Noolwekyo, mu kunoonya ennimiro era mu kusima okufuna amajjinja ag’omuwendo g’amazima, eby’obugagga ebikwekeddwa birabikawo. Mu butateganya tusanga ebintu eby’omuwendo ebirina okuŋŋanyizibwa ne biterekebwawo. Era okunoonya kuteekeddwa mu maaso. Okutuusa kaakano, ebingi ku by’obugagga ebyazuuliddwa byabadde kumpi n’awaggulu era byafunibwanga mangu. Bwe kunoonya kukolebwa mu ngeri entuufu, buli kawezawo akolebwa okukuuma okutegeera okulongoofu n’omutima omulongoofu. Bwe tukuuma amagezi gaffe nga gaggule era nga bulijjo gunoonyereza mu nnimiro y’okubikkulirwa, tunaazuula ebyaterekeddwa bingi eby’amazima.

Amazima amakadde galibikkulirwa mu ngeri empya, era n’amazima agabadde galemererwa okulabwako mu kunoonya galirabika. Amazima amanene gazikiddwa wansi w’amagezi ag’enkalakalira ag’ensobi, naye gajja kuzuulibwa omunoonya omunyiikivu. Bwe azuula era n’aggulawo eggwanika ly’obugagga ery’amayinja ag’omuwendo ag’amazima, tekiba kubba; kubanga bonna abasiima amayinja gano bayinza okubeera nago, era nabo babeera n’eggwanika ly’obugagga ery’oggulirawo abalala. Omu aguwa abalala obugagga buno tabulwako; kubanga nga abubukebera okusobola okubulaga mu ngeri esikiriza abalala, asangamu obugagga obuppya. . . .

Abayimirira mu maaso g’abantu ng’abayigiriza amazima balina okukola ku nsonga ennene. Tebalina kusasanya kiseera eky’omuwendo nga boogera ku nsonga ez’obwereere. Basomenga Ekigambo, era babuulirenga Ekigambo. Ekigambo kibeerenga mu mikono gyabwe ng’ekitala ekisongole eky’obusale obubiri. Kibeerenga omujulizi ku mazima agaayitawo era kirage ebigenda okuba mu biseera eby’omu maaso.

"Ekitangaala ekyongedde kigenda okwaka ku mazima amanene g'obunnabbi gonna, era ganaalabika mu buggya n'obumasamasa, kubanga omusana ogukaka ennyo ogw'Enjuba ey'Obutuukirivu gugenda okutangaaza byonna." Manuscript Releases, voliyumu 1, 37-40.

Nzikiriza nti kati mmaze okuteekawo ebifaananyi eby’obunnabbi ebimala mu makala ge nnawandiika edda, okusobozesa okubeera n’ekifo ekirungi eky’okwesigamira nga tutandika okuyita mu Ekitabo ky’Okubikkulirwa. Bw’oba osomera ku mutimbagano, nsuubira omanya nti amakala gano gategekeddwa mu nteekateeka y’ennaku ze gaawandiikibwa. Ntegeera nti waliwo abagoberera amakala gano abamanyiridde ebisinga ku bye nsasanya, era mbasabira okunsonyiwa olw’okuddamu okungi. Nnabadde ngeragezaako okuwa obujulizi obumala obuva mu Byawandiikibwa ku mazima ge tukolako, okulaba ng’oyo yenna ali mupya ku misingi Future for America gy’ekozesa asobola okutegeera era n’abeera nga akyeyingiza mu nsonga, newaakubadde ng’atannamanyirirwa bulungi ebirowoozo bino nga bangi ku ffe bwe tumaze okubyetegera.

Waliwo amazima ag’amaanyi nnyo agagguddwawo mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, nga okutuusa mu biseera bya kumpi bino nnali ssi nnategeera. Nandyinza kubeera nga ngateeka amazima ago ku lwatu nga tangezako kusooka okuzimba ensonga entandikirwako ey’okuwagira okw’obunnabbi nga sinnagagabana, naye amazima gano mapya nnyo era ag’obuzito, kyenvudde siri mwetegefu kugagabana nga tewali musingi gwe ndigateekako; amazima ago ge nzikiririzaamu nti galagibwa ng’okuggulwawo kw’Okubikkulirwa ekibaawo nga ekiseera ky’ekisa kinaatera okuggalwa.

Era n’aŋŋamba nti, Tobikkira bigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino; kubanga ekiseera kiri kumpi. Atali mutuukirivu, asigale ng’atali mutuukirivu; n’oyo atali mulongoofu, asigale ng’atali mulongoofu; n’oyo omutuukirivu, asigale ng’omutuukirivu; n’oyo omutukuvu, asigale ng’omutukuvu. Okubikkulirwa 22:10, 11.

Yesu yateekaawo ensonga ekwata ku kuyigiriza amazima, gye nzikiriza nti ekolera wano. Ensonga eno esangibwa mu kumanya omulimu gw’Omwoyo Omutukuvu.

Era bw’anaajja, alikangavvula ensi olw’ekibi, n’olw’obutuukirivu, n’olw’omusango: Olw’ekibi, kubanga tebakkiriza mu nze; Olw’obutuukirivu, kubanga ngenda eri Kitange, era temundaba nate; Olw’omusango, kubanga omulangira w’ensi eno asaliddwa omusango. Nnina ebintu bingi bye mbagamba, naye kaakano temusobola kubyettikka. Naye bw’anaajja oyo, Omwoyo ogw’amazima, alibaluŋŋamya mu mazima gonna: kubanga taayogera ku bwe; naye byonna by’anaawulira, ebyo by’anaayogera: era alibalaga ebigenda okujja. Andigulumiza: kubanga anaatwala ku byange, era abibalage gye muli. Yokaana 16:8-16.

Bwe Kristo yayogera nti, ‘Nkyali na bingi bye njagala okubagamba, naye kaakano temuyinza kubyetikka,’ kino kinyweza okukkiriza kwange nti kati waliwo bingi eby’okugabana, naye kirina okusooka kubeerawo entandikwa ey’amagezi gye tuyinza okuzimbirako ebyo eby’amazima. Nga bwe kiri, ebyawandiikibwa ebyasooka birambulula obubaka bw’abamalayika abasatu nga bulagiddwa Omwoyo Omutukuvu ng’enenya ‘ensi ku kibi, ku butuukirivu, ne ku musango.’ Obubaka obusatu obwo bwe bubaka bw’okulabula okw’enkomerero, kale omutundu guno ogulaga omulimu gw’Omwoyo Omutukuvu guli obujulizi obw’amaanyi, kubanga gulaga nti obubaka buno butegeerwa mpola mpola, era butegeerwa bokka abalina amafuta g’Omwoyo Omutukuvu. Yokaana, mu kitabo ky’Okubikkulirwa, ayimiriza ddala amazima ago bw’alambulula nti ku nkomerero y’ensi ye Omudiventisiti w’Olunaku Olw’omusanvu asinza ku Ssabbiiti.

Nali mu Mwoyo ku lunaku lwa Mukama, ne mpulira ennyuma wange eddoboozi eddene, ng'ery'ekkondeere. Okubikkulirwa 1:10.

Abadiventisiti ab’Olunaku olw’omusanvu mu nkomerero y’ensi, abalitegeera obubaka obuggyiddwaako emisiba mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, bajjakukitegeera kubanga bali “mu Mwoyo.” Mu nteekateeka y’olugero lwe twagambibwa nti “lulaga ebyo bye bayitamu abantu ba Abadiventisiti,” Yokaana afaananibwa n’omuwala ow’amagezi, kubanga alina amafuta g’Omwoyo. Akiikirira abawala ab’amagezi mu nkomerero y’ensi, abawulira eddoboozi eddene “emabega” wabwe. “Eddoboozi eriva emabega” lye Alufa ne Omega, nga bwe kimanyiddwa mu lunnyo oluddako ddala, era ddoboozi eryo limulagira okuddayo mu makubo ag’edda n’atambuliramu.

Bw’ati bw’ayogera Mukama: Muyimirire mu makubo, mulabe, mwebuuze ku makubo ag’edda, w’ali ekkubo erirungi; mugendemu, era munaasanga okuwummula eri emyoyo gyammwe. Naye bo ne bagamba nti, Tetugendamu. Yeremiya 6:16.

‘Okuwummula’ Yeremiya ky’ayogerako kwe kuyirwa kw’Omwoyo Omutukuvu mu nkuba ey’oluvannyuma. Mu lunyiriri oluddako Yeremiya awa eky’okulabirako ekirala ku bawala abasirusiru abagaana okuddayo ku misingi gy’Obwadiventisi (amakubo ag’edda) ne batambuliramu.

Era ne mbassaako abakuumi, nga mbagamba nti, Muwulirize eddoboozi ly’ekkondeere. Naye bo ne bagamba nti, Tetugenda kuwuliriza. Yeremiya 6:17.

