Igitabo cya Yoweli ni cyo ahari gitanga uguhishurwa kutaziguye kurusha ibindi kw’imvura y’itumba mu Byanditswe, kandi Yoweli atangira abanza kuvuga ibyerekeye ibisekuru bine by’ubuhakanyi byakozwe n’itorero rya Lawodikiya ry’Abadiventisiti b’Umunsi wa Karindwi. Ibyo bisekuru bine by’ukurimbuka kugenda kwiyongera, bishushanyijwe mu mirongo ibanza ya Yoweli, bihura n’ibizira bine bigenda byiyongera byo muri Ezekiyeli igice cya munani. 1863 kugeza mu 1888 bihagarariye igisekuru cya mbere, kandi bihagarariye kwangwa k’ubutumwa bw’ishingiro bw’Abamileriti nk’uko bwashushanyijwe ku mbonerahamwe z’abapayoniya zo mu 1843 no mu 1850, nk’uko bihagarariwe muri Habakuki igice cya kabiri, kandi bikaba bishushanya isezerano nk’uko rihagarariwe n’amabuye abiri y’Amategeko Cumi.
1888 kugeza mu 1919 hagereranya igisekuru cyanze ubunararibonye bwo gukiranuka kubonerwa mu kwizera, bukabyara ubunararibonye buhagarariwe n’itorero rya Filadelifiya. Mu gisekuru cya mbere, ubwigomeke bwibanze ku murimo w’ubuyobozi buhagarariwe na William Miller, kandi mu gisekuru cya kabiri cyo mu 1888, ubuyobozi bwa Mwuka w’Ubuhanuzi ni bwo bwigomekwemo. Igisekuru cya gatatu cyo mu 1919 cyatangiranye n’igitabo cya William Warren Prescott, The Doctrine of Christ, kirangira n’igitabo, Questions on Doctrine mu 1957. Icyo gisekuru cya gatatu cyari igisekuru cy’ubwumvikane n’isi, ubwo Abadiventisiti bashakaga kwemerwa kw’imigenzereze yabo y’ubuvuzi n’Ishyirahamwe ry’Abaganga b’Abanyamerika, no kwemerwa kwa za kaminuza zabo n’intiti z’ubumenyi z’Abaporotesitanti b’abahakanyi na Kiliziya Gatolika y’i Roma.
Mu rubyaro rwa gatatu, inama z’inyigisho zaturutse mu ikaramu ya Ellen White zaranzwe no kwangwa, zisimbuzwa imigenzereze y’ibinyoma y’inyigisho y’isi nk’uko ihagarariwe n’ubuhanga-mvugo bw’uburezi bw’u Bugiriki. Uburezi bw’Abagiriki buhagarariwe n’imanakazi Athena, yubashywe mu rusengero rwa Parthenon rwubatswe mu ishusho y’urundi i Nashville, muri Tennessee.
Uburezi nyakuri bwatanzweho urugero muri Bibiliya binyuze mu mashuri y’abahanuzi yari afitanye isano n’umuhanuzi Elisa. Ubugome bw’Abamakabayo bwo mu mwaka wa 167 mbere ya Kristo bukageza ku kurimburwa kwa Yerusalemu mu mwaka wa 70 nyuma ya Kristo, ahanini bwari imyigaragambyo yo kwamagana ukwivanga kw’uburezi bw’Abagiriki mu muco no mu gihugu cy’icyubahiro nyacyo cya kera. Imyigaragambyo y’Abamakabayo yari ubugome bwo kurwanya ingaruka z’Abagiriki ku nzego zose, ariko ingaruka z’uburezi bw’Ubugiriki zari zarakwirakwiye cyane mu mateka no mu mpamvu zashishikazaga abashishikari b’Abamakabayo ku buryo bidashobora gutandukanywa n’ukuri yuko uburezi bw’Ubugiriki bwari, ahari, ikintu gikomeye kurusha ibindi cyari gifitanye isano no kwanga kw’Abayuda Yesu Kristo nk’Umukiza wabo wasezeranijwe. Ibitabo byanditswe bigaragaza ingaruka mbi z’uburezi bw’Ubugiriki ku Bayuda n’uruhare rw’uburezi bw’ibinyoma mu gutuma Abayuda banga Kristo no bamubamba.
Ubugome bw’Abamakabayo bujyanye n’ubwigomeke bwo mu 1776 mu gihugu cy’ubwiza bw’iki gihe cyo mu buryo bw’umwuka. Kuri ubu muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika hari za kaminuza zirenga 4,000 zanditswe mu buryo bwemewe, zishingiye kuri filozofiya n’imigenzereze y’uburezi by’Abagiriki n’Abayezuwiti. Akaduruvayo no kutubahiriza amategeko byabayeho mu myaka irenga icumi ishize bishobora gukomorwa mu buryo butaziguye kuri izo ngirwa ngoro z’uburezi zo muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, zimaze imyaka myinshi zinjiza mu banyeshuri inyigisho zubakiye ku myumvire runaka, kandi abo banyeshuri bari baramaze gutegurirwa n’itangazamakuru n’inzego z’imyidagaduro kwakira filozofiya z’aba-globaliste zikomoka kuri filozofiya za satani zo mu gihe cy’Impinduramatwara y’Abafaransa. Abanyeshuri bo muri za kaminuza z’iki gihe bari baramaze kumenyerezwa kwemera imibereho ishushanywa na Sodomu na Gomora mbere y’uko binjira muri izo ngoro z’uburezi zagenewe kugaba ibitero ku bazungu, ku Bakristo no ku mateka y’ukuri ya Amerika. Umunyagihugu wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika wo muri iki gihe wifuza gusobanukirwa iyo gahunda idahinduka y’ubutabera bw’ingeri ebyiri, isohoza ubutabera n’ukuri bijugunywa mu mihanda nk’uko bigaragazwa muri Bibiliya no mu Mwuka w’Ubuhanuzi, agomba kumva ko ibihe n’imimerere biriho ubu biri guturuka ku gitero cyateguwe ku bushake kandi gishyirwa mu bantu nk’inyigisho kuva mu myaka ya mbere y’ubuzima binyuze mu rwego rw’uburezi rwagenewe gushyira inyokomuntu munsi y’ubutegetsi bw’aba-globaliste b’indobanure—imbaraga z’ikiyoka!
