obunnabbi. Eky’enjawulo ekirabikira ddala ku abo abaadduka ku kyolesebwa kwe kuba nti tebaali banoonya okutegeera okutereevu ku Kigambo kya Katonda eky’obunnabbi.
Amazima g’ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi mwe Danyeri alabisibwa ng’alina enjala y’okutegeera ge kitangaala ky’ennaku ez’enkomerero, kubanga Danyeri akiikirira 144,000. Noolwekyo, Danyeri akiikirira ekibinja ky’abo abanoonya okutegeera ekitangaala ky’ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi, ekiragibwa ng’ekigezo eky’enkomerero nga tekinnaggwaawo ekiseera eky’ekisa. Mu ngeri eyo, Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo kwe kuggulwawo nga tekinnaggwaawo ekiseera eky’ekisa, naye era kye kigezo ekiragibwa ng’okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ekisolo.
Okutondedwa kw’ekifaananyi ky’ensolo kulaga mu butereevu engeri ekifaananyi ekyo gye kitondebwamu. Amazima ago tegayinza kumalirizibwa mu butuufu nga tetusookanga kumanya ekintu ekikulu ekigezesebwa, ye ensolo. Ye ensolo etekaawo era ekakasa engeri ekifaananyi gye kitondebwamu.
Naye “ekifaananyi eri ensolo” kye ki? Era kinaakolebwawo kitya? Ekifaananyi kikolebwa ensolo erina enkoona ebbiri, era kiba ekifaananyi eri ensolo. Kiyitibwanso ekifaananyi ky’ensolo. Bwe kityo, okutegeera ekifaananyi bwe kiri n’engeri gye kinaakolebwamu tusaanidde okwekenneenya obutonde bw’ensolo yennyini—obufuzi bwa Papa.
Ekkanisa ey’ensooka bwe yonooneka, ng’evudde ku bwangu bw’Enjiri era nga yakiriza emikolo n’empisa z’abapagani, yafiirwa Omwoyo n’amaanyi ga Katonda; era, olw’okwagala okulamulira emitima gy’abantu, yanoonya obuwagizi bw’obuyinza bwa gavumenti. Ebyavaamu byali Obwa Papa, ekkanisa eyafuga obuyinza bwa gavumenti ne ebukozesa okutuukiriza ebigendererwa byayo, okusingira ddala mu kubonereza 'obuyigirize obuzikyamu.' Okusobola okuteekawo ekifaananyi ky’ekisolo mu United States, obuyinza bw’eddiini bulina okufuga gavumenti ey’obwannansi mu ngeri nti obuyinza bw’eggwanga nabwo bukozesebwe ekkanisa okutuukiriza ebigendererwa byayo. The Great Controversy, 443.
Okusobola "okuyiga ekifaananyi bwe kiri era engeri gye kinaateekebwawo, tusaanidde okunoonyereza ku nkula y’ensolo yennyini—obupapa." Ensolo yennyini eteekawo ekyolesebwa ekiba ekigezo ky’ennaku ez’enkomerero, ekireetebwaawo nga katono nnyo nga tennaggalaawo ekiseera ky’okusaasirwa. Danyeri yategeera ekyolesebwa n’ensonga.
Mu mwaka ogw’okusatu ogwa Cyrus kabaka wa Peresiya, ekigambo kyabikkulirwa eri Danyeri, erinnya lye lyayitibwa Belteshazzar; era ekigambo kyali kya mazima, naye ekiseera ekyateekebwawo kyali kiwanvu; era yategeera ekigambo, era n’ategeera ekyolesebwa. Danyeri 10:1.
Ekyolesebwa kye "mareh" eky'emyaka enkumi bbiri ne bikumi bisatu. "Ekintu" kye kigambo ky'Olwebbulaniya "dabar," kitegeeza "ekigambo." Ekigambo kye kimu ("dabar") ekivunuliddwa nga "ekintu" mu olunyiriri olusooka kivunuliddwa nga "ensonga" mu essuula ey'omwenda, olunyiriri olw'amakumi abiri mu ssatu.
Weewaawo, bwe nnali nkyayogera mu kusaba, era n’omusajja Gabulieri, gwe nnali ndabye mu kwolesebwa ku ntandikwa, ng’abubuuka mangu, n’ankwatako mu kiseera ky’ekiweebwayo eky’akawungeezi. N’anjulira, n’ayogera nange, n’agamba nti, Ai Danyeri, kaakano nzize okuwa amagezi n’okutegeera. Ku ntandikwa y’ebisaba byo ekiragiro kyavaayo, nange nzize okukulaga; kubanga oyagaliddwa nnyo: kale tegeera ensonga eno, era tekereza ku kwolesebwa. Danyeri 9:21-23.
Gabuliyeri ajja eri Danyeri ng’addamu okusaba kwe, okwaali kukwatagana n’okutegeezebwa Danyeri kwe yali afunye nga amaze okutegeera nti yali mu buddu obwalagibwa mu kusaasaanyizibwa okwogerwako mu Eby’Abaleevi omutundu ogwa amakumi abiri mu mukaaga.
