Mu minnyiriri kkumi n’omusanvu egyasooka egy’essuula amakumi ana erya Isaaya, abantu 144,000 balagibwa mu bubaka bw’obunnabbi nga bali ku nkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu, we baali beebase nga bafudde mu nguudo, ensi nga esanyuka. Banabbi bonna bakkiriziganya buli omu ne munne, era ebintu eby’obunnabbi bye balaga bulijjo bikwatagana n’ebyo banabbi abalala bye balaga, kubanga Katonda si ye aleeta kavuyo.
Era emyoyo gy'abannabbi gigondera bannabbi. Kubanga Katonda si wa kutaataaganya, naye wa mirembe, nga bwe kiri mu makanisa gonna g'abatukuvu. 1 Abakkolinso 14:32, 33.
Omuyambi, Yesu gwe yasuubiza okutuma mu bweebuze bwe, yateekebwa mu bigambo ebisooka ddala eby’ekitundu ekisooka ddala eby’ensuula amakumi abiri mu mukaaga ezikola ennyonnyola ya Isaaya ey’obunnabbi eyasembayo. “Mugumye, mugumye abantu bange, bw’ayogera Katonda wammwe.” Eteeka ly’okusooka okwogerwako linyweza nti ensuula amakumi abiri mu mukaaga ezigoberera zisaanidde okutegeerwa nga zikwata ku kutuukirizibwa okutukiridde era okwasembayo okw’okujja kw’Omuyambi.
Nange ndisaba Kitange, era alibawa Omubeezi omulala, alyoke abeere nammwe emirembe gyonna. Naye Omubeezi, ye Omwoyo Omutukuvu, gw'Kitange alituma mu linnya lyange, alibayigiriza byonna, era abajjukizanga byonna bye mbagambye. Yokaana 14:16, 26.
Okukaaba kw’omu ttumbi ly’ekiro mu byafaayo by’Abamillerite kuddibwamu mu byafaayo by’abantu emitwalo kkumi n’ennya n’enkumi nnya.
Waliwo ensi eri mu bubi, mu bulimba n'okubudabuda, mu kisiikirize ekyennyini eky'okufa—yeebase, yeebase. Ani ababira mu mwoyo okubazukusa? Eddoboozi ki erisobola okubatuukirira? Ebirowoozo byange byatwalibwa mu biseera eby’omu maaso, lwe waliweebwa akabonero. ‘Laba, Omugole ajja; muveeyo mugende okumusisinkana.’ Naye abamu balibeera baakereera okufuna amafuta ag’okuddamu okuzza ettaala zaabwe, era nga kyakere ddala balizuula nti ekikula ky’omuntu, ekiikirizibwa amafuta, tekigabanyizibwa. Review and Herald, Febwali 11, 1896.
Ekibuuzo kibuzibwa nti, "eddoboozi ki" "lisobola" "okuzuukusa" abo "abeebase"? "Eddoboozi" "eribazuukusa" mu Isaaya essuula amakumi ana, ye "ddoboozi" "erikaaba" mu "ddungu."
Mugambe Yerusaalemi ku mutima, era mutangaze gy'ali nti entalo zaayo ziweddewo, nti obutali butuukirivu bwayo busonyiyiddwa: kubanga afunye okuva mu mukono gwa Mukama emirundi ebiri olw'ebibi byayo byonna. "Eddoboozi" ly'oyo "akaaba" mu ddungu. . .. Isaaya 40:2, 3.
Obubaka bw’okukoowoola mu ttumbi kye kimu n’obubaka bw’enkuba ey’ekkomerero.
Oteeka okujja kwa Mukama kure nnyo. Nnalaba enkuba ey’enkomerero ng’ejja nga [mangu nga] enduulu ey’essaawa ya ttumbi, era nga n’amaanyi emirundi kkumi. Spalding ne Magan, 5.
