"Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo" kiggulwawo eri abantu ba Katonda nga "ekiseera kiri kumpi." Obubaka obw’okulabula obusembayo eri abantu bonna buweebwa nga tekinnaba kutuuka ku kuggalwaawo kw’obudde bw’okugezesa bw’abantu, era obubaka obwo bukiikirizibwa mu bitundu eby’obunnabbi eby’enjawulo mu Baibuli. Mu Okubikkulirwa 14 obubaka obwo obw’okulabula obusembayo bukiikirizibwa bamalayika basatu.
Ne ndaba malayika omulala ng’abuuka mu buggya bw’eggulu, ng’alina enjiri ey’emirembe gyonna okugibuulira abo abatuula ku nsi, ne buli ggwanga ne buli kika ne buli lulimi ne buli bantu, ng’ayogerera waggulu mu ddoboozi ddene nti, Mutiinye Katonda, mumuwe ekitiibwa; kubanga essaawa y’okusalira omusango kwe etuuse: mumusinzenga eyakola eggulu n’ensi n’ennyanja, n’ensulo z’amazzi.
Era n'addirira malayika omulala, ng'agamba nti, Babulooni agudde, agudde, ekibuga ekinene, kubanga yanywesa amawanga gonna omwenge ogw'obusungu bw'obwenzi bwe.
Era malayika owa ssatu n’abagoberera, ng’ayogera n’eddoboozi eddene nti, Omuntu yenna bw’asinza ekisolo n’ekifananyi kyakyo, era n’afuna akabonero ke ku kyenyi kye oba ku mukono gwe, oyo ananywa omwenge ogw’obusungu bwa Katonda, ogufukiddwa nga tegusakaniddwa mu kikopo ky’obusungu bwe; era anabonerezebwa n’omuliro ne salufa mu maaso g’abalayika abatukuvu, ne mu maaso gw’Omwana gw’Endiga: Era omukka gw’okubonerezebwa kwabwe guyimuka emirembe n’emirembe: so tebalina kawummulo emisana wadde ekiro, abo abasinza ekisolo n’ekifananyi kyakyo, n’oyo yenna afuna akabonero k’erinnya lyaakyo. Wano we wali obugumiikiriza bw’Abatukuvu: wano we wali abo abakuuma ebiragiro bya Katonda, n’okukkiriza kwa Yesu. Okubikkulirwa 14:6-12.
Mu ssuula ey’ekkumi n’omunaana ey’Okubikkulirwa obubaka obwo bumu ddala bulangirira okugwa kwa Babulooni.
Awo oluvannyuma lw’ebyo ne ndaba malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amanene; n’ensi ne yaka olw’ekitiibwa kye. N’akaaba nnyo n’eddoboozi ery’amaanyi ng’agamba nti, Babulooni omukulu agudde, agudde, era afuuse ekisulo ky’abadayimooni, n’ekisulo ky’omwoyo gwonna omutali bulongoofu, era n’ekisulo ky’ennyonyi zonna ezitali bulongoofu era ezikyayibwa. Kubanga amawanga gonna baanywedde ku mwenge ogw’obusungu bw’obwenzi bwayo, n’abakabaka b’ensi bakoze naye obwenzi, era abasuubuzi b’ensi bagaggawadde olw’obungi bw’eby’obugagga bye eby’omuwendo. Ne mpulira eddoboozi eddala nga liva mu ggulu nga ligamba nti, Muvemu, abantu bange, muleme okwetaba mu bibi byayo, era muleme okufuna ku bibonerezo byayo. Kubanga ebibi byayo bituuse mu ggulu, era Katonda ajjukidde obujeemu bwayo. Okubikkulirwa 18:1-5.
Olunyiriri lw’ebyafaayo eby’obunnabbi, oba tugambe olunyiriri lw’okuddirana kw’ebintu, oluyimiririddwa omalayika ayazaanyisa ensi n’ekitiibwa kye mu ssuula ey’ekkumi n’omunaana, luyimirira ebintu ebireeta okuwedda kw’okusala omusango, okuwedda kw’ebbanga ery’okugezesebwa, n’ebibonoobono omusanvu eby’oluvannyuma. Ebyafaayo eby’obunnabbi ebiragiddwa mu ssuula ey’ekkumi n’omunaana bigendera wamu era bifaanagana n’olunyiriri lw’ebyafaayo eby’obunnabbi oluyimiririddwa abamalayika basatu b’essuula ey’ekkumi n’enya.