Bwe Yokaana awulira eddoboozi eriri emabega we nga limulagirira okudda ku makubo agakadde oba ku nsiinziro z’Obwadiventisiti, eddoboozi ly’awulira liri ng’ekkondeere. Eddoboozi eryo liweerezebwa okuyitira mu ‘balinzi’ Katonda be yateeka okulabirira Obwadiventisiti. Kitaffe Miller ye yali omukuumi eyafuuyira ekkondeere ery’okulabula ku ntandikwa y’Obwadiventisiti, mu kiseera ky’okulangirirwa kw’obubaka bw’omumalaika asooka obw’ategeeza okuggulibwa kw’omusango. Naye Yokaana mu butongole akiikirira abo abalangirira obubaka bw’omumalaika ow’okusatu obw’ategeeza okuggala kw’omusango. Akiikirira abo abadda ku nsiinziro Katonda ze yazimba okuyitira mu mulimu gwa Miller.

Tumaze okulaga emirundi mingi mu myaka egiyise (era kisangibwa ku bibao bya Habakkuku) nti obubaka bwa malayika asooka, “Mutyanga Katonda,” bwe kugobera omusango olw’ekibi, era nti obubaka bwa malayika ow’okubiri we walabisibwa obutuukirivu, ate ow’okusatu alambuula okusala omusango. Bino bye emitendera esatu egy’abamalayika abasatu era n’emitendera esatu egy’omulimu gwa Mwoyo Mutukuvu. Emitendera egyo esatu gikiikirirwa ennukuta esatu eza Olwebbulaniya ezikola ekigambo eky’Olwebbulaniya ekivvunulwa nti “amazima.” Mu kitundu kya Yokaana 16, Yesu ayogera ku mulimu gwa Mwoyo Mutukuvu ogukulembera abantu ba Katonda mu “mazima gonna,” era n’abalaga “ebirijja.” Naye Yesu agamba nti alina “ebintu bingi bye njagala okubagamba, naye temuyinza kaakano kubitikkira.”

Nsuubira nti otegeereddeemu akamu ku bukulu bw’ekigambo ky’Olwebbulaniya ekyahinduliddwa ng’ "amazima." Kubanga kaakano tutandise okukozesa akabonero ako mu kunoonyereza kwaffe. Mu nnyiriri ssatu ezisooka ez’Okubikkulirwa essuula 1, enkola ey’okutambuza obubaka wakati wa Katonda n’omuntu erambulibwa. Era kirambuliddwa okuva ku ntandikwa, nga tekinnaba kulagibwa mu Okubikkulirwa obutonde obusatu bw’Obwakatonda. Kifuna omujulizi ow’okubiri mu nnyiriri ez’ennkomerero ez’Okubikkulirwa, era bwe kityo, nga tusinziira ku kukozesa "olunyiriri ku lunyiriri," kireeta omusana omusinga.

Ate bwe tuggattako Olubereberye 1:1-2:3, tusanga obujulizi obw’okusatu era n’olunyiriri olw’obunnabbi olulala oluteekebwa ku nnyiriri ebbiri ezasooka mu ntandikwa n’enkomerero y’Okubikkulirwa.

Awo ne twongerako essuubizo ery’enkomerero mu Endagaano Enkadde eriraga nti Eriya alijja, era ne tubeera n’ennyiriri ennya ez’obunnabbi.

Awo ne tuyongerako essuula esooka ery’Endagaano Empya, ne tuba n’elayini ttaano ez’okukungaanya obubaka obusukkulumye obusangibwa mu Bayibuli, nga tuteeka mu nkola ensonga ya Alufa ne Omega ku layini zonna. Bwe tunaaba tumaliriza elayini ttaano ze twamaze okuzuula, nga tuteeka ensonga eyo mu buli kimu ku layini ezo, tusaanidde okusuubira okulaba enkomerero ya Matayo n’enkomerero ya Yokaana nga biwa obujulizi ku bubaka bumu, nga layini zonna ttaano ez’obunnabbi ez’‘esooka n’ey’oluvannyuma’ ze tukebera nazo bwe ziwa obujulizi ku bubaka bumu.

Obubaka obubikkulibwa busimbibwa mu kitabo ky’Okubikkulirwa, era kityo kiba eky’okusinziirwako ku layini endala, nga kigenderanira ne Ssista White atutegeeza nti “ebitabo byonna bya Bayibuli bisisinkana era bimalira mu Okubikkulirwa.” Obubaka bw’enyiriri essatu ezisooka ez’ekitabo ky’Okubikkulirwa bulambulula enkola Katonda gy’akozesa okutuusa Ekigambo kye eri Yokaana okukiwandiika n’okukisindikira amakanisa. Ekitabo ekisooka eky’Endagaano Empya, nga bwe kyategeezeddwa dda, kyanjula olulyo lwa Yesu Kristo era kitandika n’ensonga ey’okutegeeza nnyo.

Ekitabo ky'obuzaalo bwa Yesu Kristo, Omwana wa Dawudi, Omwana wa Ibulayimu. Matayo 1:1.

Yesu yamaliriza okwogeragana okutereevu n’Abayudaaya abawakana, ng’abasirisizza n’ensonga ya ‘Omwana wa Dawudi,’ ensonga gye Abayudaaya bandiyinzizza kugitegeera bokka singa baali bategeera ensonga enkulu ey’Obuwandiike Obutukuvu ey’Entandikwa n’Enkomerero. Tebategeera, era n’Abadiventisi abasinga tebategeera. Omuntu yenna ayagala okuwakanira ensonga ey’okuddamu kw’ebyafaayo alaga nti tattegeera nti Isirayiri ey’edda kye kifaananyi kya Isirayiri ey’omu biro bino; era obutayagala kw’okukkiriza ensonga eyo kwe kwo kennyini obutayagala okwaliwo ku nkomerero ya Isirayiri ey’edda okutegeera ensonga yennyini. Yesu yalaga ensonga eyo mu kibuuza kye eky’enkomerero eri Abayudaaya ng’abalabiriza ku kibuuza ekikweka amagezi: Mukama wa Dawudi ayinzika atya okuba era Omwana wa Dawudi?

Yokaana essuula esooka kiraga nti ku ntandikwa Ekigambo kyali ne Katonda, era Ekigambo kye Katonda, era Ekigambo kyatonda ebintu byonna. Kino kituukagana n’ebigambo ebirala bye twogerako. Era bwe tutunuulira ebigambo eby’enkomerero mu Njiri ya Yokaana, tulaba Peetero, oluvannyuma lw’okuwulira Yesu ng’annyonyola engeri gy’anaafamu okufa, ng’abuuza Yesu ekinaabaawo ku mutume Yokaana.

Peetero bwe yamulaba, n’agamba Yesu nti, Mukama, n’oyo kiki ekimutuukako? Yesu n’amugamba nti, Bwe mba nga njagala abeereyo okutuusa lwe ndijja, kikwata ki gy’oli? Ggwe nkundde. Awo ekigambo ekyo ne kisasaana mu b’ooluganda nti omuyigirizwa oyo tajja kufa; naye Yesu teyagamba nti, Tajja kufa; wabula nti, Bwe mba nga njagala abeereyo okutuusa lwe ndijja, kikwata ki gy’oli? Ono ye muyigirizwa ayajulira ebintu bino, era n’abiwandiika; era tumanyi nti obujulizi bwe butuufu. Era waliwo n’ebintu bingi nnyo ebirala Yesu bye yakola; bwe byandikibwe buli kimu, ndowooza nti n’ensi yennyini teyandisobode kukwata ebitabo ebyandikibwe. Amina. Yokaana 21:21-25.

Peetero yayagala okumanya engeri Yokaana gy’anaafayo, oba nga ddala Yokaana anafayo. Eriddamu liddwamu emirundi ebiri mu kyawandiikibwa kino: Yesu yalikyogera, era ne Yokaana n’alyogera nate nti, “Bwe mba nga njagala oyo [Yokaana] asigale okutuusa lwe nzija, kikukwatako ki ggwe?” Yokaana yabeerawo okutuusa Yesu lwe yajja omulundi ogw’okubiri.

Osoobola kulaba oba okuwulira "mazima" ago bwokka singa okkiriza mu kuddamu kw’ebyafaayo, era n’okkiriza nti ebyafaayo ebigenda okuddamu bikolebwa ku nkomerero y’ensi. Enkomerero y’ensi ye gye Yokaana yali bwe yawandiika ekitabo ky’Okubikkulirwa. Ekitabo eky’oluvannyuma mu njiri ya Yokaana kikwatagana n’emirongo emirala egy’entandikwa n’enkomerero kubanga kiteeka Yokaana mu byafaayo by’ebintu ebireetera okutuuka ku kudda okw’okubiri, mwe, ng’akiikirira abo ababuulira obubaka bw’okulabula okw’enkomerero, asindika obubaka obwo eri amakanisa.

Mu nnaku z’Abakristaayo abaasooka, Kristo yajja omulundi ogw’okubiri. Okujja kwe okwasooka kwali e Beseleemu, lwe yajja nga omuwere. Okujja kwe okwa kabiri kwali ku kizinga kya Patimo, lwe yeeyoleka mu kitiibwa eri Yokaana eyafuna Obubikkulirwa, eyagwa mu bigere bye ng’afu bwe yamulaba. Naye Kristo n’amunyweza okusobola okugumikiriza okulaba ekyo, era n’alyoka amuwa obubaka bw’awandiikira amakanisa ga Asiya, amannya gaago nga gannyonnyola ebiranga bya buli kkanisa.