Omu ku bimanyikiro bingi ebisangibwa mu Kigambo kya Katonda ebyeraga obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma, kye kimanyikiro ekimanyibwa olw’okuddamu emirundi ebiri ebigambo oba ebigambo ebikwatagana. Okuddamu emirundi ebiri ebigambo oba ebigambo ebikwatagana kwe kimanyikiro ky’okukaaba mu ttumbi ly’ekiro, oba obubaka bw’enkuba ey’oluvannyuma mu nnaku ez’oluvannyuma. Obulabirizi bw’okuddamu “comfort ye,” buteeka okutandika kwa Isaya essuula amakumi ana mu bbanga ery’okulindirira, nga mu kiseera ekyo obubaka obusereddwamu ng’Okukaaba mu ttumbi ly’ekiro mu lugero lw’abawala kkumi bunaategeerekebwa ne butangazibwa. Mu kiseera ekyo, Kristo atuma Omubeezi okuzuukusa abawala abebase, abakiikirirwa mu bunnabbi ng’ebase, era mu bimu eby’obunnabbi nga balabibwa ng’ebase mu tulo tw’okufa. Ekisooka ekya Isaya essuula amakumi ana, mu bunnabbi kiteekeddwamu oluvannyuma lw’ennaku ssatu n’ekitundu ez’akabonero ‘nga ziddirira’ okuweddwaamu essuubi okw’e Julayi 18, 2020, kubanga awo we Omubeezi atumirwa okuzuukusa abo abebase. Ennaku ssatu n’ekitundu kiri akabonero k’eddungu, era eyo we “ddoboozi” litandikira “okukaaba.”
Okubikkulirwa essuula kkumi n’emu, Ezeekyeri essuula asatu mu musanvu, Matayo essuula abiri mu ttaano, n’ebyafaayo by’Abamillerite (wamu n’obubonero obulaga ekkubo obw’ebyafaayo by’Abamillerite obutera okubaawo mu buli ntambula y’okuzzaawo), bikwatagana okulaga ‘enkola entongole’ ey’okuzuukusa abawala abeerere abeebase. Enkola eno etandikira ng’abawala abeerere beebase olw’okusanyizibwa essuubi. Ekiseera eky’okulindirira ekyatandikira ku kusanyizibwa essuubi, mu nkomerero kimanyibwa ng’ekiseera eky’okulindirira. Ekitundu eky’enkomerero ky’ekiseera eky’okulindirira kye kukulaakulana kw’obubaka bw’eddoboozi ery’omu ttumbi ly’ekiro. Obubaka bwe buba bumaze okunywezebwa, olwo bulangirirwa okutuusa lwe butuuka ku ntikko yaabwo, okusalirwa omusango.
Omubaka eyalabikibwa ng’“eddoboozi” mu Isaaya, n’abuuza obubaka obwali buggenda okulangirirwa bwali bwa ki. Yategeezebwa mu lulimi olw’akabonero okuwa obubaka bw’Obusiraamu. Obubaka bwa nnabbi bw’Obusiraamu tebisobola okwawukana ku tteeka lya Ssande eriragenda okuteekebwawo mangu, kubanga Obusiraamu kye buyinza bw’ekkondeere, era amakondeere omusanvu ag’Okubikkulirwa gakiikirira okusala omusango kwa Katonda ku buyinza obuteekawo amateeka ga Ssande. Obuyinza obwo bwali Loma ey’obupagani mu 321, akabonero k’eddiragoni; Loma ey’Obwa Papa mu 538, akabonero k’ensolo; n’etteeka lya Ssande eririjja mu bwangu mu Amerika, akabonero k’annabbi ow’obulimba.
Mu nkolagana n’okulambululwa kw’obubaka bwe ‘ddoboozi’ eryaali likuba enduulu mu ddungu lyalina okulangirira, waaliwo n’ekisuubizo nti ekigambo kya Katonda tekibulwa kutuukirira. Ekisuubizo n’okukakasa nti ekigambo kya Katonda tekibulwa kutuukirira, kiboneka mu mbeera y’obunnabbi emu, era nga mu Habakkuku essuula ey’okubiri, olunyiriri olw’okusatu kigambibwa nti, ‘mu nkomerero kiriyogera, era tekirimba; newakubadde ngikyereera, mukirindirire; kubanga kirijja ddala, tekikereera.’ Obubaka bw’Obusiraamu tebulibulwa kutuukirira; bulijja ddala. Olunyiriri olwasembayo mu Isaaya essuula amakumi ana luyogera eri abo abali balindirira okwolesebwa mu Habakkuku.
Naye abo abalindirira Mukama baligaziya amaanyi; balibuukirira nga ennyonyi empungu; balidduka ne batakoowa; era balitambula ne batavaamu amaanyi. Isaya 40:31.
