Ani gw’anaasomesa obumanyi? Era ani gw’anaaleetera okutegeera enjigiriza? Abo abaayawuliddwa ku amata, era abaaggyiddwa ku mabeere.

Kubanga ekiragiro ku kiragiro, ekiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku lunyiriri, olunyiriri ku lunyiriri; wano katono, n’eyo katono:

Kubanga n’emimwa egy’okusitazisa n’olulimi olulala ajja okwogera eri abantu bano. Abo be yagamba nti, Kino kwe kuwummulirako kwe muyinza okuleetera abakoowu okuwummula; era kino kye kuzza amaanyi: naye tebaayagala kuwulira.

Naye ekigambo kya Mukama kyali eri bo ekiragiro ku kiragiro, ekiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku linyiriri, olunyiriri ku linyiriri; wano katono, era wali katono; balyoke bagende, ne bagwa emabega, ne bamenyeka, ne bagwira mu mitego, ne bakwatibwa. Isaaya 28:9-13.

Emisoko gino mu Isaaya gimaze okwogerwako emirundi mingi ku Bipande bya Habakkuku. Wano nneetaaga okugikomaako mpola, ntwale ensonga emu oba bbiri okuva mu misoko egy’edda, ne nnyongera ku mboozi eriwo kakati. Ekitundu kino kiraga abantu abaagwa mu kukebera, kubanga "bagenda, ne bagwa emabega, ne bamenyeka, ne bakwatibwa mu mutego, ne batwalibwa." Baali abantu abaagwa mu kukebera ekikwata ku baani Katonda yandagezezzaako "okuyigiriza" "okutegeera" "obumanyi" oba "enjigiriza." Kyali kukebera okwasinziira ku kutegeera okwiyongera kw’obumanyi, era kyekyava kaba kukebera kye kimu ekyaawawula ab’amagezi n’ababi mu Danyeri essuula eya kkumi n’abiri, kubanga bannabbi bonna bakkiriziganya era balambulula enkomerero y’ensi. Mu Danyeri essuula eya kkumi n’abiri "ab’amagezi" bategeera, naye "ababi" tebategeera okwiyongera kw’obumanyi.

Abantu abali mu kyawandiikibwa kya Isaaya baagezesebwa n’“ekigambo kya Mukama” kye “baatayagala kuwulira.” Era ekigambo kya Mukama ekya bulambulukufu kye baagaana, era ekyandibakkirizza “okutegeera” okweyongera kw’“obumanyi,” kyali etteeka ery’omu Bayibuli erirambika engeri entuufu ey’okukwataganya ebyafaayo eby’obunnabbi. Abo Isaaya be ayogerako mu kyawandiikibwa ekyo baagaana etteeka eriraga nti okusobola okutegeera ebyafaayo eby’obunnabbi olina okunoonya olunyiriri olwo “wano katono, era wala katono.” Ekigambo kya Mukama ekyazaala ekigezo kye baagaana kyali enkola ey’okulonda ennyiriri z’obunnabbi okuva wano n’ewala, ne baddiraemu olunyiriri olumu ku z’olondeddwa ne baluteeka okulunnyisa wamu n’ennyiriri endala z’ebyafaayo eby’obunnabbi ezikwata ku mulamwa gumu. Obuwanguzi bw’okuteeka olunyiriri ku lunnyiriri mu ngeri eno busingira ku kukozesa amateeka amatuufu g’okutaputa obunnabbi. Ayo amateeka, ge “biragiro,” galina nago okuŋŋaanizibwa wamu, era gabulwa wano n’ewala mu Bayibuli. Abawala ba Isaaya abasubwa ekigezo bakikola kubanga beerabira ekisinga obukulu kye tebaalina kwerabira, era nti ebyafaayo biddamu.

Tetulina kyetutya ku biseera eby’omu maaso, okuggyako nga tweyerabira engeri Mukama gye yatukulembera, n’okuyigiriza kwe mu byafaayo byaffe eby’edda. Life Sketches, 196.

Katonda si wa kavuyo, era eky'okukakasa ekyo kwe kino: buli nnabbi mu Baibuli alaga olunyiriri olumu lw'obunnabbi. Si bonna balaba ebintu bimu ddala ku olunyiriri olwo, naye bulijjo lubeera olunyiriri olumu olw'ebintu ebibaawo mu nkomerero y'ensi. Bino bye bintu ebireetereza okuggala kw'ekiseera eky'okugezesebwa, ne bikulikizibwa ebikolimo omusanvu eby'enkomerero, ebyo ne bikkomekkerezebwa Okujja kwa Kristo okw'okubiri. Olugero lwa nnabbi omu lusobola okuba ku bantu ba Katonda abeesigwa mu lulunyiriri olwo lw'ebyafaayo, naye obujjulizi bwa nnabbi omulala buyinza okuba ku bantu ba Katonda abatali beesigwa, oba ku United States, oba ku Vatikaani, oba ku United Nations, oba ku basuubuzi b'ensi oba ku Islamu, naye bulijjo olunyiriri lubeera lumu.

Obubaka bwa Eriya obwogerwako mu Malaki, wamu n’obubaka obwogerwako mu Okubikkulirwa essuula emu, kkumi na nnya n’ekkumi n’omunaana, era n’obubaka obw’omu Danyeri essuula kkumi n’ogumu n’ekkumi n’ebiri, biri bubaka bumu ddala. Byonna biri ku lunyiriri lumu lw’ebyafaayo, naye buli kimu kirina omugabo gwakyo ogw’enjawulo mu mboozi eno.

Eky’ategeerwa bubi mu nsi yonna kumpi buli wamu ku bubaka obwo obw’enjawulo kye kino: nti bukyambulukira eri abantu ba Katonda bokka nga waliwo katono nnyo nga tekinnaba kuggalawo ekiseera ky’okugezesa kw’abantu. Bwe tumanya nti obubaka obw’enjawulo bulabula bulijjo nti okuggala kw’ekiseera ky’okugezesa kusemberedde, tunaalowooza ku kyokulabirako, oboolyawo ekitegeerekeka ennyo okusinga, eky’okuggalawo kw’ekiseera ky’okugezesa mu Bayibuli.

