Kiragiddwa nti ebyafaayo okuva nga 11 August 1840 okutuusa ku 22 October 1844 bye byafaayo ebyayimirizibwa mu nkuba musanvu, ze zaasigirwamu okutuusa kumpi ddala nga tekunnaba kuggwaawo ekiseera ky’okugezesa. Mu kiwandiiko kino ndinatandika nga nddiramu okwekenneenya bimu ku byo twamaze okuzuula ku kifaananyi ky’enkuba musanvu. Tukozesa ennyiriri za byafaayo ku nnyiriri za byafaayo okwanjula amazima gano. Waliwo obubonero obw’obunnabbi obuna obulaga ekkubo okuva nga 11 August 1840 okutuusa ne ku 22 October 1844: okugajjibwa amaanyi kw’obubaka bwa malayika asooka, okusubwa essuubi okw’olubereberye, okuyita okw’omu ttumbi ly’ekiro, n’okusubwa essuubi okunene.

Nga 11 omwezi ogw’Omunaana mu mwaka gwa 1840 kyalabibwa mu kifaananyi kya Musa ku kisaka ekyaka. Okulabirwa essuubi okwasooka mu “spring” wa 1844 kyalabibwa mu kifaananyi ky’omukyala wa Musa, Zipporah, bwe yakomola omwana waabwe nga munakuwavu era nga atidde. Enduulu eya mu ttumbi ly’ekiro eyatandikira ku lukiiko lw’ekyeyo e Exeter okuva nga 12 okutuuka nga 17 omwezi ogw’Omunaana kyalabibwa mu kifaananyi okutuuka kwa Musa mu Misiri n’okulabula kwe okwasooka ku kufa kw’abaana ab’olubereberye b’e Misiri. Okulabirwa essuubi okunene olw’ennaku ya nga 22 omwezi ogw’ekkumi mu 1844 kyalabibwa mu kifaananyi kya Abaebbulaniya ku Nnyanja Emyufu.

Mu biro bya Kabaka Dawudi, olunaku lwa 11 omwezi ogw’omunaana, 1840 lwakifananyizibwa Abafirisuuti bwe baazzayo essanduuko ya Katonda. Okusoberwa okwasooka mu kasooka ka mwaka gwa 1844 kwakifananyizibwa Uzza bwe yakwatako essanduuko ya Katonda. Okukaaba kw’ettumbi ly’ekiro okw’atandikira ku lukungaana olw’omu lusiisira e Exeter okuva nga 12 okutuuka nga 17 omwezi ogw’omunaana kwakifananyizibwa Dawudi bwe yaleeta essanduuko mu Yerusaalemi. Okusoberwa Okukulu okw’ennaku 22 omwezi ogw’ekkumi, 1844 kwakifananyizibwa mukyala wa Dawudi, Mikali, bwe yanyooma Dawudi olw’okuyingira Yerusaalemi n’essanduuko.

Olunaku lwa nga 11 August 1840 lwafaananyizibwa n’okubatizibwa kwa Kristo. Okusoberwa okwasooka mu ntandikwa y’omwaka gwa 1844 kwafaananyizibwa n’okusoberwa olw’okufa kwa Lazaro. Eddoboozi erya mu ttumbi eryatandika ku lukungaana olw’omu lusiisira e Exeter (okuva nga 12 okutuuka nga 17 August) lyafaananyizibwa n’Okuyingira kwa Kristo mu buwanguzi e Yerusaalemi. Okusoberwa Okukulu kwa nga 22 October 1844 kwafaananyizibwa n’okusoberwa okw’omusalaba.

Twalaze nti obubonero buno obuna obulaga ekkubo biyimiririra ekitundu ekitono kyokka ku nteekateeka eyatuukiridde eya buli kibiina ky’enkyukakyuka ey’okutereeza. Obubonero buno obuna tubitwala ng’abajulizi b’ebyafaayo ebyatandika nga 11 Ssettemba 2001. Ekimu ku biranga eby’obunnabbi ebiri mu buli lunyiriri ku ennyiriri ez’ena kye kiri nti obubonero obulaga ekkubo obuli mu buli lunyiriri bulina omulamwa gumu.