‘Ebyafaayo ebikwekeddwa’ eby’okubwatuka kw’enkuba omusanvu, ebyo kati ebiggulibwawo, bitulaga obubonero bw’ekkubo busatu obutandikira era ne bumalirira ku kusuulibwaamu essuubi. Mu ebyafaayo eby’omu kifaananyi ebyo, waliwo obubonero bw’ekkubo busatu, obukyawulibwaamu ebiseera bibiri. Okusuulibwaamu essuubi kutandika ekiseera eky’okulindirira. Ekiseera eky’okulindirira kireeta obubaka obutererezeddwa n’okulongeleza kw’Okukaaba okw’ettumbi ly’ekiro. Obubaka bw’Okukaaba okw’ettumbi ly’ekiro butandika ekiseera eky’okulangirira obubaka obwo, ekireeta okusuulibwaamu essuubi okw’okubiri, ekiyimirizibwa ng’okusala omusango. Ebitundu ebisatu ebyo, ebikyawulibwaamu ebiseera bibiri, biraga Alufa ne Omega, nga bwe bisangibwa mu kigambo ky’Olwebbulaniya ‘amazima’.
Mu Ezeekyeri amakumi asatu mu musanvu, Ezeekyeri era akiikirira "eddoboozi" erya Isaaya amakumi ana. Eddoboozi mu Isaaya amakumi ana libuuza nti, "Nkaabe ki?" "Eddoboozi" mu Ezeekyeri amakumi asatu mu musanvu, olunyiriri olw'omusanvu, ne "nnabuulira nga" "ye" "yalagirwa."
Noolwekyo ne nnayogera nga bwe nnalagirwa; era bwe nnayogera, ne wabaawo eddoboozi, era, laba, okukankana, n’amagumba ne gakuŋŋaana, egumba ku guggwe. Awo bwe nnatunuulira, laba, emiguwa n’ennyama ne bikula ku byo, n’olususu ne lubisaanikira waggulu; naye omwoyo tegwali mu bo. Ezekyeri 37:7, 8.
Okulagula kwa Ezekyeri okwasooka kwagatta amagumba n’ennyama wamu, naye tebannaba kufuna obulamu. Bwe kityo, Ezekyeri n’alagula nga bwe yalagiribwa omulundi ogw’okubiri. Okulagula okw’okubiri kwaleeta obulamu mu mibiri. Okulagula kwombi kufananyizibwa mu kutondebwa kwa Adamu.
Awo Mukama Katonda n’afumba omuntu mu vvu ery’ensi, n’afuuyira mu nnyindo ze omukka ogw’obulamu; n’omuntu n’aba omulamu. Olubereberye 2:7.
Enkola ey’emitendera ebiri ey’okuleeta amagumba agakalakalanye agafu mu bulamu yasooka okwogerwako mu kutonda kwa Adamu, n’otyo ne kinyweza nti Ekigambo kya Katonda eky’obunnabbi era kye obuyinza bwe obutonzi. Katonda yasooka "kufuumba" Adamu, ate obunnabbi bwa Ezekyeri obwasooka bwaggatta amagumba n’emibiri wamu, oluvannyuma Katonda "n’afuuyira mu mpuno ze omukka gw’obulamu; era omuntu n’afuuka omwoyo omulamu."
Obunnabbi bwa Ezeekyeri obw'okubiri bwalagirwa eri 'empewo', si eri 'amagumba', kubanga yagambibwa nti, 'gamba eri empewo,' 'Jja okuva mu mpewo ennya, ai mukka, ofuuyire ku abattiddwa bano, balyoke babeere balamu.' Obunnabbi bwa Ezeekyeri obw'okubiri, obuzza emirambo mu bulamu ne bafuuka eggye ery'amaanyi, te bwali ku mirambo naye bwali eri empewo. Kwali kulagiro eri empewo okufuuyira omukka ku mibiri. Olubereberye lwe kyogerebwa ku 'omukka' mu Kigambo kya Katonda kwe ku kutonda Adamu, era eyo kwe kitegeezebwa nga 'omukka gw'obulamu,' era ekireeta obulamu mu mirambo kiva mu mpewo ennya.
Bamalayika bakutte empewo ennya, nga ziragiddwa ng’embalaasi ey’obusungu eyagala okwesumulula n’okubwatukira ku maaso g’ensi yonna, nga etwala okuzikiriza n’okufa mu kkubo lyayo.