Hari insanganyamatsiko eshanu zikomeye mu nyandiko za Ellen White: uburezi, ivugurura ry’ubuzima, imibereho ya Gikristo, insanganyamatsiko y’Intambara Ikomeye, n’ubumana bugaragarira mu buzima bwa buri munsi. Uburezi ni imwe mu nsanganyamatsiko eshanu zikomeye zo mu Mwuka w’Ubuhanuzi, kandi Ellen White yari umuhanuzi wa Bibiliya kimwe n’umuhanuzi uwo ari we wese uvugwa mu Ijambo ry’Imana. Mu bindi, ibi bisobanura ko imibereho ye ari urugero rw’abihumbi ijana na mirongo ine na bine kandi ari n’urugero rubagenewe. Mbere y’uko hagira uwibwira ko Kristo wenyine ari we ugomba kutubera icyitegererezo, Pawulo aravuga ati:
Kuko n’iyo mwagira ababayobora ibihumbi icumi muri Kristo, nyamara ntimugira ba se benshi; kuko muri Kristo Yesu ari jye wababyaye binyuze mu Butumwa Bwiza. Nuko rero, ndabinginga, nimumbe abankurikiza. 1 Abakorinto 4:15, 16.
Nk’umuhanuzi, Ellen White ni urugero. Hari igihe kimwe gusa Ellen White yemeye inshingano yo kuba umwe mu bagize inama y’ubuyobozi, kandi icyo gihe cyari mu ishingwa rya kaminuza yakiraga amahame y’uburezi nyakuri nk’uko yashyizwe ahagaragara nk’imwe mu nsanganyamatsiko eshanu zikomeye z’umurimo we. Iyo kaminuza yo i Madison, muri Tennessee, iherereye mu karere k’umujyi munini wa Nashville, muri Tennessee. Ntabwo yemeye gusa kuba mu nama y’itangiriro ya kaminuza ya Madison kuva mu 1904 kugeza umwaka umwe mbere y’urupfu rwe mu 1915, ahubwo yanagize uruhare rukomeye mu gutoranya ubutaka aho iyo kaminuza yubatswe. Nashville ni yo soko ry’icyicaro cy’imiterere y’uburezi bw’Abagiriki yafashije kubuza Abayahudi kwemera Mesiya wabo mu mateka y’Abamakabayo, bagereranya Ubuporotesitanti bw’ubuhakanyi bwo mu bihe turimo ubu. Umurongo w’Abamakabayo ushyizweho neza cyane mu mateka ahishwe y’umurongo wa mirongo ine, uhagarariye Ubuporotesitanti bw’ubuhakanyi ubu bwamaze gucengezwamo rwose izo mbuto zangiza nyine z’uburezi bw’Abagiriki, nubwo ari mu ishusho ya kizungu ya none.
Mu gisekuru cya gatatu cy’Abadivantisiti, ubuyobozi bwari bwaranze Umwuka w’Ubuhanuzi mu 1888, bwahisemo gushyira gahunda yabwo y’uburezi mu maboko y’imiterere y’iyemererwa ry’amashuri y’isi. Nashville ihagarariye ikigo cy’igereranyo cy’uburezi bw’ukuri n’ubw’ibinyoma. Umuhanuzi yahisemo uwo mujyi nyine isi yahisemo kugira ngo ishimangire uburezi bw’Abagiriki, kuko bitandukanye n’uburezi bw’Abagiriki bushingiye ku gutandukanya ukuri mo amasomo yigenga kugira ngo isenye icyuzuye. Uburezi nyakuri ni bwo shingiro ry’insanganyamatsiko enye z’ibanze zisigaye za Mushiki wacu White, ari zo kuvugurura iby’ubuzima, kubaha Imana kugaragarira mu bikorwa, imibereho ya Gikristo, kandi by’umwihariko cyane insanganyamatsiko y’Intambara Ikomeye.
