Era bwe yazibula ekisiba eky’omusanvu, ne wabaawo okusirika mu ggulu okumala ekitundu ky’essaawa. Ne ndaba bamalayika musanvu abaayimirira mu maaso ga Katonda; ne baweebwa engalabi musanvu. Malayika omulala n’ajja n’ayimirira ku kyoto, ng’alina ekibya ky’obubaane ekya zaabu; ne bamuwa obubaane bungi, abukwotereze wamu n’emisaba gy’abatukuvu bonna ku kyoto ekya zaabu ekiri mu maaso g’entebe ey’obwakabaka. Omukka gw’obubaane, ogwali wamu n’emisaba gy’abatukuvu, ne gwasituka mu maaso ga Katonda okuva mu mukono gw’omalayika. N’omalayika n’atwala ekibya ky’obubaane, n’akijjuza omuliro ogw’oku kyoto, n’akisuula ku nsi: ne wabaawo amaloboozi, n’okubwatuka kw’enkuba, n’amasannyalaze, n’olukankano. Okubikkulirwa 8:1-5.
Tuli kwogerako ku kufukibwa kw’omuliro omutukuvu okuva mu Watukuvu ow’omu ggulu, mu kiseera nga Amerika egenda okuleeta wansi omuliro ogutali mutukuvu okuva mu ggulu eryasooka. Okubikkulirwa kw’ebyo enkuba musanvu ze zaayogera mu ssuula ey’ekkumi ey’Okubikkulirwa, kwateekeddwa okusibwa okutuusa nga wakyali katono nnyo nga ekiseera ky’okugezesebwa kiggalibwa. Era ekiseera ky’okugezesebwa kiragibwa nga kiri kumpi okuggala, nga ekisiba eky’omusanvu bwe kiguddwawo.
Era n’aŋŋamba nti, Tobikkira bigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino; kubanga ekiseera kiri kumpi. Atali mutuukirivu, asigale ng’atali mutuukirivu; n’oyo atali mulongoofu, asigale ng’atali mulongoofu; n’oyo omutuukirivu, asigale ng’omutuukirivu; n’oyo omutukuvu, asigale ng’omutukuvu. Okubikkulirwa 22:10, 11.
Okuggulibwa kw’akafuuwo ak’omusanvu kubaawo nga abamalayika omusanvu beetegeka okuvuuga empuumpu.
Awo abamalayika omusanvu abaalina amakondeere omusanvu ne beetegekera okufuuwa amakondeere. Okubikkulirwa 8:6.
Bw’ekiggala ekiseera ky’ekisa, "tewali muntu" "asobola okuyingira mu yeekaalu," kubanga okusabirirako kwa Kristo olw’ebibi by’abantu kuwedde. Ekiseera ky’ekisa kiggadde, era abalayika omusanvu balagirwa okuyiwa obusungu bwa Katonda obuli mu bibya.
Ne yeekaalu n’ejjula omukka oguva mu kitiibwa kya Katonda era n’oguva mu maanyi ge; era tewaali muntu eyayinza okuyingira mu yeekaalu okutuusa nga ebibonerezo omusanvu eby’abamalayika omusanvu bimaze okutukirizibwa. Ne mpulira eddoboozi eddene okuva mu yeekaalu nga ligamba abamalayika omusanvu nti, Mugende, mufuke ebibya eby’obusungu bwa Katonda ku nsi. Okubikkulirwa 15:8, 16:1.
Tewali kalaga nti bamalayika musanvu abavuuga amakondeere musanvu mu Okubikkulirwa essuula ey’omwenda okutuuka ku ey’ekkumi n’emu, bawukana ku bamalayika musanvu abafuka ebikolimo eby’enkomerero omusanvu. Wabula, engeri ebibonerezo eby’amakondeere gye biragibwamu mu bunnabbi, efaanagana n’ebifo ebyakosebwa n’ebivuddeko by’ebibya musanvu by’obusungu bwa Katonda mu ssuula kkumi n’omukaaga. Era, nga kuyunga okusinga okwa ddala, ebibonerezo eby’amakondeere byennyini biyitibwa ebikolimo.
Naye abalala abaasigalawo ku bantu abatattibwa olw’ebibonoobono ebyo ne tebaakyuka ku bikolwa by’emikono gyabwe, obutasinza badayimooni, n’ebifaananyi eby’azzaabu, n’eby’efeeza, n’eby’ekikomo, n’eby’amayinja, n’eby’omuti; ebitalaba, so tebiwulira, so tebitambula. Okubikkulirwa 9:20.
Okuggulwawo kw'ekisiba eky'omusanvu kiteekeddwa nga kigendereddwamu mu mbeera ey'okusembera kw'okuggala kw'ekiseera ky'ekisa. Ekisiba eky'omusanvu kiyimirira nga omujulizi ow'okubiri ku ebyo ebibwatuka by'enkuba musanvu "bye byayogera," ebyo Yokaana era ne Pawulo baalagirwa obutabyawandiika.
Era n’akaaba mu ddoboozi eddene, ng’empologoma bw’eyoloolima: bwe yakaaba, enkuba musanvu ne ziyogera n’amaloboozi gaazo. Bwe enkuba musanvu zaamala okuyogera n’amaloboozi gaazo, ne nali nga ng’enda okuwandiika: ne mpulira eddoboozi okuva mu ggulu nga lingamba nti, Zibikira ebyo enkuba musanvu bye ziyogedde, era tobiwandiika. Okubikkulirwa 10:3, 4.