"Tunaabaka nga tuli ku nsalo ddala y’ensi ey’obutaggwaawo? Tunaabeera abatalina bugumu, abannyogoga, era bafu? Ayi, singa mu makanisa gaffe mwabeerawo Omwoyo n’omukka gwa Katonda nga bifuuyiriddwa mu bantu be, balyoke bayime ku bigere byabwe ne babeera balamu." Manuscript Releases, omutundu 20, omuko 217.
Ebibuuzo bibiri wano bye bino: tujja kwebaka, era tujja kuba bafu?...ebigambo bibiri ebitegeeza kimu ku mbeera emu ey’obunnabbi. Obubaka bw’empewo ennya eziziyizibwa abamalayika, ye bubaka obuleeta omukka gwa Katonda okuyingira mu bafu ne bubayimiriza ne babeera balamu. Obubaka bw’empewo ennya ye bubaka bw’embalaasi ey’obusungu eya Obusiraamu. Obubaka bw’empewo ennya mu kitabo ky’Okubikkulirwa, ye bubaka bw’okuteekako akabonero. Obubaka bw’okuteekako akabonero obuli mu Okubikkulirwa essuula musanvu, olunyiriri olusooka okutuuka olusatu, bwe bubaka obulaga nti empewo ennya ziziyizibwa okutuusa nga abaddu ba Katonda bateekeddwako akabonero.
Awo oluvannyuma lw’ebyo nalaba bamalayika bana bayimiridde ku nkomerero ennya z’ensi, nga bakutte empewo ennya ez’ensi, empewo ereme kuvuga ku nsi newaakubadde ku nnyanja newaakubadde ku muti gwonna. Era ne ndaba omalayika omulala ng’ayambuka okuva ebuvanjuba, ng’alina akabonero ka Katonda omulamu; n’ayogerera waggulu n’eddoboozi ddene eri bamalayika bana, abaaweereddwa okukola obulabe ku nsi ne ku nnyanja, ng’agamba nti, Temukola obulabe ku nsi, newaakubadde ku nnyanja, newaakubadde ku miti, okutuusa lwe tuteekeko akabonero ku ndiinda za abaddu ba Katonda waffe. Okubikkulirwa 7:1-3.
Obunnabbi bwa Ezekyeri obw’okubiri bwatuusibwa eri empewo, era obulamu empewo lwe yaleeta eri emibiri lwava mu bubaka bw’empewo ennya. Mu Ezekyeri 37:8–10, ebigambo ebirabikira ng’ “empewo” oba “omukka” by’ekkigambo kye kimu mu Lwebbulaniya buli weebiwandiikiddwa. Katonda n’afuuyira mu Adamu omukka gw’obulamu, era mu Ezekyeri omukka ogw’obulamu gwe gubaka ogw’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 okugava mu mpewo ennya. Obubaka obwo buwa amaanyi g’obutonzi ga Katonda eri emibiri egyakuŋaanyiziddwa wamu mu kiwonvu ky’okufa olw’obubaka obusooka. Obubaka bw’empewo ennya ye bubaka bwa Islam obuleeta okusala omusango ku Amerika olw’etteeka lya Sande. Obubaka buno bwe bumu n’obubaka bw’okukaaba okw’omu ttumbi ly’ekiro.
Ebyafaayo ebyama eby’obubwatuka musanvu bw’enkuba bitandika n’okufirwamu essuubi, ekyo ne kitandika ekiseera eky’okulindirira. Mu Okubikkulirwa ekkumi n’emu, bannabbi babiri bwe baattibwa nga July 18, 2020, ekiseera eky’okulindirira ne kitandika. Ezekyeri yali mu bafu mu kiseera Omukama lwe yabuuza Ezekyeri oba abajulirwa babiri abali bafu mu luguudo basobola okuddamu okulama.
Omukono gwa Mukama gwali ku nze, n'aŋŋitwala mu Mwoyo gwa Mukama, n'anteeka wakati mu kiwonvu nga kijjudde emifupa; n'antambuza okwetooloola ebifupa ebyo; era, laba, byali bingi nnyo mu kiwonvu eky'eggule; era, laba, byali bikaze nnyo. N'aŋŋamba nti, Mwana w'omuntu, emifupa gino gisobola okubeera miramu? Ne mmuddamu nti, Ai Mukama Katonda, ggwe omanyi. Ezekiel 37:1-3.