Yesu buri gihe agaragaza iherezo akoresheje intangiriro, kandi ikigeragezo cyo mu Ngobyi ya Edeni kigaragaza ikigeragezo isi ihanganye na cyo ubu. Ikigeragezo cyo ku iherezo ni kimwe n’ibigeragezo byose byo muri Bibiliya, kuko Imana idahinduka na rimwe. Ikigeragezo cya Bibiliya ni uburyo bw’ikigeragezo bugizwe n’intambwe eshatu, butanga amatsinda abiri agaragazwa ku iherezo ry’icyo gikorwa cyose cy’ikigeragezo. Marayika wa mbere agaragaza izo ntambwe eshatu agira ati: nimutinye Imana, muyihe icyubahiro, kuko igihe cy’ikigeragezo kigaragaza urubanza kigeze. Intambwe ya mbere yari itegeko ryo kutarya ku giti cyo kumenya icyiza n’ikibi. Kubera kubura gutinya Imana uko byari bikwiriye, Eva yananiwe ikigeragezo cy’igiti maze arya ku mbuto cyagereranywaga nk’icyiza n’ikibi byombi. Gutinya Imana kwa Adamu ntikwamubujije kwinjira mu bugome bwo kwigomeka bw’igiti, maze urubanza rubageraho bombi, kuko bagaragaje imibereho itarimo ukubaho guhoraho kw’Ubumana.
Ikigeragezo cy’iminsi y’imperuka gitangirana n’umuburo wo kurya ukwiyongera k’ubumenyi bwahishuwe, bukuweho ikimenyetso mu guhishurirwa kwa Yesu Kristo, mbere gato y’uko igihe cy’igeragezwa cy’abantu kigera ku iherezo ryacyo. Yaba mu Bwadiventisiti cyangwa no mu bari hanze y’Abadiventisiti, ikigeragezo gishingira ku kwakira cyangwa ku kwanga ukwiyongera k’“ubumenyi” kwakuweho ikimenyetso mu gihe cyacu. Icyo kigeragezo cy’ubumenyi gishushanywa n’igiti cyo mu busitani cy’igerageza, gishushanya ubumenyi bw’icyiza cyangwa ubw’ikibi. Uburezi nyakuri bwari buherereye kandi bugashushanyirizwa i Nashville, muri Tennessee, mu 1904, naho uburezi bw’ibinyoma bwari buherereye kandi bugashushanyirizwa i Nashville mu 1897, hanyuma bwongera kubakwa nk’inyubako ihoraho mu 1920. Mu mibereho y’umuhanurakazi, uburezi nyakuri bwahawe icyubahiro i Nashville, kandi n’uburezi bw’ibinyoma na bwo bwahawe icyubahiro. Nyuma y’urupfu rwe mu 1915, uburezi bw’ibinyoma bwasubijweho mu iyubakwa rya kabiri kandi rihoraho ry’urusengero rwa Parthenon, maze uburezi nyakuri burangwa no kwangwa binyuze mu kumvikana n’isi kw’ubuyobozi bw’itorero ry’Abadiventisiti b’Umunsi wa Karindwi b’i Lawodikiya.
Izina ry’akabyiniriro rya Nashville, “Athens yo mu Majyepfo”, ryagize uruhare mu guhitamo iyo nyubako ngo ibe igice nyamukuru cy’Imurikabikorwa ry’Ikinyejana cyo mu 1897. Inyubako nyinshi zari muri iryo murikabikorwa zari zishingiye ku byitegererezo bya kera. Ariko Parthenon ni yo yonyine yari kopi nyakuri rwose. Nashville y’uyu munsi, muri Tennessee, izwi cyane kubera umuziki wayo, ariko mbere y’uko habaho Inzu Ndangamurage ya Johnny Cash, Nashville yari izwi cyane kubera uburezi bwayo, atari ukuririmba.
Mu myaka ya 1850, Nashville yari yarabonye izina ry’akabyiniriro rya “Ateni y’Amajyepfo” kubera ko yari yaramaze gushinga ibigo byinshi by’amashuri makuru; kandi ni yo yabaye umujyi wa mbere wo mu majyepfo ya Amerika washyizeho gahunda y’amashuri ya Leta. Ikinyejana kigiye kurangira, Nashville yari kubona Fisk University, St. Cecilia Academy, Montgomery Bell Academy, Meharry Medical College, Belmont University, na Vanderbilt University byose bifungura imiryango yabyo. Muri icyo gihe, Nashville yari izwi ko ari umwe mu mijyi yo mu majyepfo irangwa no kunonosorwa no kwiga cyane kurusha indi, yuzuyemo ubutunzi n’umuco.
Ubwiru bw’ubugome ni izina kandi ni igikorwa mu Ijambo ryahumetswe. Uguhumekerwa kugaragaza Satani, na papa, uwo Mushiki wa White yita “ukuboko kwe kw’iburyo” kwa Satani, nk’ubwiru bw’ubugome. Nyamara kandi, “ubwiru bw’ubugome” busobanura no kuvanga ukuri n’ikinyoma. Ibisekuru bine by’ubuyobe bya Yoweli bihura n’ibizira bine bigenda byiyongera byo muri Ezekiyeli igice cya munani. Abo bagabo babiri b’abahamya bahura n’amatorero ane ya mbere yo mu Ibyahishuwe, kandi itorero rya gatatu rishushanywa no kwiyoroshya kwa Konstantini mu Bukristo kwahujwe n’ubupagani. Ayo matorero ane ya mbere ahura n’amateka ya Isirayeli ya kera, agereranya amateka ya Isirayeli ya none.