Katonda yawadde obubaka bw’Okubikkulirwa 14 ekifo kyabwo mu nsengeka y’obunnabbi, era omulimu gwabwo tegugenda kuggwa okutuusa ku nkomerero y’ebyafaayo by’ensi eno. Obubaka bw’omulayika ow’olubereberye n’ow’okubiri bukyali mazima ag’ebbanga lino, era bulina okuddukira wamu n’obwo obugoberera buno. Omulayika ow’okusatu alangirira okulabula kwe n’eddoboozi ddene. ‘Oluvannyuma lw’ebyo,’ Yokaana yagamba, ‘nalaba omulayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina obuyinza obungi, n’ensi n’eyaka olw’ekitiibwa kye.’ Mu kutangaazibwa kuno, omusana gw’obubaka obusatu buno gugattiddwa. Ebyawandiikibwa eby’omwaka gwa 1888, 803, 804.
Abamalayika basatu ab’omu essuula ey’ekkumi n’ena, ababuuka wakati mu ggulu, bafaananiriza obubaka obw’ensi yonna, era obwo buggwaawo n’akabonero k’ensolo era n’okuggwaawo kw’ekiseera eky’okugezesebwa. Mu essuula ey’ekkumi n’omunaana, ensi yonna ne yeekaanira olw’ekitiibwa ky’omumalayika, gwe obubaka bwe nabwo bumalirizibwa n’okuggwaawo kw’ekiseera eky’okugezesebwa.
Obubaka obuyimiririrwa mu kifaananyi ky’abamalayika basatu mu essuula ey’ekkumi nnya era ne mu malaika ag’akka mu essuula ey’ekkumi munaana, by’okulabirako ebiri eby’obubaka obumu obw’okulabula. Mu Bayibuli tewali ky’eyongera, tewali kifayo bwereere. Okuba nti Yokaana ayogera ku bubaka bumu buno emirundi egisukka mu gumu, kwe kulaga obukulu bwabwo era kulaga enkola ya Katonda ey’okuyigiriza, etteeka ery’ebyawandiikibwa eriyitibwa ‘okuddamu n’okugaziya.’ Okuteeka wamu emirongo ebiri egy’ebyafaayo eby’obunnabbi kulaga amazima ag’atasobola kumanyibwa mu mulongo gwonna singa gukebererwa gwokka nga guyawudiddwa ku mulala. Leero, bw’oleeta mu kkooti abajulizi babiri ku kintu kye kimu ekyaliwo, basobola nnyo okuwa obujulizi obuvuganya, nga businziira ku ndowooza zaabwe ez’ebyobufuzi oba ez’obwannansi. Kino tekiba bwe kityo ku bajulizi ba Bayibuli; bekkiriziganya bulijjo, era bwe kikulabikira nti tebekkiriziganya, kitegeeza nti oli kutunuulira ekintu mu ngeri etali ntuufu.
Ebifaananyi bibiri bye tukebera bimu ddala ne bubaka bw’okulabula Ekitabo kya Malaki kye kiraga ng’okuddayo kwa nnabbi Eriya. Obubaka obusatu buno bwonna bujja nga bubanjiridde kuggalawo kw’ekiseera ky’okugezebwa—kubanga obubaka bw’okulabula obuli mu by’obunnabbi bisatu tebuwangibwa lwa kubanjiriza kuggalawo okwo kyokka, wabula kuggalawo okwo kwe kifo ky’okutunuulira, era kye nsonga—bw’oyagala—ey’obubaka buli ku buli mu byo. Mu mazima, bwe wabaawo obubaka bw’okulabula bwonna obulangiriddwa oba obulabiriziddwa nnabbi yenna, buba bumu ne bubaka bw’Okubikkulirwa 14 ne 18, era ne n’obunnabbi bwa Malaki ku kuddayo kwa Eriya.
Emirongo esatu gino egy’obunnabbi gisobola mangu okulagibwa nga gigendera wamu mu ngeri emu. Nga bwe kityo, waliwo ensibuko bbiri ezisinga obukulu ez’ebitegeezo mu bunnabbi bwa Bayibuli. Emu kwe kulambulula olunyiriri lw’ebintu ebigenda okutuukirira ku nkomerero y’ensi. Ensibuko endala kwe kulaga emirimu gy’abannabbi egyekwatagana n’obubaka obulambulula ebigenda okubaawo mu biseera eby’omu maaso.