Ali atali mutuukirivu, abeere atali mutuukirivu nate; n’ali omukyafu, abeere omukyafu nate; n’ali omutuukirivu, abeere omutuukirivu nate; n’ali omutukuvu, abeere omutukuvu nate. Okubikkulirwa 22:11.

Ng’okukoma kw’ekiseera ky’okugezesa tekunnaba kutangazibwa mu Ewatukuvu erya waggulu mu bigambo by’olunyiriri olw’ekkumin’emu, waakubawo olubaka olw’enjawulo olw’okulabula olw’obunnabbi oluva mu kitabo ky’Okubikkulirwa, olugguddwawo eri baweereza ba Katonda.

Era n’aŋŋamba nti, Tobikkira bigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino; kubanga ekiseera kiri kumpi. Atali mutuukirivu, asigale ng’atali mutuukirivu; n’oyo atali mulongoofu, asigale ng’atali mulongoofu; n’oyo omutuukirivu, asigale ng’omutuukirivu; n’oyo omutukuvu, asigale ng’omutukuvu. Okubikkulirwa 22:10, 11.

Walibaawo obubaka bw’obunnabbi obw’enjawulo obulitegeerwa abantu ba Katonda nga tennaba kutuuka ku ebibonerezo musanvu eby’enkomerero. Bwe kinaaba kituuse nti “ekiseera kiri kumpi,” “obunnabbi bw’ekitabo kino” (obunnabbi bw’Okubikkulirwa) obwakisibiddwa bunaabikkulibwa. Obunnabbi obwokka obuli mu kitabo ky’Okubikkulirwa obwakisibiddwa kwe buno: obunnabbi bw’amaduuma musanvu.

Era nnalaba malayika omulala ow’amaanyi ng’akka okuva mu ggulu, ng’ayambadde ekire; era omusoke guli ku mutwe gwe, n’obuso bwe nga enjuba, n’ebigere bye nga empagi z’omuliro. Era mu mukono gwe mwali ekitabo ekitono ekigguliddwa; n’ateeka ekigere kye ekya ddyo ku nnyanja, n’ekigere ekya kkono ku nsi, n’akaaba n’eddoboozi ddene, ng’empologoma bw’ewuluguma; era bwe yamala okukaaba, enkuba musanvu ne ziyogera eddoboozi lyazo. Era bwe enkuba ezo musanvu z’amala okwogera eddoboozi lyazo, nali ng’enda okuwandiika; ne mpulira eddoboozi okuva mu ggulu nga lingamba nti, Siba ebyo enkuba musanvu bye ziyogedde, era tobiwandiika. Okubikkulirwa 10:1-4.

Mu kaseera katono nga ekiseera ky’okugezesebwa kw’abantu kinaatera okuggalwa, nga “ekiseera kiri kumpi,” wajja okuggulwawo amazima ag’enjawulo ag’omu Bayibuli agalaga “ebigwanira okubaawo amangu ddala.” Malayika omuyinza ennyo ow’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi ye Yesu Kristo, eyakaaba ng’empologoma.

Malayika ow’amaanyi eyalagira Yokaana teyali mulala wabula Yesu Kristo. Okuteeka ekigere kye ekyaddyo ku nnyanja, n’ekya kkono ku lukalu, kulaga ekitundu ky’ali okukola mu biseera eby’okuggalaawo eby’olutalo olunene ne Sitaani. Okuyimirira kuno kulaga amaanyi ge agasukkiridde n’obuyinza bwe ku nsi yonna. Olutalo luno lwabadde lweyongera okunywera era n’okumaliririvu okuva ku mulembe okutuuka ku mulembe, era lujja okwongera bwe luti okutuusa ku biseera eby’enkomerero, we emirimu egy’obukugu egy’amaanyi g’ekizikiza gunaatuukira ku ntikko. Sitaani, ng’ayungedde wamu n’abantu ababi, alilimba ensi yonna n’amakanisa agatateekamu mu mitima gaago okwagala kw’amazima. Naye malayika ow’amaanyi asaba abantu okussaayo amagezi. Ayogerera mu ddoboozi ddene. Alaga amaanyi n’obuyinza bw’eddoboozi lye eri abo abeyungudde ne Sitaani okulwanyisa amazima. Ennyonyola ya Bayibuli ey’Abadiventisi b’Olunaku olw’omusanvu, voliyumu 7, 971.

Ku nkomerero, “amakanisa” “Sitaani” g’alimba galimbibwa kubanga tebaakwaniriza okwagala kw’“amazima.” Ekigambo “amazima” mu kyawandiikibwa okuva mu Abaseesalonika ab’ekibiri Sister White kyeyogeddeko kaakano, kye kigambo kya Gireeki ekikulu ekiva ku kigambo kya Lwebbulaniya ekivvunulwa “amazima,” ekirimu nnukuta ssatu z’Olwebbulaniya era ekiraga Alfa ne Omega. Walwo obujulizi bwa Bayibuli obulaga nti amazima agaggatiddwa ku tteeka ly’okwogerwako okusooka, eriraga ekintu ku mpisa za Kristo, ge mazima agaanibwa era ne kivaako obulimba obw’amaanyi?