Mu gisekuru cya gatatu cya Isirayeli ya kera, abami ba Isirayeli bagiranye imishyikirano n’andi mahanga atagombaga na rimwe kwinjizwa mu bumwe n’ubwoko bw’Imana. Ihuzabishushanyo hagati ya Isirayeli ya kera nyakuri n’itorero rya Gikristo nk’uko ryashyizwe ahagaragara mu gitabo cy’Ibyahishuwe ni ingingo y’ubuhanuzi yatanzwe mu buryo busobanutse mu nyigisho yiswe, Imbonerahamwe za Habakuki. Yoweli ahuza igisekuru cya kane kandi cya nyuma “gikurwaho” ku kuba ubwoko bw’Imana bwatoranyijwe bw’isezerano n’abakuru makumyabiri na batanu bunamye izuba mu bizira bine byiyongera uburemere muri Ezekiyeli. Icyo gisirikare cya kane aho Uwadivantisiti bw’Umunsi wa Karindwi bwa Lawodikiya bukurwaho igihe bunamiye izuba ku itegeko ryo ku Cyumweru, gihuzwa n’itorero rya kane rya Tiyatira rigereranya ubutegetsi bw’ubupapa haba mu mwaka wa 538 cyangwa ku itegeko ryo ku Cyumweru rigiye kuza vuba. Itorero rya gatatu rya Perugamo rigereranya “ubwumvikane bwo guteshuka” yaba Isirayeli ya kera yishyize hamwe n’ubwami bw’abapagani, cyangwa Konstantino avangavanze ubupagani n’Ubukristo, kandi abo batangabuhamya babiri bavugana n’igisekuru cya gatatu cy’inyamaswa yo mu isi yo mu Ibyahishuwe cumi na bitatu.
Ibisekuru bine bya Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, byagereranyijwe na Egiputa mu bindi by’ukuri, mu gihe cy’uburetwa bw’imyaka 400/430, cyasojwe no kurohamira kwa Farawo mu mazi y’Inyanja Itukura. Ayo mazi yaranze iherezo ry’ishyanga ryagombaga gucirwaho iteka igihe Imana yazanaga gukizwa kwa Isirayeli ya kera ikoresheje umuhanuzi Mose. Leta Zunze Ubumwe z’Amerika zicirwaho urubanza mu gihe urubanza rusozwa ku itorero ry’Imana, bityo rero bikwiye kwitonderwa ko amazi yahitanye ubuzima bwa Farawo yamuteyeho kubera kurekurwa kw’umuyaga w’iburasirazuba wari warafashe ayo mazi mu mwanya wayo mu gihe Imana yacunguraga ubwoko Bwayo bwatoranijwe. Umuyaga w’iburasirazuba ni ishyano rya gatatu rikubita ku itegeko ryo ku Cyumweru igihe umutingito wo mu Ibyahishuwe igice cya cumi na kimwe ugera.
Igisekuru kibanziriza igisekuru cya kane kandi cya nyuma cy’inyamaswa yo mu isi gisohorezwa ku mahembe yombi, irya Repubulika n’irya Porotesitanti. Kwigomwa kw’ihame kw’ihembe rya Repubulika, kwasohorejwe mu gisekuru cyaryo cya gatatu, kwabereye mu gihe gikikije Intambara ya Mbere y’Isi Yose, kandi kwaranzwe n’uko Leta Zunze Ubumwe z’Amerika zashyikirije imiterere y’ubukungu bwazo ab’isi bose bashaka gutegeka isi bo muri Federal Reserve. Muri icyo gihe nyine, Ubudiventisiti bw’Umunsi wa Karindwi bwa Lawodikiya bwashatse ko umurimo wabwo w’ubuvuzi n’uburezi “wemerwa ku mugaragaro” hakurikijwe amahame y’uburezi n’ubuvuzi byo mu isi. Nk’inshinga, “ubwiru bw’ubugome” bugaragaza kwigomwa kw’ihame kwa Konstantino n’abami ba Isirayeli ya kera imbere y’ububasha bw’isi. Ijambo ryakoreshejwe n’Ihumekerwa mu gusobanura uko kwigomwa kw’ihame ni “kwivanga,” nk’uko ryasobanuwe mu nkoranyamagambo yo mu gihe cya Ellen White ngo: “kuvangavanga cyangwa guhuza mu ivanga; kubivanagamo kimwe.” Igiti cyo kumenya icyiza n’ikibi ni igiti cyo kwivanga, igiti cyo kwigomwa kw’ihame. “Intambara ikomeye ya nyuma” ni ikibazo cy’itegeko ryo ku Cyumweru, kandi ukwitegura kwa Satani kuri icyo kibazo ni “ubwiru bw’ubugome,” buvanga ubwenge bwa kimuntu n’ihishurirwa ry’Imana.
“Satani ari guhugira cyane gutegura imigambi ye y’intambara ikomeye ya nyuma, ubwo bose bazafata impande....”
“Nimwumve amajwi, mumenye ububasha butegeka isi. Mbese hari ijwi iryo ari ryo ryose ry’amasengesho? Mbese mubona ikimenyetso icyo ari cyo cyose cyerekana ko Imana yemerwa? Hariho abatambyi, kandi ni benshi; ariko barimo bakandagira amategeko ya Yehova munsi y’ibirenge byabo. Imyambaro yabo yandujwe n’amaraso y’ubugingo bw’abantu. Imbaga nyamwinshi iri gutambira abadayimoni. Nimurebe, mwa bantu mwe muterajwe hagati yo kumvira no kutumvira. Nimwitegereze mu bitekerezo imbaga nini cyane irimo kuramiriza ku gicaniro cya Satani. Nimwumve umuziki, n’ururimi, byitwa amashuri yo mu rwego rwo hejuru. Ariko se Imana ibivugaho iki?—Ubwiru bw’ubugome.” Pamphlets, 004, 11.