Eri Musa, obubonero obulaga ekkubo obuna bwonna byakwata ku mulimu gwa Katonda ogw’okuyingira mu ndagaano ne bantu be yalonda, nga kituukiriza obunnabbi bwa Ibulayimu. Mu lunyiriri lw’okutereeza lwa Kabaka Dawudi, obubonero obuna obwo byali bikwatagana n’essanduuko ya Katonda. Mu lunyiriri lwa Kristo, obubonero obuna obwo byali bikwatagana n’okufa n’okuzuukira.

Ku lunaku lwa 11, Agusito 1840, kyali kukakasa ensonga y’okubala nti olunaku luyimirira omwaka. Okusuulibwaamu essuubi okwasooka mu ntandikwa ya 1844 kwava ku kukozesa engeri enkyamu ensonga y’okubala nti olunaku luyimirira omwaka. Obubaka bwa Samuel Snow obw’Okukoowoola okw’omu ttumbi lw’ekiro bwali okulongoosa era n’okutuukiriza okukozesebwa okwaleemererwa kw’ensonga y’okubala nti olunaku luyimirira omwaka. Obubaka obwalongoosebwa bwabadde bwesigamiziddwa ku nsonga y’okubala nti olunaku luyimirira omwaka, era bwatuukirizibwa nga 22 Okitoba, 1844. Obubonero ennya bwonna bulambulula ensonga y’okubala nti olunaku luyimirira omwaka.

Mukyala White atutegeeza nti ebidduuma musanvu bikyimirira ebintu ebyaliwo mu kiseera ky’obubaka bw’omumalayika ogwasooka n’ogw’okubiri; naye era ayigiriza nti ebidduuma musanvu bikyimirira n’“ebintu ebirijja ebyaakubikkulibwa mu mpangirire yaabyo.” Ebidduuma musanvu bikyimirira ebintu by’obunnabbi bina ebyatandika nga August 11, 1840 ne biggwawo nga October 22, 1844, era obubonero obuna bw’ekkubo bujja okuddiddwamu mu byafaayo byaffe mu mpangirire y’emu.

Ebyo ebyaliwo ku nga 11 Sebutemba 2001 byalabirizibwa ku nga 11 Agusito 1840, era ennaku zombi ezo zikwatagana n’Obusiraamu, n’olwekyo ne zigatta wamu okutandika kw’Obwadiventisiti n’enkomerero yaakwo. Nga 11 Agusito 1840 ne nga 11 Sebutemba 2001 byombi byali bukakasa etteeka erisinga obukulu ery’obunnabbi mu byafaayo bye bikwatako.

Ku Septemba 11, 2001, malayika w’Okubikkulirwa 18 yava mu ggulu n’akka, era ku Agusito 11, 1840 malayika w’Okubikkulirwa 10 n’akka. Obwennyamivu obwasooka bwa Future for America bwali okutegeeza okwatatuukirira okwakwata ku Islamu ku Julayi 18, 2020. Obubaka obwagguddwawo, nga bwe kyali Midnight Cry e Exeter mu kiseera ky’omusana eky’omwaka gwa 1844, bwe kuba okulongoosa kw’okutegeeza okwatatuukirira okwali kwaweebwa dda. Eri Abamillerite, okulongoosa kwabwe kwali ku nkozesa eyali efuuse ensobi ey’omusingi ogw’okubala ‘olunaku lubeera mwaka,’ ogwalambululanga 1843 ng’ekiseera eky’okuddayo kwa Mukama. Lwaleero okulongoosa okuyimirizibwa obubaka bwa Millerite obwa Midnight Cry kuteekwa okuba akabonero k’ekkubo akulaga Islamu, nga bwe byali obubonero bubiri obwasooka. Okulongoosa okulabirwako mu mulimu gwa Samuel Snow tekwali kusuuza obutegeeza obwali butatuukirira, wabula kwali okutereeza mu ngeri entuufu obutegeeza obwo obwali butatuukirira.

Abaggwaamu essuubi baalaba okuva mu Byawandiikibwa nti baali mu kiseera eky’okulindirira, era nti baalina okulindirira nga bagumiikiriza okutuukirizibwa kw’olwolesebwa. Obujulizi bwe bumu obwabaleetera okulindirira Mukama waabwe mu 1843 ne bubaleetera okusuubira okujja kwe mu 1844. Early Writings, 247.

