Mu kiwandiiko ekyasembayo twayogeddeko ku bigambo ebiddirira bya Yesu.

Mwegendereze bannabbi ab’obulimba, abajja gye muli nga bambadde engoye z’endiga, naye munda bali empisi ezirumba. Mubamanye ku bibala byabwe. Abantu bakuŋŋaanya zabbibu ku miiba, oba ebikuyu ku mikokoma? Bw’atyo omuti omulungi buli gwe guleeta ebibala ebirungi; naye omuti omubi guleeta ebibala ebibi. Omuti omulungi tasobola kuleeta bibala bibi, so n’omuti omubi tasobola kuleeta bibala birungi. Buli muti ogutaleeta bibala birungi gutemebwa ne gusuulibwa mu muliro. Ky’ova ku bibala byabwe mubamanyenga. Si buli ayogera gyendi nti, Mukama, Mukama, aliyingira mu bwakabaka obw’eggulu; naye oyo akola okwagala kwa Kitange ali mu ggulu. Abangi baligamba gyendi ku lunaku luli nti, Mukama, Mukama, tetwalagula mu linnya lyo? era mu linnya lyo twaagobangamu badayimooni? era mu linnya lyo twakola eby’amagero bingi? Era olwo ndibagamba nti, Sibatamanya: muve gye ndi, mmwe abakozi b’obutali butuukirivu. Ky’ova buli awulira ebigambo byange bino, era n’abikola, ndimufaananyiriza n’omusajja amagezi eyazimba ennyumba ye ku lwazi: Ne nkuba n’etonnya, ne migga ne gijja, ne mpewo ne zibuuka, ne bikuba ennyumba eyo; ne teegwa: kubanga yali yesimbiddwa ku lwazi. Era buli awulira ebigambo byange bino, n’atabikola, alifaananibwa n’omusajja omusirusiru eyazimba ennyumba ye ku musenyu: Ne nkuba n’etonnya, ne migga ne gijja, ne mpewo ne zibuuka, ne bikuba ennyumba eyo; ne egwa: n’okugwa kwayo ne kuba kunene. Matayo 7:15-27.

Obujeemu bwa 1863 bulaga okutandika kw’Adiventizimu w’Olunaku lwa Ssabatto ogwa Lawodikiya okuzimba omusingi ogw’obulimba ku musenyu. Omusenyi gulaga ensonga ya Setaani ey’okulowooza nti waliwo amazima mangi, nga ky’enjawulo ku Lwazi lw’amazima ag’amalirivu. Amazima ag’amalirivu gasimbibwa ku bajulirwa babiri, era amazima agalagibwa ku bipande bibiri ebitukuvu bya Habakkuku, ge Adiventizimu gyezze nga gibisa ku bbali, gava mu Bayibuli era gakakasibwa Omwoyo gw’Obunnabbi. Amazima ago g’amalirivu.

Omulabe agezaako okusendasenda ebirowoozo by’abaganda baffe n’abannyinaffe okuva ku mulimu ogw’okutegeka abantu okuyimirira mu nnaku zino ez’enkomerero. Ebyogera bye eby’obulimba bitegekeddwa okugoba ebirowoozo okuva ku bulabe n’obuvunaanyizibwa bw’essaawa eno. Bateeka omuwendo mutono nnyo ku kitangaala Kristo mwe yava mu ggulu n’ajja okukiwa Yokaana olw’abantu be. Bayigiriza nti ebyo ebiri mu maaso gaffe tebirina bukulu bumala okufuna okwegendereza okw’enjawulo. Baggyamu amaanyi amazima agava mu ggulu, ne banyaga abantu ba Katonda obumanyirivu bwabwe obw’edda, ne babawa mu kifo kyabwo sayansi ey’obulimba. ‘Bw’ati bw’ayogera Mukama: Muyimirire mu makubo, mulabe, mwebuuze ku makubo ag’edda, we wali ekkubo erirungi, era mutambulirengamu.’ [Yeremiya 6:16.]

"Tewali asaanidde kunoonya kuzikula emisingi gy’okukkiriza kwaffe,—emisingi egyateekebwawo ku ntandikwa y’omulimu gwaffe, mu kuyiga Ekigambo nga tusaba nnyo era mu kubikkulirwa. Ku misingi gino tumaze emyaka egisukka mu amakumi ataano nga tuzimbirako. Abantu bayinza okulowooza nti bazudde ekkubo empya, nti bayinza okuteeka omusingi ogw’amaanyi okusinga ogwateekebwawo; naye kino kye kibulimba ekinene. ‘Tewali musingi omulala gwe muntu ayinza okuteeka okuggyako ogwateekebwawo.’ [1 Abakkolinso 3:11.] Mu biseera ebyayita, bangi baagezaako okuzimba okukkiriza okumpya, ne bateekawo amateeka g’ensonga amapya; naye okuzimba kwabwe kwanywerawo okumala bbanga ki? Kyagwa mangu ddala; kubanga tekwasinziira ku Lwazi." Obujulizi, Voliyumu 8, 296-297.

Olunaku lwa 11 ogwa Sepetemba 2001 bwe lwatuuka, n’emvula y’Omwoyo Omutukuvu nayo ne yatuuka.

"Enjura ey'oluvannyuma egenda okugwa ku bantu ba Katonda. Malayika ow'amaanyi agenda okukka okuva mu ggulu, era ensi yonna egenda okuyaka olw'ekitiibwa kye." Review and Herald, April 21, 1891.