Ebyo amabbwatuka omusanvu bye ‘gaayogera’ byaasibibwa, era mu essuula amakumi abiri mu bbiri, obunnabbi obwali busibiddwa mu kitabo ky’Okubikkulirwa bwateekwa okuggulwamu, era, nga bwe kyakolebwa ku kisiba eky’omusanvu, bwateekwa okuggulwamu katono nga tekinnaggwaawo ekiseera eky’okusaasirwa.
Mukyala White ategeeza nti okuggalwawo kw’ebyo enkuba musanvu bye ‘zayogera’ kyakiikirira ekikolwa kye kimu eky’Ompologoma ey’ekika kya Yuda, nga bwe yalagira Danyeri okuggalawo ekitabo kye okutuusa ku biro by’enkomerero. Ebitabo bya Danyeri ne Okubikkulirwa bye kitabo kye kimu, era mu Okubikkulirwa Yesu alagibwa ng’Ompologoma ey’ekika kya Yuda, bwe yaggula ekitabo ekyali kiggaliddwa n’obukomo musanvu; bw’atyo, ye Ompologoma ey’ekika kya Yuda eyalagira ne Danyeri okuggalawo ekitabo kye okutuusa ku biro by’enkomerero. Ompologoma ey’ekika kya Yuda ye aggalawo era n’aggulawo Ekigambo kye, kubanga ye Ekigambo.
Oluvannyuma lw’emivuvu musanvu gino okwogerera n’eddoboozi lyaagyo, ekiragiro ne kijja eri Yokaana, nga bwe kyajjira Danyeri mu nsonga z’ekitabo ekitono, nti, ‘Zibikkira ebyo emivuvu musanvu bye yayogera.’ Okunnyonyola Baibuli kw’Abadiventisti Ab’Olunaku Olw’omusanvu, voliyumu 7, omuko 971.
Obujulizi obw’omunda obuli mu bitabo bya Danyeri n’Okubikkulirwa bulaga nti okusumululwa kw’ekisiba eky’omusanvu kubeera omujulizi ow’okubiri eri okusumululwa kw’ebyo obubwatuka musanvu bye baayogera. Wombi okusumululwa kw’ekitabo kya Danyeri n’okusumululwa kw’ekitabo ekyasibibwa n’obusiba omusanvu kulaga nti amazima agabikkulirwa nga obubaka bw’obunnabbi busumuluddwa gakulakulana mu ngeri ey’eyongerayo. Kino lwaki ekitabo kya Danyeri kikiraga ng’okweyongera kw’obumanyi, ate ekitabo ky’Okubikkulirwa kikiraga ng’okusumulula ekisiba ekimu n’oluvannyuma ekirala.
Kye kitangaala ekiyongera ddala okung'aa okutuusa ku lunaku olutuukiridde.
Naye ekkubo ly’abatuukirivu liri ng’omusana ogw’enkya, ogweyongera okumasamasa okutuusa ku lunaku olutuukiridde. Engero 4:18.
Bwe "obw'amazima" bubikkulwawo, buba bugenda mu maaso.
Obanga kyali kya mugaso eri abantu ba Katonda ab’edda okujjukira emirundi mingi engeri gye yabakolamu mu kisa n’okusalira omusango, mu magezi n’okunenya, era kye kimu obukulu ffe okulowooza ku mazima agatuleetedwa mu Kigambo kye, amazima, bwe tugagondera, agatukulembera mu bwetoowaze n’okwewaayo, era ne mu kugondera Katonda. Tulina okutukuzibwa mu mazima. Ekigambo kya Katonda kiwanjagira amazima ag’enjawulo ag’eri buli mulembe. Engeri Katonda gye yakolamu n’abantu be mu biseera ebyayita esaanidde okutunuulibwa n’obwegendereza. Tulina okuyiga ebyo bye byategekebwa okutuyigiriza. Naye tetusaanidde kwewoomera ku byo ne tukoma awo. Katonda akulembera abantu be mpola mpola, ku sitepu ku sitepu. Amazima gakulakulana. Omunoonya omwetegefu ajja okubeeranga ng’afuna omusana okuva mu ggulu bulijjo. "Amazima kye ki?" kibeere ekibuuzo kyaffe ennaku zonna. Obubonero bw’Ebiseera, Meyi 26, 1881.
Ku nkomerero ya Julaayi mu mwaka gwa 2023, Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo kwatandika okuggulwawo.
Nga bwe kiri n’ekisiba eky’omusanvu era n’ebyo engurumo musanvu ze zaayogera, Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo kusumululibwa nga tekunnaggwaawo obusaasizi. Kuwa omujulirwa ow’okusatu ogw’obubaka bumu obulagirwamu mu kuggibwawo kw’ekisiba eky’omusanvu ne mu ngurumo musanvu. Ebyo ebiraga ebisatu ebiri mu Kitabo ky’Okubikkulirwa be bajulirwa basatu abeegatta okufuula obubaka bw’Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo. Okusumululibwa kw’abajulirwa bano abasatu kugenda mu mitendera. Ebivuddeko byakyo nabyo bigenda mu mitendera.
"Okugondera amateeka ga Katonda kwe kutukuzibwa. Waliwo bangi abalina endowooza entali ntuufu ku mulimu guno ogw’omu mwoyo, naye Yesu yasabira abayigirizwa be batukuzibwe mu mazima, n’agattako nti, ‘Ekigambo kyo kye mazima’ (Yokaana 17:17). Okutukuzibwa si kikolebwa amangu mu kaseera kamu, wabula mulimu ogweyongera mu maaso, kubanga okugondera kweyongerayo bulijjo. Okutuusa lwe Setaani annyigiriza okukema, olutalo olw’okwessinga ffe bennyini lulina okulwanibwa emirundi n’emirundi; naye mu kugondera, amazima ganaatukuzza omwoyo. Abali beesigwa eri amazima, okuyitira mu butuukirivu bwa Kristo, banaawangula obunafu bwonna obw’empisa obwabaleetedde okufugibwanga buli mbeera enkyukakyuka ey’obulamu." Okukkiriza n’Emirimu, 85.