Mu olunnyiriri olw’omusanvu, Ezekyeri bwe yabuulira obunnabbi obusooka ku bbiri, obubaka bwali buno bwokka: “Mmwe magumba amakalu, muwulire Ekigambo kya Mukama.” Yokaana, mu Kitabo ky’Okubikkulirwa, yawandiika nti, “Balina omukisa abo abawulira ebigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino.” Ezekyeri alaga nti amagumba amakalu agafu abalina omukisa be abo abawulira ekiragiro kye nti, “Muwulire Ekigambo kya Mukama”; era Ekigambo kye mazima. Mu mutwe ogw’okubiri ogwa Ezekyeri, wategeezebwa ebyo bye bayitamu abo abawulira Ekigambo kya Katonda.
Ate n’aŋŋamba nti, Omwana w’omuntu, nyimirira ku bigere byo, ndyogera naawe. Awo Omwoyo n’ayingira mu nze bwe yayogera nange, n’aŋŋimika ku bigere byange, ne mpulira oyo eyali ayogera nange. Ezekyeri 2:1, 2.
Mu Okubikkulirwa essuula kkumi n’emu, emirambo bwe giwulira Ekigambo kya Mukama, Omubeezi agiyingiramu ne giyimirira ku bigere. Omubeezi ye agiyimiriza ku bigere.
Era oluvannyuma lw’ennaku ssatu n’ekitundu, Omwoyo gw’obulamu oguva eri Katonda ne guyingira mu bo, ne bayimirira ku bigere byabwe; era entiisa enkulu yaggwa ku abo abaabalaba. Okubikkulirwa 11:11.
Okuyimirira kw’abafu kye kitundu ekisooka mu nteekateeka ey’ebitundu bibiri ebabaggyamu okuva mu ntaana zaabwe okubafuula ekibendera ekiyimusibwa mu kusalibwa omusango ogw’etteeka lya Ssande. Bwe bayimirira mu ssuula kkumi n’emu, “entiisa ennene” ejja ku abo ababalaba.
Era aligenda mu kigo kye eky’amaanyi olw’entiisa, n’abaami be balitya ekibendera, bw’ayogera Mukama, omuliro gwe guli mu Sayuuni, n’ekyoto kye mu Yerusaalemi. Isaaya 31:9.
Obubaka bw’Okubodooka okw’omu ttumbi mu byafaayo by’Abamillerite bwali ekitundu ekyokubiri ky’obubaka bw’omalayika ow’okubiri. Obubaka bw’omalayika ow’okubiri bwavaamu okwawukana kw’Abamillerite okuva mu amakkanisa agaategeerekeka olwo ng’abawala ba Babulooni, era abeesigwa ne bayitibwa okuvaayo okujja okuyimirira wamu n’Abamillerite. Obubaka obwo ne butondeza ekibiina ky’abakkiriza, era omutendera ogw’okubiri gwali obubaka bw’Okubodooka okw’omu ttumbi obweyunga ku bubaka obw’okubiri ne bubuyongera amaanyi. Awo Abamillerite ne bafuuka eggye ery’amaanyi eryatwala obubaka ng’omuyengo omunene gw’ennyanja guyita mu nsi. Omulimu ogwo ogw’ebitundu bibiri gwe ddoboozi ebbiri ebyogerwa mu Okubikkulirwa ekkumi n’omunaana, era gwe gumu ddala n’enkola ey’okuzuukira kw’amagumba amakalu agafu mu Ezekyeri, agattibwa mu kkubo mu Okubikkulirwa kkumi n’emu.
"Bamalayika baatumibwa okuyamba Malaika ow’amaanyi ava mu ggulu, era ne mpulira amaloboozi agaalabika ng’agawuliribwa wonna, nti, Muvengamu, abantu bange, mulemenga okwetabamu mu bibi bye, era mulemenga okutuusibwako bikolimo bye; kubanga ebibi bye bituuse okutuuka mu ggulu, era Katonda ajjukidde ebikolwa bye eby’obutali butuukirivu. Obubaka buno bwalabika ng’okwongerako ku bubaka obw’okusatu, era ne bweyunga nabwo, nga ekukoowoola eky’omu ttumbi ly’ekiro bwe kyeyunga ku bubaka bwa malaika ow’okubiri mu 1844." Spiritual Gifts, volume 1, 195, 196.