Kale tubeegayirira, ab’oluganda, olw’okujja kwa Mukama waffe Yesu Kristo, era olw’okukuŋŋaanibwa kwaffe gy’ali, muleme okuzunguzibwa mangu mu magezi newaakubadde okutabangusibwa, newaakubadde lwa mwoyo, newaakubadde lwa kigambo, newaakubadde lwa bbaluwa ng’eti eva gye tuli, nga mugamba nti olunaku lwa Kristo luli kumpi. Tewali anabakyamya mu ngeri yonna; kubanga olunaku olwo terulijja wabula okusooka wabeewo okugwa mu kukkiriza, era omuntu w’ekibi alyoke alabisibwe, omwana w’okuzikirira; oyo eyeegaanira era yeeyimusa okusinga buli kintu kye bayita Katonda oba kye basinza; okutuusa n’okutuula ng’ali Katonda mu yeekaalu ya Katonda, ng’alaga yekka nti ye Katonda. Temwajjukira nti bwe nnali nga nkyali nammwe, nabagamba ebyo? Era kaakano mumanyi ekimuziyiza, alyoke alabisibwe mu biro bye. Kubanga ekyama ky’obujeemu kimaze okutandika okukola; naye oyo amuziyiza kaakano anabeerenga ng’amuziyiza okutuusa lwe anaggyibwawo mu kkubo. Awo olwo omubi oyo alyoke alabisibwe, Mukama gw’anazikiriza n’omwoyo oguva mu kamwa ke, era alimuzikiriza n’okumasamasa okw’okujja kwe; ye yennyini, oyo okujja kwe kuli ng’okukola kwa Setaani, n’amaanyi gonna n’ebibonerezo n’eby’amagero eby’obulimba, n’obulimba bwonna obw’obutali butuukirivu mu abo abazikirira, kubanga tebaakkiriza okwagala kwa mazima balyoke bawonye. Era olw’ensonga eyo Katonda alibawa okulimbibwa okw’amaanyi, balyoke bakkirize eby’obulimba; bonna abatakkiriza mazima naye ne basanyukira mu butali butuukirivu, balyoke basalibwe omusango. 2 Abatesalonika 2:1-12.

Ekitundu kino okuva mu Abatesalonika kyakwatibwako emirundi mingi ku bibawo bya Habakkuku; olw'ekyo, wano tunaabangaako ekigambo mu bufunze kyokka. Kye Mukyala White ayita "ekikolwa ekyewuunyisa kya Setaani" kye Pawulo ayita "okukola kwa Setaani n'amaanyi gonna n'ebimenyetso n'eby'amagero eby'obulimba." Omulimu ogw'obulimba ogulambululiddwa Mukyala White ne Pawulo gutandikira ku tteeka lya Ssande mu Leta za Amerika.

Olw’ekiragiro ekikakaza enteekateeka y’Obupapa nga kyesittaza ku mateeka ga Katonda, eggwanga lyaffe lijja okwawukana ddala n’obutuukirivu. ObuProtestanti bwe bulinyola omukono ne bukwata ku gw’obuyinza bwa Roma, nga bususse enjawukana eziri wakati wa byo; bwe bulituuka ne busomoka ekiwonvu ne bukwatagana ku mikono n’Obw’emizimu; era, wansi w’obuyinza bw’obumu obw’emirundi esatu buno, eggwanga lyaffe bwe lijja kugaana enteeko zonna eziri mu Ssemateeka waalyo ng’egavumenti ya BuProtestanti era eya Repabulika, ne liteekawo enkola ey’okusaasaanya obulimba n’okukyamya abantu eby’Obupapa, awo tunaamanye nti ekiseera kituuse eky’omulimu ogw’ekitalo ogwa Setaani, era nti enkomerero eri kumpi. Obujulizi, Voliyumu 5, omuko 451.

Mu kitundu kino ekiri mu Abatesalonika kye tukebera, Pawulo alambulula nti ku nkomerero y’ensi Papa ayitibwa mu bigambo ebina eby’enjawulo. Papa ye “omusajja ow’ekibi,” ye “omwana w’okuzikirira,” ye “ekyama ky’obutali butuukirivu,” era “Oyo Omubi.” Okusinga ku mannya gano aga ana, Pawulo amuwa n’ebirala ebimukwatako, kubanga atutegeeza nti Papa (eyali tannaba kujja mu nnaku za Pawulo) ajja kulabisibwa mu kiseera kye.

Papa "alibikkulirwa mu biseera bye," era obujulizi obweyolefu ennyo obuva mu Bayibuli—newaakubadde nga si bwo bwokka mu mazima ga Bayibuli—obulaga bulungi nti Papa w'Ekkanisa eya Ruumi ye Anti-Kristo ow'obunnabbi bwa Bayibuli, busimbibwa ku byawandiikibwa musanvu eby'enjawulo era ebyogera butereevu mu Bayibuli ebirambika "ebbanga" obwa Paapa lwe bwandifugidde ensi, eryo ddala "ebbanga" abantu bakiyita Ebbanga ery'Ekizikiza. Bayibuli ebikkulira Papa nga bw'eraga emirundi mingi ekiseera ddala—okuva mu 538 okutuuka mu 1798—obwa Paapa lwe bwandifugidde ensi. Pawulo yagamba nti alibikkulirwa mu biseera bye.

Pawulo era alaga nti ye Papa oyo “awakana era yeeyimusa waggulu ku buli kintu ekitibwa Katonda oba ekisinzibwa; okutuusa n’okutuula mu yeekaalu ya Katonda nga ye Katonda, ng’eyolesa ye yennyini nti ye Katonda.” Wamu n’ebirala, kino kilaga nti Antikristo ow’obunnabbi bwa Baibuli kye kabonero k’eddiini. Si Hitler, newaakubadde Aleksanda Omukulu. Kino kyongera okutereeza ennyo okulambulula ku Papa, kubanga si mufuzi omukambwe wa ddiini bwokka, wabula mufuzi omukambwe wa ddiini yeeyita nti ali mu yeekaalu ya Katonda. Antikristo yeeyita nti atudde mu ekkanisa ey’ObuKristo.

Ng’okugamba kwa Pawulo ne Danyeri, Papa bw’abeera mu kkanisa gy’alangirira ng’ey’Obukristaayo, alaga empisa za Sitaani eyayagala okutuula ku ntebe ya Katonda era agulumizibwe okusinga byonna. Njogera Pawulo ne Danyeri kubanga abalondoola Baibuli abasinga bakkiriza nti, bwe Pawulo yalaga nti emu ku mpisa za Papa ye nti omweyagalira nnyo ddala, Pawulo yali nga akoppa bwokka ennyonnyola ya Danyeri eyamwogerako mu Danyeri omutwe ogw’ekkumi n’emu, gye yawandiika nti:

Era kabaka anaakola nga bw’ayagala; era yeeyimuse, yeeyitire okusinga katonda yenna, era anaayogera eby’ekitalo eri Katonda ow’abakatonda, era anaawangula okutuusa nga obusungu bumaliriziddwa: kubanga ekisazidwawo kirikolebwa. Danyeri 11:36.