Okukulaakulana okw’eyongera mu kutegeera Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo kwatandika okusasanyizibwa ku nkomerero ya July 2023. Omugendo gw’okutegeera amazima agaatandika okusasanyizibwa mu kiseera ekyo gwatandika mangu oluvannyuma lwa July 18, 2020.
Amazima agalambuluddwa mu bubaka bw’okusumululibwa kw’ekisiba eky’omusanvu gakwata ku kabonero akalaga ekkubo ak’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro. Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro mu byafaayo by’Abamillerite kwali enkulakulana eyeyongerayo ey’amazima, era ekyo kisobola okulagibwa mu kwekenneenya okw’ebyafaayo ku mulimu gwa Samuel Snow. Yesu afaananyiriza olugendo lw’omulayika ow’okusatu n’olugendo lw’omulayika ow’okusooka, kubanga bulijjo afaananyiriza enkomerero n’entandikwa.
Amazima agakuŋŋaana wamu okuzimba obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi lya ekiro ge kumanya ani Katonda, era n’engeri enneyisa ye bwe yeeyoleka mu Kigambo kye. Amazima ago mwegali okunnyonnyola enjuvu ennyo ku ntambula ey’ebyafaayo gye banaatuukiriza abo abajja okwatula mu nkomerero obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi lya ekiro. Ebyafaayo ebikwekeddwa eby’obubwatuka musanvu bye bikkakasa entambula eyo ey’ebyafaayo. Ekisiba eky’omusanvu kigatta ku ntambula eyo enjuvu ey’ebyafaayo, naye okubikkulibwa kwakyo kutunuulidde ekiseera ekitandika nga obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi lya ekiro bumaliriziddwa, era bwe kityo ne kulaga obudde lwe kumalirizibwa okuteekebwako akabonero kw’abantu 144,000. Okuggulwawo mu ngeri eyeyongera okw’ekisiba eky’omusanvu kutandika nga obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi lya ekiro bukoleddwa mu bujjuvu, nga bwe kyeragiribwa mu lukung’aana lw’ensiisira e Exeter mu kiseera ky’akasana mu 1844. Ebiwandiiko bino bya kuyita kwo ku muntu ku muntu okujja mu lukung’aana lw’ensiisira e Exeter.
Bwe baggulawo ekisiba eky'omusanvu, omuliro oguva ku kyoto gusuulibwa ku nsi, era ne wabaawo "amaddoboozi, n'amabbwatuka, n'amasannyalaze, n'okukankana kw'ensi." "Eddoboozi" liyimirira ekiwuubaalo.
Yogerera waggulu, tokwata mpola; yimusa eddoboozi lyo ng’ekkondeere, obategeeze abantu bange obujeemu bwabwe, n’ennyumba ya Yakobo ebibi byabwe. Isaaya 58:1.
Eddoboozi ly’ekondeere liraga obubaka obulabula ku kusalibwa omusango ogugenda okutuuka. Isaaya bw’alagira abantu ba Katonda okuyimusa eddoboozi lyabwe ng’ekondeere, balina “okukoowoola” waggulu. Obubaka bw’Okukoowoola okw’ettumbi ly’ekiro bubikkulibwa katono nga tekunnatuuka essaawa y’ettutumo ly’ettaka ery’etteeka lya Ssande. Obubaka bw’Okukoowoola okw’ettumbi ly’ekiro obubikkulibwa nga tekunnatuuka etteeka lya Ssande erigereera okutuuka, bwe bumu obweyongera ne bufuuka okukoowoola okw’amaanyi. Isaaya bw’agamba nti, “Kooka waggulu,” abeera ajuliza obwegatta bw’okukoowoola okw’amaanyi okw’om Malaika ow’okusatu, kwe ddoboozi ery’okubiri eriyungana ku bubaka bw’Okukoowoola okw’ettumbi ly’ekiro. Okukoowoola okw’ettumbi ly’ekiro okuli kwa maanyi kwe kulabula ku kondeere eya musanvu, ey’ennaku ey’okusatu. Abantu ba Katonda balina okutegeera nti bwe kifuuwa ekkondeere eryo ery’obubaka, baba bali mu ddakiika ez’enkomerero z’ekiseera kyabwe eky’okugezesebwa. Bwe kityo ekiragiro kya Isaaya kiba kulabula okutegekera okuggwaawo kw’ekiseera ky’okugezesebwa, era kulabula nti okusala omusango okw’ekkondeere okw’ennaku ey’okusatu okw’Islamu kugenda okukuba Amerika olw’okugaana Ssabbiiti ya Katonda. Ku tteeka lya Ssande, Okukoowoola okw’ettumbi ly’ekiro, okubeera kwe ddoboozi eryasooka mu “ddoboozi bbiri” ezirabikibwa mu kitundu eky’ekkumi n’omunaana ky’Ekitabo ky’Okubikkulirwa, kwe kweyongera ne kufuuka okukoowoola okw’amaanyi, era abaana ba Katonda abalala abakyalimu Babulooni bayitibwa baveyo.