Omusana Kristo gwe yabikkulira omuweereza we nnabbi, gwaffe. Mu Kubikkulirwa kwe waliwo obubaka bw’abamalayika basatu, era n’ennyonnyola y’omulayika eyali agenda okuserengeta okuva mu ggulu n’amaanyi amanene, ng’amanyisa ensi n’ekitiibwa kye. Muli mulimu okulabula ku bubi obujja okubaawo mu nnaku ez’enkomerero, ne ku kabonero k’ensolo. Tetuliteekwa kusoma n’okutegeera bubaka buno bwokka, wabula okululangirira eri ensi yonna mu ddoboozi eritabuusabuusa. Bwe tunaawanjula ebyo ebyabikkulirwa Yokaana, tunaasobola okuzuukusa abantu. Manuscript Releases, volume 19, 41.

Ku nkomerero y’Enjiri ya Yokaana kulaga enkola y’okutambuza obubaka nga bwe kibonebwa mu nnyiriri essatu ezasooka ez’Okubikkulirwa, ng’eteeka Yokaana mu kifo ky’obunnabbi mu byafaayo by’Okudda kwa Yesu okw’okubiri. Bwe kityo, kikozesa ‘Okudda kwa Yesu okw’okubiri okwasooka’ (e Patimo) okulaga ‘Okudda kwe okw’okubiri okw’enkomerero.’ Ekyo kyekwatagana bulungi n’ensonga endala z’etulowoozako, kubanga kiraga Yokaana ku nkomerero y’ensi, e Patimo gy’afunira Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo. Ate ku nkomerero y’ekitabo kya Matayo kitya?

Awo abayigirizwa ekkumi n’omu ne bagenda e Ggaliraaya, ku lusozi lwe Yesu yabalagirira. Era bwe baamulaba ne bamusinza; naye abamu ne babuusabuusa. Yesu n’ajja n’abagamba nti, Obuyinza bwonna gimpeddwa mu ggulu ne ku nsi. Kale mugende, muyigirize amawanga gonna, mubabatize mu linnya lya Kitaffe, n’Omwana, n’Omwoyo Omutukuvu; mubayigirize okukuuma byonna bye nabalagira: era, laba, ndi nammwe bulijjo okutuusa ku nkomerero y’ensi. Amiina. Matayo 28:16-20.

Mu kyawandiiko kino amaanyi gonna gaweebwa Yesu, era nga ddala ago ge maanyi ge ag’okutonda. Oluvannyuma n’awa ekiragiro okubatiza mu linnya lya Kitaffe, Omwana era n’Omwoyo Omutukuvu eyagolokoka ku mazzi mu Olubereberye omutwe ogusooka, n’emyoyo musanvu egiri mu maaso g’entebe ya Katonda. Ekyawandiiko kino kiraga nti Abakristaayo balina okutegeera Abatatu ab’omu ggulu ng’abantu basatu ab’enjawulo. Enkomerero ya Matayo eyongerako ku bigambo, nga n’ebirala mukaaga bwe bikola.

Kristo yafuula okubatizibwa akabonero ak’okuyingira mu bwakabaka bwe obw’omwoyo. Yafuula kino ekiragiro ekiteekwa okugonderwa buli ayagala okumanyibwa ng’ali wansi w’obuyinza bwa Kitaffe, Omwana, ne Mwoyo Omutukuvu. Ng’omuntu tannafuna ekifo mu ekkanisa, nga tannayita ku lulyango lw’obwakabaka bwa Katonda obw’omwoyo, alina okuteekebwako akabonero k’erinnya erya Katonda, ‘Mukama obutuukirivu bwaffe.’ Yeremiya 23:6.

Okubatizibwa kwe kusalawo mu ngeri ey’amaanyi era ey’obukakafu okwegaana eby’ensi. Abo abatizibwa mu linnya lya Kitaffe, lya Mwana, ne lya Mwoyo Omutukuvu, nga bwe bayingira ddala mu bulamu bwabwe obw’Ekikristaayo, balangirira mu lwatu nti bava mu buweereza bwa Setaani, era bafuuse ab’eka y’obwakabaka, abaana ba Kabaka ow’eggulu. Bagondedde ekiragiro nti, ‘Muve wakati mu bo, mwewulengane, ... era temukwatanga ku kintu ekitali kirongoofu.’ Era mu bo kituukiriddwamu okusuubiza nti, ‘Nja kubaaniriza, era ndiba Kitaawe gyemuli, nammwe munaabanga batabani bange ne bawala bange,’ bw’ayogera Mukama Ayinza Byonna. 2 Abakkolinso 6:17, 18.

Abakristaayo bwe bagondera omukolo ogw'ekitiibwa ogw'obatizo, Ye awandiika obweyamo bwe balayira okubeera beesigwa gy'ali. Obweyamo buno bwe kirayiro ky'obwesigwa bwabwe. Babatizibwa mu linnya lya Kitaffe, ne Mwana, ne Mwoyo Omutukuvu. Bwe batyo bagattibwa n'obuyinza busatu obukulu obw'eggulu. Beewera okugaana ensi n'okukuuma amateeka g'obwakabaka bwa Katonda. Okuviira awo balina okutambulira mu buggya bw'obulamu. Tebaakiri kugoberera ennono z'abantu. Tebaakiri kugoberera enkola ez'obutali bwenkanya. Balina okugondera ebiragiro by'obwakabaka bw'eggulu. Balina okunoonya ekitiibwa kya Katonda. Bwe banaabeera beesigwa ku bweyamo bwabwe, banaweebwa ekisa n'obuyinza ebibasobozesa okutuukiriza obutuukirivu bwonna. "Naye bonna abaamwaniriza, yabawa obuyinza okufuuka abaana ba Katonda, era abo abakkiriza erinnya lye." Evangelism, 307.

Yesu alaga enkomerero okuva ku ntandikwa mu Kigambo kye, kubanga ye Kigambo, era ye Alufa ne Omega.

Okuleeta wamu zino "layini" musanvu kuzimba ekifaananyi ekirambulukufu ennyo eky'enkola y'okwogeragana wakati wa Katonda n'omuntu, nga kwongerako n'amazima amalala mangi ag'amaanyi era ag'omugaso agateekeddwawo era agakakasibwa abajulizi b'e "layini" endala. "Layini" musanvu z'obunnabbi ezitegeeza Alpha ne Omega. Naye ekitabo kya Malachi kitya?

Ekitabo kya Malaki kirimu okunenya okukambwe eri abakabona abatalina bwesigwa mu Adiventisimu. Kisooka kulambulula ebika bibiri by’abasinza mu Adiventisimu ku nkomerero y’ensi.

Omugugu gw’ekigambo kya Mukama eri Isirayiri okuyitira mu Malaki. Mbakwagadde, bw’ayogera Mukama. Naye mmwe mugamba nti, otwagadde mu ngeri ki? Si Esawu muganda wa Yakobo? bw’ayogera Mukama: naye Yakobo namwagala. Malaki 1:1, 2.

Malaki atwongera okututegeeza nti ebika bibiri by’abasinza ku nkomerero y’ensi bye bika bibiri by’abakabona.

Kale kaakano, mmwe bakabona, ekiragiro kino kye kyammwe. Bwe mutaawulira, era bwe mutateeka mu mitima gyammwe okuwa ekitiibwa erinnya lyange, bw’ayogera Mukama w’eggye, ndibatumyako ekikolimo, era ndikolimira emikisa gyammwe; weewaawo, nabikolimira dda, kubanga temukiteeka mu mitima. Malaki 2:1, 2.

Entandikwa y’ekitabo kya Malaki efaananyiriza obubaka bwa Laodikiya ne Firaderifiya nga buyitirira emitundu ebiri gy’abasaserodooti. Abasaserodooti balagirwa ‘okuwulira.’ Yokaana akiikirira abasaserodooti abawulira, era omusaserodooti akiikirira abantu ba Katonda abaalondebwa mu ndagaano ye. Bamaze okukolimirwa, era balikolimirwa nate singa te ‘bawulira’ era ‘tebakiteeka mu mutima’ oba ‘tebagenda kukiteeka mu mutima.’

Era mmwe, ng’amayinja amalamu, mukuzimbibwa mube ennyumba ey’Omwoyo, obwannabbona obutukuvu, mulyoke muwaayo ebiweebwayo eby’Omwoyo, ebikkirizibwa eri Katonda mu Yesu Kristo. Ky’ensonga lwaki kiri mu Byawandiikibwa nti, Laba, ntadde mu Sayuuni ejjinja ery’ensonda ery’omutwe, erirondeddwa, er’omuwendo; era buli amukkiririzaamu taliswazibwa. Kale mmwe abakiriza, ye wa muwendo; naye eri abatagonda, ejjinja abazimbi lye baagaana, lyennyini lyafuuka omutwe gw’ensonda, era ejjinja ery’okwesittalirako, n’olwazi olw’okugwamu; abo abeesittala ku Kigambo, kubanga batagonda; era ku kino kye baalagirwa. Naye mmwe muli ekika ekyalondeddwa, obwannabbona obwa kabaka, eggwanga ettukuvu, abantu ab’ey’obwannannyini; mulyoke mwatulire ettendo lya oyo eyabayita okuva mu kizikiza okubayingiza mu musana gwe ogw’ebyewuunyo; Mu biseera eby’edda mwali si bantu, naye kaakano muli abantu ba Katonda; mwali mutaafunye kisa, naye kaakano mufunye kisa. 1 Peetero 2:5-10.