Waliwo ensonga bbiri ezikwetaagisa okulowoozebwako ezikwatana n’ebirowoozo bino. Ekisooka kye kino: bannabbi bonna boogera ku nkomerero y’ensi, gye kuggalirwa ekiseera ky’okugezesebwa.
“Buli omu ku bannabbi ab’edda yayogera si nnyo ku biseera byabwe bo, wabula ku byaffe, bwe kityo obunnabbi bwabwe bukola amaanyi eri ffe. ‘Era ebintu ebyo byonna byabatuukako okuba ebyokulabirako: era byawandiikibwa olw’okutubuulirira ffe, abatuukiddwaako enkomerero z’emirembe.’ 1 Abakkolinso 10:11. ‘Si gye bali bo, naye gye tuli ffe, kwe baaweererezanga ebigambo ebyo, ebibabuuliddwa kaakano abo abababuulidde enjiri n’Omwoyo Omutukuvu eyatumibwa okuva mu ggulu; ebigambo ebyo ne bamalayika bye beegomba okulengamu.’ 1 Peetero 1:12....”
Bayibuli yakuŋŋaanyizza era n’egatta wamu obugagga bwayo olw’abantu b’emulembe guno ogw’enkomerero. Ebintu byonna ebikulu n’ebikolwa eby’ekitiibwa eby’ebyafaayo by’Endagaano Enkadde bibadde era biri okuddamu mu kkanisa mu nnaku zino ez’enkomerero. Selected Messages, book 3, 338, 339.
Obubaka bwonna obw’obunnabbi obuli mu Baibuli buli ‘mu nkola ku ffe,’ ‘ffe abatuukirako enkomerero z’ensi.’ Eteeka eryo, nga liyungiddwa ku liri eddala erirambulula ‘ensonga’ Omwoyo Omutukuvu ze ‘yatereeza,’ ‘mu bwe yawa obunnabbi era’ n’ate ‘mu bintu ebyalagibwa,’ lissa amaanyi ku kigambo nti ebintu eby’obunnabbi ebiri ku ntandikwa y’obunnabbi bifananyiriza era bikyendera wamu n’ebintu eby’obunnabbi ebiba ku nkomerero y’obunnabbi bwonna obuwaweebwa.
Waliwo obwetaavu obw’okwekenneenya okumpi ennyo Ekigambo kya Katonda; okusingira ddala, Danyeri n’Okubikkulirwa biteekwa okufuna obwegendereza nga tekinnabaawo bityo mu byafaayo by’omulimu gwaffe. Tuyinza okubeera n’ebitono bye twogera mu nsonga ezimu ezikwata ku buyinza bwa Roma n’obupapa; naye tulina okukubiriza abantu okussaayo omwoyo ku bye bannabbi n’abatume baawandiika nga bakwatiddwa Omwoyo Omutukuvu wa Katonda. Omwoyo Omutukuvu ategese ebintu bw’ati, mu kuweebwa kw’obunnabbi era ne mu bintu ebyalabisibwa, okusomesa nti omuntu gwe akozeesebwa alina okulekebwa nga t’alabika, akwekere mu Kristo, era nti Mukama Katonda ow’eggulu n’Amateeka ge balina okugulumizibwa. Soma ekitabo kya Danyeri. Leeta mu maaso, ensonga ku nsonga, ebyafaayo by’obwakabaka ebyakiikirizibwa omwo. Obujulizi eri Abasumba, 112.
“Omwoyo Omutukuvu ategese ensonga mu ngeri eyo, mu okuwa obunnabbi era ne mu bintu ebiragiddwa.” Mu “kuwa obunnabbi ne mu bintu ebiragiddwa,” “ensonga” “zitegekeddwa mu ngeri eyo” “Omwoyo Omutukuvu,” nga bwatyo ebyombi, “okuwa obunnabbi” ne “bintu ebiragiddwa,” biteekwa okumanyibwa ng’ebyasikirizibwa era bikozesebwe mu kifaananyiso ky’obunnabbi eky’ennkomerero y’ensi.