Leero, obubaka obufaananizibwa n’obwafuluma mu lukungaana lw’ekikambi e Exeter bujja kubeera okutuukirizibwa kw’obunnabbi obwalemererwa edda. Okumenyeka okunene kw’ensuubi mu byafaayo by’Abamillerite kuyimirira okumenyeka okunene okubeerawo ku tteeka lya Ssande, naye kujja kubeera mu nteekateeka y’obunnabbi obukwata ku Busiraamu. Obubaka bwa Samuel Snow bwali bwa kulambulula olunaku ddala. Bwali olunaku olutuufu, naye ekintu ekibaabaddewo kyali kikyamu. Obubaka bwa leero obufaananizibwa n’obwa Snow bujja kubeera obubaka ku Busiraamu obuli okutuukirizibwa kw’obubaka obwalemererwa mu kumenyeka kw’ensuubi okw’asooka nga 18 Julaayi 2020.

Kati tewali biseera newaakubadde ennaku ebikwatibwamu, kubanga okuva nga October 22, 1844, okuteekawo ekiseera tekirina kuddamu kubeera kitundu ku bubaka bwa Katonda obw’obunnabbi.

“Mukama yandaze nti obubaka bwa Malaika ow’okusatu bulina okugenda, era bulangirirwe eri abaana ba Mukama abasaasaanye, era nti tekisaanidde kusibibwa ku kiseera; kubanga kiseera tekitaddenga kubeera kigezo nate. Nnalaba nti abamu baali bafunamu okusanyuka okw’obulimba okuva mu kubuulira ku biseera; nti obubaka bwa Malaika ow’okusatu bwa maanyi okusinga kiseera. Nnalaba nti obubaka buno busobola okuyimirira ku musingi gwabwo, era nti tewetaaga kiseera okukinyweza, era nti bujja kugenda mu maanyi amangi, bukole omulimu gwabwo, era bulisazibwa mu bufupi mu bwenkanya.” Experience and Views, 48, 49.

Akabonero akana ku kkubo mu byafaayo byaffe kiteekwa okuba etteeka erya Ssande, kubanga ebyafaayo ebitukuvu by’emirundi gyonna egy’okutereeza bwe bikuŋŋaanyiziddwa wamu, olunyiriri ku lunyiriri, nga bigattiddwa n’okunnyonnyola okwaweebwa ku ebyo okuyita mu Mwoyo ogw’Obunnabbi, biwa obujulizi obumalirivu nti etteeka erya Ssande ly’akabonero akana oluvannyuma lw’omalayika ow’amaanyi okukka mu byafaayo byaffe. Akabonero akana mu byafaayo by’ebbwatuka musanvu ebiri ‘ebintu eby’omu maaso ebirirambululwa mu ntegeka yaabyo’ kiteekwa okubeera nga kyegattiddwa ku Buyisiramu, nga kisinziira ku mazima nti omutwe gumu gubeerawo bulijjo mu kabonero ennya bimu mu buli mugendo gw’okutereeza.

Obusiraamu bujja okubeerako ekitundu mu bintu eby’obunnabbi ku tteeka erya Sande, olw’ensonga ey’okubiri. Yesu, Empologoma ey’ekika kya Yuda, alondawo ddala ebyafaayo by’ebintu bino ebina n’abitegeeza ng’akabonero akabyo kennyini. Akabonero ako kye bibwatuka musanvu. Waliwo n’obubonero obulaga ekkubo obulala mu buli entambuza ey’okutereeza, obuliwo nga bukyanga ne nga bubaawo oluvannyuma lw’obubonero obuna Empologoma ey’ekika kya Yuda bye yalondoola ng’ebibwatuka musanvu. Nga kabonero akabyo kennyini, obubonero obusooka mu byafaayo eby’ekifaananyi ebirimu obubonero buno obuna bwakiikirira okulumba kwa Basiraamu ku United States nga September 11, 2001. Okuba nti Alufa n’Omega balaga enkomerero mu ngeri y’entandikwa, kiteeka Obusiraamu ku tteeka erya Sande, kubanga ekya sooka ku bubonero obuna kyali kulumba kwa Basiraamu ku September 11, 2001; n’olwekyo eky’okuna, ekisembayo, n’akyo kirina okuba kulumba kwa Basiraamu ku United States.

Kisoboka nnyo nti etteeka erya Ssande liyinza okuba okulumba okulala kw’Obusiraamu ku Kibuga kya New York, era ekyo kyandifuuka ng’omukkomerero ogumanyiddwa olw’entandikwa; naye wakiri kijja kubeera okulumba kw’Obusiraamu nga bwe kyali obunnabbi bwa July 18, 2020.