Mu makimbirane ya nyuma, igihe “abantu bose bazafata impande,” ikigeragezo cyo mu Ngobyi ya Edeni cyongera kubaho. Ikigeragezo mu itangiriro cyari cyagarukiye ku giti kiri hagati mu ngobyi, cyongera kubaho ku iherezo, mu isi yose. Umurimo wa Satani ubanziriza intambara ya nyuma ni “amayobera y’ubugome,” asobanurwa ko ari “uburezi bwo hejuru!” Ikimenyetso cy’“uburezi bwo hejuru” mu gihugu cy’inyamaswa yo ku isi kiboneka i Nashville, Tennessee, “Athens yo mu Majyepfo,” ahari urusengero rwa Parthenon, bihabanye n’uburezi nyakuri bwigeze guhagararirwa i Nashville na Madison College. Amagambo akurikira ava mu buhumekero bw’Imana asubiwemo yose uko yakabaye ku musozo w’iyi ngingo, ariko hari ingingo nke zigomba kwitabwaho muri iki gihe.
Bose bakeneye ubwenge kugira ngo bashakashake neza ubwiru bw’ubugome, bugira uruhare runini cyane mu isoza ry’amateka y’iyi si....
“Nta nzira y’ikirengahagati igana muri Paradizo izasubizwaho. Ubutumwa umuntu yahawe bwo muri iyi minsi y’imperuka si ubwo kwivanga n’amayeri yahimbwe n’abantu....”
“Abazamuwe n’Imana ikabashyira mu myanya ikomeye yo kwizerwa bashobora guhindukira bakava ku mucyo w’ijuru bagakurikira ubwenge bw’abantu.... Abashaka bose kugira imico izatuma bakorana n’Imana kandi bakakira ishimwe ry’Imana, bagomba kwitandukanya n’abanzi b’Imana, kandi bagakomeza ukuri Kristo yahaye Yohana ngo akuhe isi.” Manuscript Releases, volume 18, 30–36.
“Bose” bose bakeneye “ubwenge” bahagarariye abantu bose bazanwa mu nzira yo kugeragezwa, amaherezo ikabyara ibyiciro bibiri by’abaramya. “Abanyabwenge” ni ba bandi babona kandi bagafata “ubwenge” bukenewe. Iyo nzira yo kugeragezwa itangira igihe guhishurwa kwa Yesu Kristo gukurwaho ikimenyetso, mbere gato y’iherezo ry’igihe cy’igeragezwa cy’umuntu. Uko gukurwaho ikimenyetso gutangiza “kwiyongera kw’ubumenyi.” Abahura n’ikigeragezo gifitanye isano n’uguhishurwa kwa Yesu Kristo bazabona “amavuta” y’ubumenyi bw’ubuhanuzi yagenewe kuyobora, gutegura no kweza mbere y’uko umuyaga w’iburasirazuba ugera ku itegeko ryo ku Cyumweru. “Igiti cyo kumenya icyiza n’ikibi” ni ikimenyetso cy’Umugati wo mu Ijuru w’impimbano ugomba kuribwa cyangwa kwangwa.
I Galilaya, mu isinagogi y’i Kaperinawumu, Yesu yatakaje abayoboke benshi icyarimwe kuruta ikindi gihe icyo ari cyo cyose mu murimo We. Aho ikigeragezo cyari ukumenya niba amagambo ya gihanuzi ya Kristo yarasobanurwaga uko yavuze koko cyangwa mu buryo bw’umwuka, kandi abananiwe icyo kigeragezo barananiwe—kuko bibagiwe yuko umuntu akwiriye kubeshwaho na buri jambo ryose rituruka mu kanwa k’Imana. Kristo yari yaravuze yeruye ko ari We Mugati wamanutse uva mu ijuru, kandi abananiwe icyo kigeragezo bari baravangavanze Ukuri n’ubwenge bwa kimuntu, bugereranywa n’Abagiriki.
Mbere y’uko Eva atangira kunanirwa mu busitani, Kristo yari yarategetse Adamu na Eva kutarya ku mbuto z’igiti cy’ubumenyi bw’icyiza n’ikibi. Icya mbere mu ntambwe eshatu z’ubutumwa bwiza bw’iteka ryose ni ukutinya Imana.
“Nihareka ubwenge bumenya ukuri gutangaje guhambaye kwahishuwe, kandi ntibuzigera bushobora kunyurwa no gukoresha ubushobozi bwabwo ku ngingo z’ibitagira umumaro; buzatera umugongo, bubinubiwe, ibitabo by’urucantege n’imyidagaduro y’ubupfapfa biri konona urubyiruko rw’iki gihe. Abasabanye n’abasizi n’abanyabwenge bo muri Bibiliya, kandi imitima yabo igakangurwa n’ibikorwa by’ikuzo by’intwari z’ukwizera, bazava muri ayo masoko akungahaye y’ibitekerezo bafite umutima usukuye kurushaho kandi bafite ubwenge bwashyizwe hejuru kuruta uko baba bameze iyo baza kuba bahugijwe no kwiga abanditsi b’isi bazwi cyane kurusha abandi, cyangwa no gutekereza no gusingiza ibikorwa by’Abafirawo n’Abaherodi n’Abasesari bo mu isi.”