Bakabona be bantu ba Katonda abalonde, abayesebwa ku “ejjinja ery’ensonda” ery’omusingi gwa yeekaalu. Ejjinja ery’ensonda lye baterezesaako amayinja amalala gonna g’omusingi, era kye kijjinja ekitikkira obuzito bwa yeekaalu yonna. Ejjinja ery’ensonda erya Miller lyaali “emirundi musanvu” egya mu Leviitiko 26. Ejjinja ery’ensonda, oba ejjinja abazimbi lye baagaana, kye kyafaayo ekituufu eky’okuzimbibwa kwa yeekaalu, era kino kyategeezebwa bulambulukufu nnyo mu byawandiikibwa by’Omwoyo ogw’Obunnabbi. Ekimu ku kijjinja ekyasooka ekyagaanyizibwa kye kino: oluvannyuma lw’okugaanyizibwa, baakiteeka ku bbali; era okuva olwo abazimbi b’yeekaalu baalibeeranga bakubira amagulu ku kijjinja ky’ensonda, ekyaali kiteekeddwa ku bbali mu kifo ky’emirimu gyabwe. Kyali kijjinja eky’okukubwamu amagulu.

Mu Malaki, Katonda ategeeza bakabona ababi, abamanyiddwa nga abawala ab'obuziru ab'e Laodikiya, nti agenda okubakolimira era dda yabakolimye. Abakolimira kubanga tebajja 'kuwulira' wadde 'okutwala' obubaka bwa Eriya ku mitima gyabwe. Obubaka bwa Eriya bukyusa emitima gy'abajjajja eri abaana, n'emitima gy'abaana eri bajjajja baabwe. Okukyusibwa kw'emitima gyabwe kulaga okuwulira obubaka bwa Eriya obw'abajjajja n'abaana, era obwo bwe nsonga y'ebisooka n'ebisembayo. Tekimala kuwulira obubaka bw'ebisooka n'ebisembayo; kiteekwa okutwalibwa ku mutima. Okukkiriza obubaka bwa Eriya kitegeeza okukitwala ku mutima. Kabona bw'atajja kuwulira ensonga eyo, anakolimirwa.

Beetwalira ekikolimo ku bo bennyini bwe baatandika mu 1863 omutendera gw’okugaana amazima ag’omusingi agasooka ddala ge Miller yagazuula, era okuva olwo tebakoze kirala wabula okwongera ku kugaanira okwo okutuusa leero. Naye newaakubadde ekikolimo ekitambulira mu maaso kyatandika mu 1863 (kubanga dda balikolimiddwa), ekikolimo ekigenda okujja kituukirira nga bawalulibwa mu kamwa ka Mukama mu kiseera ky’etteeka erya Sande. Entandikwa ya Malaki eraga enkomerero, kubanga enkomerero elaga okulabula okwasembayo okuweebwa bakabona ab’amagezi n’abasirusiru. Abamagezi n’abasirusiru mu Malaki bakiikirizibwa nga Esawo ne Yakobo. Omuganda omukulu akiikiriza endagaano okuyitira mu busika bw’omubereberye, ng’agerageranyizibwa ne muganda omuto. Omukulu ye asooka, omuto ye asembayo.

Mu Malaki, bombi Esawu ne Yakobo bali Abadiventista ab’e Lawodokiya, naye eyasembayo oluvannyuma yawulira “eddoboozi” lya Mukama, yenenya era erinnya lye ne likyusibwa ne liyitibwa Isirayiri. Omukulu, ow’olubereberye, teyawulira. Yakobo yawulira eddoboozi lya Mukama ekiro lye yaloota n’alaba bamalayika nga balinnya ne bakkira ku ngazi eyayimiriranga Kristo. Yakobo ayimirira Abadiventista ab’e Lawodokiya ku nkomerero y’ensi, abakyusibwa okuva mu Lawodokiya ne bafuuka ab’e Firadefiya bwe bibatuukako ebyo ebirimu mu bigambo ebisatu ebisooka mu ssuula eyasooka ey’Okubikkulirwa, nga bwe kyategeezebwa Yokaana ne mu kirooto kya Yakobo eky’engazi nga bamalayika balinnya ne bakkira. Obwo obumanyirivu bulaga entandikwa y’okukyukirwa kwa Yakobo okufuuka Isirayiri, ow’e Firadefiya. Okukoma kw’ebyafaayo by’okukyukibwa kwa Yakobo kwe lwe yalwana ne Kristo e Peniyeri. N’olwekyo ebyafaayo eby’obusikirize bw’omubereberye bwa Yakobo bitandika mu bigambo ebisatu ebisooka eby’omu ssuula esooka ey’Okubikkulirwa nga okubikkululwa kw’obubaka bw’okulabula okw’enkomerero kuliwo, era ne biggwa mu kiseera ky’ebibonerezo omusanvu eby’enkomerero, mu kiseera ky’okubonaabona.

Ebitundu bina by’entandikwa n’ebikkomerero, “olunyiriri ku lunyiriri”, biwa obujulizi ku bubaka bw’Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo. Ekibuuzo kiri nti bakabona abasirusiru banaawulira oba tebaanaawulira.

Omukisa eri oyo asoma, n’abo abawulira ebigambo eby’obunnabbi buno, era ne bakwata ku biri mu byo ebyawandiikiddwa; kubanga ekiseera kiri kumpi. Okubikkulirwa 1:3.

Abakabona ab'amagezi abawulira kye Omwoyo agamba eri amakkanisa, bawulira obubaka bwa Eriya. Miller yali Eriya, era abamu baawulira, naye abalala baagaana okuwulira.

Enkumi za abantu zaatwalibwa okukkiriza amazima agabuulibwa William Miller, era abaddu ba Katonda ne bazuukizibwa mu mwoyo n’amaanyi ga Eriya okulangirira obubaka. Nga Yokaana, omubanjirizi wa Yesu, abo abaabuulira obubaka buno obw’obunywevu ne bawulira nga basaanidde okuteeka ensala ku mizi gy’omuti, ne bayita abantu okuzaala ebibala ebikwatagana n’okwenenya. Obujulirwa bwabwe bwali bwa kuleetera okuzuukuka era okukosa amakanisa mu maanyi, ne bubikkula obw’obuntu bwazo obutuufu. Era bwe wali wawuulirwa okulabula okunywevu okw’okudduka okuva mu busungu obugenda okujja, abangi abaali bagattiddwa n’amakanisa ne bakkiriza obubaka obuwonya; ne balaba okuddayo emabega kwabwe, era ne beekaabira n’amaziga ag’okwenenya ag’amaanyi n’ennaku ennyo ey’omu mmeme, ne beetoowaza mu maaso ga Katonda. Era Omwoyo wa Katonda bwe yatuula ku bo, ne bayamba okulangirira nti, ‘Mutye Katonda, mumuwe ekitiibwa; kubanga essaawa y’okusala kwe omusango etuuse.’ Early Writings, 233.

Miller yafaananyizibwa bombi Eriya ne Yokaana Omubatiza, kubanga Yokaana Omubatiza yateekateeka ekkubo ery’okujja kwa Kristo okwasooka, ate ne Miller yateekateeka ekkubo Kristo okuyingira mu Kifo Ekitukuvu Ennyo eky’Weema Entukuvu ey’omu ggulu nga 22 Okitobba 1844. Malaki alambulula mu butereevu omulimu gwa Yokaana n’ogwa Miller.

Laba, ndituma omubaka wange, era alitegeka ekkubo mu maaso gange; era Mukama gwe munoonya alijja mangu mu yeekaalu ye, ye omubaka w'endagaano gwe musanyukira; laba, ajja, bw'ayogera Mukama ow'eggye. Naye ani ayinza okugumira olunaku lw'okujja kwe? era ani anayinza okuyimirira bw'alirabika? Kubanga ali ng'omuliro gw'omusanyusi, era nga sabbuuni y'abanaaba ebyambalo. Era alituula ng'omusanyusi era omutukuzi w'efeeza; anaatukuza batabani ba Lewi, era abalongoosa ng'azaabu n'efeeza, balyoke bawayo eri Mukama ekiweebwayo mu bwenkanya. Awo ekiweebwayo kya Yuda ne Yerusaalemi kinaasiimibwa eri Mukama, ng'omu nnaku ez'edda ne mu myaka egyasooka. Era ndijja okubeetera okusalira omusango; era ndiba omujulizi amangu eri abalogo, n'eri abakola obwenzi, n'eri abalayirira obulimba, n'eri abo abanyigirizza omupangisa mu mpeera ze, n'eri nnamwandu n'abaana abatalina kitaawe, n'eri abo abagaana omunnaggwanga eddembe lye, era abatantya nze, bw'ayogera Mukama ow'eggye. Kubanga nze Mukama, saakyuka; kyenvudde mmwe batabani ba Yakobo temuzikiriziddwa. Malaki 3:1-6.