Yokaana yanebwa obunnabbi okuva eri Gabuliyeri era n’agambibwa okubuwandiika mu kitabo n’okubutuma eri amakkanisa. Oluvannyuma yali ng’atulugunyizibwa Abaroma; yasindikibwa mu buwanganguse mu ngeri eyefaanagana n’ekyo ensi leero kye eyandiyita ‘black-site’. Mu byafaayo ebyo, Yokaana yali yayawuliddwa ddala okuva mu bantu nga bwe kiba ku musibe yenna e Guantanamo Bay.
Yokaana ategeeza nti ekyolesebwa kyabaawo nga asinza ku Ssabbiiti ey’olunaku olw’omusanvu, ye Lunaku lwa Mukama.
Kubanga Omwana w’omuntu ye Mukama w’Essabbiiti. Matayo 12:8.
Ng’asinza mu Mwoyo, yawulira eddoboozi eddene emabega we.
Nze Yokaana, muganda wammwe era munna wammwe mu kubonaabona, ne mu bwakabaka n'obugumiikiriza mu Yesu Kristo, nnali ku kizinga ekiyitibwa Patimo olw'ekigambo kya Katonda n'olw'obujulizi bwa Yesu Kristo. Nnali mu Mwoyo ku lunaku lwa Mukama, ne mpulira ennyuma wange eddoboozi ddene ng'ery'ekkondeere, nga ligamba nti, Nze Alufa n'Omega, ow'olubereberye n'ow'oluvannyuma: era, eby'olaba byawandiike mu kitabo, era obitume eri amakkanisa musanvu agali e Asiya; eri Efeso, eri Simuna, eri Perugamo, eri Tiyatira, eri Saadi, eri Firadelfiya, n'eri Lawodikiya. Okubikkulirwa 1:9-11.
Yokaana, ebyamwetoolodde n’embeera ezirambuddwa zimulaga ng’ali mu kubonyaabonyezebwa olw’okuba omusinza Sabbiiti ey’olunaku olw’omusanvu, naye era ng’ali mu kubonyaabonyezebwa kubanga akkiriza byombi Bayibuli n’ebyawandiiko bya Ellen White, ekyo ekiyitibwa ‘Obujulirwa bwa Yesu.’ Awulira eddoboozi eddene emabega we, n’akyuka okulaba ani ayogera, era bwe atyo akiikirira Abadiventisiti b’Olunaku olw’Omusanvu ku nkomerero y’ensi abawulira eddoboozi emabega waabwe nga libagamba nti, ‘Eno y’enzira, mutambuliremu.’
Ennyiriri zonna ez'obunnabbi zifanagana ku nkomerero y'ensi.
"Mu Okubikkulirwa ebitabo byonna bya Baibuli bisisinkana era wano we bimalira." Ebikolwa by’Abatume, 585.
Buli nnabbi awulira eddoboozi okuva emabega we, akkiriziganya ne Yokaana mu ngeri gy’alaga abantu ba Katonda mu nkomerero y’ensi. Yokaana yawulira eddoboozi okuva emabega we eryamuwa ebiragiro. Isaaya naye yawulira eddoboozi ery’okulagira.
Kale Mukama alindirira, alyoke abakolere ekisa; era aligulumizibwa, alyoke abasaasire: kubanga Mukama ye Katonda ow’obwenkanya: balina omukisa abo bonna abamulindirira.
Kubanga abantu balibeera mu Sayuuni e Yerusaalemi; tolikyaddayo kukaaba; alikusaasira nnyo ku ddoboozi ly’okukaaba kwo; bw’alikuwulira, alikuddamu. Era newankubadde Mukama alibawa emmere ey’obuyinike n’amazzi ag’okubonaabona, abayigiriza bo tebalikwekebwa nate, naye amaaso go galiraba abayigiriza bo; Era amatu go gijja kuwulira ekigambo okuva emabega wo nga kigamba nti, Kino kye kkubo, mutambuliremu; bwe munaakyukira ku ddyo oba ku kkono. Isaaya 30:18-21.
Abantu ba Katonda abasigaddewo bawulira eddoboozi eriba ennyuma yaabwe libalagira kkubo lye balina okutambulamu. Oluvannyuma balina okusalawo oba banaagondera oba tebaanaagondera. Abantu abakiikiriddwa Yokaana ne Isaaya be bantu ku nkomerero y’ensi abalindirira Mukama nga atwala ebbanga, era Isaaya atutegeeza nti atwala ebbanga kubanga ye Katonda ow’okulamula. Okuva ku ntandikwa y’ebyafaayo by’Abamillerite mu 1798 okutuusa ku kuggalawo kw’omusaasizo eri Abadiventisti ku tteeka lya Sande, Katonda abadde alamula mu Ewatukuvu ery’omu ggulu. Obweyamo bwe buno: abo abalindirira Mukama mu kiseera ky’okulamula baliba balina omukisa.