Bwe Pawulo ayogera ku mutima ogw’okweyagaliza ennyo ogwa Papa, aggyamu ebigambo bya Danyeri mu ngeri endala n’agamba nti ye Papa “ayimirira okuwakanya era yeegulumiza okusinga buli ekiyitibwa Katonda, oba ekisinzibwa; n’okutuula mu yeekaalu ya Katonda ng’eyolesa nti ye Katonda.” Ekyawandiikibwa mu Danyeri ekirambulula omutindo gw’obwa Papa kyogerako ne ku “ekiseera” ekyategekebwa “okubikkula” nti obwa Papa bwe bwali Antikulisito, era kiraga nti obwa Papa bujja “kugenda bulungi” okutuusa “obusungu bubeere bumaliriziddwa.”

“Ekiruyi” kyaggwa mu 1798, bwe kityo Danyeri mu olunnyiriri (newankubadde kino si kimu ku bifo musanvu ebyogera butereevu mu bitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa aw’ayogerwa ku bbanga ly’emyaaka 1260), naye alaga butereevu obuyinza bwa Paapa era ategeeza nti bwafuna “ekiwundu eky’okufa,” nga Yokaana bw’akiyita, mu 1798. Noolwekyo, olunyiriri olwo lulaga enkomerero y’ebbanga ly’obufuzi bwa Paapa, newankubadde terulaga obuwanvu bw’obufuzi obwo.

Mu kyawandiikibwa kino, Pawulo era alaga obuyinza obwaliziyiza obupapa okutwala obufuga bw’ensi mu mwaka gwa 538, bwe yategeeza nti Abatesalonika be yawandikira baali bamanyi dda amazima gano ag’enjawulo. Yababuza nti, "Temujjukira nti bwe nnali nkyali nammwe, nabagamba ebyo?" Yabajjukkiza nti baali bamanyi dda "ekiziyiza" (kitegeeza okuziyiza) obupapa okutuusa lwe "alirabikibwa mu biro bye." Obuyinza obwaaliwo nga bukulembedde era ne buziyiza obupapa okutwala obufuga bw’ensi, bwe bwali obuyinza obwali bufuga ensi Pawulo lwe yawandiika ebbaluwa. Bwali Roma ey’obusamize. Pawulo yawandiika nti Roma ey’obusamize eriggyibwa mu kkubo, obupapa bulyoke butwale obufuga bw’ensi.

Kyali kitegeerwa kino kye kyaleetera William Miller okutegeera nti obuyinza obusimbiddwa ng’“the daily” mu kitabo kya Danyeri bwali Loma ey’abapagani. Adiventizimu kikkiriza nti enteekateeka, era bwe kityo n’okutegeera kwonna kwa William Miller okw’ebunnabbi, kwali ku musingi gw’entegeera ye y’ebitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa, era nti ebitabo ebyo byombi byogerako ku buyinza bubiri obuzikiriza obwa Loma ey’abapagani n’eya Loma ey’obwapaapa. Mu kyawandiikibwa eky’Abatesalonika, Miller, nga amaze okumanya (nga buli Muprotestanti mu biro bye bwe yategeeranga) nti Paapa ye Anti-Kiristo; bwe yamanya nti Loma ey’abapagani ye yali obuyinza obw’ebyafaayo obwasaangawo nga tekunnabaawo obufuzi bw’obwapaapa, era nga Paulo yali agambye nti Loma ey’abapagani eyandigiddwawo nga obwapaapa tebunnalinnya ku ntebe y’obwakabaka ku nsi, n’agattiramu kino n’ekitabo kya Danyeri n’“the daily,” we kyogerwako emirundi esatu nti “the daily” kyandibadde “kiggibwawo” nga obwapaapa tebunnafuga ensi. Obujulizi bwa Paulo bwaleka Miller alabe nti Loma ey’abapagani ye “the daily” ya Danyeri, era okuva olwo n’ategeera nti obuyinza bubiri obuzikiriza bwa Danyeri bye Loma ey’abapagani ne Loma ey’obwapaapa. Amazima gano gamusingi gw’ekibiina kya Millerite. Adiventizimu leero ddala ddala gagaanye omulimu gwa Miller, naye bakyategeera nti okunnyonnyolwa kuno ku ngeri Miller gye yakulakulanya okutegeera “the daily” mu Danyeri kulaga nti obuyinza Paulo bw’agamba nti “buzziyiza” okugolokoka kw’obuyinza bw’obwapaapa okutuusa lwe bwaggibwawo, nga bwe bwali Loma ey’abapagani, ye ntegeera entuufu ku ndowooza ya Miller ku nsonga zino.

Nga amazima ag’“ekya buli lunaku” mu kitabo kya Danyeri galaga nti kyali akabonero ka Lomaani ey’obusessi eyasooka obwakabaka bwa Lomaani ey’aba Papa, obwo Danyeri bwe yalaga ng’“ekintu eky’omuzizo ekizikiriza,” Miller n’alyoka ategeera ebiseera eby’obunnabbi ebikwatagana n’obwakabaka obwogerwako mu bunnabbi bwa Baibuli, era nga bwe yagulwibwa amagezi ku bikkulirwa bino n’akuŋŋaanya olunyiriri lw’amazima agayimirira ng’emisingi gy’Obu-Adiventisi. Amazima ago ne gasimbibwa ku bipande bibiri by’ebikalaani ebyasooka eby’omwaka 1843 n’ogwa 1850. Amazima ago ge g’emisingi gy’Obu-Adiventisi, era gaasinzibwa ku kutegeera “ebiseera.” Ebyafaayo eby’ebbanga mwe baasimbaawo emisingi egyo bye bisinga okwogerwako ku Bipande bya Habakkuku.