Akabonero akalaga ekkubo akasooka mu byafaayo ebikwekeddwa eby’ebibwatuka by’enkuba musanvu, ke kugwaamu essuubi okutandikiza ebbanga ery’okulindirira. Ebbanga ery’okulindirira lye bbanga ery’okiseera eriragibwa ng’ennaku ssatu n’ekitundu, nga lye kifaananyi ky’eddungu. Ku nkomerero y’emyaka amakumi ana egy’okutembeyera mu ddungu, Yoswa yakulembera eggye ery’amaanyi n’alitwala mu Nsi eyasuubizibwa. Ku nkomerero y’ennaku ssatu n’ekitundu, Ezeekyeri atwalibwa mu kiwonvu ky’okufa, era alagirwa alagirire emirambo nti, “muwulire ekigambo kya Mukama.” Ezeekyeri ye “ddoboozi” eryekaaba mu ddungu. Ekiragiro eky’okuwulira Ekigambo kya Mukama kikungaanya ebitundu by’emibiri wamu, naye tebannaba kufuna obulamu, tebannaba kufuuka eggye, tebannaba kuteekebwako akabonero. “Ekigambo kya Mukama” Ezeekyeri kye yayogera mu mutwe ogw’okubiri kiraga nti Omubeezi bw’atuuka, abantu ba Katonda bayimirira, nga mu kiseera kye kimu bawulira Ekigambo kya Mukama. Kristo yasuubiza nti ajja kutuma Omubeezi, ennaku ssatu n’ekitundu oluvannyuma lw’okuttibwa kwabwe mu luguudo.
Nga bimaze okuyimirira, emibiri ‘ebitannaba kulamu’ gijja okuweebwa obunnabbi obw’okubiri. Eddoboozi “erikaaba mu ddungu” mu Isaaya, libuuza nti obunnabbi bwe liri obw’alina okukaabira? Obubaka bwe baalagira Ezekyeri n’“eddoboozi” eryo mu Isaaya amakumi ana okutegeeza, ye bubaka bwa Buyisilamu. Obunnabbi obwo bwe buwerezeddwa, “Adamu” ajja kufuna obulamu ng’eggye ery’amaanyi. Abajulizi ababiri abalamu ne balangirira obubaka bw’okusala omusango kwa Buyisilamu ku United States, olw’okuyisibwa kw’etteeka lya Sande eririjja mu bwangu. Okusala omusango kw’etteeka lya Sande kwe kabonero ak’okusatu mu byafaayo ebikwekeddwa eby’ebikubwatuka by’enkuba musanvu. Bwe kituukiriziddwa, eggye liyimusibwa ng’ekibendera eri eggulu, era liragibwa mu Okubikkulirwa kkumi nnya.
Nnina obumanyirivu mu bubaka bwa malaika ow’olubereberye, ow’okubiri, n’ow’okusatu. Bamalayika balagibwa nga bawuuka wakati w’eggulu, nga babuulira ensi obubaka obw’okulabula, era nga bukwatira ddala ku bantu abali mu nnaku ez’enkomerero mu byafaayo by’ensi eno. Tewali awulira eddoboozi ly’abamalayika bano, kubanga kino kye kabonero akalaga abantu ba Katonda abakola mu kukwatagana n’eggye ly’eggulu. Abasajja n’abakazi, abateekerwamu omusana gw’Omwoyo wa Katonda era abatukuzibwa mu mazima, babuulira obubaka obusatu mu mpangirire. Obubaka Obulondeddwa, ekitabo 2, 387.
Ekibendera ekisituliddwa waggulu kye malayika ow’okusatu abuuka mu makkati g’eggulu, ng’alabula abantu obutafuna akabonero k’ensolo. Eggye ery’amaanyi likyeyongera okutuusa obubaka obwo eri ensi yonna, okutuusa lwe Mikaeri ayimirira ne kiggala ekiseera ky’ekisa ky’abantu.
Tujja okwongera ku birowoozo bino mu kiwandiiko ekiddako.
Era mu ttumbi ly'ekiro ne wabaawo eddoboozi nga ligamba nti: Laba, omugole ajja; muveyo musisinkane naye. Matayo 25:6.