Abantu ba Katonda abalina omukisa olw’okulindirira, bakiikirirwa abawala abalindirira Omuko mu lugero lw’abawala ekkumi. Bonna ekkumi ne basinzira, era mu ttumbi ly’ekiro ne wabaawo ekizibu ekinene ekyatuuka ne kiyawula abawala abasinzize mu bibiina bibiri. Ekitundu ekimu kyawulira eddoboozi eriri emabega gaabwe ne bakyuka okulaba eddoboozi eryabalagira ekkubo gye balina okuyitamu, ate ekitundu ekirala ne bagaana okukyuka era okuwulira eddoboozi—newankubadde nga obubaka obuyita mu kitabo kyonna ky’Okubikkulirwa bwe buno nti, ‘Alina okutu awulirize Omwoyo ky’agamba eri amakanisa.’
Olugero lw’abawala ab’obugole kkumi oluli mu Matayo 25 era lulaga ebyo bye bayitamu abantu ba Abadiventisti. The Great Controversy, 393.
Yokaana akiikirira abantu Abadiventisiti abeetunulira eby’edda okusobola okutegeera eby’omumaaso. Bwe bawulira ‘ekigambo okuva emabega waabwe’ nga Yokaana bwe yakiwulira, ekigambo ekyo kirimu era n’obulagirizi obwaweebwa mu bujulizi bwa Isaaya obw’ekintu kyennyini kino. Obulagirizi bwa Isaaya bwali nti, ‘Kino kye kkubo, mutambuliremu; bwe munaakyuka ku mukono ogwa ddyo, ne bwe munaakyuka ku mukono ogwa kkono.’ Abawala ab’amagezi mu Danyeri 12 bategeera okwongera kw’obumanyi ku nkomerero y’ensi, kubanga baali ‘badduka wano ne wali’ mu kigambo okutegeera obumanyi obuwa obulamu obwaliggulwawo.
Naye ggwe, Daniyeri, ssa ebigambo bino mu kyama, era osse omukono ku kitabo okutuusa ku kiseera eky’enkomerero: abangi banaayita-yita, n’okumanya kunaayongera. Daniyeri 12:4.
Abannabbi be tuli ku bo kati balaga Abadiventisiti b’Olunaku olw’omusanvu mu byafaayo, awo omusango lwe gutuukira ku nkomerero era n’ekiseera eky’okugezesebwa ne kiggalibwa. Abo abalagirwa ng’abawala ab’amagezi bawulira eddoboozi okuva emabega libagamba nti, ‘Lino ge kkubo, mutambuliramu,’ era abasubiza okubakulembera mu kkubo bwe banaakyukira ku kkono oba ku ddyo. “Okuyita-yita” nga bwe bakola abawala ab’amagezi ekitabo bwe kisumululibwa, kiba akafaananyi k’okunoonyereza mu Bayibuli. Obutonde bututegeeza nti okuba osobola okudduka, osookera ddala oyiga okutambula; era obujulirwa bwa Isaaya bugamba nti bw’owulira eddoboozi eriva emabega yo, alikukulembera mu kunoonyereza mu Kigambo kye, waba nga okwese ku Endagaano Enkadde (ku kkono) oba ku Endagaano Empya (ku ddyo). Bikkula Bayibuli, era alikulagiriza n’eddoboozi lye. Naye eri Abadiventisiti b’Olunaku olw’omusanvu ku nkomerero y’ensi, kitegeeza era nti alikukulembera bw’ogulawo Bayibuli (ku kkono) ne bw’ogulawo Ebiwandiiko by’Omwoyo gw’Obunnabbi (ku ddyo).
Ekkubo ly’okutambuliramu lirambulukuse okusingawo bwe gattiddwaako obujulizi bwa Yeremiya.