Ekitatayogerebwa mu Ebipande bya Habakkuku kye kino: amasinziiro agaasinziira ku kiseera gaazaalawo entondeka ewaayo okulaba okwetagisa, okuyamba ab’omu mulembe ogw’enkomerero okutegeera nti waaliwo amazima agaali gaalagibwa ng’amasinziiro. Waaliwo amazima agasooka agaali ejjinja eryasooka ddala eryateekebwa mu masinziiro, naye “ekya bulijjo” mu kitabo kya Daniyeri tekyali ky’amazima ekyasooka kya Miller. Amazima agandifuuse ejjinja eryasooka mu masinziiro ge Miller y’asimibwa okuzimba gaali “emirundi musanvu” egy’omu Lewitiko amakumi abiri mu mukaaga, naye nga tewali mazima g’“ekya bulijjo,” Miller teyandibadde amanye entondeka y’obunnabbi gye yali yeetaaga okumanya okuleeta obubaka bw’omulayika ow’olubereberye. Entondeka ye yali okuteeka obunnabbi mu njuyi y’obuyinza bubiri obuzikisa. Miller yali ayogera ku ejjoka eddene (Looma ey’obukafiri) n’ekisolo (obwakapapa). Omulayika ow’okusatu ayogera ku ejjoka eddene (A’mawanga Amagatte), ekisolo (obwakapapa), ne nnabbi w’obulimba (Amerika Egattiddwa).

Omuntu bw’akkiriza obunnabbi bw’obudde—si bubimu, wabula obwonna—obwateekebwawo Abamillerite ku bipande ebibiri ebitukuvu eby’abatandisi, omuntu oyo yeetaaga okunoonyereza ku mazima ago ye kennyini. Osoobola otya okugakkiriza singa tonnagakebera? Bwe baba abo abanoonyereza ku mazima ag’omusingi ne bagafuula obuvunaanyizibwa bwabwe bennyini okugakezesa, era oluvannyuma ne bagakkiriza gonna, kale baba bazimbye ku Jjinja so si ku busenyi.

Abo abayimirira ng’abakuumi ba Katonda ku bbugwe bya Sayuuni babeere basajja abasobola okulaba obulabe obuli mu maaso g’abantu, basajja abasobola okwawula wakati w’amazima n’obukyamu, obutuukirivu n’obutali butuukirivu.

Okulabula kuzze: Tewali kya kukkirizibwa kuyingira ekinaatabangula omusingi gw’okukkiriza gwe tubadde tuzimbirako okuva lwe obubaka bwajja mu 1842, 1843, ne 1844. Nali mu bubaka buno, era okuva olwo mbadde nnyimiridde mu maaso g’ensi, ng’omwesigwa ku kitangaala Katonda kye y’atuwadde. Tetuteekateeka kuggyawo ebigere byaffe ku pulatifoomu mwe byateekebwa nga buli lunaku twanoonyanga Mukama mu kusaba okunywevu, nga tunoonyanga ekitangaala. Olowooza nti nandyinza okusuula ekitangaala Katonda kye yampa? Kiteekwa okuba ng’Ejjinja ery’emyaka gyonna. Kibadde kinnondera ekkubo okuva lwe Katonda yampa. Review and Herald, Epreli 14, 1903.

Abo abanaawulira basobole okwekenneenya obunnabbi bw’ebiseera obw’ebyafaayo eby’Abamillerite, kyetaagisa okutunula ku biseera eby’ebyafaayo ebiyimiririrwa mu bunnabbi obwo bw’ebiseera. Kino kikiikirira omulimu ogw’okulaga ebintu ku lunyiriri lw’ebiseera. Bw’aba omuyizi w’obunnabbi atuuse ku mutendera gw’okunoonyereza nga alowooza ku biseera bino eby’obunnabbi, ebyalondoolwa Abamillerite okuva mu Bayibuli era ne byanywezebwa ebyawandiikibwa eby’ebyafaayo, abeera mu mbeera ey’okutegeera nti ebyafaayo eby’omu ntandikwa y’obunnabbi obwo bw’ebiseera mu ngeri ey’akabonero bifaananyiriza ebyafaayo eby’omu nkomerero y’obunnabbi obwo bumu. Nga asinziira ku kumanya okwo, omuyizi alina okuyiga nti ebyafaayo biddamu. Era n’okutegeera okwo nga kutudde, alabe nti Yesu alaga enkomerero ng’agitegeeza okuyita mu ntandikwa.

Era okuva mu lunyiriri lw’obunnabbi olulaga enkomerero y’ensi ng’okuzimba yeekaalu, omusomi ateekwa okumanya nti waliwo ejjinja ery’oku ntikko ery’okumaliriza eriteekebwa ku yeekaalu ezimbiddwa ku musingi. Alina okujja okutegeera nti omusingi gwa yeekaalu gwe Miller yakozesebwa okuleeta mu buwangaazi (ogukiikirira Yesu Kristo, kubanga tewali musingi mulala guyinza okuteekebwa okujjako Yesu Kristo), gwali omusingi ogwazimbibwa ku budde bw’obunnabbi. Kubanga Yesu alabisa enkomerero ng’agiraga mu ntandikwa, omusomi naye alabe nti ejjinja ery’oku ntikko, ejjinja ery’okumaliriza erya yeekaalu, lirina okugendera wamu n’omusingi. Ku Miller, omusingi gwa yeekaalu gwali budde bw’obunnabbi; naye newankubadde bwetyo, omusingi kyennyini ye Yesu Kristo.

Olw’ekisa kya Katonda kye yampa, nga omuzimbi omugezi, nateekawo omusingi, ate omulala azimba ku gwo. Naye buli muntu yegendereze engeri gy’azimba ku gwo. Kubanga omusingi omulala tewali ayinza okuteeka okujjako oguteekeddwawo, ogwo gwe Yesu Kristo. 1 Abakkolinso 3:10, 11.

Paulo alaga omulimu gwe ng’okuzimba yeekaalu gye yassaawo omusingi oba entandikwa. Yali mutume eri Abamawanga, era yakozesebwa okuteekaawo omusingi gw’Ekkanisa ey’ObuKristo. Mu kyawandiikiddwa ekimu, Paulo era ategeeza nti emibiri gyaffe gye yeekaalu ya Mwoyo Mutukuvu. Waliwo ne yeekaalu ya Sulemaani n’eweema ey’okusisinkanirangamu ey’omu ddungu; ebyo byombi birina omusingi oguyimirira Yesu Kristo. Omusingi Miller gwe yakozesebwa okuteekawo gw’eyekaalu y’Obu-Adiventisi, era omusingi gw’eyo yeekaalu ddala ddala ye Yesu Kristo; naye mu ngeri ey’enjawulo ennyo, ye yeekaalu ezimbiddwa n’ebikozesebwa eby’omwoyo n’eby’obunnabbi.