Era twalaga nti Alufa n’Omega yakweka ekitundu ky’ebyafaayo mu ebyafaayo ebina ebyo. Mu butuufu, ekitundu ky’ebyafaayo ekyekwekebwa eky’omunda kye kubikkulirwa okusooka okuli kati nga kubikkulwa mu kuyambagana n’ekiragiro nti "tobikkakkanya ebigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo ky’Okubikkulirwa." Ekitundu ky’ebyafaayo ekyekwekebwa eky’omunda kitegeerekeka bwe tulaba nti mu bubonero b’ekkubo ebina obuyimiririrwa okukuba kw’eggulu omusanvu mulimu ebbanga eritandika n’okwenyamirwa ne liggwawo n’okwenyamirwa. Okuva ku kutuuka kw’omumalaika ow’okubiri okutuuka ku kutuuka kw’omumalaika ow’okusatu mu byafaayo by’Abamillerite kwe ebyafaayo eby’enjawulo ebiyimirira ng’akabonero kaabyo kennyini. Bitandikira ku bubaka bwa malaika obuteekwa okulibwa, ne bulaga ekiseera eky’okukawangaala mu lugero lw’abawala abatongole ekkumi. Oluvannyuma bulaga Enduulu ey’omu ttumbi ly’ekiro, nayo nga bubaka obuteekwa okulibwa, era ne butwala okutuuka kw’obubaka obw’okusatu obuteekwa okulibwa.

Olunyiriri olw’ekyama olw’omu munda oluli mu lunyiriri lw’ebibwatuko omusanvu lukakasibwa mu bunnabbi si lwa ntandikwa yokka eraga okugwaamu essuubi, n’okutuuka kw’omulayika n’obubaka obulagira okulya, ebyo ne biddamu mu kugwaamu essuubi okunene, naye era likakasibwa n’“amazima.”

Ekigambo ky’olulimi lw’Abebbulaniya “‘ĕmeṯ” ekivunulwa “amazima” mu Endagaano Enkadde kyakolebwa omukugu mu nnimi ow’ekitalo ng’akozesa ennukuta eyasooka mu alfabeeti y’Abebbulaniya, n’akikikiriza ennukuta eya kkumi n’asatu mu alfabeeti, era n’akimaliriza ku nnukuta eyasembayo mu alfabeeti okukola ekigambo ekivunulwa ng’amazima. Twalaga nti ezo nnukuta ziraga etteeka ly’okwogerwako okusooka, etteeka eriraga enkomerero okuva ku ntandikwa. Ennukuta eyasooka ye “alpha”. Ennukuta ey’akati ye eya kkumi n’asatu mu alfabeeti y’Abebbulaniya era eraga okujeemera. Ennukuta eyasembayo ye enkomerero, “omega”. Twalaga nti ezo nnukuta ssatu ziraga emitendera esatu gy’Enjiri ey’olubeerera nga kikakasiddwa mu minnyiriri mingi egy’obunnabbi.

Amakulu g’ennukuta ezo ssatu gafaanagana n’amakulu g’obubaka bwa buli omu ku bamalayika abasatu. Amakulu g’ennukuta ezo ssatu gafaanagana n’enkola y’okutukuzibwa ey’ab’amagezi n’ababi ab’omu Danieri 12:10, abaatukuzibwa, ne bafuulibwa abeerere, ne bagezebwa. Ennukuta z’Olwebbulaniya ssatu ezaleetebwa wamu okutonda ekigambo ‘amazima’, zirina akabonero ka Alufa ne Omega, era emitendera esatu gye bilaga mu bubaka bw’omulayika asooka ge bayita Enjiri ey’olubeerera. Emitendera esatu egyo egyimiririddwa ennukuta ezo era giyimirira omulimu gwa Mwoyo Omutukuvu nga bwe gutekebwawo mu Yokaana 16.

Era bw’anaajja, anenye ensi olw’ekyono, n’olw’obutuukirivu, n’olw’okusalirwa omusango: Olw’ekyono, kubanga tebakkiriza mu nze; Olw’obutuukirivu, kubanga ngenda eri Kitange, era temundaba nate; Olw’okusalirwa omusango, kubanga omulangira w’ensi eno asaliddwa omusango. Yokaana 16:8-11.