Bw’atyo bw’ayogera Mukama, Muyimirire mu makubo, mulabe, era mubuuzewo amakubo ag’edda, ekkubo erirungi we liri, mugendemu; era munaasanga okuwummula emyoyo gyammwe. Naye ne bagamba nti, Tetugenda kutambuliramu. Era nateeka abeebirinda ku mmwe, nga njogera nti, Muwulirize eddoboozi ly’ekkondeere. Naye ne bagamba nti, Tetugenda kuwuliriza.
Noolwekyo muwulire, mmwe amawanga, era mutegeere, ggwe ekkuŋŋaaniro, ekiri wakati mu bo. Wulira, ggwe nsi: laba, nzija kuleetera abantu bano obubi, era n’ekibala ky’ebirowoozo byabwe, kubanga tebaawuliriza bigambo byange, wadde etteeka lyange, wabula bagaanye. Yeremiya 6:16-19.
Waliwo ebika bibiri by’abasinzizi mu kitundu kino. Ekibinja kimu kyalowooza ku "emikubo" gyonna ne kironda "emikubo egy’edda" gye batambuliramu. Baalina obusobozi okulondamu "ekkubo erirungi" okuva mu "emikubo" emirala gyonna egyayinza okubaawo, kubanga be abaawulira eddoboozi eriva emabega wabwe, era eryo ddoboozi lyabategeeza nti, "lino lye kkubo, mutambuliramu." John akiikirira abo abawulira eddoboozi eriva emabega, eddoboozi okuva mu "emikubo egy’edda."
'Bw'atyo bw'ayogera Mukama nti, Muyimirire mu makubo, mulabe, era mubuuze ku njira ez'edda, enjira ennungi eri wa, mutambuliramu.' Yeremiya 6:16.
Waleme okubaawo n’omu agezaako okusimbulula emisingi egy’okukkiriza kwaffe—emisingi egyateekebwawo ku ntandikwa y’omulimu gwaffe mu kusoma ekigambo nga tusaba era mu kubikkulirwa. Ku misingi gino kwe tumaze emyaka amakumi ataano nga tuzimba. Abantu bayinza okulowooza nti bazudde ekkubo empya era nti basobola okuteeka omusingi omugumu okusinga ogwateekebwawo. Naye kino kulimba kunene. Kubanga tewali muntu ayinza okuteeka omusingi omulala okuggyako ogwateekebwawo.
Mu biseera ebyayita, abantu bangi baatandikawo okuzimba okukkiriza okupya, era ne bateekawo emisingi emipya. Naye ekizimbe kyabwe kyayimiridde okumala bbanga ki? Kyagwa mangu, kubanga tekyali kizimbiddwa ku lwazi.
Abayigirizwa abaasooka tebaateekwa kusisinkana enjogera z’abantu? Tebaateekwa kuwulira endowooza enkyamu, era nga bamaze okukola byonna ne bayimirira obunywevu, nga bagamba nti: 'Tewali muntu asobola kuteeka omusingi omulala okuggyako oguteekeddwa'? 1 Abakkolinso 3:11.
"Noolwekyo tusaanidde okunyweza entandikwa y'obwesige bwaffe okutuusa ku nkomerero. Ebigambo eby'amaanyi bisindikiddwa Katonda ne Kristo eri abantu bano, nga bibaggya mu nsi, ensonga ku nsonga, ne bibaleeta mu musana omweyolefu gw'amazima agaliwo kakati. N'eminwa egikosebwa omuliro omutukuvu, abaddu ba Katonda balangiridde obubaka. Ebigambo ebiva eri Katonda bisimikizza obutuufu bw'amazima agalangiriddwa." Testimonies, Voliyumu 8, 296, 297.
Naye waliwo ekibiina ekirala mu mboozi ya Yeremiya, era “ekkuŋŋaaniro” nga bw’abayita, bazimbye ennyumba eriikirira okukkiriza okuggya, era ennyumba eyo egwa kubanga teyazimbibwa ku lwazi. Ennyumba eyo ye Ekkanisa ya Abadiventisti ab’Olunaku Olomusanvu, oba nga Yokaana bw’akyita ekkanisa eyo yennyini - ekkuŋŋaaniro lya Sitaani.