Ebizimbe binene eby’e New York City bwe byagwisibwa wansi n’olukwatako lwa Katonda, enkuba ey’enkomerero yatandika okutonnya. Bwe watuuka olunaku lwa September 11, 2001, emiryango egy’amazzi egy’emisingi gy’obupapa gyaggulwawo.

Mu kiseera kino obutali butuukirivu bwe bufuuse obw’enkizo, amakanisa g’eProtestanti agagaanyi ‘Bw’ayogera Mukama’ ganaatuuka mu mbeera ey’ekitalo. Ganaakyuka ne geegatta ku nsi. Mu kwawukana kwabwe ne Katonda, ganaanoonya okufuula obulimba n’okweva ku Katonda etteeka ly’eggwanga. Ganaakozesa abakulembeze b’eggwanga okuteekawo amateeka agazza obuyinza obwafiirwa eri omusajja w’ekibi, atuula mu yeekaalu ya Katonda, nga yeeraga nti ye Katonda. Emisingi gy’ObuKatoorika bwa Roma ginaateekebwako obukuumi bwa gavumenti. Okwekalakaasa okw’amazima g’Bayibuli tekujja kukkirizibwa nate abo abatafuula tteeka lya Katonda etteeka ly’obulamu bwabwe. Review and Herald, 21 Desemba, 1897.

Eteeka erya Patriot Act liraga entandikwa y’okukuuma emisingi gya Katolika ey’e Roma, nga kino kitwala mpola mpola okutuuka ku tteeka erya Ssande eririjja mangu. Nga 11 Settemba 2001, empewo ennya eziyimiririra Obusiraamu mu bulabe obw’okusatu ne zitandika okuvuga.

Bamalayika bakutte empewo ennya, nga ziragiddwa ng’embalaasi ey’obusungu eyagala okwesumulula n’okubwatukira ku maaso g’ensi yonna, nga etwala okuzikiriza n’okufa mu kkubo lyayo.

“Tunaaba tweebaka ku mpenda z’ensi ey’emirembe n’emirembe? Tunaaba tetukyegendereza, nga tuli bannyogovu era nga tufudde? Ai, singa mu makanisa gaffe mubeeramu Omwoyo n’omukka gwa Katonda nga gufuuŵibwa mu bantu Be, basobole okuyimirira ku bigere byabwe ne baba balamu. Twetaaga okulaba ng’ekkubo lya kifundikwa, era ng’omulyango muto. Naye bwe tuyita mu mulyango omufunda, obugazi bwagwo tebuliiko kkomo.” Manuscript Releases, volume 20, 217.

Enkuba, empewo, n’amataba byatuuka nga 11 Ssettemba 2001, era Ekkanisa y’Abadiventisiti ab’Olunaku olw’omukaaga ey’e Lawodikiya yagezesebwa nga n’Abayudaaya bwe baagezesebwa mu lubatizo lwa Kristo, era nga n’Abaprotestanti bwe baagezesebwa okuva nga 11 Ogasiti 1840. Okuva mu kiseera ekyo okutuuka ku kulaga eby’omu maaso okw’obujeemu okw’eri nga 18 Julaayi 2020, ennyumba ya Abadiventisiti ab’Olunaku olw’omukaaga ey’e Lawodikiya yagenda egwa mpola mpola, nga bwe kyakakasibwa ddala nti yeekaalu y’Abayudaaya yalangirirwa ng’esigadde matongo nga tekunnaba kutuuka ku musaalaba, era nga n’Abaprotestanti bwe baakyuka ne bayingira mu Purotestanti ey’obujeemu mu kubulirwa essuubi okwasooka okw’eri nga 19 Epreeri 1844.

Ekibiina ky’omalayika ow’okusatu ekya Lawodokeya ne kiy’ingira mu nteekateeka y’okukemebwa ey’enkomerero, era nga bwe kyali mu kukemebwa okw’atandika nga Septemba 11, 2001 abawombeefu baayitibwa okuddayo ku makubo ag’edda, ge gaali amazima ag’emisingi si ga kibiina kya Abamilleraiti eky’omalayika ow’okusooka n’ow’okubiri bwokka, naye era amazima ag’emisingi g’ekibiina ky’omalayika ow’okusatu.

Akabonero ak’okugaana amazima ago ag’ensinzi mu mbeera ey’okulimbibwa okw’amaanyi, kali mu bubaka Pawulo lwe yawandiika mu Abatesalonika Ekyokubiri. Obubaka obwo bwaweebwa akabonero aka "eky’obudde bwonna" mu kitabo kya Danyeri, kubanga mu kitundu ekyo mu Abatesalonika Ekyokubiri mwe William Miller yategeerera nti "eky’obudde bwonna" mu kitabo kya Danyeri kyakiikirira Roma ey’obupagani.

Waliwo ebitabo ebyawandiikibwa ebikwata ku kutegeeza kwa ‘ekya bulijjo’ mu kitabo kya Danyeri. Ebisinga sibituufu, naye singa oyagala okukebera ekiwandiiko okuva eri omuyigiriza w’eddiini omu ku Badiventisiti ekitegeeza ensonga eno mu ngeri entuufu, oyinza okuzuula The Mystery of the Daily kya John W. Peters. Si ntegeka kwogera ku nsonga eyo eya ‘ekya bulijjo’ mu kiwandiiko kino. Waliwo ne bitabo ebirala ebikwata ku byafaayo ebinnyonnyola ‘ani, ki, era lwaki’ endowooza etali ntuufu ku ‘ekya bulijjo’ yateekebwawo oluvannyuma ddala mu mbeera eya Lawodikiya ey’Abadiventisiti b’Olunaku Ol’omusanvu.