Okumenyeka kw’essuubi okwasooka kuyimiririzibwa ng’ekibi, nga bwe kirabibwa mu Musa, Uzza, Malyamu ne Maatha, era ne mu Abamillerite; kubanga nga Yokaana 16 bwe yannyonnyola omulimu gwa Mwoyo Omutukuvu ogw’okulagiriza ensi omusango olw’ekibi; kyali kubanga ‘tebaakiriza.’ Buli kimu ku bifananyi bye tumaze okwogerako kiyimirira okumenyeka kw’essuubi okwasooka, era ebyafaayo byabwe bikakasa nti okumenyeka kw’essuubi kwaleetebwa ekibi ky’obutakkiriza ekintu ekyali kibikkuliddwa gyebali edda. Ekisooka ye okulagirizibwa omusango olw’ekibi. Ekisooka kye ennukuta esooka ey’Olwebbulaniya.

Akabonero ak'okubiri mu byafaayo ebikwekeddwa ke butuukirivu; era wano amaanyi ga Katonda galabikirira mu butuukirivu bw’abo abalina obubaka bw’eddoboozi erya ku ttudde ly’ekiro. Balabisa obutuukirivu bwa Katonda ku nkomerero y’ebbanga ery’okulindirira, kubanga Yokaana 16 agamba nti Kristo yagenda eri Kitaawe ne batamulaba nate. Kristo yali yalwawo nga obutuukirivu tebunnalabika. Ku bagoberezi ba Miller, bwe Kristo yaggya omukono gwe, ensobi ne yeetegerekeka. Awo ebirimu mu bubaka obutereezeddwa byazaawo ebika bibiri by’abasinza. Ekika kimu ne kalabisa obutuukirivu, kubanga baalina amafuta, ate ekirala ne kalabisa obujeemu obukiikirirwa ennukuta eya kkumi n’esatu mu nnukuta z’Olwebbulaniya.

Abafukibwako amafuta abayimirira ku luyi lwa Mukama ow’ensi yonna, balina ekifo ekyali kiweereddwa Setaani ng’akerubi omusaanikira. Bwe bayita mu biramu ebitukuvu ebimwetooloola entebe ye, Mukama akuumanga okunyumagana okutalekerawo n’abatuuze b’ensi. Amafuta aga zaabu galaga ekisa Katonda kye akozesa okukuuma ettala z’abakkiriza nga azijjuza amafuta, zireme okukendeka muliro ne zikazima. Singa amafuta gano amatukuvu tegafulukutirwa okuva mu ggulu mu bubaka bwa Mwoyo wa Katonda, amaanyi ag’obubi gandibadde gafuga ddala abantu.

Katonda aswazibwa bwe tutaaniriza obubaka b’atutumira. Mu ngeri eyo tugaana amafuta ag’eggolide ge yandifukamye mu meeme zaffe okutuusibwa eri abo abali mu kizikiza. Bwe kijja okukoowoola nti, ‘Laba, omugole ajja; muvemu mugende okumususinkana,’ abo abatanafuna amafuta amatukuvu, abatakuzezza ekisa kya Kristo mu mitima gyabwe, bajja kulaba, ng’abawala abasirusiru, nti tebateeseteese okususinkana Mukama waabwe. Tebalina mu bo bennyini amaanyi okufuna amafuta ago, era obulamu bwabwe buzikiridde. Naye singa tusaba Omwoyo Omutukuvu wa Katonda, singa tusaba nga Musa bwe yasaba nti, ‘Nkolage ekitiibwa kyo,’ okwagala kwa Katonda kujja kufukiddwa mu mitima gyaffe. Okuyita mu mapaipu ag’eggolide, amafuta ag’eggolide gajja okutuusibwa gye tuli. ‘Si lwa maanyi, newaakubadde obuyinza, naye lwa Mwoyo gwange,’ bw’ayogera Mukama w’eggye. Mu okwaniriza okumasamasa kw’Enjuba ey’obutuukirivu, abaana ba Katonda balisa ng’ettabaaza mu nsi. Review and Herald, July 20, 1897.

Mutegeere nti abo abafuna obubaka bw’okukaaba mu ttumbi ly’ekiro bayimiririrwa Musa ng’ali mu mpuku e Horebu, ng’ yeegayirira eri Katonda amulage ekitiibwa kye. Ebibinja by’abantu ebiri ebyo byali bimaze okunyweza obuntu bwabwe nga tekunnabaawo okukaaba mu ttumbi ly’ekiro, mu bbanga ery’okulindirira.