Nga 'omukuumi' mu byafaayo bye, omulimu gwa Miller gwayimirira ng'okuzuukiza emisingi gy'eyekalu. Omulimu gwe ogw'entandikwa gulina okulaga omulimu oguyimirira ng'okumaliriza okuzimba eyekalu. Omulimu ogw'enkomerero ogwo gwetaaga omukuumi omulala awa ekkondeere eddoboozi erirambulukufu. Miller n'obubaka bwa malayika eyasooka baalangirira okuggulwawo kw'okusalirwa omusango, era omukuumi gwe Miller afaananyiza mu nkomerero w'ekibiina ky'Abadiventisiti anaalangirira okuggalwawo kw'okusalirwa omusango.

Mu kitabo kya Malaki Mukama asuubiza okuleta okusala omusango ‘eri abafumu, n’eri abenza, n’eri abalayirira obulimba, n’eri abo abanyigiriza omupangisa mu musaala gwe, nnamwandu, n’omulekwa, era abakyusa omunnaggwanga ku ddembe lye, ne batantya nze.’ Abo abalagiddwa wano be abo abatantya ‘Mukama ow’eggye.’ William Miller ye mubaka wa malayika asooka ayita abantu ‘batye Katonda.’ Okugaana emisingi kwe kugaana entiisa ya Katonda.

Kubanga, laba, olunaku lujja olunaaka ng’ettanula; n’ab’okuyeekuzza bonna, weewaawo, n’abo bonna abakola obubi, baliba ng’akasubi akakalidde; era olunaku olwo olujja lunaabakumya ddala, bw’ayogera Mukama w’eggye, ne lubaleka nga tebalina muzi newankubadde ettabi. Naye mmwe abatya erinnya lyange, Enjuba ey’obutuukirivu ejja kubyuka n’okuwonya mu biwaawaatiro bye; era munafuluma ne mukula ng’ennyana ez’omu kisibo. Era mulinyirira ababi; kubanga banaabanga envuumu wansi w’ebigere byammwe ku lunaku lwe ndikola kino, bw’ayogera Mukama w’eggye. Mujjukire etteeka lya Musa omuddu wange, bye namulagira e Kolebu eri Isirayiri yonna, wamu n’ebiragiro n’ebiramuzi. Laba, nnaabatumira Eriya nnabbi nga tekunnajja olunaku olukulu era olutya olwa Mukama; era ajja okukyusa emitima gy’abataata eri abaana, n’emitima gy’abaana eri bataata baabwe, alyoke obutajja nkube ensi n’ekikolimo. Malaki 4:1-6.

  • Entandikwa ya Baibuli (Olubereberye) n’enkomerero ya Baibuli (Okubikkulirwa).

  • Entandikwa y’Endagaano Enkadde (Olubereberye) n’enkomerero y’Endagaano Enkadde (Malaki).

  • Entandikwa y'Endagaano Empya (Matayo) n'ekkomerero y'Endagaano Empya (nate Okubikkulirwa).

  • Entandikwa y'obujulirwa bwa Yokaana (Enjiri ya Yokaana) n'enkomerero y'obujulirwa bwa Yokaana (ate Okubikkulirwa).

  • Entandikwa ya Malaki n’enkomerero ya Malaki.

  • Entandikwa y'Enjiri ya Matayo n'enkomerero y'Enjiri ya Matayo.

  • Entandikwa y’Enjiri ya Yokaana n’enkomerero y’Enjiri ya Yokaana.

  • Entandikwa y'enjiri nnya n'enkomerero y'enjiri nnya.

Bwe tujjamu ebitandikwa oba enkomerero eby’obunnabbi ebyogerwako emirundi egisukka mu gumu, kiba kyenkana emirongo munaana egy’obunnabbi; emirongo gino gikuŋŋaanyizibwa wamu ne giteekebwa ku nnyiriri essatu ezisooka mu Kitabo ky’Okubikkulirwa. Ate enkomerero ya Olubereberye etya?

Olubereberye essuula amakumi ataano eggwa n’okufa kwa Yusufu.

Bw’atyo Yusufu n’afa, ng’ali wa myaka kikumi na kkumi; ne bamumenya, ne bamuteeka mu ssanduuko mu Misiri. Olubereberye 50:26.

Essuula amakumi ana mu munaana eraga okufa kwa Yakobo. Okufa kwa Yakobo okwogerwako okusooka mu ssuula amakumi ana mu munaana, ne kugobererwa okufa kwa Yusufu mu bigambo ebisembayo eby’essuula amakumi ataano, kiteeka omukono ogwa Alufa ne Omega ku ssuula ssatu ez’enkomerero ez’Ekitabo kya Genesisi, nga ziba enkomerero y’Ekitabo kya Genesisi.

Okufa okwo okubiri kozesebwa ng’obubonero bw’entandikwa n’enkomerero y’obuddu bwa Isirayiri mu Misiri. Ku ntandikwa, omulambo gwa Yakobo gutwalibwa okuddayo okuzikibwa awamu ne bajjajja be, era Musa bwe yava mu Misiri, yaleeta omulambo gwa Yusufu okuzikibwa mu kifo eky’okuziika eky’abajjajja be.

Awo Musa n’atwala naye amagumba ga Yusufu; kubanga yali abalayizza abaana ba Isirayiri mu bukakafu, ng’agamba nti, Katonda alibakyalira ddala; era nammwe mulitwala waggulu amagumba gange okuva wano. Okuva 13:19.

Enkomerero y’Olubereberye eri mu ssuula ssatu ezisembayo. Mu ssuula amakumi ana mu munaana, Yakobo (Isirayiri) alangirira emikisa ku batabani be kkumi n’abiri, egitegeerwa butereevu ng’obunnabbi ku bigenda okutuuka ku bika ebyo kkumi n’abiri mu "ennaku ez’enkomerero" ez’okusala omusango okw’okunonyereza.

Yakobo n’ayita batabani be, n’agamba nti, Mukuŋŋaane wamu, ndibategeeza ebinaabatuukako mu nnaku ez’oluvannyuma. Mukuŋŋaane mumpulire, mmwe batabani ba Yakobo; muwulirize Isirayiri kitaawe. Olubereberye 49:1, 2.

Mu “nnaku ez’enkomerero” z’okusalaza omusango okw’okunoonyereza, Mukama asuubiza okukuŋaanya batabani be kkumi n’ababiri, abakiikirizibwa ng’abantu 144,000 mu Kitabo ky’Okubikkulirwa. Bano be Yokaana b’akiikirira mu Kitabo ky’Okubikkulirwa. Bakuŋaanyizibwa okuyita okuva eri Yakobo, okuyita okuva mu ntandikwa y’ebyafaayo byabwe, kwe bagambibwa “muwulire” era “mugondere.” Mu nnaku ez’enkomerero, abo abatwalibwa ng’ekifaananyi ky’abaana ba Yakobo “bawulira” obubaka era “bagondera,” oba nga Yokaana bw’agamba, “bakuuma” ebyo ebyawandiikiddwa omuli. Kuno kuyita okuva eri kitaawe okutuuka eri abaana; kye kye bubaka bwa Eriya. Abo abayitiddwa bayitibwa “batabani ba Yakobo,” era balina ne “okugondera Isirayiri” kitaabwe.

Esawu ne Yakobo mu kitabo kya Malaki bakiikirira abawala ab’amagezi n’abasirusiru. Okuyita kuva eri kitaabwe Yakobo era ne kitaabwe Isirayiri, okulaga nti bwe wabaawo okuyita okusembayo, buli omu abeera Omwadiventisti ow’e Laodikeya, era okusalawo kuba kutekeddwa mu ngalo zaabwe: oba okubeera omwana wa Yakobo omukuusa oba wa Isirayiri omuwangula. Ekibakkiriza okusalawo kye maanyi ag’okutonda agali mu bubaka. Bw’obubaka busomedwa, ne buwulirizibwa ne bukuumibwa, olwo mu maanyi g’emu ag’okutonda agaleese ebintu byonna mu bubeerawo, buli omu anaakyusibwa abeere omwana wa Isirayiri. Okugaana okuwulira kwe kusigala n’obumanyirivu bwa Yakobo, omukuusa.

Okuyita okw’okukuŋaana kwa Yakobo, era nga kwe kuyita okw’okukuŋaana kw’obubaka obubikkuliddwa mu kitabo ky’Okubikkulirwa, kye kabonero ekikulu nnyo ekyetaagisa okutegeera. Ekigambo “emirundi musanvu” eky’Abaleevi 26 kiyigiriza nti tewali kukuŋaana, okujjako nga waabaddewo okusaasaanyizibwa okusooka. Abo 144,000 be baabo abaasaasaanyizibwa nga tekunnabaawo okuyita okw’okukuŋaana. Amazima guno galagiddwa emirundi mingi mu Baibuli.