Obubaka bwa Malaika ow’okusatu, obw’amazima ag’ekiseera kino, bulina okubuulibwa n’eddoboozi ddene, kitegeeza nga n’amaanyi gakyeyongera, nga bwe tusembera ekigezo ekikulu eky’enkomerero. The 1888 Materials, 710.
‘Okweyongera mu maanyi’ kw’‘eddoboozi eddene’ ery’omulayika ow’okusatu kwaalabirizibwa ku Lusozi Sinayi, bwe Ebiragiro Ekumi byalangirirwa Yakuwa yennyini. Ekkondeere mu byafaayo ebyo lyeeyongera mu maanyi ng’olusozi lwakankana era ne lusiikirira omukka. Entiisa yali nnene nnyo okutuusa ne Musa yakankana nnyo. Abantu ne bayimusa ‘amaddoboozi’ gaabwe mu ntiisa, nga basaba ‘ddoboozi’ lya Katonda lisirike.
Era eddoboozi ly’ekkondeere, n’eddoboozi ly’ebigambo; era abo abaawulira eddoboozi eryo ne basaba nti ekigambo kireme okwogerwa gye bali nate: (Kubanga tebaasobola kugumiikiriza ekyalagirwa, nti newakubadde ensolo bw’eneekoma ku lusozi, eneekubirwa amayinja, oba okusongobwako ekiso: Era eky’okulabika kyali kya kutya nnyo, Musa n’agamba nti, Ntidde nnyo era nkankana:). Abaebbulaniya 12:19-21.
"Eddoboozi" "bo" lwe "baawulidde" liyimirira "eddoboozi" ery'obubaka obulabula erya malaika ow’okusatu. Mu ntiisa n’ennaku ennene baayanukula n’"amaddoboozi" gaabwe. Amaddoboozi agabeerawo ku kiseera ky’etteeka lya Sande gayimirirwa ng’abawala abasirusiru abasaba amafuta; era amaddoboozi g’abawala ab’amagezi gabagamba bagende begulire bo bennyini. Mu nkomerero y’ekiseera ky’omukisa ky’abantu, "amaddoboozi" g’abo abategeera nti bazikiridde—nga bwe kiri eri abawala Abadiventisiti abasirusiru ku etteeka lya Sande—bakaabira amayinja n’ensozi okubagwaako. Etteeka lya Sande lirabirwamu mu kuweebwa kw’etteeka ku Lusozi Sayinayi.
Ku bikkula eby’amagero eby’amaanyi g’Obwakatonda ebyaliwo mu kiseera ekyo eky’ekitiibwa,—eddoboozi ery’ekyama ery’empalampanda nga lyeeyongera okunywerera n’okutisa nnyo, okubwatuka nga kuddirira okuva ku buli bbali ly’olusozi, okumyansa ne kumaanira entikko ezikakali era ez’ekitiibwa, era ku ntikko ya Sinaayi, wakati mu bire, n’omuyaga omukambwe, n’ekizikiza ekiingi ennyo, ekitiibwa kya Katonda ng’omuliro ogulya,—ku bubonero buno obw’okubeerawo kwa Yehova, emitima gya Isiraeri ne gigwaamu amaanyi olw’entiisa, era ekibiina kyonna ‘ne kiyimirira wala.’ Ne Musa yennyini n’agamba nti, ‘Nnatyaganye nnyo ne nvunda.’ Awo waggulu w’ekivudumula ky’eby’obudde ne wawuulirwa eddoboozi lya Yehova, nga ayogera ebiragiro kkumi eby’etteeka lye.
Endabirwamu ennene ya Katonda bwe yabikkulira abantu ba Isirayiri embeera yaabwe ya ddala, emyoyo gyabwe ne gikwatibwa entiisa ennyo. Obuyinza obukakanyavu bw’ebigambo bya Katonda bwalabika nga busukka obusobozi bw’emibiri gyabwe egyakankana obw’okugumiikiriza. Ne basaba Musa nti, 'Ggwe yogeranga naffe, era tunaawulira; naye Katonda aleme okutwoogerako, tuleme okufa.' Omulingo omukulu gw’obutuukirivu ogwa Katonda bwe gubateekebwa mu maaso gaabwe, ne bategeera, nga bwe tebaakikitegeddako, engeri ekibi gye kiswaza, era n’omusango gwaabwe mu maaso ga Katonda omulongoofu era omutukuvu. Signs of the Times, Maarisi 3, 1881.
Omuliro oguva ku kyoto bw’asuulibwa ku nsi, wabaawo "amaddoboozi, n'okubwatuka, n'amasanyalaze, n'omusisi gw'ensi." "Okubwatuka n’amasanyalaze" bye bifaananyi by’ebibonerezo bya Katonda. Mu kiseera ky’etteeka erya Sande, Amerika eneebadde emalirizza okujjuza ddala "ekikopo ky’obutali butuukirivu," era "okuvuddemu ddiini okw’eggwanga, kunaakulikira okuzikirira okw’eggwanga." "Ekikopo ky’obutali butuukirivu" kijjuvuka mu lulyo olw’okuna, kubanga ennyanga zombi z’ensolo eyava mu nsi ziyita mu milulyo ennya ez’obujeemu obwongera okweyongera. Etteeka erya Sande liraga we ebibonerezo bya Katonda, ebyakiikirizibwa "mu kubwatuka n’amasanyalaze," bituukirizibwa; era bituukirizibwa ku lulyo olw’okuna.