Akategeeza k’ekigambo ky’Olwebbulaniya ekivvuunulidwa ‘ekya bulijjo’, n’ebyafaayo eby’okujeemera amazima ag’ensinziro ag’‘ekya bulijjo’ ebyatandika mu maanyi mu 1901, bimaze okulambululwa emirundi mingi mu Emmeeza za Habakkuki era ne mu biwandiiko eby’oluvannyuma eby’ekitabo kya Danyeri.

Nteekateeka okusigaza essira ku “eky’olubeerera” mu kiwandiiko kino ku bikula by’obunnabbi ebigattiddwa ku kugaanyizibwa kwa kabonero ka Loma. Buli akkiriza mu butuufu obuyinza bw’ebiwandiiko bya Ellen White kimwetaagisa kusoma ebigoberera bino, alyoke amanye okutegeera okutuufu ku “eky’olubeerera.”

Oluvannyuma ne ndaba, mu kwogera ku 'Daily,' nti ekigambo 'sacrifice' kyateekebwamu olw’amagezi g’omuntu, era tekiri mu mwandiko; era nti Mukama yabawa endowooza entuufu ku kyo abo abaawaayo okulangiriro lw’essaawa y’omusango. Bwe waaliwo obumu, nga tekunnaba kutuuka mu 1844, abasinga bonna baali bakkaanyizza ku ndowooza entuufu ku 'Daily;' naye okuva mu 1844, mu kavuuyo, endowooza endala zikkiririddwa, era ekizikiza n’obutabanguko bigoberedde. Review and Herald, Novemba 1, 1850.

Okugaana engeri William Miller gy’ategeeramu "ekya bulijjo" kye kuba mu kiseera kye kimu okugaana obuyinza obuli mu ebyawandiikibwa bya Ellen White, kubanga yalaba nti "Omukama yawa endebe entuufu ku kyo eri abo abaaleeta okulangirira kw’essaawa y’omusango." Era yalagibwa nti endowooza endala ku "ekya bulijjo" zaaleeta "ekizikiza n’akavuyo," ebyo ebitali bika bya Kristo. Miller yakiraba "ekya bulijjo" nga Boma ery’obupagani bwe yali asoma Abatesalonika Ab’Okubiri.

Nayongera okusoma, era saasanga kifo kirala mwe kyasangibwa [ekya buli lunaku], wabula mu Danyeri. Awo [nga nnyambiddwa akatabo akunoonyeza ebigambo] ne nddira ebigambo ebyali bigattiddwa nacyo, ‘okuggya;’ ‘aliggya ekya buli lunaku;’ ‘okuva ku biro ekya buli lunaku bwe kijja kuggyibwawo,’ n’ebirala. Nayongera okusoma, ne ndowooza nti sijja kusanga musana ku kyawandiikibwa; oluvannyuma ne ntuuka ku 2 Abatesalonika 2:7, 8. ‘Kubanga ekyama eky’obujeemu kikola dda; wabula oyo aziyiza kaakano agenda kweyongera kuziyiza okutuusa lwe aliggibwawo mu kkubo, era olwo omubi oyo alibikkulirwa,’ n’ebirala. Era bwe natuuka ku kyawandiikibwa ekyo, ayi, nga amazima gaalabika bulungi nnyo era nga g’ekitiibwa! We kyo kiri! Ekyo kye ekya buli lunaku! Kaakano, Pawulo ategeeza ki ku ‘oyo aziyiza kaakano,’ oba aziyiza? Ku ‘musajja w’ekibi’ n’ ‘omubi,’ kitegeeza obwapapa. Kale, kiki ekiyiza obwapapa okubikkulibwa? Mazima, obupagani; kale, ‘ekya buli lunaku’ kiteekwa okuba kitegeeza obupagani.’—William Miller, Second Advent Manual, omuko 66. Advent Review and Sabbath Herald, Januwale 6, 1853.

Mu nkomerero, ObuAdiventisiti obwa Laodikeya bwasuulirayo okutegeera okutuufu ogwaawa eri Miller n’abo abaakuba enduulu ey’essaawa y’okusalirwa omusango, ne bukkiriza endowooza ensobi ey’ObuProtesitanti obuvudde ku mazima nti “ekya buli lunaku” kyakiikirira obuweereza bwa Kristo mu kifo ekitukuvu. Okutegeera okwo tekulagira magezi mu njuyi nnyingi, naye okusinga okuba kwa bulimba, kwogera nti akabonero aka Setaani kabonero ka Kristo.

"Noolwekyo, ng'omusota omukulu mu kusookera ddala akiikirira Sitaani, naye mu ngeri ey'okubiri kibeera akabonero ka Loma ey'obupagani." The Great Controversy, 439.

Miller yalambulula “ekya buli lunaku” nga Loma ey’obpagaani, omuyoka; naye obwadiventisiti obwa Laodikiya bwatwala endowooza eva mu BuProtestanti obugudde nti kino kiyimirira obuweereza bwa Kristo mu kifo ekitukuvu eky’eggulu. Okugaana okulambulula kwa Miller nti “ekya buli lunaku” kye Loma ey’obpagaani kulaga okugaana amazima agaalagiddwa ku machaati zombi ezitukuvu, ezaatuukiriza Habakkuki essuula ey’okubiri. Noolwekyo, kye kuba okugaana amazima ag’essasiro, nga bwe kyali okugaana “emirundi musanvu” egyo mu Leveeritiko amakumi abiri mu mukaaga.