Muwulirize ekigambo kya Mukama, mmwe amawanga; mukimanyise mu bizinga eby’ewala ennyo, mugambe nti, oyo eyasasanya Isirayiri anakuŋŋaanya, era alimukuuma, ng’omusumba bw’akuuma ekisibo kye. Yeremiya 31:10.

Endagaano eyazziddwa obuggya n’abo 144,000 erimu okusuubiza nti Katonda aliwandiika etteeka lye mu mitima gyaffe. Naye abo Mukama abakoleddeko ekikolwa kino eky’okutonda baali baasaasaanyiziddwa edda.

Ate ekigambo kya Mukama ne kinzijira, nti, Mwana w’omuntu, baganda bo, era baganda bo, abasajja b’ekika kyo, n’ennyumba ya Isirayiri yonna, abo abatuuze ba Yerusaalemi ne babagamba nti, Mubeere wala nnyo okuva eri Mukama; ffe ensi eno etuweebwa ng’obusika. Noolwekyo yogera nti, Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; Newaakubadde nga nabasuula wala mu mawanga, era newaakubadde nga nabasaasaanya mu nsi ez’enjawulo, naye ndibeeranga eri bo ng’ekifo ekitukuvu ekitono mu nsi mwe banaatuukira. Noolwekyo yogera nti, Bw’ati bw’ayogera Mukama Katonda; Ndibakuŋŋaanya ddala okuva mu bantu, era ndibakuŋŋaanya okuva mu nsi mwe mwasaasaanyizibwa, era ndibawa ensi ya Isirayiri. Era banaajja eyo, ne baggyamu ebyo byonna eby’ennyinyibwa n’amazizo gaayo gonna okuva eyo. Era ndibawa omutima gumu, era nditeeka omwoyo omuggya mu mmwe; era ndiggya omutima ogw’ejjinja mu mubiri gwaabwe, era ndibawa omutima ogw’enyama. Ezeekyeri 11:14-19.

Ebisinga biryogerwako ku nsonga y’okuŋaanyizibwa kw’abantu 144,000 mu bwakwata ku ‘kusaasaana,’ naye okusooka twetaaga okukuŋaanya wamu okulowooza ku mukono gwa Alpha ne Omega mu mirundi gino mwenda gye tukebera.

Ebibinja bibiri biyimiriziddwa mu nkomerero y’ensuula ssatu ez’Olubereberye. Ekibinja ky’abajeemu n’ekibinja ky’ab’amagezi. Ebibinja byombi biwulira eddoboozi erigamba nti, ‘Lino ge kkubo; mutambuliremu,’ naye ekibinja kimu ne kigaana okuwuliriza ekkondeere era ne kigaana okutambulira mu makubo ag’edda. Ekibinja ky’abajeemu mu Olubereberye essuula 48 okutuuka ku 50 kiyimirizibwa ekika eky’ekkumi n’asatu.

Mu ntandikwa y’Isirayiri ey’edda waaliwo ebika kkumi n’asatu, era mu ntandikwa y’Isirayiri ya leero waaliwo abayigirizwa kkumi n’asatu. Omuyigirizwa omu eyayawulwamu okuva ku bayigirizwa abalala kkumi n’abiri, nga bwe Efulayimu yayawulwamu okuva mu bika ebirala, byombi bubonero bw’obujeemu. Sista White mu butereevu ayita Yuda omuwala omusirusiru.

"Wabaddewo era bulijjo waakubeerawo omuddo omubi mu ngano, abawala abata magezi wamu n'ab'amagezi, n'abo abatalina mafuta mu bibya byabwe awamu n'ettaala zaabwe. Waaliwo Yuda eyali ayegomba ennyo mu kkanisa Kristo gye yateekawo wano ku nsi, era waakubeerawo n'abafaanana Yuda mu kkanisa mu buli kiseera ky'ebyafaayo byayo." Signs of the Times, October 23, 1879.

Yuda Isukalyoti yali omuwala omusirusiru; yali ekibobi, era bwe yali omuwala omusirusiru, kale n’aali Omulawodikiya.

Embeera y'Ekkanisa eyayimiririrwa abawala abasirusiru, era eyogerwako ng'eyitibwa embeera ya Lawodikiya. Review and Herald, August 19, 1890.

Abaana ba Yusufu ababiri bombi baafuna omukisa okuva eri Yakobo mu essuula amakumi ana mu munaana ey’Olubereberye, era okuva olwo ne batandika okuyitibwa “ebika eby’ekitundu.” Woba obiyita ebika eby’ekitundu oba nedda, byali bika ddala. Yuda Isikariyoti yasikizibwa Matiyasi okujjuza ekifo ekyekkumi n’ebiri ekyali kya Yuda Isikariyoti. Yuda yali muyigirizwa, era mu ngeri eno waaliwo abayigirizwa kkumi na ssatu ku nkomerero ya Isirayiri ey’edda, nga bwe waaliwo ebika kkumi na ssatu ku ntandikwa.

Omwana wa Yusufu, Efulayimu (ekika eky’ekkumi n’asatu), yafuuka akabonero k’obujeemu nga ebika ekkumi eby’amambuka bwe beesogga Yerobowaamu ne bagabanya obwakabaka okuba ebika ekkumi eby’amambuka n’ebibiri eby’amaserengeta. Lwaki ndowaanya Efulayimu omwana wa Yusufu ng’akabonero k’obujeemu, si Manase muganda we? Obujeemu obugattiddwa ku Efulayimu butandikira mu mutwe ogw’amakumi ana mu munaana, nga Yakobo tannaba kuwa omukisa batabani be ekkumi n’abiri. Mu mutwe ogw’amakumi ana mu munaana Yakobo asooka okuwa omukisa batabani ba Yusufu ababiri. Kubanga Manase ye mubereberye, Yusufu asuubira nti omukisa ogusooka ogw’abaana be gunaaba ku Manase; kyokka Yusufu n’ajeemera Yakobo olw’okulonda Efulayimu.

Entandikwa ya Efulayimu ng’akiikirira abalonde ba Katonda erina obujulizi bw’obujeemu, ate n’enkomerero ya Efulayimu ye okusasanyizibwa okw’‘emirundi musanvu’ okwogerwako mu Eby’Abaleevi omutundu 26, okuva mu 723 nga Kristo tannazaalibwa okutuuka mu 1798. Mu 723 nga Kristo tannazaalibwa, ebika kkumi eby’obukiikakkono, obwakabaka bwa Efulayimu (era obumanyiddwa nga Isirayiri), baafuna ekiwundu ekitta ng’obwakabaka obulagirwako mu bubaka bw’obunnabbi bwa Baibuli. Ekiwundu ekyo ekitta kyatandikawo obunnabbi bw’ebiseera obwaggwawo nga mu 1798 obuyinza bw’Obwapapa n’obwakabaka bwabwo nabwo bufunye ekiwundu ekitta. Ekiwundu ekitta ekyakwatira obuyinza bw’Obwapapa mu 1798 kifaananyiriza okugwa okusembayo kwa Babulooni, lwe kabaka w’obukiikakkono ajja okutuuka ku nkomerero ye nga tewali amuyamba, mu Danyeri 11:45. Obujeemu n’okugwa kwa Babulooni mu nnaku ez’enkomerero byafaananyizibwa obujeemu n’okugwa kw’obuyinza bw’Obwapapa mu 1798, era ebyo nabyo ne byafaananyizibwa obujeemu n’okugwa kw’obwakabaka bwa Efulayimu (Isirayiri) mu 723 nga Kristo tannazaalibwa, ebyo nabyo ne byafaananyizibwa obujeemu bwa Yusufu eri okutegeezebwa kw’obunnabbi kwa kitaawe, nga bwe kulambuluddwa ku nkomerero y’Olubereberye.

Obujeemu Efulayimu lwe ky’akabonero lwatandika n’obujeemu bwa kitaawe (Yusufu) okujeemera kitaawe (Yakobo). Bwayitirira ne butuuka ku bujeemu bw’ebika ekkumi eby’obukiikakkono, era ne butwala ku kusasana okulagiddwa ng’emirundi musanvu mu Abaleevi 26. Ekiseera eky’okusasanyizibwa kw’obwakabaka obw’obukiikakkono kigabanyiziddwa mu biseera bibiri: ekisooka kiggwa mu mwaka 538, eky’okubiri kiggwa mu 1798, era byonna biraga ku bubaka obwasumululwa nga tekunnaggala ekiseera ky’okusaasirwa mu Kitabo ky’Okubikkulirwa. Obubaka obwo bumanyisa okugwa okwasembayo kwa Babulooni. Ku kabonero k’ekkubo konna mu byafaayo eby’obunnabbi bya Efulayimu, obujeemu bulabikirawo; nga bwe kityo ku bujeemu bwa muyigirizwa ow’ekkumi n’asatu, Yuda Isukalyoti. Bino bye bajulizi babiri abalaga nti ennamba kkumi n’asatu ye kabonero k’obujeemu. Naye amazima gano agatukuvu tegayinza kumanyibwa singa omuntu tayimiridde ku misimbii g’okukkiriza kw’Abadiventisiti, egyazimbibwa ku ky’amazima ekisooka Miller kye yazuula ne ku ky’amazima ekisooka Abadiventisiti kye baasulawo.