Ku Abamoli Mukama yagamba nti: ‘Mu mulembe ogw’okuna banaakomawo wano nate: kubanga obutali butuukirivu bw’Abamoli tebunnajjula.’ Newaakubadde eggwanga lino lyalabika ennyo olw’okusinza ebifaananyi n’obwononefu, kikopo ky’obutali butuukirivu bwalyo te kyali kijjudde, era Katonda teyawa kiragiro ky’okukizikiriza ddala. Abantu baalina okulaba amaanyi ga Katonda nga galabisibwa mu ngeri ey’ekirabika ennyo, balekebwe nga tebalina kye beewaanirako. Omutoonda ow’okusasira yali ayagala okugumiikiriza obutali butuukirivu bwabwe okutuusa ku mulembe ogw’okuna. Awo, bwe waba nga tewalabiseemu nkyukakyuka yonna ey’olungi, emisango gye gyaali okugwa ku bo.
"N'obutuufu obutakyamu ddala, Oyo Ataliko nkomo akyakuuma akawuunti n'amawanga gonna. Nga ekisa kye kiky'ewa, era nga abantu bayitibwa okwenenya, akawuunti eno esigala ng'egudde; naye bwe emiwendo gituuka ku muwendo ogwateekebwawo Katonda, okutuukiriza obusungu bwe kutandika. Akawuunti eggalibwa. Obugumiikiriza obwa Katonda buggwaawo. Tewakyabawo kugayirirwa kisa ku lwaabwe." Testimonies, omuzingo 5, 208.
Sister White ategeeza nti ebibonerezo ebivitandika ku tteeka lya Sande biri ‘ebibonerezo bya Katonda eby’okuzikiriza.’ Ayigiriza nti ekiseera kiba kyawedde eri Abadiventisti ab’e Laodikiya abataalina magezi, abaali balina omukisa okweetegekera ekizibu eky’omu ttumbi lw’ekiro, naye ne bagaana okukikola. Ekiseera ekyo ky’ebibonerezo eby’okuzikiriza eri abawala abataalina magezi kye ‘kiseera ky’ekisa’ eri abo abataabadde bawulirako amazima.
“Ayi, singa abantu bamanya ebbanga ery’okukyalirirwa kwabwe! Waliwo bangi abatannawulira amazima agagezesa ag’omu kiseera kino. Waliwo bangi Omwoyo wa Katonda gw’akyalwanaganako. Ekiseera ky’ebibonerezo bya Katonda eby’azikiriza kye kiseera ky’okusaasira eri abo abataafunye mukisa okumanya eky’amazima kye kiri. Mukama alibaatunuulira n’ekisa. Omutima gwe ogw’okusaasira gukwatiddwa; omukono gwe gukyali gunyooliddwa okulokola, ng’oluggi luggaliddwa abo abagaana okuyingira.” Obujulizi, omuwendo 9, omuko 97.
Bwe baggulawo ekisiba eky’omusanvu, wabaawo "amaloboozi, n’okubwatuka, n’okumyansa, n’ekikankano ky’ensi." "Essaawa" gye "ekikankano ky’ensi" eky’Okubikkulirwa essuula 11 kyasooka okutuukirizibwa, yali Enkyukakyuka ya Bufalansa, era okutuukirizibwa okwatuukirivu kw’essaawa eyo kwe "kikankano" ky’"ekisolo eky’ensi," mu kiseera ky’etteeka lya Ssande ekigenda okujja mu bwangu. Mu "ssaawa" eyo, ekisiba eky’omusanvu we kiggulwibwa ddala. Omusalaba afaananyiriza etteeka lya Ssande, era ku musalaba waabangawo ekikankano ekinene.
Yesu, bwe yakaaba nate n’eddoboozi ddene, n’awaayo omwoyo gwe. Era, laba, ekituli eky’omu yeekaalu ne kiyulikika mu bibiri okuva waggulu okutuuka wansi; n’ensi n’ekankana, n’amayinja ne gayulika. Matayo 25:51.
Ku musalaba, obwakabaka bwa Sitaani bwawangulwa, nga bwe kiriba ku tteeka lya Ssande.
Kristo teyawaayo omwoyo gwe okutuusa lwe yamaliriza omulimu gwe yajja okukola, era mu kussa omukka kwe okw’enkomerero n’agamba nti, ‘Kiwedde.’ Yokaana 19:30. Olutalo lwali luwanguddwa. Omukono gwe ogwa ddyo, n’omukono gwe omutukuvu, gyeyamuwanguliza. Nga Omuwanguzi n’asimba bbendera ye ku ntikko ez’obutaggwaawo. Tewali ssanyu mu bamalayika? Eggulu lyonna lyajaguza obuwanguzi bwa Omulokozi. Ssetaani yawangulwa, era yategeera nti obwakabaka bwe abufiiriddwa. The Desire of Ages, 758.
Okutetemeka kw’ensi okwaliwo ku musalaba kibeera ekifaananyi kya "mazima", ogwo oguli Alufa ne Omega. "Mazima" ye ntandikwa, wakati n’enkomerero; kye kigambo ky’Olwebbulaniya ekyatondebwa nga batunga wamu ennukuta esooka, ey’ekkumi n’esatu, n’ey’enkomerero mu lukalala lw’ennukuta z’Olwebbulaniya. Waaliwo okutetemeka kw’ensi Kristo bwe yafa, era oluvannyuma ne wabaawo ekirala mu kuzukira kwe. Ku musalaba waaliwo okutetemeka kw’ensi okw’ensooka, oluvannyuma n’entana, ate ne mu kuzukira kwe ne wabaawo okutetemeka kw’ensi. Mu kutetemeka kw’ensi kwombi, entana zaaggulibwa.