Kale, ejjinja ery’omutwe n’eryo lirina okuba Yesu Kristo; naye era ejjinja ery’omutwe lirina okubeeramu etteeka erisinga obukulu ery’obunnabbi, kubanga Miller yawaweebwa omugatte gw’amateeka, nga mulimu etteeka erisinga obukulu ery’abagoberezi ba Miller, erya ‘olunaku luba mwaka’. Nga tewali etteeka eryo, obunnabbi obukwata ku biseera tebutegeerekeka, era n’olwekyo tewali musingi. Wateekwa okubaawo ekifaankanyi ku nkomerero ekiyimirira Yesu Kristo (Omusingi), nga kye etteeka erisinga obukulu mu mugatte gw’amateeka ogusimbawo Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo. Eteeka eryo, nga bwe kiri, lye ‘etteeka ly’okusooka okwogerwako’, eriyimira ekirungo ky’obuntu bwa Kristo ekiraga enkomerero okuva ku ntandikwa.

Mu AbaTesalonika Ab’okubiri, abo abatafuna kwagala kwa mazima okw’okulokolebwa, baagaana mazima, nga bwe kiyimirizibwa ekigambo ky’Olugiriki ekivudde ku kigambo ky’Olwebbulaniya ekizimbiddwa ku nnukuta ssatu, ekivunulwa “mazima” mu Endagaano Enkadde. Ekibiina ekiweebwa okulimbibwa okw’amaanyi, kubanga baakkiriza eky’obulimba, baagaana okudda ku mikubo egy’edda, emisingi gy’Abadiventisi nga giyimirizibwa ku mpapula ebbiri ebitukuvu. Noolwekyo, mu kyawandiikibwa kye tumaze ebbanga nga tukirowoozako kigamba nti:

Malayika ow’amaanyi eyalagira Yokaana teyali mulala wabula Yesu Kristo. Okuteeka ekigere kye ekyaddyo ku nnyanja, n’ekya kkono ku lukalu, kulaga ekitundu ky’ali okukola mu biseera eby’okuggalaawo eby’olutalo olunene ne Sitaani. Okuyimirira kuno kulaga amaanyi ge agasukkiridde n’obuyinza bwe ku nsi yonna. Olutalo luno lwabadde lweyongera okunywera era n’okumaliririvu okuva ku mulembe okutuuka ku mulembe, era lujja okwongera bwe luti okutuusa ku biseera eby’enkomerero, we emirimu egy’obukugu egy’amaanyi g’ekizikiza gunaatuukira ku ntikko. Sitaani, ng’ayungedde wamu n’abantu ababi, alilimba ensi yonna n’amakanisa agatateekamu mu mitima gaago okwagala kw’amazima. Naye malayika ow’amaanyi asaba abantu okussaayo amagezi. Ayogerera mu ddoboozi ddene. Alaga amaanyi n’obuyinza bw’eddoboozi lye eri abo abeyungudde ne Sitaani okulwanyisa amazima. Ennyonyola ya Bayibuli ey’Abadiventisi b’Olunaku olw’omusanvu, voliyumu 7, 971.

Mu kitundu ekyasooka kino, amakkanisa agatawaniriza okwagala kw’amazima be "abawala ababi n’abasirusiru" ba Danyeri ne Matayo, era Amosi 8:12 alaga nti bajja okutandika okunoonya obubaka bw’okulabula bwa Katonda obwasembayo nga kyakereeredde nnyo. Kyakereeredde nnyo, kubanga baakkiriza olimba olukwata ku misingi gya Adiventizimu. Adiventizimu yasooka okukkiririzaamu olimba olwo mu 1863, era okuva olwo byonna byagenda biserengeta wansi.

Ky’enda okuwandiika, bwe ndowooza, kisinziira ddala ku ndowooza yange; naye omusana omuggya ogw’obunnabbi ki ogwaaleetebwa mu Adiventisimu okuva mu 1863? Ellen White agamba ku bubaka bwa Jones ne Waggoner obw’omwaka gwa 1888 nti bwabubaka bwe yali amaze myaka nga abuulira. Obubaka bwabwe bwandibadde buwulika ng’obupya era obuwuunyisa mu Adiventisimu mu 1888, naye obupya n’obuwuunyisibwa tebyava ku bubaka bupya, wabula okuva ku buzibe bw’amaaso obwali bumaze okutuula ku bantu ba Katonda okuva mu 1863.

Ellen White yalaga nti Adiventisimu yali mu mbeera ya Lawodikiya nga 1863 tannatuuka, bwe kityo obuzibe bw’amaaso bwa Lawodikiya bwali butandise dda okuyingira mu Adiventisimu nga 1863 tennatuuka; naye mu 1863 ekkanisa yateeka ku lusegere mu ngeri entongole amazima agakwata ku ‘biseera musanvu’ ebyo ebiri mu Ekitabo kya Leeviitiko essuula 26, era kyekyali obunnabbi obw’ebiseera obwasooka Miller lwe yazuula. Tewalabikako musana gw’obunnabbi mu Adiventisimu okuva mu 1863! Kiki ekyakyuka?

Ejjinja eryasooka ddala ery’omusingi gwa yeekaalu ogwazimbibwa ku kiseera ky’obunnabbi era nga lyalanga Yesu Kristo, Abadiventisiti baaliteeka ku bbali mu 1863. Ejjinja eryasooka Miller lye yateeka mu musingi gwa yeekaalu ogwabadde gusingira ku kiseera nga bwe kyayolesebwa mu Danyeri okuva eri Kristo eyeyeeraga nga Palmoni, "omubazi w’ebyewuunyisa," lyagaanyizibwa ne liteekebwa ku bbali. Ejjinja eryasooka ddala Miller lye yazuula...