Kati tuba mu kiseera eky’obulabe ennyo, era tewali n’omu ku ffe asaanidde kulwawo mu kunoonya okutegekerwa olw’okujja kwa Kristo. Waleme okubaawo n’omu agoberera ekyokulabirako ky’abawala abasirusiru, n’alowooza nti kiba kya mirembe okulindirira okutuusa ekizibu ekinene bwe kinaaba kituuse nga tannaba kufuna okutegekerwa kw’enneyisa okumuyamba okuyimirira mu kiseera ekyo. Kinaaba kiridde nnyo okunoonya obutuukirivu bwa Kristo abaggenyi bwe banaayitibwa munda ne bakeberwa. Kati lino lwe kiseera olw’okwambala obutuukirivu bwa Kristo—olugoye lw’embaga y’obugole, olusaanyiza okuyingira mu mbaga y’obugole ey’Endiga. Mu lugero, abawala abasirusiru balagibwa nga beegaayirira amafuta, ne batakiweebwa wadde nga baakisabye. Kino kikiikirira abo abatetegeka nga tebakulaakulanya enneyisa ebayamba okuyimirira mu kiseera eky’obuzibu obw’amaanyi. Omuyigiriza w’Abavubuka, Jjanwali 16, 1896.

Ku ssaawa y'okukaaba okw'ekiro mu ttumbi ekibiina ekimu kyalina amafuta ag'etaagibwa, ate ekirala tekyalina. Ekitundu eky'okubiri kye kulabikirawo ku nkomerero y'ekiseera eky'okulindirira kwa obutuukirivu oba kwa obutali butuukirivu "kubanga" omuko yagenda "eri" "Kitaawe, era temundabenga nate." Ekitundu eky'okubiri kye ennukuta ey'ekkumi n'esatu mu nnukuta z'Olwebbulaniya. Ekitundu eky'okusatu mu byafaayo eby'ekyama kye kusalirwa omusango n'okupwamu essuubi okunene n'ennukuta ey'enkomerero mu alufaabeeti.

Ebyafaayo ebyekweeke ebiri mu "ebikuba by’enkuba musanvu" bikakasibwa ekigambo "amazima," era n’okugwaamu essuubi okw’oku ntandikwa okulaga okwagwamu essuubi okwasembayo, era n’omulayika atuuka n’obubaka ku ntandikwa ne ku nkomerero. Ebyafaayo ebyekweeke bijja kumanyibwa bokka abo abakkirizza amateeka g’okuyiga Bayibuli agawereddwa obuyinza obw’oku ntikko. Amateeka ga Miller ku ntandikwa n’Ensumuluzo z’Obunnabbi ku nkomerero.

Nga bwe tumaze okubyanjula ebyafaayo by’okukuba kw’enkuba musanvu, waliwo ensonga esaanidde okuddamu n’okujjukirwa. Okwenyamira okw’olubereberye mu buli linyiriri ly’okutereeza kubeera okw’obutassaamu mwoyo mazima agateekebwawo dda. Musa yeerabira okukomola omwana we w’obulenzi, newankubadde nga kye kyekifaananyi ddala ky’Endagaano kye obunnabbi bwa Ibulayimu bwali bukiraga. Uzza yeerabira nti bakabona bokka be baasobolanga okukwata essanduuko y’Endagaano. Maliyamu ne Elizabeti bawa obujulizi mu lugero lwa Lazaro nti baali bamanyi dda amaanyi g’okuzuukiza ga Kristo. Bwe baakola ekifananyi kya 1843, abakulembeze (obunyigirize bwa banne) baanyigiriza Kita Miller okuleka ebyo bye yali agamba bulijjo ku mwaka 1843. Baamunyweza akyuse obujulizi bwe obwateekebwawo, obwawanga obutakakasa obutono okutuusa ku mwaka 1843, nga bwe baali balagula nti kijja kubeera okutuukirizibwa kw’ennaku enkumi bbiri mu bikumi bisatu. Obujulizi bwa Miller bulaga nti obunyigirize obwava mu bakulembeze abalala mu kisinde kyabwe bwamuleetera okuleka engeri ey’amatamativu gye yali ayogeramu ku lunaku lw’okutuukirizibwa kw’obunnabbi, n’ategeeza mu lwatu nti kinaatuukirizibwa mu 1843.