“Ubushobozi bw’urubyiruko ahanini buba businziriye, kuko badahindura kubaha Imana intangiriro y’ubwenge. Uwiteka yahaye Daniyeli ubwenge n’ubumenyi, kuko atemeye kuyoborwa n’imbaraga iyo ari yo yose yari kubangamira amahame ye y’idini. Impamvu dufite abantu bake cyane b’abahanga mu gutekereza, bafite gushikama n’agaciro nyakuri, ni uko batekereza ko babona ubuhangange mu gihe batandukanyije n’Ijuru.” Messages to Young People, 255, 256.
Eva yatakaje “kubaha Imana.” Yagombaga guhinda umushyitsi imbere y’amagambo y’Imana, ari ryo riranga bamwe ibihumbi ijana na mirongo ine na bine. Kubaha Imana ni ikizamini cya mbere mu bizamini bitatu, kandi bitangira igihe Ijambo ry’ubuhanuzi rikurwaho ikimenyetso, amaherezo bikabyara itsinda ry’abanyabwenge n’itsinda ry’abapfu. Intangiriro ku bagenewe kuba abanyabwenge ni uguhinda umushyitsi imbere y’Ijambo ry’Imana. Eva ntiyabigenje atyo, maze igihe yagerwagaho intambwe ya kabiri y’igikorwa cy’igeragezwa ntiyashoboye guha Imana icyubahiro, hanyuma aza guhura n’isaha y’urubanza, aho yagaragaje ubwambure bwa Lawodikiya.
“Abifuza bose gutunganya imico ya Gikristo bagomba kwambara umugogo wa Kristo. Niba bashaka kwicarana na We ahantu ho mu ijuru muri Kristo Yesu, bagomba kumwigiraho bakiri kuri iyi si. Kristo ntiyinejeje ubwe. Ubugingo bwe bwose bwari ukwihingamo kugira neza kutanduye, kutarangwa no kwikunda. Yafashe kamere muntu kugira ngo yereke isi yaguye, Satani n’isinagogi ye, ijuru ryose n’andi masi ataracumuye, ko kamere muntu, ihujwe na kamere ye y’Ubumana, yashoboraga kuganduka rwose ku mategeko y’Imana. Bose bakeneye kwibaza bati, ‘Ni iki nkwiriye gukora kugira ngo nkizwe?’ Imana ishaka imitima yicishije bugufi, imenetse, ihindishwa umushyitsi n’ijambo ryayo. Ni ku gicaniro cy’Imana cyonyine dushobora kwakirira ikibatsi cyo mu ijuru, kandi iyo tucyakiriye kiduha kubona byuzuye ukudashobora kwacu, kikaduhishurira icyubahiro n’ubwiza bya Kristo. Ibi iyo bimaze kuboneka, Imana idushyira munsi y’ubuyobozi bw’Umwuka Wera, kandi uwo ni we utuyobora mu kuri kose.” Bible Echo, July 20, 1896.
Ukuvangavanga ukuri n'ikinyoma ni umurimo wa Satani, kandi ni byo bizwi nk'ubwiru bw'ubugome. Kwigerezaho kwa bene muntu bose mu bikorwa bya nyuma by'urubanza rw'igenzura bishushanyijwe mu rusengero rwa Parthenon i Nashville, muri Tennessee.
“Ntabwo ari iby’ubwenge kohereza urubyiruko rwacu muri za kaminuza, aho bamara igihe cyabo bashaka kumenya Ikigereki n’Ikilatini, mu gihe imitwe n’imitima byabo byuzuzwa ibitekerezo by’abanditsi batizera Imana, abo biga kugira ngo bashobore gutsinda izo ndimi. Bamenya ubumenyi butari ngombwa na gato, kandi budahuye n’amasomo y’Umwigisha ukomeye. Muri rusange, abize muri ubwo buryo bagira kwiyemera kwinshi. Batekereza ko bageze ku rwego rwo hejuru rw’uburezi buhambaye, kandi bakigengesera mu bwibone, nk’aho batakiri abigishwa. Bangirizwa umurimo w’Imana. Igihe, uburyo, n’amasomo benshi bakoresheje bashaka uburezi bufite akamaro gake ugereranyije byari bikwiye gukoreshwa mu gushaka uburezi bwari kubagira abagabo n’abagore buzuye impande zose, babereye imibereho y’ibikorwa. Bene ubwo burezi bwari kuba ari ubw’agaciro gakomeye cyane kuri bo.”
“Abanyeshuri bajyana iki hamwe na bo iyo bavuye mu mashuri yacu? Bajya he? Ni iki bagiye gukora? Mbese bafite ubumenyi buzabafasha kwigisha abandi? Mbese barezwe kugira ngo babe ba se n’ababyeyi b’abanyabwenge? Bashobora guhagarara ku isonga ry’urugo nk’abigisha b’ubwenge? Mu mibereho yabo yo mu rugo bashobora se kwigisha abana babo ku buryo urugo rwabo rwaba urugo Imana ishobora kurebana ibyishimo, kuko ari ikimenyetso cy’umuryango wo mu ijuru? Mbese bahawe ya nyigisho yonyine ishobora by’ukuri kwitwa ‘amashuri makuru’?”