Okugaana amazima nti “ekya buli lunaku,” kiyimirira Ruma ey'obupagani, kwe kusuula emisingi g'Abadiventisiti n'obuyinza bwa Omwoyo ogw'Obunnabbi. Okuyita akabonero ka Sitaani ng'akabonero ka Kristo kifaanagana n'okuyita omulimu gwa Kristo ng'omulimu gwa Sitaani.

Mu kumugaana Kristo, abantu Abayudaaya baakola ekibi ekitasonyiyibwa; era mu kugaana okuyitibwa okw’ekisa, ffe tuyinza okukola ensobi y’emu. Tunyooma Omulangira w’obulamu, era tumukozesa ensonyi mu maaso g’ekkuŋaaniro lya Setaani ne mu maaso g’eggye ly’eggulu lyonna bwe tugaana okuwulira abatumwa be b’awadde obuyinza, ne mu kifo ky’okubawulira ne tuwulira abaweereza ba Setaani, abayagala okuggyawo omwoyo okuva eri Kristo. Okutuusa nga omuntu aky’akikola, tasobola kusanga ssuubi newankubadde okusonyiyibwa, era mu nkomerero alibula ddala okwegomba kwonna okw’okuddamu okukkaanya ne Katonda. The Desire of Ages, 324.

Bwe Ab’Addiventisiti ab’e Lawodikiya baagaana okutegeera okw’emisingi ku “ekya buli lunaku” ne “emirundi musanvu”, tebaagaana obuyinza bwa Omwoyo gw’Obunnabbi n’emisingi byokka, naye baagaana n’omulimu gwa William Miller, eyakulemberwa okutuuka ku bye yategeera ne Malayika Gabulieri n’abalayika abalala.

Katonda yatuma malayika we okukola ku mutima gw’omulimi eyatakkirizanga Bayibuli, okumukulembera okunoonya eby’obunnabbi. Bamalayika ba Katonda baamukyalira emirundi mingi oyo eyalondwayo, okukulembera ebirowoozo bye era okumubikkulira okutegeera kwe eby’obunnabbi ebyali bibadde mu kizikiza eri abantu ba Katonda. Entandikwa y’omunyolo gw’amazima yamuweerwa, era n’akulemberwa okunoonya ekiyungo n’ekiyungo ekiddirira, okutuusa lwe yatunuulira Ekigambo kya Katonda ng’awuniikirira era ng’akisiima ennyo. Yalabamu omunyolo ogutuukiridde gw’amazima. Ekigambo ekyo kye yali akiraba ng’ekitasikiriziddwa kaakano kyamubikkukira mu maaso ge mu bulungi bwakyo n’ekitiibwa kyakyo. Yalaba nti ekitundu kimu ky’Ebyawandiikibwa kinyonnyola ekirala, era bwe waabangawo akatundu akamuggala eri okutegeera kwe, yasanga mu kifo ekirala eky’Ekigambo ekakinyonnyola. Ekigambo ekitukuvu kya Katonda yakitwala n’essanyu, n’okussaamu ekitiibwa ennyo n’entiisa ey’ekitiibwa. Early Writings, 230.

"Malayika we" kye kigambo ekiraga nti ye Malayika Gabulieri.

"Ebigambo by’omalayika nti, ‘Nze Gaberiiri, nnyimirira mu maaso ga Katonda,’ biraga nti alina ekifo eky’ekitiibwa ennyo mu mbuga z’eggulu. Bw’ajja n’obubaka eri Danyeri, yagamba nti, ‘Tewali ayimirira wamu nange mu bino, wabula Mikaeri [Kristo] Omulangira wammwe.’ Danyeri 10:21. Ku Gaberiiri Omulokozi ayogera mu Okubikkulirwa, ng’agamba nti, ‘Yakituma ne yakiraga eri omuddu we Yokaana okuyita mu malayika we.’ Okubikkulirwa 1:1." The Desire of Ages, 99.

Okulaga akabonero aka Setaani ng'akabonero ka Kristo si kyokka kufaananako n'ekibi ekitasonyiyibwa, wabula n'ekibi ekitasonyiyibwa ky'ekwatagana n'okugaana ababaka Kristo b'asindika. "The daily" olwo kiba akabonero k'ekibi ekitasonyiyibwa, era bwe kitegeerekeka nti "omulonde," William Miller, yatwalibwa okutuuka ku kutegeera okutufu ku mazima ago, oluvannyuma ne kigaanibwa, kikwatana butereevu n'Abatesalonika Ey'okubiri, ekitundu kenyini ky'Ebyawandiikibwa mwe Miller yakolera okuzuula kwe. Okugaana amazima ago kubeera obujulizi bw'okutayagala mazima, era obujeemu obwo buzaala okujjibwako Omwoyo Omutukuvu n'okuweebwa omwoyo omutali mutukuvu ogwa Setaani, ogwo Pawulo aluyita obulimbika obw'amaanyi.