Enkomerero y’Olubereberye ekwatagana n’ensonga endala zonna ze twabadde tuzitunulako. Mu kukomekkereza:

Mu kusooka, Kitaffe, Omwana ne Mwoyo Mutukuvu, ab’omu ggulu abasatu, baali bajulirwa ku kutonda kw’eggulu n’ensi okwakolebwa Omwana, oyo era ye Kigambo. E Kigambo kyafuuka omukutu gw’okwogeraganira okuva eri Kitaffe okutuuka eri abantu, era Kigambo kye kyokka ekkubo abantu gye bayita okwogeraganira ne Kitaffe. Obubaka bwa Kitaffe bwaweebwa Omwana eri malaika Gabulieri, eyasikira Luziferi (omutwala omusana) oluvannyuma lw’obujeemu bwa Luziferi mu ggulu. Gabulieri afuna omusana, oba obubaka, n’agutuusa eri nnabbi, oyo omutonde omutukuvu eyateekebwako omulimu gw’okutuusa obubaka bwa Kitaffe eri lulyo lw’abatonde olwagwa. Obubaka obuwaebwa nnabbi buwandiikibwa, era oluvannyuma ne butuusibwa eri abantu. Mu buli kitundu ky’omutendera gw’okutambuza obubaka, obubaka buba butukuvu, era olw’ensonga eyo bannabbi, nga nabo be bantu abaguye, balina okuba batukuvu. Mu kaseera lwe obubaka obutukuvu butuusibwa mu ngalo z’abantu abaguye, kiba kisoboka abantu okulukwata n’engalo ezitatukuzibwa. Noolwekyo, omusana gw’obubaka obutukuvu guleeta byombi, omusana n’ekizikiza. Bw’obubaka bwe bukkirizibwa abo abali mu lulyo lw’omuntu olwagwa, bulimu amaanyi g’oku tonda agagya n’ekimu ago ge gattonda ebintu byonna, era ge maanyi agatwala oyo ng’atuukirivu. Entandikwa y’omutendera gw’okutambuza obubaka eraga enkomerero y’omutendera ogwo. Noolwekyo, singa obubaka buwulirwa, busomebwa era bukuumibwa, obubaka buno buzza abantu abaguye mu butonde obuggya mu kifaananyi ky’Omwana.

Omukisa eri oyo asoma, n’abo abawulira ebigambo eby’obunnabbi buno, era ne bakwata ku biri mu byo ebyawandiikiddwa; kubanga ekiseera kiri kumpi. Okubikkulirwa 1:3.

Yokaana alaga ekifaananyi ky’abantu abagudde mu "ennaku ez’enkomerero" z’okusala omusango okw’okunoonyereza, abawulira eddoboozi eriri emabega waabwe ne bakyuka okwaniriza obubaka obubatwala mu biseera eby’edda. Abo abakkiriza obubaka ne batabufuula kitundu ky’obulamu bwabwe, wabula ne bubafuula ddala obulamu bwabwe bokka, ewo n’ewo ne balangirirwa nga batuukirivu. Okulangirirwa nga omutuukirivu kwe kufuulibwa omutukuvu. Bwe abo abasoma era abawulira obubaka obwasindikibwa okuva eri Kitaffe bwe babukkiriza ne bafuulibwa abatukuvu, ekyo kiba olw’amaanyi ag’okutonda agali mu bubaka. Amaanyi ag’okutonda gatuukiriza omulimu ogw’okulangirira abantu nga batuukirivu, abantu bwe bakkiriza nga Ibulayimu bwe yakkiriza. Obubaka bubalagira okukyuka ne bawulira eddoboozi eriri emabega, eribatwala mu makubo ag’edda, aga mazima g’emisingi. Obubaka bubakulembera mu mazima gonna, era bwe batambulira ku makubo ag’edda, baba batambula ku luguudo lw’abo abalangiiriddwa nga batuukirivu.

Naye ekkubo ly’abatuukirivu lyerifaanana ng’omusana ogw’emmambya, ogweyongera okwaka okutuusa ku lunaku olutuukiridde. Ekkubo ly’ababi lyerifaanana ng’ekizikiza; tebamanyi kye bagwako. Mwana wange, wuliriza ebigambo byange; tuusa okutu kwo ku kwogera kwange. Bireme kuva mu maaso go; bibikke wakati mu mutima gwo. Kubanga by’obulamu eri abo abazuula, era by’obujjanjabi eri omubiri gwabwe gwonna. Kuuma omutima gwo okusinga byonna ebikuumibwa; kubanga mu gwo mwe mva ensulo z’obulamu. Ggyawo okuva gy’oli akamwa ak’obujeemu, era emimwa egikyamu ogiggye wala. Amaaso go gatunule ddala, n’obuvundiro bw’amaaso bwo butunuulire mu maaso go. Fumiitiriza ku kkubo ly’amagulu go, n’engendo zo zonna zibeere zitegekeddwa. Totembelera ku ddyo newa ku kkono; ggyamu ekigere kyo mu bubi. Engero 4:18-27.

Abo abaatuukirizibwa olw’obubaka obutuusiddwa batambula ku kkubo ekiraga omusana ogweyongera n’eyongera; naye omusana gwenyini guleetera ekkubo ly’ababi okweyongera okuba eddugavu mu ngeri y’ekyenkanyi. Omusana n’ekizikiza byawukana. Obuyinza obutonda obwalagira okubaawo omusana ku ntandikwa buleeta ekintu kye kimu ku bantu ku nkomerero, ng’omusana bwe yakikola ku ntandikwa. Ekibinja ekiwakanya okuwulira eddoboozi erya emabega, ne kyaliva ne kilondawo okutambula ku kkubo ekizikiziddwa, beesittala ku Kigambo kye; kubanga beesittala ku ejjinja ery’esinziiro, ejjinja eddala eryagezwezzaamu. Eddoboozi lye Alpha ne Omega, era bwe abo abaatuukirizibwa bawulira ebyo ebigambo ne bakyama emitima gyabwe eri ebyo ebigambo, babikuuma wakati mu mitima gyabwe; kubanga Alpha ne Omega akyusa emitima gyabwe eri abajjajja (eby’edda), era emitima gy’abajjajja gikyoleka ku nkomerero.

Ekkubo ly’abatuukirivu lye butereevu; ggwe, Omutereevu ennyo, opima ekkubo ly’abatuukirivu. Weewaawo, mu kkubo ly’emisango gyo, Ayi Mukama, tukulindiridde; okwegomba kw’emmeeme yaffe kuli erinnya lyo n’okujjukira kwo. N’emmeeme yange nkwegombedde mu kiro; weewaawo, n’omwoyo oguli mu nze ndikunoonya mu makya: kubanga bwe wabaawo emisango gyo mu nsi, abatuuze b’ensi bagenda kuyiga obutuukirivu. Isaaya 26:7-9.

Katonda apima, oba asalira omusango, abo abatambula mu kkubo ly’abatuukirivu, era abikola mu ‘nnaku ez’oluvannyuma’ ng’emisango gye giri mu nsi. Abatuukirivu be abo abaalindirira Mukama mu kutuukiriza ebbanga ery’okulindirira eryogerwako mu lugero lw’abawala ekkumi. Okwegomba kw’abo abatambula mu kkubo ly’okweyongera mu bummanyi kwe kufuna okutegeera okweyongera ku linnya lya Katonda, ennono ye. Abo abaalindirira Mukama waabwe be balangirira obubaka obulabula obw’enkomerero, kubanga be balangirira Okukaaba okw’ettumbi ly’ekiro, ekyo ddala kye bubaka obusooka obw’omunda mu Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana, obugobererwa obw’okubiri obw’ebweru.

Era oluvannyuma lw’ebintu bino nnalaba malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amangi; n’ensi ne yaka olw’ekitiibwa kye. N’akaaba n’eddoboozi ery’amaanyi ennyo, ng’agamba nti, Babulooni omukulu agudde, agudde, era afuuse ekifo eky’okubeeramu baddayimooni, n’eky’okubeeramu buli mwoyo ogw’obutali bulongoofu, ne kisiba kya nnyonyi zonna ezitali bulongoofu era ezikyayi. Kubanga amawanga gonna baanywedde omwenge ogw’obusungu bw’obwenzi bw’ayo, ate bakabaka b’ensi bakola naye obwenzi, n’abasuubuzi b’ensi bafuuse abagagga olw’obungi bw’ebintu byayo eby’omuwendo. Era ne mpulira eddoboozi eddala okuva mu ggulu nga ligamba nti, Muve mu ye, abantu bange, mulemenga okutaba mu bibi byayo, era mulemenga okufuna ku makuba gaayo. Okubikkulirwa 18:1-4.