“Amashuri makuru ni iki? Nta burezi na bumwe bwakwitwa amashuri makuru keretse bugaragaza ishusho y’ijuru, keretse buyobora abasore n’inkumi kugira ngo bahinduke nkabo Kristo, kandi bukabategurira guhagarara ku isonga ry’imiryango yabo mu mwanya w’Imana. Niba, mu gihe cye cy’ishuri, umusore yarananiwe kugira ubumenyi bw’Ikigereki n’Ikilatini hamwe n’ibitekerezo bikubiye mu nyandiko z’abanditsi batemera Imana, nta gihombo gikomeye aba yagize. Iyo Yesu Kristo aza kuba yaratekereje ko ubu bwoko bw’uburezi ari ngombwa, mbese ntiyari kubuha abigishwa be, abo yigishaga gukora umurimo uruta indi yose yigeze guhabwa abantu bapfa, wo kumuhagararira mu isi? Ahubwo, mu cyimbo cyabyo, yabashyize mu maboko ukuri kwera, kugira ngo bahereze isi mu bworoherane kwabyo.
“Hari ibihe abahanga mu Kigiriki no mu Kilatini bakenerwa. Hari bamwe bagomba kwiga izo ndimi. Ibyo ni byiza. Ariko si bose, kandi si benshi, bagomba kuziga. Abatekereza ko kumenya Ikigiriki n’Ikilatini ari ngombwa kugira ngo umuntu agere ku rwego rwo hejuru rw’uburezi, ntibashobora kureba kure. Kandi no kumenya amabanga y’ibyo abantu b’isi bita ubumenyi si ngombwa kugira ngo umuntu yinjire mu bwami bw’Imana. Ni Satani wuzuza ubwenge bw’umuntu ubuhendanyi n’imigenzo, bikuraho uburezi nyakuri bwo ku rwego rwo hejuru, kandi ibyo bizashirana n’uwabyize.
“Abahawe inyigisho y’ibinyoma ntibareba berekeza mu ijuru. Ntibashobora kubona Uwo ari we Mucyo nyakuri, ‘umurika umuntu wese uje mu isi.’ Bareba ibintu by’iteka ryose nk’aho ari ibidafite ukuri, bakita akaremangingo isi, n’isi bakayita akaremangingo. Kuri benshi bahawe icyo bita amashuri yo hejuru, Imana iravuga iti: ‘Wapimwe ku minzani, usangwa ubuze,’—ubuze ubumenyi bw’imirimo ifatika, ubuze ubumenyi bwo gukoresha neza igihe, ubuze ubumenyi bwo gukorera Yesu.” Review and Herald, August 17, 1897.
Umuburo uvugwa n’imipira y’umuriro ya Nashville ntiwerekeye umujyi uwo ari wo wose mu buryo bw’impanuka, ahubwo ni urubanza rutaziguye ruzanywe ku Badiventisiti b’Umunsi wa Karindwi, Leta Zunze Ubumwe z’Amerika n’isi. Imipira y’umuriro ya Nashville igereranya imiterere itandukanye ku byiciro binyuranye by’Ubwadiventisiti, inyamaswa y’isi n’isi. Imipira y’umuriro ya Nashville ni urubanza rw’Imana ku burezi bw’ibinyoma, bugereranywa n’igiti cy’ubumenyi bw’icyiza n’ikibi.
Tuzakomeza iki cyigisho mu nyandiko ikurikira.
“Mu mashusho anyuranye Uwiteka Yesu yeretse Yohana kamere mbi n’influence y’ubushukanyi by’abagiye barangwa no gutoteza ubwoko bw’Imana. Bose bakeneye ubwenge kugira ngo bashakashake bitonze ubwiru bw’ubugome bufite umwanya munini cyane mu isozwa ry’amateka y’iyi si. Uko Imana igaragaza imirimo y’imiziro y’abatuye mu butegetsi bugenga isi, abishyira hamwe mu mashyirahamwe y’ibanga no mu mahuriro, batubaha amategeko y’Imana, byagombye gutuma abantu bafite umucyo w’ukuri birinda rwose ibyo byaha byose. Uko bukeye n’uko bwije abanyedini b’ibinyoma bo mu isi bose bazagenda bagaragaza ibikorwa byabo bibi; kuko hariho amatsinda abiri gusa, abakomeza amategeko y’Imana n’abarwanya amategeko yera y’Imana....”
“Urwango hagati y’urubyaro rw’umugore n’inzoka wasobanuwe neza n’Umwami. ‘Kandi nzashyira urwango hagati yawe n’umugore, no hagati y’urubyaro rwawe n’urwe; rwo ruzagukomeretsa umutwe, nawe uzarukomeretsa agatsinsino.’ ‘Nuko kuri Adamu aravuga ati: Kubera ko wumviye ijwi ry’umugore wawe, ukarya ku giti nagutegetse nti: Ntuzakiryeko, ubutaka buvumwe ku bwawe; uzajya uburya ubabaye iminsi yose y’ubugingo bwawe; buzajya bukumereraho amahwa n’ibitovu; kandi uzajya urya ibyatsi byo mu gasozi; ni mu cyuya cyo mu maso hawe uzabonera ibyokurya, kugeza ubwo uzasubira mu butaka; kuko ari mo wakuwe: uri umukungugu, kandi mu mukungugu ni ho uzasubira.’”
“Mu gukurikira inzira ye bwite, mu gukora ahuje n’ibishuko bya Satani kandi arwanya ubushake bw’Imana yari azi, umuntu yagerageje ubusa kwishyira hejuru no kwihesha umugisha. Ni ko yamenye mu bunararibonye icyo kutumvira amategeko y’Imana ari cyo. Ni ko yamenye icyiza n’ikibi; ni ko yatakaje ubudahemuka n’ubudahemuka bwe ku Mana, kandi akingurira umuryango wose w’abantu imyuzure y’ibibi n’imibabaro. Ni bangahe muri iki gihe barimo gukora icyo kigeragezo nyine! Mbese umuntu azigira ryari ko uburyo bwonyine bwo kugira umutekano bunyura mu kwiringira byuzuye “Uko Uwiteka avuga”?