Nga bwe kiri ku "abambuzi b'abantu bo", aba "bateekaawo ekyolesebwa", "ekya buli lunaku" kikiikirira Loma ey'Abapagani. Okusinzira ku Abatesalonika Ab'Okubiri, Paulo ayigiriza nti okugaana obubaka bw'omutwe ogw'okubiri kye kibonero nti abo abakikola tebaagala mazima. Kubanga tebaagala mazima agakiikirizibwa mu mutwe ogw'okubiri, bafuna amaanyi g'okulimbibwa.

Abannabbi bonna boogera ku nnaku ez’enkomerero, era ebyawandiikibwa ebyasooka mu kiwandiiko kino, ebyategekebwa Katonda, biraga nti obulimba obw’amaanyi bujja ku abo abatayagala mazima mu kiseera ky’okufukibwa kw’Omwoyo Omutukuvu. Ekibiina kimu kifuna amafuta, ate ekirala kifuna obulimba obw’amaanyi.

Omwoyo Omutukuvu afukibwa mu byafaayo mu kiseera Omwoyo Omutukuvu bw’aggyibwako ku abo abagaana okweyongera kw’okumanya okugguliddwaawo mu biseera ebibiri eby’okugezesa eby’ekiseera eky’okuteekebwako akabonero okuva nga 11 Septemba 2001 okutuuka ku tteeka lya Ssande erigenda okujja mu bwangu. Okuddamu ekitundu ekyasooka:

Okutunuulira ku nnaku ez’enkomerero, obuyinza obutaggwawo obwo bulangirira ku abo ‘abatafuna okwagala eri amazima, balyoke balokoke,’ nti, ‘Ku lw’ensonga eno Katonda alibatumira okulimbibwamu okw’amaanyi, balyoke bakkirize obulimba: era bonna abataakkiriza amazima naye abaasanyukira mu butali bwenkanya, basalirwemu omusango.’ Bwe bagaana enjigiriza z’Ekigambo kye, Katonda aggyawo Omwoyo gwe, n’abaleka eri obulimba bwe baagala. Early Writings, 46.

Olunyiriri ku lunyiriri, Danyeri ayigiriza nti mu nnaku ez’enkomerero, be abanyazi b’abantu bo (akafaananyi ka Loma) be abatuukiriza okwolesebwa. Abanyazi era balagiddwa nga “ekya bulijjo.” Solomooni ayigiriza nti mu nnaku ez’enkomerero abo abatali n’okwolesebwa bazikirira, era ekyo kye kubeera bwereere. Okufuulibwa bwereere kwe kubeera Omulaodikeya, ate Omulaodikeya ye virigini omusirusiru.

Embeera y'Ekkanisa eyayimiririrwa abawala abasirusiru, era eyogerwako ng'eyitibwa embeera ya Lawodikiya. Review and Herald, August 19, 1890.

Okuba omuwala omusirusiru nga butuuka obubaka bw’okukaaba mu ttumbi ly’ekiro kwe kulabisa ekyo Yokaana ky’awandiika mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’omukaaga ng’agamba nti, “ensonyi z’obwereere bwo.” Okulabula kwa Yokaana mu kibonerezo eky’omukaaga kikwata ku lugatte olw’ebitundu bisatu olw’ejjoka, ensolo n’nnabbi ow’obulimba, olugatte olusookera ddala mu 1989 era oluli mu nkola y’okutwala ensi e Amagedoni.

Obubaka bwa Pawulo mu Aba Tesalonika Ab’okubiri si bwa kwogera kyokka ku Roma ey’obupagani okuyimiririrwa Daniyeri ng’ “eky’obulijjo,” wabula essuula lino lyesimbira nnyo ku nkwatagana wakati wa Roma ey’obupagani ne Roma ey’obwakapapa. Roma ey’obupagani yaziyiza omusajja w’ekibi okutuula ku ntebe y’obufuzi ey’ensi mu mwaka gwa 538. Bwe yaggibwawo Roma ey’obupagani, olwo “ekyama ky’obujeemu,” wamu n’ “oyo omubi” ey’ali Papa wa Roma, byazuulibwa. Mu ssuula lino Pawulo alambulula enkwatagana ey’enjawulo ey’obunnabbi wakati wa Roma ey’obupagani ne Roma ey’obwakapapa. Okugaana okuyigiriza kw’essuula lino kwe kugaana amazima era okufuna obulimba obw’amaanyi.

Temukkiriza muntu yenna okubabuusabuusa mu ngeri yonna; kubanga olunaku olwo tewalituuka, okujjako nga okusooka wabeewo okugwa mu kukkiriza, era omuntu w’ekibi alabisibwe, omwana w’okuzikirira; oyo awakanya era yeeyimusa okusinga buli ekituumibwa Katonda oba ekisinzibwa, okutuusa n’atuula nga Katonda mu yeekaalu ya Katonda, yeeyolesa nti ye Katonda. Temwajjukira nti bwe nnali nkyali nammwe, nabategeeza bino? Era kaakano mumanyi ekimuziyiza, alyoke alabisibwe mu biro bye. Kubanga ekyama eky’obujeemu kimaze okutandika okukola; wabula oyo akiziyiza kaakano anakyeyongerayo okukiziyiza okutuusa lw’anaggibwawo mu kkubo. Awo olwo omubi oyo alirabisibwa, gw’Omukama alimalawo n’omukka ogw’omu kamwa kye, era alizikiriza n’ekitangaala eky’okujja kwe; oyo, okujja kwe kwekutambulira ku mulimu gwa Setaani n’amaanyi gonna n’obubonero n’eby’amagero eby’obulimba, era n’okubuusabuusa kwonna okw’obutali butuukirivu mu abo abazikirira, kubanga tebaakirizanga kwagala kw’amazima, balyoke balokoke. Era olw’ensonga eyo Katonda alibatumira obulimba obw’amaanyi, balyoke bakkirize eky’obulimba; balyoke bamisangisibwe omusango bonna abatakkiriza amazima naye ne basanyukira mu butali butuukirivu. 2 Abatesalonika 2:3-12.