Nga anukula obunnabbi obw’ejjinja eryaagaanibwa, Kristo yategeeza ku nsonga eyaliwo ddala mu byafaayo bya Isirayiri. Ekyo kyagattibwa n’okuzimbibwa kwa yeekaalu esooka. Wadde nga kyalina enkozesa ey’enjawulo mu biro eby’okujja kwa Kristo okusooka, era nga kyandibadde kibakwatako nnyo Abayudaaya, kirimu n’essomo eri ffe. Bwe baazimba yeekaalu ya Sulemaani, amayinja amanene ennyo ag’ebisenge n’ensiseko gaategekebwa ddala mu kifo mwe gatemebwa; bwe gaaleetebwa mu kifo ky’okuzimbira, tewaali kyuma kyandikozeeko; abakozi baalina kubateeka mu bifo byabyo bokka. Okukozesebwa mu nsiseko, waliwo ejjinja limu eddene ennyo era nga lya nteeko ey’enjawulo lyaleetebwa; naye abakozi tebasanga kifo we balissa, ne baligaana okulikkiriza. Kyabazibanga mu kkubo ng’ekintu ekitabakozesebwa. Nga kyagumira eyo okumala ebbanga ddene nga kijjiddwa. Naye bwe abazimbi baatuuka ku kuteeka ejjinja ly’ensonda, baanoonya ebbanga ddene okuzuula ejjinja erimala mu bunene n’amanyi, era nga lya nteeko entuufu, okulitwala ekifo ekyo eky’enjawulo, era okusitula obuzito obunene obwabadde bugenda okwesigamizibwa ku lyo. Singa balonda bubi ku kifo kino eky’omugaso, obukuumi bw’ekizimbe kyonna bwandibadde mu kabi. Baali balina okuzuula ejjinja erisobola okuwangula amaanyi g’enjuba, obuseere, n’omuyaga omukambwe. Amayinja ag’enjawulo gaali galondeddwa mu biseera eby’enjawulo, naye nga bwe gaasindikibwako obuzito obunene ennyo, gaamenyemenyeka ne gavaamu ebitundutundu. Amalala tegasobola kuwangula okukebera olw’ennyukakyuka ez’amangu mu mbeera y’eggulu. Naye oluvannyuma ne bateeka omutima ku ejjinja eryo eryaabadde nga gaanniddwa okumala ebbanga ddene. Lyali libeerera mu mpewo, mu njuba ne mu kibuyaga, nga teriraze n’akatono ak’okusatuuka. Abazimbi ne bakebejja ejjinja lino. Lyayisse mu kukebera kwonna okujjako kamu. Singa lisobola okuyisa ekikebera ky’akanyigirizo ak’amaanyi ennyo, ne basalawo okulikozesa ng’ejjinja ly’ensonda. Okukebera ne kukolebwa. Ejjinja ne likkirizibwa, ne liletebwa mu kifo kyalyo ekiragiddwa, ne basanga nti litudde bulungi ddala. Mu kulaba kw’obunnabbi, Isaaya yalagiddwa nti ejjinja lino kyali akafaananyi ka Kristo. Agamba nti:

'Mutukuzze Mukama ow’eggye ye yennyini; era ye abeere gwe mutya, era ye abeere gwe mutidde. Era alibeera ekifo ekitukuvu; naye alibeera ejjinja ery’okwesittalirangako n’olwazi olw’okuwangukirangako eri ennyumba zombi eza Isirayiri, ng’omutego n’ekikonge eri abatuuze ba Yerusaalemi. Era bangi mu bo banaasittala, ne bagwa, ne bamenyeka, ne bakwatibwa mu mitego, ne batwalibwa.' Mu kwolesebwa kw’obunnabbi nga atwaliddwa okutuuka ku kujja okw’olubereberye, nnabbi alagibwa nti Kristo alitikka ebizibu n’ebigeragezo, ebyo ebyaalagibwa mu kifaananyi mu ngeri gye baakolanga ku ejjinja ery’omutwe ery’oku nsonda mu yeekaalu ya Sulemaani. 'Kale bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda: Laba, ntadde mu Sayuuni olw’osingi ejjinja, ejjinja erigezweeddwa, ejjinja ery’omuwendo ery’oku nsonda, omusingi omukakafu: oyo akkiriza tajja kutereera.' Isaaya 8:13-15; 28:16.

Mu magezi agataggwaawo, Katonda yalonda ejjinja ery’omusingi, era n’aliteeka ye kennyini. Yalikiyita ‘omusingi omukakafu.’ Ensi yonna esobola okulissaako emigugu gyayo n’ennaku zaayo; lisobola okubigumira byonna. Mu bukakafu ddala basobola okuzimbira ku lyo. Kristo ye ‘ejjinja eryezeseddwa.’ Abamwesiga, tabaleetera kuswala. Agumiridde buli kigezo. Agumiridde obunyigirize bw’omusango gwa Adamu, n’omusango gw’ab’eddiro lye lyonna, era n’avaayo ng’awanguzi okusinga ku buyinza bw’obubi. Agumiridde emigugu egyamusuulibwako buli omwonoonyi eyeenenya. Mu Kristo omutima ogukwatiddwa omusango gusangiddewo okuwummula. Ye omusingi omukakafu. Bonna abamufuula gye beesigamira bawummulira mu mirembe egyekakafu ddala.

Mu bunnabbi bwa Isaaya, Kristo alangirirwa nti ye musingi omukakafu era n’ejjinja ery’okusitaza. Omutume Peetero, ng’awandiika ng’akulembeddwa Omwoyo Omutukuvu, alaga bulungi eri baani Kristo ye ejjinja ly’emusingi, era eri baani olwazi olw’okusitaza:

'Obanga ddala mwaze kugezako ne muzuula nti Mukama musaasizi. Eri oyo gwe mujja, ng’eri ejjinja eriramu, eryagaanibwa ddala abantu, naye eryalondebwa Katonda era ery’omuwendo, nammwe, ng’amayinja amalamu, muzimbibwa mube ennyumba ey’omwoyo, mufuuke ekibiina ky’abasaserdooti abatukuvu, muweereyo ebiweebwayo eby’omwoyo ebisiimibwa eri Katonda okuyita mu Yesu Kristo. Kyenvudde era kyawandiikibwa mu Byawandiikibwa nti, Laba, ntadde mu Sayuuni ejjinja ery’ensonda ery’omutwe, eryalondebwa, era ery’omuwendo; n’oyo amukkiriza tajja kuswazibwa. Kale mwe abakkiriza, ali wa muwendo; naye eri abajeemu, ejjinja abazimbi lye baagaananga, eryo lyafuuse omutwe gw’ensonda, era n’ejjinja erisittaza, ne lwazi olw’okwesittalirako, eri abo abesittala ku Kigambo, kubanga batagonda.' 1 Peetero 2:3-8.