“Bwe Yesu, nga awomekedde ku musaalaba, n’ayogerera waggulu nti, ‘Kiwedde,’ amayinja ne gamenyeka, ensi n’eyuuguuma, era entaana ezimu ne ziggulwawo. Bwe yazukira ng’omuwanguzi ku kufa n’entaana, ng’ensi ng’ewankana era ekitiibwa ky’eggulu nga kitiikirira okwetooloola ekifo ekitukuvu, abafu ab’obutuukirivu bangi, nga bawuliriza okuyita kwe, ne bavayo ng’abajulizi nti azukidde. Abo abaasiimibwa, abatukuvu abaazuukidde, ne bavayo nga bajjudde ekitiibwa. Baali b’abalonde era abatukuvu mu mirembe gyonna, okuva ku kutondebwa okutuuka ne ku nnaku za Kristo. Noolwekyo ng’abakulembeze b’Abayudaaya bagezaako okukisa amazima g’okuzuukira kwa Kristo, Katonda yalonda okuzuukusa ekibinja okuva mu ntaana zaabwe okujulira nti Yesu azukidde, era okulangirira ekitiibwa kye.” Ebiwandiiko Ebisooka, 184.
Mu kunyeenya kw’ensi okwasooka entaana zaaggulwawo, era mu kunyeenya kw’ensi okw’enkomerero entaana ya Kristo yaggulwawo. Mu Okubikkulirwa ekkumi n’emu, abajulizi babiri bava mu entaana zaabwe mu ssaawa emu nga bwe wabaawo kunyeenya kw’ensi. Okunyeenya kw’ensi kwe tteeka lya Sande, era ekifaananyi kyako kye omusalaba. Noolwekyo mu ssaawa y’etteeka lya Sande walibawo okuzuukira ebiri. Ekyasooka kiraga okuzaalibwa kw’abo 144,000 ekibaawo nga omukazi tannaba kutandika obulumi bw’okuzaala, ekyokubiri kibaawo mu bulumi bwe bw’okuzaala. Omukazi w’Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi n’abiri asooka okuzaala omwana wa bulenzi agenda okufuga amawanga n’omuggo ogw’ekyuma, nga tewali bulumi bw’okuzaala. Awo ku tteeka lya Sande obulumi bwe bw’okuzaala butandika, era n’azaala omwana ow’okubiri. Asooka azaala Eriya, ate oluvannyuma azaala Musa. Etteeka lya Sande ye ssaawa y’okuzuukira kw’abalongo ab’omu Okubikkulirwa omutwe ogw’omusanvu.
Akasindikizo ak’omusanvu bwe kaggulwawo ddala mu kiseera ky’etteeka lya Ssande, wabaawo okusirise mu ggulu okumala ekitundu kya ssaawa.
Naye Katonda yabonabona awamu ne Mwana we. Abamalayika baalaba obubabiro bw’Omulokozi. Baalaba Mukama waabwe nga beetooloddwa ebibinja by’amagye ga Setaani, obw’obuntu bwe ne bwanyigirizibwa entiisa ey’ekyama ey’okusansamya. Mu ggulu waaliwo okusirikirira. Tewali nnanga yakwatibwako. Ssinga abafa babadde basobola okulaba okuwuniikirira kw’eggye ly’Abamalayika, nga mu nnaku ez’okusirika baalaba Kitaawe ng’awulula okutangaala kwe, okwagala kwe, n’ekitiibwa kye okuva ku Mwana we omwagalwa, banditegedde bulungi engeri ekibi gy’ali ekyennyinyisa nnyo mu maaso ge. The Desire of Ages, 693.
Ekitundu ekisooka eky’ddakiika amakumi asatu mu ssaawa ey’ekikankano ky’ensi kiyimirira okuzaalibwa okusooka oba okuzuukibwa kw’abajulizi babiri. Mu kitundu ekyo eky’ddakiika amakumi asatu, abajulizi babiri bateekebwako akabonero. Balina okuteekebwako akabonero nga tekinnatuuka etteeka lya Ssande, kubanga be kibendera ekiyita omwana omulala okuva mu ntaana mu kitundu ekyasigalawo kya ddakiika amakumi asatu. Omwana ow’okubiri asobola kuleetebwa mu bulamu yokka nga alabye abasajja n’abakazi abalina akabonero ka Katonda mu kubonaabona kw’embeera y’etteeka lya Ssande.
Omulimu gw’Omwoyo Omutukuvu kwe okukangavvula ensi ku kyono, ku butuukirivu era n’okusala omusango. Ensi esobola kulabulwa mu ngeri emu yokka: bwe eraba abo abakkiriza amazima batukuziddwa mu mazima, nga bakolera ku misingi egya waggulu egy’obutukuvu, nga balaga mu ngeri eyawaggulu ennyo ennyiriri ey’okubawula pakati w’abakuuma ebiragiro bya Katonda n’abo ababisambirira wansi w’ebigere byabwe. Okutukuzibwa kw’Omwoyo kulaga obuwawule wakati w’abo abalina akabonero ka Katonda n’abo abakuuma olunaku lw’okuwummula olw’obulimba. Bw’ekigezo kinaatuuka, kijja kulabikika bulungi nti akabonero k’ensolo kye ki. Kye kukuuma olunaku lwa Sande. Abo, oluvannyuma okuwulira amazima, abakyalutwala olunaku luno ng’olutukuvu, balina ku bo akasayini k’omusajja w’ekibi, eyalowooza okukyusa ebiseera n’amateeka. Bible Training School, 1 Desemba 1903.