Mu mwaka ogwasooka ogw’obwakabaka bwe nze Danyeri ne ntegeera mu bitabo omuwendo gw’emyaka Mukama gwe yayogera eri Yeremiya nnabbi, nti emyaka ensanvu ginaatuukirizibwa mu kuzikirira kwa Yerusaalemi. Danyeri 9:2.
Obuddu obwalagibwa Yeremiya bwaleetedde Danyeri eri obuddu bw’emirundi musanvu obwawandiikibwa Musa, obwali byombi "ekirayiro" era "ekikolimo."
Weewaawo, Abaisiraeri bonna baamenye amateeka go, ne bava mu kkubo baleme kugondera eddoboozi lyo; ky’ensonga lwaki omukolimiro gufukiddwa ku ffe, n’ekirayiro ekyawandiikiddwa mu mateeka ga Musa omuddu wa Katonda, kubanga twamuyonoonera. Era akakasa ebigambo bye, bye yayogera ku ffe ne ku balamuzi baffe abaabalamulira ffe, mu kutuleetera ekibi ekikulu: kubanga wansi w’eggulu lyonna tewali kyakolebwa nga bwe kyakolebwa ku Yerusaalemi. Nga bwe kiwandiikiddwa mu mateeka ga Musa, ekibi kino kyonna kitutuuseko: naye tetwasaba mu maaso ga Mukama Katonda waffe, okusobola okukyuka okuva mu bibi byaffe, ne tutegeera amazima go. Danyeri 9:11-13.
Okusinziira ku bajulizi babiri ba Yeremiya ne Musa, Danyeri yategeera nti okuzikirira okuleeteddwa ku Yerusaalemi kwali "oluvumo" "lwa Musa" olwaali "lufukiddwa ku" Isirayiri ey'edda. Mukyala White ayita obujulizi bwa Yeremiya "Obujulizi eri Ekkanisa," era mu ngeri eyo ekyo kiraga nti Yeremiya ye Mwoyo gw'Obunnabbi ogw'ennaku ez'enkomerero, kubanga "Obujulizi eri Ekkanisa" mu nnaku ez'enkomerero kye kino ddala. Yeremiya akiikirira Mwoyo gw'Obunnabbi, ate Musa akiikirira Baibuli.
Daniyeri akiikirira abo ab’ennaku ez’enkomerero abategeera okuva mu bajulizi abo babiri nti basaasaanyiziddwa, era abategeera okuva mu Baibuli n’Omwoyo ogw’Obunnabbi nti bazuukusiddwa, nga Daniyeri bwe yazuukusibwa okutegeera nti yali mu buddu, era nti obuddu obwo bwalagibwa mu Kigambo kya Katonda eky’obunnabbi.
Obumanyirivu bw’abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero kye kimu n’obumanyirivu bw’abawala ekkumi.
Olugero lw’abawala ab’obugole kkumi oluli mu Matayo 25 era lulaga ebyo bye bayitamu abantu ba Abadiventisti. The Great Controversy, 393.
Ebbanga ery’okulindirira mu lugero lw’abawala abatamanyi musajja kkumi likiikirira okuzuukusibwa bwe bumu Danyeri bwe yalina mu ssuula ey’omwenda. Nga asinziira ku bajulirwa ababiri abatukuvu, Danyeri yategeera nti obulamu bwe bwonna bwali butuukiriza obubaka bw’obunnabbi obw’omu mu Kigambo kya Katonda. Obunnabbi obwo bwalaga Danyeri ekiragiro ku eky’okukola ekyali kyetaagisa, Danyeri alyoke abe ng’ategekeddwa ku byali bigenda okumutuukako mu ssuula eddirira ddala. Era bw’otyo, abalondoozi ba Miller bwe baatuukiriza olugero lw’abawala abatamanyi musajja kkumi, nabo baalina okuzuukusibwa okulaba nti okusuulibwa essuubi okw’asooka n’okulwawo kyabaleetera okwebaka. Abannabbi bonna bakiikirira ennaku ez’enkomerero.
Okuzuukuka kwa Danyeri n’okwa Abamillerayiti bye bajulizi babiri b’okuzuukuka kw’abantu 144,000 mu nnaku ez’enkomerero.