Lwaki abantu b’ennaku ez’enkomerero bano "bakalirwako omusango"? Lwaki batumirwa "obulimba obw’amaanyi"? Lwaki "bazikirira" era ne babikkula ensonyi z’obwereere bwabwe? Ekitundu kino kigamba nti kiva ku tebaagala mazima, era amazima amateekeddwawo mu mutwe guno galambulula nti Loma ey’obupagani, obwakabaka obw’okuna mu bunnabbi bwa Baibuli, yandiziyiza Loma ey’obupapa, obwakabaka obwa ttaano mu bunnabbi bwa Baibuli, okutuuka ku ntebe y’obwakabaka okutuusa nga obupagani buggibwawo.

Enkolagana wakati wa Loma ey’abapagani ne Loma ey’obwa Papa eyalambululirwa mu ssuula, Yokaana agifanananya n’enkolagana wakati w’ekkanisa eya Perugamo n’ekkanisa eya Tiyatira. Perugamo ekwatagana ne Loma ey’abapagani, ate Tiyatira ye Loma ey’obwa Papa. Paulo ne Yokaana bawa obujulizi bubiri ku nkolagana y’obuyinza obubiri obwo, nga bwe kiri ne mu kitabo kya Danyeri.

Mu kitabo kya Danyeri, enkolagana wakati wa Loma ey’obupagani ne Loma ey’obupapa eragibwa emirundi mingi. Mu Danyeri essuula ey’okubiri, kiragibwa mu kutabulibwa kw’ebyuma n’obbumba obunyogovu. Mu Danyeri essuula ey’omusanvu, Loma ey’obupagani ne Loma ey’obupapa byombi biragibwa ng’ebwakabaka “eby’enjawulo”, era newankubadde essuula ey’okubiri eraga obuyinza bubiri ng’butabiddwa wamu, essuula ey’omusanvu eraga nti obuyinza obw’obupapa buva mu bwakabaka bwa Loma ey’obupagani obulina ennyanga kkumi. Mu Danyeri essuula ey’omunaana, ennyanga entono ey’olunyiriri 9 okutuuka ku 12 ye Loma mu mitendera gyombi. Olunyiriri 9 n’olw’ekkumi n’emu byogera ku nnyanga entono mu ngeri ey’obusajja, bityo ne biraga Loma ey’obupagani, ate olunyiriri 10 n’olw’ekkumi n’ebiri byogera ku nnyanga entono mu ngeri ey’obukazi, ne biraga Loma ey’obupapa.

Mu kitabo kya Danyeri essuula munaana, olunyiriri olw’ekkumi na ssatu, Loma ey’obupagani n’ey’obupapa ziragibwa ng’obuyinza bubiri obuleeta amazikiriza. Loma ey’obupagani ye "ekya bulijjo" ekireeta amazikiriza, ate Loma ey’obupapa ye obuyinza obw’obujeemu obuleeta amazikiriza. Mu essuula kkumi n’emu, olunyiriri olw’amakumi asatu n’emu "ekya bulijjo" ekireeta amazikiriza eky’e Loma ey’obupagani kiteekawo obuyinza obw’omuzizo obuleeta amazikiriza, obwo bwe buyinza bw’obupapa. Mu essuula kkumi na bbiri, olunyiriri olw’ekkumi n’emu "ekya bulijjo" ekireeta amazikiriza eky’e Loma ey’obupagani kiggibwawo okusobola okuteekawo obuyinza bw’omuzizo obuleeta amazikiriza obw’obupapa.

Enkolagana y’obuyinza obubiri obuzikiriza obwa Ruumi gwe mulamwa omukulu mu bitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa, era enkolagana eyo Paulo gy’alaga nti ye mazima agalina okwagalibwa omuntu bw’aba agenda okwewala okulimbibwa okwa maanyi okuleetebwa okukkiriza obulimba. Katonda tayogera bitalina makulu, era buli kufaananyizibwa kw’enkolagana ya Ruumi ey’abapagani ne Ruumi ey’Obwa Papa kuleeta obujulirwa obwa njawulo ku nsonga eno; naye okugaana akabonero ka Ruumi mu nnaku ez’enkomerero kye kugaanira Enkuba ey’oluvannyuma era okufuna mu kifo kyayo okulimbibwa okwa maanyi. Kiba kubeera okumanyibwa emirembe gyonna ng’Omulaodikiya omwambulukufu.

Abannyonnyozi b’ebyafaayo Abadiventisiti ab’e Laodikiya, newankubadde nga tebalaga kitiibwa kitukuvu eri omugabo n’omulimu gwa William Miller, balaga nti okutegeera kwe enkolagana wakati wa Loma ey’obusenzikizi ne Loma ey’Obwa Papa kye kyali omusingi ogw’obunnabbi kwe yazimbira ‘byonna’ enkozesa ze z’obunnabbi. Gabrieli n’abamalayika abalala baakulembera Miller okutegeera enkolagana ya Loma ey’obusenzikizi ne Loma ey’Obwa Papa, naye mu byafaayo bye teyalaba Loma ng’ekintu ekikolebwa mu bitundu bisatu: ejjoka eddene, ensolo n’omunnabbi ow’obulimba.