Abaasooka okuzaalibwa b’omukyala be 144,000 abategeerekeka ng’ebibala eby’olubereberye mu kitabo ky’Okubikkulirwa. Bakiikirira akabonero ekisibo ekirala kye kirina okumanya mu kiseera ky’obuzibu n’olutalo olw’etteeka lya Sande. Akabonero ako ke Olunaku lwa Ssabbiiti, abo 144,000 balukuuma mu kiseera we kiba kiremesebwa mu mateeka okukikola. Sister White ayita bendera yaabwe “bendera eyasigalirwako omusaayi eya Omulangira Emanueli.”
Mu kwolesebwa nalaba amagye abiri mu kulwana okw’entiisa. Eggye erimu lyakulembererwa bbendera ezaliko obubonero bw’ensi; ekyookubiri kyakulembererwa bbendera eyaliko omusaayi eya Omulangira Emanuweri. Bbendera emu n’emu zaalekererwa ne ziseetuka mu vvu, nga ekibinja oluvannyuma lw’ekibinja okuva mu ggye lya Mukama kiyunga ku mulabe, era kika oluvannyuma lw’ekika okuva mu bibinja by’eggye ly’omulabe kiwegatta n’abantu ba Katonda abakuuuma amateeka. Malaika ng’ayirira wakati mu ggulu n’ateeka bbendera ya Omulangira Emanuweri mu mikono mingi, nga omuduumizi w’amagye omuzira nnyo n’akaaba n’eddoboozi ddene nti: ‘Mujje muyimirire mu mulongo. Abo abeesigwa ku mateeka ga Katonda n’obujulizi bwa Kristo ka batwale kaakano ebifo byabwe. Muvengemu wakati waabwe, mwewalaneko, temukwatanga ekitali kirongoofu, nange ndibakkiriza, era ndibabeera Kitaawe, nammwe munaabeera batabani bange ne bawala bange. Buli ayagala, ajje mu buyambi bwa Mukama, mu buyambi bwa Mukama okulwaana n’ab’amaanyi.’” Testimonies, volume 8, 41.
Bendera eyanyigiddwa omusaayi ye bendera ekisibo ekirala kya Katonda kye kikugwanira okulaba mu biseera by’obunkenke bw’etteeka lya Ssande. Bendera eyo ye kitangaala ekyeyongera okwaka ekitwalibwa aba 144,000. Bendera eyo erina langi emyufu, kubanga ye bendera eyanyigiddwa omusaayi. Bendera eyo yakolebwamu ekifaananyi mu lutalo lwa Yeriko, bwe Rahab yayaniriza era n’akuuma abasasi, ate n’akkiriza okugondera kwe eri eggye lya Yoswa nga ateeka omuguwa ogumyufu mu eddirisa lye ng’ogulengejja ebweru. Rahab akiikirira abaana ba Katonda ab’obw’okubiri mu biseera by’obunkenke bw’etteeka lya Ssande, abalaba ne bakkiriza akabonero akamyufu, ne bajja mu kugondera eggye lya Yoswa. Omuguwa ogumyufu ogwakozesebwa Rahab gwali akabonero eri eggye lya Yoswa baleme okuzikiriza amaka ga Rahab.
Laaba akiikirira abo abakyasigadde mu Babulooni mu kiseera ky'ekizibu ekikulu eky'etteeka lya Sande, ate eggye lya Yoswa likiikirira abalubereberye b'aba 144,000. Omuguwa ogumyufu kye kabonero ka Ssabbiiti ya Katonda. Omuguwa ogumyufu kyali ekiragiro abasasi kye baawa Laaba, kye yali alina okugoberera singa yali ayagala okufuna obukuumi bwa Katonda.
Laba, bwe tunaayingira mu nsi, onoosiba akagwa kano ak’omumyufu mu ddirisa mwe watusuuliza wansi; era onoleeta kitaawo, ne nnyoko, ne baganda bo, n’ab’omu maka ga kitaawo bonna, mu nnyumba yo. Yoswa 2:8.
Akabonero abakyali mu Babulooni kye balina okulaba kalabirirwa ng’omuguwa omumyufu, ogwo gwe Ssabbiiti, ate era gulaga enjawulo wakati w’abalongo bombi. Omubereberye w’abalongo ye emitwalo kkumi na nnya n’enkumi nnya, kubanga batwala mu mikono gyabwe ekibendera ky’Omulangira Emmanuel ekitampuddwa mu musaayi.
Era alisimba ekibendera eri amawanga, era anaakuŋŋaanya abagobeddwa ba Isirayiri, era anaakuŋŋaanyiza wamu abasaasaanyizibwa ba Yuda okuva mu nsonda ennya z'ensi. Era obuggya bwa Efulayimu buliggwaawo, n'abalabe ba Yuda balitemebwa; Efulayimu tajja kusalira Yuda buggya, era Yuda tajja kunyigiriza Efulayimu. Naye balibuukira ku magiggo g'Abafirisuuti okwolekera e Bugwanjuba; balinyaga wamu ab'e Buvanjuba; balissa omukono gwabwe ku Edomu ne Mowaabu; n'abaana ba Amoni balibagondera. Isaaya 11:12-14.
Omwana wa mapasa omubereberye alina akabonero akamyufu, ke omugwa ogwa langi emmyufu ogulaga nti ye mubereberye. Omubereberye ku mapasa ye Zarah, ate ow’okubiri ye Pharez.