Okugaana okuwulira kwe kugaana ‘ebigambo bye’ ne ‘etteeka lye’. Olw’okujeemera kwabwe okuddayo n’okutambulira mu makubo ag’edda era n’okugaana okuwulira obubaka bw’ekkondeere bw’omulindirizi, Katonda anaaleeta akabi ku bantu Yeremiya abalambulula nga ‘ekkuŋŋaaniro eky’ekibi’. Ebikwata ku ngeri Katonda gy’akwataamu ekkanisa ya Abaadiventisi ab’Olunaku olw’Omusanvu e Lawodikiya birambikiddwa mu bubaka bw’obunnabbi bwa Bayibuli. Nnabbi Oseya ayongera ku biranga ‘ekkuŋŋaaniro eky’ekibi’ bw’ayogera ku nsonga lwaki bagaaniddwa.
Abantu bange bazikirira olw’obutamanya; kubanga ggwe ogaanye okumanya, nange njja kukugaana, oleme okuba kabona eri nze; kubanga werabidde ekiragiro kya Katonda wo, nange njja kweerabira abaana bo. Hoseya 4:6.
Bagaanyiziddwa olw’okubulwa obumanyi, ekyo kiraga obubaka obuggulwawo mu biro eby’enkomerero. Katonda wano amaliriza omukago gwe ne bantu be mu kyawandiikibwa kino, kubanga abagamba mu butereevu nti, “Abantu bange!” Kubanga baagaanye Kristo, era ne beerabira etteeka lye, tebaliba bakabona ba Katonda. Abantu ba Katonda bwe bayingira mu mukago ne Katonda, abafuula bakabona era bakabaka. Katonda bwe yayingira mu mukago ne Isirayiri ey’edda, yayogera ng’ayita mu Musa nti:
Kale nno, bwe munaagondera eddoboozi lyange ddala, ne mukuuma endagaano yange, munaabanga eby’obugagga ebyange eby’enjawulo mu mawanga gonna; kubanga ensi yonna yange; era munaabanga gye ndi obwakabaka bw’abasaseredooti, n’eggwanga ettukuvu. Ebyo bye bigambo by’olina okwogera eri abaana ba Isirayiri. Okuva 19:5, 6.
Katonda bwe yakola endagaano n'ekkanisa ey'ObuKristo, yategeeza okuyita mu Peetero:
Naye mmwe muli ekika ekironde, obwakabona obwa kabaka, eggwanga ettukuvu, abantu be yeegulidde; mulyoke mulangirize ettendo lya oyo eyabayita okuva mu kizikiza okubayingiza mu musana gwe ogw’ekitalo: mmwe abaali edda temwali bantu, naye kaakano muli abantu ba Katonda; abaali temulabibwa kisa, naye kaakano mulabiddwa kisa. 1 Peetero 2:9-10.
Peetero mu byawandiikibwa bino ayogera ku nkyukakyuka okuva ku Isirayiri ey’edda ng’abantu ba Katonda abalondeddwa mu ndagaano okutuuka ku Ekkanisa ey’Abakristaayo, ng’agamba nti, ‘mwe edda temwali bantu, naye kaakano muli abantu ba Katonda.’ Abayudaaya bwe beeyawukanya ne Katonda, Mukama n’ayingira mu ndagaano ne Ekkanisa ey’Abakristaayo. Bombi baatwalibwa ng’amawanga ga bakabona mu kiseera nga bakyalina obufumbo ne Mukama.
Okugaanibwa mu bukabona kulaga nti edda mwali bantu b’omukago. Abadiventisiti ab’Olunaku olw’Omusanvu baakola omukago ne Mukama ku ntandikwa y’ebyafaayo by’Abadiventisiti. Ekkanisa eyali mu ddungu yava mu Enkyukakyuka y’Ekkanisa naye yagaanira obubaka bwa Millerite, ne bityo ne bawukana ne Katonda mu mulembe gw’ebyafaayo eby’obubaka bw’omalayika ow’olubereberye n’ow’okubiri. Okwawukana okwasembayo kwali okutuuka kw’omalayika ow’okubiri, era ne walangirirwa nti tekyali muwala wa Kristo, wabula kyafuuka muwala wa Babulooni. Amangu ddala oluvannyuma, mu ddoboozi erya mu makkati g’ekiro, Katonda yayita omugole we omuggya mu bufumbo bw’endagaano.