Wamu ne Future for America, twamanyi nti tewaalina kuddamu kubaawo obubaka bulala "obuwanikiddwa ku budde." Future for America yabadde ayigiriza emirundi emirundi ekyo mu byafaayo by’omuvumenti byonna. Okuggwaamu essuubi okw’olubereberye buli kiseera kuba kusinziddwa ku obutafaayo ku mazima agateekebwawo ag’okukezesa. Kyali obutafaayo obw’ekibi ku mazima, naye okusinga obukulu kyali obutafaayo obw’ekibi ku tteeka erikulu erya William Miller, eryaali lyalambikiddwa mu bwayivu nti limalira mu 1844.

Era malayika gwe nnalaba ng’ ayimiridde ku nnyanja ne ku nsi, n’ayimusa omukono gwe eri eggulu, n’alayira eri oyo abeerawo emirembe n’emirembe, eyatonda eggulu n’ebirimu, n’ensi n’ebirimu, n’ennyanja n’ebirimu, nti obudde tebukyalibaawo. Okubikkulirwa 10:5, 6.

Malayika eyayimirira ku nsi n’ennyanja, ng’okugamba kwa Sister White, yali ‘si muntu mulala yenna wabula Yesu Kristo yennyini.’ Future for America teyagondera kiragiro ekirambikiddwa ddala okuva eri Yesu Kristo! Nze ku lwange, nnayogeraganye ne batono ddala bokka ku abo be nnali nkyetaba nabo nga 18 July 2020 tannatuuka. Mu abo abatono, babiri bokka be nnasoma nabo era ne tukebera ebyava mu Kigambo kya Katonda ebyakwata ku byatuukawo nga 18 July 2020; era omu ku babiri abo kati asinzire mu Yesu. Naye ng’okusinziira ku byafaayo bya Millerite, ebyo ebyali bitandikiro nga ffe tuli nkomerero yaabyo, nkakasa nti bakyaliwo abaali mu kibiina mu kiseera ekyo abakyaleta enkozesa z’obunnabbi ‘ezisimbiddwa ku budde.’ Tewali kipya wansi w’enjuba.

Obudde butono nnyo nnyo okweyongerayo n’ekika ekyo ky’omusujja ogw’obunnabbi, naye buli omusajja akkiriziganyizibwe ddala mu magezi ge. Era buli omu ku basajja abaddira ku ludda olukyaluzannya n’obudde, bamanye nti Future for America egaana ezo nsaba zonna, kubanga si kirala wabula eby’obulimba bya Setaani.

Olunyiriri lw’obunnabbi oluli munda era olwekwekebwa mu bubonero obulaga ekkubo obuna obutondawo okubwatuka kw’eggulu musanvu lwe luli kati Empologoma ey’omu kika kya Yuda gy’eggyako obuvumbo. Ekiwandiiko kino kyabadde kuddamu okwekenneenya byokka ku kye twategeeza ku kigambo ky’Olwebbulaniya “‘ĕmeṯ” ekivvuunulwa nti “amazima.” Tekyakwatako byonna bye twaba tumaze okugabana, naye ekigendererwa ky’okwekenneenya kuno kwe kulaga nti Yokaana essuula ey’ekkumi n’omukaaga, olunyiriri olw’omunaana, akkiriziganya ddala n’ekifaananyi ky’obunnabbi kye tuteekawo ku lunyiriri lw’obunnabbi oluli munda era olwekwekebwa oluli mu okubwatuka kw’eggulu musanvu.

Wakyaliwo obukebera obutono obwetaagibwa nga tetunnatuuka ku nkomerero gyetujja okukwataako mu kiwandiiko ekiddako.

Tobikka ebigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino, kubanga ekiseera kiri kumpi. Oyo atali wa bwenkanya, akyeyongere okubeera atali wa bwenkanya; n’oyo omuyonoonefu, akyeyongere okuyonooneka; n’oyo omutuukirivu, akyeyongere okubeera omutuukirivu; n’oyo omutukuvu, akyeyongere okubeera omutukuvu. Era, laba, njija mangu; n’empeera yange eri nange, okuwa buli muntu ng’ekikolwa kye bwe kiri. Nze Alpha ne Omega, entandikwa n’enkomerero, asooka n’asemba. Okubikkulirwa 22:10-13.