Mu kiseera kye Amerika te yali nannaba kutandika omulimu gwayo nga nnabbi w'obulimba, kubanga Abaprotestanti b’Amerika te baafuuka abawala ba Ruma okutuusa mu 1844, era omulimu ogw’emisingi ogwa Miller gwali gamaze okuteekebwako ku lupapula olwa 1843 olwakolebwa mu Meyi wa 1842.

Mu mwaka gwa 1989 ennyiriri mukaaga ezisembayo ez’omu ssuula 11 ey’Ekitabo kya Danyeri zaggulwawo, era omubaka ow’ekiseera ekyo yategeera nti waaliwo buyinza busatu obw’ebikolwa byabwo eby’obunnabbi ebyayita mu nnyiriri 40 okutuuka ku 45 ez’omu ssuula 11. Kabaka w’Amaserengeta mu lunyiriri 40 ye buyinza bwa Diragoni; ate Kabaka w’Amambuka ye buyinza bwa Paapa, obwabadde bufunye ekiwundu eky’okufa ku ntandikwa y’olunyiriri mu 1798, mu mikono gy’obuyinza bwa Diragoni obw’e Bufaransa bwa Napoleoni. Mu lunyiriri olwo obuyinza bwa Paapa butandika omulimu ogw’okwonya ekiwundu kyabwo eky’okufa. Mu 1989 Kabaka w’Amambuka azzako ku buyinza bwa Diragoni obw’e Sovyeti Yuniyoni, ng’omu kiseera ekyo Sovyeti Yuniyoni yali afuuse Kabaka w’Amaserengeta. Bwe kisolo ky’Obukatoliki kyazizaako ku Sovyeti Yuniyoni, kyajja n’eggye ery’okukolerera mu kifo kyakyo ery’Amerika ey’Obumu, nnabbi ow’obulimba w’Ekitabo ky’Okubikkulirwa essuula 16. Kabaka w’Amaserengeta ow’e Diragoni, Kabaka w’Amambuka ow’ekisolo, ne nnabbi ow’obulimba w’amagaali g’olutalo, abagoba embalaasi n’ebyombo, bonna balagiddwa mu lunyiriri 40; era omulongo gw’obunnabbi guggwa mu lunyiriri 45, lwe “obuyinza bwa Paapa butuuka ku nkomerero yaabwo nga tewali amuyamba.”

Amegidoni, mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’omukaaga, kye kitundu ky’ensi ky’ekifaananyi ekiraga okujeemera kw’abantu okukulembera okudda kwa Kristo. Amegidoni kye kigambo ky’ekifaananyi, era kikolebwa mu bigambo bibiri, “Har” kitegeeza olusozi, ne “Megido,” ekiri mu kiwonvu kya Yezireeri. Ensonga nti Yokaana yagatta olusozi ne Megido, nga Megido kye kiwonvu, ewa omuyizi w’obunnabbi okumanya nti Amegidoni kye kifaananyi ekirimu okusinziira ku kifo mu nsi, kubanga tewali lusozi mu kiwonvu kya Yezireeri.

Ekiwonvu kya Yezireeri kiri wakati w’amayanja gasatu (Ennyanja ya Meditereni, Ennyanja ya Galiraaya, n’Ennyanja Eyafu) ne Yerusaalemi. Kiri kumpi mu makkati g’obukiikakkono bwa Isirayiri, nga mu njuyi zaakyo ez’enjawulo waliwo amayanja gano gasatu ne Yerusaalemi. Olunyiriri 45 mu Danyeri essuula 11 lwe lulaga kabaka w’obukiikakkono ng’atuuka ku nkomerero ye nga tewali amuyamba, era olunyiriri olwo lulambulula ekifo ky’enkomerero ye mu by’ettaka nga kiri wakati w’amayanja n’olusozi olutukuvu olw’ekitiibwa olw’e Yerusaalemi. Olunyiriri 40 mu Danyeri essuula 11 luleeta mu maaso amaanyi asatu agakwata ku kuwonyebwa kw’ekiwundu eky’okufa ekyali ku buyinza bwa Paapa n’enkomerero ey’oluvannyuma ey’obuyinza obwo.

Ekigambo ekisooka mu bitundu bino kiraga ekiseera eky’enkomerero mu 1798, obwapaapa bwe bwafuna ekiwundu eky’okuifa, era ekitundu ekya 45 kiraga ekiwundu eky’okuifa eky’olubeerera. Ebyafaayo eby’obunnabbi ebiri wakati w’okufa okusooka n’okufa okwasembayo kw’obuyinza bw’obwapaapa bitonnyola okujeemera kw’abantu, nga bazzawo obukulembeze bw’obuyinza bw’obwapaapa, ng’ekiwundu eky’okuifa ky’obuyinza bw’obwapaapa kiwonyebwa nga tekunnaba kutuuka ku kufa kwakyo okwasembayo. Ebitundu mukaaga bino birina akabonero k’amazima, kubanga entandikwa n’enkomerero byombi bye bimu: okufa kw’obuyinza bw’obwapaapa, ate ebitundu eby’akati byogera ku kujeemera kw’abantu ng’ekiwundu eky’okuifa ekisooka kiwonyebwa.