Ebibao ebiri ebyali akabonero k’endagaano eri Isirayiri ey’edda byali ebibao ebiri by’Amateeka Ekkumi; ate ebibao ebiri eby’Isirayiri ey’omwoyo ey’omu biro bya leero bye ebya Abakkuki nga bikiikiriddwa mu bipande bya 1843 ne 1850. Abantu b’endagaano, ab’okusikirizibwa okuva eri Katonda kwabalambululako emirundi mingi ng’abayitibwa Laodikiya, baagaana amakubo ag’edda, ne bagaana okuwulira eddoboozi eriri emabega gaabwe; era ne bazzaamu ebyafaayo eby’enkomerero bya Isirayiri ey’edda, nga basuulibwa mu kamwa ka Mukama. Lwaki kino kibatuukako abo b’ayita, 'Abantu bange'?
Olugero lw’abawala ekkumi, olulaga obumanyirivu bwa Adiventisimu, lutuukirizibwa emirundi ebiri, omulundi gumu ku ntandikwa, ate oluvannyuma ku nkomerero ya Adiventisimu. Mukyala White ayigiriza nti olugero luno lwatuukirizibwa era lujja okutuukirizibwa buli nnukuta, era nti olugero luno bulijjo lulina okutegeerwa nga mazima ag’omu kiseera, nga bwe kiri ku bubaka bw’Omumalaika ow’okusatu.
Emirundi mingi njjukizibwako engéro ey’abawala ekkumi, nga bataano ku bo baali ab’amagezi, ate bataano baali abasirusiru. Engéro eno emaze okutuukirizibwa era ejja n’okutuukirizibwa ddala ng’ebigambo byayo bwe biri, kubanga erina okukozesebwa okw’enjawulo mu kiseera kino; era, ng’obubaka bwa malaika ow’okusatu, emaze okutuukirizibwa era ejja kwongera okuba amazima ag’ekiseera okutuusa ku nkomerero y’ekiseera. Review and Herald, Agusito 19, 1890.
ObuAdiventisiti bwa ba Millerite baatuukiriza okulindirira okw’omu lugero wakati w’okutegeeza kwabwe okwaalemwa kw’omwaka 1843 n’okutegeeza okutufu kw’olunaku lwa 22 Octoba 1844. Ebijjuvu eby’obunnabbi eby’omu byafaayo buno bingi era bikulu, naye njagala kyokka kulaga nti olugero lw’abawala ekkumi lukwatagana butereevu ne malayika ow’okusatu nga Mwannyinaffe White bwe yaakagamba.
Okuva mu 1798 okutuuka ku Okitobba 22, 1844, obubaka bw’omuŋŋangelu asooka bwalangirira okutandika okusala omusango. Nga katono okusala omusango kutandika, okukaaba okw’omu ttumbi okw’olugero lw’abawala ekkumi kwatuukirizibwa. Noolwekyo, bwe omuŋŋangelu ow’okusatu anaalangirira okuggalawo omusango, okulangirira kw’okukaaba okw’omu ttumbi kujja okuddamu.
Okutegeera nti amakanisa g’Abaprotesitanti gaagaana obubaka bwa Katonda ne gafuuka bawala ba Babulooni, kyali okutuuka kw’obubaka bw’omumalaika ow’okubiri era ne kutandika ebbanga ery’okulindirira mu lufaananizo olwali “lutuukirizibwa ku buli nnyukuta.” Omukama teyakomawo mu 1843; yalinda okukema n’okuwa omukisa abawala abatannafumbirwa. Okulangirirwa kw’omumalaika ow’okubiri okulaga nti amakanisa g’Abaprotesitanti gali bawala ba Babulooni, kwali okuyita abo abaali bakyali mu amakanisa ago agagudde okubavaamu ne bayimirira wamu n’abagoberezi ba Miller n’entegeera yaabwe ku bunnabbi. Mu nkung’ana y’omu lusiisira e Exeter, Samuel Snow yawa obukakafu obw’etaagisa okukakasa okujja kw’Omukama nga ku Octoba 22, 1844, era obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi ly’ekiro ne busaasaana mu nsi yonna ng’omuyengo omunene ogw’ennyanja. Awo omumalaika ow’okusatu n’atuuka mu kiseera ky’Okusaalirwa Okukulu kya Octoba 22, 1844.
Kino kyabadde okunyikiza mu bufupi ku byafaayo eby’olutandikwa; era nsazeewo okulekaawo ensonga nnyingi, okusobola okulondawo ensonga ntono ezirabika nga zirisinga okukwatagana n’ensonga gye tuliko.
Tujja okwongera ku birowoozo bino mu kiwandiiko ekiddako.