Bwe malayika owa Okubikkulirwa 18 yakka nga Septemba 11, 2001, Ekkanisa ya Abadiventisiti b’Olunaku Ol’omusanvu yagaana okuyitibwa okw’enkomerero okudda mu mikubo egy’edda. Oluvannyuma ekkanisa eyo n’ekomya okuba ekkondeere ly’obupurotesitanti obw’amazima mu United States ey’Amerika. Mu kiseera ekyo omugezo ne gutandika eri abo abaalonda okutwala obubaka bw’eddoboozi eryo ery’amaanyi ne babulya, nga bwe kyafaananyizibwa Yokaana, bwe malayika owa Okubikkulirwa 10 yakka ku ntandikwa y’Obudiventisiti nga Agusito 11, 1840. Eggwanga ery’omwoyo eryaali lyeeyambaze olugoye lw’obupurotesitanti obw’amazima ng’obubaka bw’omulayika asooka bwali bugaaniddwa, ne ligoberera mu bigere by’obupurotesitanti obwakyama ku ntandikwa y’Obudiventisiti.

Ompondo omutuufu ogw’Obupulotesitanti ne guweebwa eri abo abakkiriza obubaka obwali mu kitabo ekitono ekyali mu mukono gw’om Malayika mu Okubikkulirwa ekkumi. Enkola y’okukemebwa mu ntandikwa y’Obwadiventisiti okuva mu 1840 okutuuka mu 1844, eraga ekirabiriko ky’enkola y’okukemebwa ku nkomerero y’Obwadiventisiti okuva nga Ssebuttemba 11, 2001 okutuusa ku tteeka lya Ssande mu United States. Mu byafaayo ebyasooka eby’okuva mu 1840 okutuuka mu 1844, ne mu kukemebwa okw’atandika nga Ssebuttemba 11, 2001, bino biraga enkyukakyuka y’ekiseera okuva mu kibiina ky’abakkiriza eky’edda ekyalina olugoye lw’Obupulotesitanti, okugenda mu kibiina ekipya ky’abakkiriza ekyeyambaza olugoye lw’Obupulotesitanti olutuufu.

Ekisinga obukulu mu kulowooza kwaffe ku kkubo ly’abatuukiriziddwa kwe kuba nti mu byafaayo ebyo wabaawo okusuulibwa essuubi, okulaga entandikwa y’ekiseera eky’okulindirira. Abeesigwa balindirira Mukama waabwe mu kiseera ekyo, era kiggwa ne kubikkulibwa kwa bubaka bw’okukoowoola okw’omu ttumbi ly’ekiro. Omutendera gw’okugezesebwa ogw’omu ntandikwa ya Adiventisimu gwaggwa nga obubaka bw’okukoowoola okw’omu ttumbi ly’ekiro bwakoma ku 22 Okitobba 1844. Omutendera gw’okugezesebwa mu nkomerero gukoma eri abo abakiikirirwa Yokaana ku tteeka lya Sande mu Amerika. Obubaka bw’okukoowoola okw’omu ttumbi ly’ekiro mu nkomerero bujja okukoma nga bwe bwakoma mu ntandikwa, era mu ntandikwa ya Adiventisimu obubaka bw’okukoowoola okw’omu ttumbi ly’ekiro bwabikkulibwa nga tekunnaba kuwedda omutendera gw’okugezesebwa. Obubaka bw’okukoowoola okw’omu ttumbi ly’ekiro obw’omu ntandikwa kati bubikkulibwa mu nkomerero.

Abawala ab’amagezi abalungamiddwa bayingira mu ndagaano ne Katonda bwe abawala abasirusiru era ababi bayingira mu ndagaano ey’okufa.

Abo be yagamba nti, Kino kwe kuwummula kwe muyinza okuwummuliza abakooye; era kino kwe kuzzawo amaanyi; naye tebaayagala kuwuliriza. Naye ekigambo kya Mukama kyababera kiragiro ku kiragiro, kiragiro ku kiragiro; olunyiriri ku lunyiriri, olunyiriri ku lunyiriri; wano katono, ne waliwo katono; balyoke bagende, ne bagwa emabega, ne bamenyeka, ne basibibwa mu mutego, ne bakwatibwa. Noolwekyo muwulire ekigambo kya Mukama, mmwe abaduulira, abafuga abantu bano abali mu Yerusaalemi. Kubanga mugambye nti, twakoze endagaano n’okufa, era ne n’Emagombe twategeeragana; bwe linaayita ekibonerezo ekibwatukira, te linaatuuka gye tuli; kubanga twafuula obulimba eky’obuddukirwamu kyaffe, era munsi w’obukyamu twyeekwese. Noolwekyo bw’ati Mukama Katonda: Laba, nteekera mu Sayuuni ku musingi ejjinja, ejjinja eryagezeseebwa, ejjinja ery’ensonda ery’omuwendo omungi, omusingi ogukakafu; oyo akkiriza tajja kwanguwa. Isaaya 28:12-16.

Abatuukiriziddwa batwala obubaka obutukuvu bw’okukoowoola okw’omu ttumbi lw’ekiro eri Ekkanisa, oluvannyuma ne balangirira obubaka bw’eddoboozi ery’okubiri nga bayita abantu bonna okuva mu Babulooni.

Noolwekyo mu mulimu ogw’enkomerero ogw’okulabula ensi, okuyita okubiri okwenjawulo kuweebwa amakanisa. Obubaka bw’omalayika ow’okubiri buno, ‘Babulooni agudde, agudde, ekibuga ekyo ekikulu, kubanga yanywesezza amawanga gonna wayini w’obusungu bw’obwenzi bwe.’ Era mu ddoboozi ery’amaanyi ery’obubaka bw’omalayika ow’okusatu w’awulirwa eddoboozi okuva mu ggulu nga ligamba nti, ‘Muvemu mu ye, mmwe bantu bange, muleme okugabanira wamu mu bibi bye, era muleme okuweebwa mu ebikolimo bye. Kubanga ebibi bye bituuse mu ggulu, era Katonda ajjukidde eby’obujeemu bwe.’ Review and Herald, Desemba 6, 1892.

Abo abava mu Babulooni ne beegatta n’abo abatambulira mu kkubo ly’abatuukirivu bakkirizibwa mu kisibo okuyitira mu mazzi g’okubatizibwa agakiikirirwa mu linnya ly’Abasatu ab’omu ggulu. Abatuukiriziddwa, oba abali kaakano bawulira obubaka obwaweebwa Yokaana e Patimo, oba abo oluvannyuma abayitibwa okuva mu Babulooni, bonna batuukirizibwa mu kufuna Omwoyo Omutukuvu. Okuyungibwa kw’Obwa-Katonda bw’Omwoyo Omutukuvu n’obuntu bwa muntu kwatuukirizibwa, nga bwe kwalambikibwa ng’eky’okulabirako Kristo bwe yayambala omubiri gw’obuntu. Aba 144,000 baakiikirirwa ku bajulizi babiri, batabani kkumi na babiri ba Yakobo n’abayigirizwa kkumi na babiri. Ababi baakiikirirwa ekika eky’ekkumi n’esatu n’omuyigirizwa ow’ekkumi n’esatu. Eby’ekkumi n’esatu byombi, mu ngero zombi, baayitibwa okuba abasaserodooti eri Katonda, ate abo abagaana okuyitibwa okwo bayimiririrwa Essaawu, ng’omuto we Yakobo ayimirira abo abakkiriza okuyitibwa. Essaawu ne Yakobo bombi bayimirira Abadiventisi Abasabiiti ab’e Laodokiya ku nkomerero y’ensi. Ekibinja kimu kikkiriza obubaka obutukuvu obutwalibwa mu byawandiikibwa bya nnabbi ne kifuuka Isirayiri, ate Essaawu asigaza erinnya lye.

Waliwo ddala ebisingawo bingi mu nnyiriri zino mwenda ez’Alufa era Oomega, kubanga kino kyali kyokka okunyonyola mu bufunze entandikwa n’enkomerero eziri mu Kigambo kya Katonda.

Eminnyiriri mwenda gy’ebyafaayo, eziryimirira ebyafaayo eby’obunnabbi okuva ku Kutondebwa okutuuka ku Kudda kwa Kristo okw’okubiri. Zonna omwenda ku minnyiriri gino ez’obunnabbi ez’ebitandikwa n’obukomekkereza zikwatagana butereevu n’eminnyiriri esatu egisooka egy’Essuula ey’okusatu mu Kitabo ky’Okubikkulirwa. Eminnyiriri egyo esatu ziraga nti Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo, okuggulwawo nga wakasigaddeko katono ekiseera ky’okugezesa okuggwaawo, kwe kwolesebwa kw’amaanyi g’okutonda ga Katonda. Oba amaanyi amalala ki agasobola okuzimba obujulizi obukwataganamu obuzibu ng’obwo okuva eri bajulizi ab’enjawulo, abaawa obujulizi bwabwe okuva mu biro bya Musa okutuuka mu biro bya Yokaana Omubikkulizi?

Ggyawo engatto zo, kubanga ekifo kino kitukuvu.