Yesu n’eggye ly’eggulu lyonna baabatunuulira n’okusaasira n’okwagala abo abaali balindirira n’essuubi erisanyusa, nga baayegomba nnyo okulaba Oyo emyoyo gyabwe gwe baayagalanga. Bamalayika baali babazungulula okubanyweza mu ssaawa ey’okugezesebwa kwabwe. Abo abaagaanye okuwaniriza obubaka obw’omu ggulu baasigala mu kizikiza, era obusungu bwa Katonda bwaca ku bo, kubanga baagaana okuwaniriza omusana gwe yabasindikira okuva mu ggulu. Abo beesigwa abaali basuwaziddwa, abataategeera lwaki Mukama waabwe teyajja, tebaasigala mu kizikiza. Nate baakulizibwa eri Bibulazabwe okunoonya ebiseera eby’obunnabbi. Omukono gwa Mukama gwaggibwawo ku miwendo, era ensobi n’ategeezebwa. Baalaba nti ebiseera eby’obunnabbi byatuuka mu 1844, era nti obujulizi bwebwe bennyini bwe baali baaleetedde okulaga nti ebiseera eby’obunnabbi byaggwa mu 1843, bwalaga nti byandikomye mu 1844. Omusana oguva mu Kigambo kya Katonda gwayaka ku mbeera yaabwe, ne bazuula nti waliwo ekiseera eky’okulindirira—‘Newankubadde ng’olwolesebwa lulwawo, mululindirire.’ Mu kwagala kwabwe okw’okudda amangu ddala kwa Kristo, baalabirako okulwawo kw’olwolesebwa, okwategekebwa okulaga abo abalindirira mu mazima. Nate ne babeera n’ekiseera ekirambikiddwa. Naye nnalaba nti bangi ku bo tebaasobola kusituka okusinga ku kusuwazibwa kwabwe okw’amaanyi ennyo okuddamu okufuna ekigero ky’obugumu n’amaanyi ekyali kyalabikira mu kukkiriza kwabwe mu 1843. Early Writings, 236.
Mu kutuukirizibwa kw’olugero, Abagoberezi ba Miller "baali batwalidde ku bbali okulwawo kw’okwolesebwa," naye "ne baddamu" "ne batwalibwa eri Baibuli zaabwe okunoonya ebiseera eby’obunnabbi. Omukono gwa Mukama ne guggyibwawo ku miwendo, era ensobi ne eyannyonnyolwa." Danyeri yatwalibwa eri Baibuli era "omukono gwa Mukama" ne guggyibwawo ku "biseera eby’obunnabbi," era Danyeri, nga omukola, si muwulizi bwokka, mu kukkiriza okw’ekikolwa, bwe yalaga nti yategeera obubaka bwa Yeremiya ne Musa ng’atuukiriza ebiragiro ebiweebwa mu Eby’Abaleevi amakumi abiri mu mukaaga wamu n’obujjanjabi n’okutereeza ku mbeera ey’okusaasaana kw’abantu ba Katonda, olwo "ennyonnyola" ne eweebwa Danyeri.
Abantu emitwalo kkumi n’ennya n’enkumi nnya bwe banaatuukiriza ebbanga ly’okulindirira ery’olugero mu kutuukirizibwa kwalyo okwasembayo era okusukkiridde mu nnaku ez’enkomerero, banaakikola mu kiseera ng’ “okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo” kye kibeera ekigezo kyabwe ekikulu.
Tujja okwongera ku birowoozo bino mu kiwandiiko ekiddako.
"Ekibala bwe kimala okutuuka, amangu ago ayingiza ekiso, kubanga omuvunyo gutuuse." Kristo alindirira n'okwegomba okunene okulabisibwa kwe mu ekkanisa ye. Ekikula kya Kristo bwe kinaabeera nga kiddibwamu mu bujjuvu mu bantu be, olwo alijja okubatwala ng'abe be. Christ's Object Lessons 69.
Ekizikiza eky’okutegeera Katonda bubi kye kikuutikidde ensi. Abantu bali bafiirwa okumanya ekikula kye. Kitegeereddwa bubi era ne kifaananyiziddwa bubi. Mu kiseera kino obubaka okuva eri Katonda buteekwa okulangirirwa, obubaka obuwa omusana mu ngeri gye bukosa era obulokola mu buyinza bwabwo. Ekikula kye kirina okumanyizibwa. Omusana gw’ekitiibwa kye, ogw’obulungi bwe, ogw’okusaasira kwe, n’ogw’amazima ge gulina okumulisa mu kizikiza ky’ensi.
Kino kye mulimu nnabbi Isaaya kye yalambulula mu bigambo bino, ‘Ayi Yerusaalemi, ggwe oleeta amawulire amalungi, gulumiza eddoboozi lyo n’amaanyi; ligulumize, totya; gamba ebibuga bya Yuda nti, Mwe laba Katonda wammwe! Laba, Mukama Katonda ajja n’omukono ogw’amaanyi, era omukono gwe guna mufugira; laba, empeera ye eri naye, n’omulimu gwe guli mu maaso ge.’ Isaaya 40:9, 10.
"Abo abalindirira okujja kw’Omugole balina okugamba abantu nti, 'Laba, Katonda wammwe.' Okumasamasa okwasembayo kw’ekitangaala eky’okusaasira, obubaka obwasembayo obw’okusaasira obw’okuweebwa eri ensi, kwe kubikkulirwa kw’obutonde bwe obw’okwagala. Abaana ba Katonda balina okulaga ekitiibwa kye. Mu bulamu bwabwe n’obutonde bwabwe balina okubikkula kye kyabakoleredde ekisa kya Katonda." Christ's Object Lessons, 415.