Miller yaweebwa ekitangaala okuva eri bamalayika b’eggulu ku nkolagana wakati wa Loma ey’Abapagani ne Loma ey’obwapapa. Ekisumuluzo ekyayamba Miller okutegeera entegeka y’obunnabbi, gye yakozesa mu nkozesa ze zonna ez’eby’obunnabbi, kyali “ekya buli lunaku” mu Abatessalonika Eya Okubiri. “Ekya buli lunaku” mu essuula eyo kye Loma ey’Abapagani; era ekyo kye kyateekaawo ekyolesebwa William Miller kye yategeera, kubanga Loma, abambuzi b’abantu bo mu Essuula kkumi n’emu, olunyiriri olw’ekkumi n’ena, y’eteekaawo ekyolesebwa.

Omubaka eyayimusibwa okutegeera okweyongera kw’amagezi okwabaawo mu 1989 yatuuka okutegeera enkula ssatu eza Loma. Miller yali omubaka w’omalayika asooka n’ow’okubiri, era yategeera enkula za Loma ez’asooka n’ez’okubiri okukakasa okwolesebwa kwe yalaga eri ensi. Omubaka w’omalayika ow’okusatu yatuuka okutegeera enkula zonna ssatu eza Loma, alyoke akakase okwolesebwa kwe yali aweereddwa okulangirira eri ensi.

Okulabika okusooka kwa Loma kwali Loma ey’obupagani. Okuva mu Loma ey’obupagani ne muvaamu Loma ey’obwakapapa, okulabika okw’okubiri. Okuva mu kulabika okwasooka n’okw’okubiri ne muvaamu Loma ey’omu kiseera kino, ye omukago ogw’ebitundu bisatu ogwa ddragoni, ensolo n’ennabbi w’obulimba.

Tujja okuyongera ku nsonga z'enkayana eza 'the daily' mu byafaayo bya Advent mu kiwandiiko ekiddako.

Oyo alaba ebiri wansi w’ekirabika, asoma emitima gy’abantu bonna, agamba ku abo abaafunye omusana omungi nti: ‘Tebanyigirizibwa wadde bawuniikirira olw’embeera yaabwe ey’obutuukirivu n’ey’omwoyo.’ Weewaawo, balondedde engeri zaabwe bo, era emmeeme yaabwe essanyukira ennyinyala zaabwe. Nange ndibalondera ebibuzabuzibwa byabwe, era ndibaleetera okutya kwabwe okubatuukako; kubanga bwe nabayita, tewaali n’omu eyaddamu; bwe nayogera, tebaawulira: naye baakola ebibi mu maaso gange, era ne balonda kye saasiima.’ ‘Katonda alibatumira okubuzabuzibwa okw’amaanyi, balyoke bakkirize obulimba,’ kubanga ‘tebaakkiriza okwagala kw’amazima, balyoke balokoke,’ ‘naye ne basanyukira obutali butuukirivu.’ Isaaya 66:3, 4; 2 Abatessalonika 2:11, 10, 12.

Omusomesa ow’eggulu yabuuza nti: ‘Obulimba bwa maanyi ki obusobola okutega amagezi okusinga okwekulisa nti ozimba ku musingi omutuufu era nti Katonda akkiriza emirimu gyo, nga mu mazima okola ebintu bingi ng’ogoberera amagezi g’ensi era nga oyonoona mu maaso ga Yehova? Ayi, kibulimba ekikulu, ekisikiriza ddala, ekifuga amagezi g’abantu, bwe kiba nti abantu abaamanyawo amazima ne bategeera bubi ne batwala ekifaananyi ky’obutukuvu nga kye Omwoyo n’amaanyi gaakyo; bwe balowooza nti bali bagagga, beeyongeddeko ebintu, era tebeetaaga kintu kyonna, songa mu mazima beetaaga buli kimu.’

Katonda takyuse eri abaddu be abeesigwa, abo abakuuma engoye zaabwe nga tezirina bbala. Naye bangi bakaaba, ‘Emirembe n’obukuumi,’ ng’okuzikiriraokw’amangu kubagwira. Bwe waba nga tewabaawo okwenenya okw’amazima okutuukiridde, era nga abantu tebeewombeeka emitima gyabwe mu kwatula ne bakkiriza amazima nga bwe giri mu Yesu, tebalijja kuyingira mu ggulu. Bwe kunaabaawo okutukuza mu ffe, tetujja kyaleka okwetereera, nga twekulisa nti twagagga era tweyongeddeko ebintu, nga tetwetaaga kintu na kimu.

"Ani ayinza mu mazima okugamba nti: ‘Zaabu yaffe egezeddwa mu muliro; engoye zaffe teziriko bbala ery’ensi’? Nalaba Omuyigiriza waffe nga alaga engoye ze bayita obutuukirivu. N’abambulula, n’awulula obuyonoonefu obwali wansi. N’oluvannyuma n’aŋŋamba nti: ‘Tobiraba nga bakikisa mu bukuusa obuyonoonefu bwabwe n’obuvundu bw’empisa zaabwe? ‘Ai, ekibuga ekyali kyeesigwa kyafuuse omwenzi!’ Ennyumba ya Kitange efuuse ennyumba y’obusuubuzi, ekifo mwe mava okubeerawo kwa Katonda n’ekitiibwa kye! Olw’ensonga eno mulimu obunafu, n’amaanyi gabuze.’" Obujulizi, ekitundu 8, empapula 249, 250.