Eri abo abakkiriza, Kristo ye musingi omwesigika. Bano be bagwa ku Jjinja ne bamenyeka. Okugondera Kristo n’okukkiriza mu Ye kulagiddwa wano. Okugwa ku Jjinja n’okumenyeka kitegeeza kuleka okwetuukiriza kwaffe ne tugenda eri Kristo mu kwetoowaza ng’omwana omuto, nga twenenya ebibi byaffe era nga tukiriza mu kwagala kwe okusonyiwa. Era bw’atyo, mu kukkiriza n’obugondera tuzimba ku Kristo nga ye musingi gwaffe.

Ku jjinja lino eriramu, Abayudaaya n’ab’amawanga bonna basobola okuzimba. Guno gwe musingi gwokka gw’etusobola okuzimbirako mu bwesige. Gugazi ddala okumala buli omu, era gugumu okumala okusitirira obuzito n’omugugu gw’ensi yonna. Era olw’okwegatta ne Kristo, ejjinja eriramu, bonna abazimba ku musingi guno bafuuka amajjinja amalamu. Abantu bangi, mu kaweefube waabwe bennyini, batemebwa, bayonjebwa era ne balongoosebwa; naye tebasobola kufuuka ‘amajjinja amalamu,’ kubanga tebagattiddwa ne Kristo. Nga awatali kwegatta kuno, tewali muntu ayinza okulokolebwa. Nga tewali obulamu bwa Kristo mu ffe, tetusobola okugumira embuyaga z’okukemebwa. Obukuumi bwaffe obw’emirembe gyonna busingira ku kuzimba kwaffe ku musingi omukakafu. Abangi leero bazimba ku misingi egitannagezebwa. Bwe gitonnya, ne kibuyaga ne kireekaanira, n’amazzi ne gajja, ennyumba yaabwe egwa, kubanga tezimbiddwa ku Mwamba ogutaggwaawo, omwaala omukulu ogw’ensonda, Kristo Yesu.

'Eri abo abeesittaza ku Kigambo, kubanga tebaggondera,' Kristo ye olwazi lw'okukwata entalo. Naye 'ejjinja abazimbi lye baagaana, kye kifuuse omutwe ogw'ensonda.' Ng'ejjinja eryagaanyizibwa bwe kityo, Kristo mu mulimu gwe ogw'ensi yayitamu okulekerwa n'okunyoomerwa. Yali 'anyoomebwa era nga agaanyizibwa abantu; musajja w'obuyinike, era amanyi ennaku: ... Yanyoomebwa, so ne tutamussa mu kitiibwa.' Isaaya 53:3. Naye ekiseera kyali kumpi nga agenda okugulumizibwa. Mu kuzuukira mu bafu yandilangirirwa 'Omwana wa Katonda mu buyinza.' Abarumi 1:4. Ku kujja kwe okw'okubiri alibikkulibwa ng'Omukama w'eggulu n'ensi. Abo abaali kati nga bagenda okumubamba ku musaalaba banaategeera obukulu bwe. Mu maaso g'ebitonde byonna ejjinja eryagaanyizibwa lifuuka omutwe ogw'ensonda.

Era ku 'oyo yenna gwe linaagwako, linaamulivunula.' Abantu abaagaana Kristo baali bagenda mangu okulaba ekibuga kyabwe n'eggwanga lyabwe nga bizikirizibwa. Ekitiibwa kyabwe kyandimenebwamu, ne kisaanuusibwa ng'effufu mu maaso g'empewo. Kiki ekyabazikiriza Abayudaaya? Kye kyali olwazi lwe singa baalizimbira ku lwo, lyandibadde obukuumi bwabwe. Kye kyali obulungi bwa Katonda obwanyoomerwa, obutuukirivu obwasuulibwa, okusaasira okwakanyalirwako. Abantu baayimirira okujeemera Katonda, era byonna ebyandibadde obulokozi bwabwe byakyuka okuzikiriza kwabwe. Byonna Katonda bye yalagira okubeera obulamu, baabisanga nga bibaleetera okufa. Mu kumussa Kristo ku musaalaba olw'Abayudaaya mwalimu okuzikirira kwa Yerusaalemi. Omusaayi oguyiikiddwa ku Kalivari gwe gwaba obuzito obwabanyika mu kuzikirira mu nsi eno ne mu nsi ejja. Era bwe kityo ku lunaku olukulu olw'enkomerero, nga okusala omusango kugwa ku abo abagaana ekisa kya Katonda. Kristo, olwazi lwabwe olw'okukwasa enkonge, alibirabikira gye bali ng'olusozi olw'okusasula. Ekitiibwa eky'amaaso ge, ekiri obulamu eri abatuukirivu, kiriba eri ababi omuliro ogw'okumalawo. Olw'okwagala okugaaniddwa, ekisa ekyanyoomerwa, omwonoonyi alizikirizibwa.

Ng’ayita mu ngero nnyingi n’eby’okulabula ebyaddiddwamu, Yesu yalaga ekivaamu eri Abayudaaya olw’okugaana Omwana wa Katonda. Mu bigambo bino yali ayogerera eri bonna mu mirembe gyonna abagaana okumwaniriza nga Omununzi waabwe. Buli okulabula kuba kwaabwe. Yeekaalu eyasobyebwa, omwana atagonda, abalimi ababi, abazimbi abanyooma, byonna birina ekibifaanaganako mu by’ayitamu omwonoonyi yenna. Bw’atawenenya, okuzikirira kwe byalaga nga kijja kujja kumutuukako. Desire of Ages, 597-600.

Tujja okugenda mu maaso n’ekino mu kiwandiiko ekiddako.