Awo bwe yatuuka ekiseera ky'okuzalira kwe, laba, mu lubuto lwe mwalimu abaana abazaaliranwa babiri. Awo bwe yali ng'azaala, omu n'afulumya omukono gwe; omukugu ow'okuzaalisa n'amukwata n'asiba ku mukono gwe akawuzi akamyufu, ng'agamba nti, Ono ye y'asooka okuvaayo. Awo bwe yaddiza omukono gwe munda, laba, muganda we n'avaayo; n'agamba nti, Oyise otya okumenyawo? Okumenyawo kuno kube ku ggwe; n'olwekyo erinnya lye ne lyitibwa Peresi. Oluvannyuma ne muvaayo muganda we eyalina akawuzi akamyufu ku mukono gwe; ne bamutuuma erinnya Zera. Olubereberye 38:27-30.
Zarah kitegeeza ekitangaala ekirinnya, ate Pharez kitegeeza okumenyamu. Bwe Pharez, omu ku mapasa, alaba ekitangaala ekirinnya eky’akabonero k’oluwuzi olw’omumyufu ku mukono gwa munne ku mapasa, Zarah, “n’amenyamu,” oba n’ava mu Babulooni. Okutegeera kwa Zarah ku kitangaala ekirinnya ky’oluwuzi olw’omumyufu kiraga okugondera kw’omu ku mapasa eyazaalibwa asembayo eri eyazaalibwa asooka.
Balijja okuva ebuvanjuba, ne okuva ebugwanjuba, ne okuva mu mambuka, ne okuva mu maserengeta, ne balituula mu Bwakabaka bwa Katonda. Era laba, waliwo ab’oluvannyuma abajja okubeera abasooka, era waliwo ab’asooka abajja okubeera ab’oluvannyuma. Luka 13:29, 30.
Ebyafaayo eby'ekyama eby'enkuba musanvu biraga obubonero busatu. Obubonero obwasooka n'obwasembayo bulaga okumenyeka kw'essuubi. Ebbanga wakati w'okumenyeka kw'essuubi okwasooka n'obubaka bw'Enduulu y'ettumbi ly'ekiro lye bbanga ery'okulindirira. Okuva ku Enduulu y'ettumbi ly'ekiro, nga kye kabonero eky'okubiri, ebbanga eryo lye bbanga ery'okuteekako akabonero. Ebbanga eryo ery'okuteekako akabonero likoma ku kumenyeka kw'essuubi okwasembayo.
Ebyafaayo ebyakwekebwa eby’enkuba musanvu biraga obubonero busatu obulaga ekkubo. Okuggulwa kw’entana mu kikankano ky’ensi kwe kibonero ekyasooka era ate kye kibonero ekyasemba. Ekiseera wakati w’okuggulwa kw’entana eyasooka n’obubaka bw’Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro kye kiseera ky’okulindirira. Okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro kwe kibonero ekyokubiri; okuva awo, ekiseera kye kiseera ky’okuteekako akabonero. Ekiseera ekyo eky’okuteekako akabonero kiggwa ku kuggulwa kw’entana eyasemba.
Abajulizi bano babiri b’emitendera esatu egy’ebyafaayo eby’ekyama eby’okukuba kw’enkuba omusanvu, bajjulirwa era n’okufa kwa Kristo n’okuzuukira kwe. Okuggulwawo kw’entaana okwasooka kwafaananyizibwa mu kubatizibwa kwa Kristo ng’ayingira mu ntaana ey’amazzi; entaana ey’enkomerero yali omusaalaba. Wakati w’okubatizibwa kwa Kristo n’omusaalaba, Kristo yalangirira obubaka bwe, obwafaananyiza okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro. Yatuukiriza okulangirira okwo mu nnaku 1,260. Nga wayise omusaalaba, ng’ayita mu bayigirizwa be, obubaka bw’okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro bwaddamu okukubirizibwa okumala ennaku 1,260 okutuusa okufa kwa Sitefano.
Abajulizi babiri ab’Okubikkulirwa ekkumi n’emu baweebwa obuyinza okuwa obubaka bw’Okukaaba okwa mu ttumbi ly’ekiro okumala ennaku 1260. Oluvannyuma ne battibwa, ne bateekebwa mu nguudo okumala ennaku 1260, okutuusa lwe baddizibwa obulamu, ne baweebwa obuyinza.
Tujja okwongera okunoonyereza ku mazima gano mu kiwandiiko ekiddako.
Bwe kiba nga tewali kukyuka okw’amazima ddala kw’emmeeme eri Katonda; bwe kiba nga omukka ogw’obulamu ogwa Katonda teguzukusa emmeeme mu bulamu bw’omwoyo; bwe kiba nga abo abagamba nti bali mu mazima tebakulemberwa misingi egivudde mu ggulu, tebazalibwa ku mbeu eteyonooneka, eriramu era erisigalawo emirembe gyonna. Bwe baba tebateeka obwesige bwabwe mu butuukirivu bwa Kristo ng’obukuumi bwabwe bwokka; bwe batafaananyiza enneyisa ye, ne bakolera mu Mwoyo gwe, bali bwereere; tebambadde olugoye lw’obutuukirivu bwe. Ebiseera bingi, abafu balowoozebwa ng’abalamu; kubanga abo abakolerera kye bayita obulokozi nga bagoberera endowooza zaabwe bo, tebalina Katonda akolera mu bo okwagala n’okukola ebyo by’ayagala.
"Ekibinja kino kifaananyizibwa bulungi n'ekiwonvu ky'amagumba amakalu Ezekyeri kye yalaba mu kwolesebwa." Review and Herald, Januwale 17, 1893.