“Satani arashaka kwinjiza mu bana b’Imana ibyo yihimbiye akoresheje uburyo bwa kimuntu. Arashaka kwemerwa nk’Imana, cyangwa ndetse agashyirwa hejuru y’Imana.
“Mu guhindura Isabato ikagirwa umunsi wa mbere w’icyumweru, ayobora abantu kutizera ibyo Imana yatangaje, bityo bakabona inzira zabo bwite n’imigambi yabo bwite nk’ibigaragara ko bifite ubwenge burengeje urugero mu maso yabo no mu rubanza rwabo rwagoretse. Binyuze mu migambi ya kimuntu, ayobora abantu kubona amategeko y’Imana yatangajwe mu buryo bweruye nk’afite imbaraga nke ugereranyije n’imigenzo y’abantu, kandi no kubona kuyoba kuri iryo tegeko rihora ari iryera, rikiranuka kandi ryiza, nk’ikintu kidafite agaciro kanini. Abona ko, mu kubuza atyo ibikoresho bya kimuntu kugenda nk’abana bumvira bari mu bwumvikane n’Imana, ashobora kubangamira kuranguka k’umurimo w’Imana mu isi yacu.”
“Ariko imigambi y’uburiganya bwa Satani ifatanyije n’ibikoresho by’abantu bari mu myanya y’inshingano ikwiriye gutinywa no kwirindwa muri iki gihe nyuma y’uko igeragezwa ry’icyaha rimaze gukorwa, nk’uko byari bimeze ku babyeyi bacu ba mbere. Nategetswe kuvuga yuko abagabo bashyizwe mu myanya y’inshingano mu murimo w’Imana barengeje urugero mu kwitekerezaho ko bafite uburenganzira bwo kugenzura abandi. Umwanya umuntu arimo ntuhindura imico ye. Hari bamwe basa n’abumvise ko bagomba kugenera amatorero n’ibigo by’ubuvuzi ibyo akora, kandi ko hatazagira ujya abaza ku myanzuro yabo. Reka bigire kuri Yesu muri buri ntambwe. Ni We ukwiriye kuba ubutware bukuru kuri buri muntu.”
“Uwo wakunze kutubera Umwigisha wacu aravuga ati: ‘Mbega ukuntu bigora umuntu kugendana n’Imana ye yicishije bugufi, afite umutima umenetse, akurikiza inzira y’Imana kandi yanga ibyo Satani amwereka bimeze nk’ibizana inyungu zikomeye z’isi.’ Ingaruka z’umuntu wo gukurikiza ubushake bwe aho guhagarara ashikamye ku rufatiro rukomeye Imana yonyine yashyizeho, zasubiwemo kenshi na kenshi. Kwanga kugendera mu nzira zigororotse Imana yagaragaje bizabageza mu rujijo kandi ntibizigisha ubwenge abandi bafite ikigeragezo n’ikizamini nk’ibyo. Mbese umuntu azigera ryari amenya ko Imana ari Imana, atari umuntu ngo ihinduke?”
“Bamwe bayobye bava mu nzira nziza bagumye mu muriro udashira wo kwifuza kwikoreza inshingano Imana itabashyizeho. Imana ihamagarira buri mubwiriza na buri muganga gukomeza ubworoherane bw’ukuri. Umwana w’Imana uhishuwe mu Isezerano rya Kera no mu Isezerano Rishya ni we Mukiza w’isi yacu muri iki gihe. Ni kuri we buri mumisiyoneri w’ubuvuzi akwiriye kwakirira amahugurwa ye. Keretse niyitandukanya n’umutware w’ubushobozi bwo mu kirere, azayobya imitima y’abamugirira icyizere. Bose nibirinde abantu bize kandi bashyizwe hejuru ku buryo imigambi yabo idashobora gusobanurwa n’abantu basanzwe.”
“Amayeri y’icyaha aruta cyane uko ubwenge butagira iherezo bwabitekereza. Buri byago, buri kubabazwa n’urupfu, ni igihamya kitagaragaza gusa imbaraga z’ikibi, ahubwo n’ukuri kw’Imana nzima. Umuntu amaze kumenya ukuri, ijambo ry’Imana nzima, rihoraho iteka ryose, kandi rikaba ari ryo ritanga ubugingo binyuze mu kumvira, intege nke z’umuntu mu kwemera ubuhanga bwa Satani ziratangaje cyane. Abigishwa bose b’Imana bemera Kristo nk’Umwana Wayo. Abatemera amagambo y’Imana azwi berekana uburyo icyaha gikundwa, kandi ntibakorera ku ruhande rw’ubugingo n’ubudapfa byashyizwe ahagaragara binyuze mu kwezwa kutunganye kw’ukuri. Keretse bakoze impinduka mu mico, mu magambo no mu mwuka, ubugingo buzazimira.”
“Nta nzira yo hagati igana muri Paradizo izasubizwaho. Ubutumwa umuntu yahawe bw’iyi minsi y’imperuka ntibugomba kuvangwa n’amayeri ahimbwe n’abantu. Ntidukwiriye kwisunga imigambi y’abanyamategeko b’isi. Tugomba kuba abantu bicisha bugufi basenga, tudakora nk’abahumishijwe n’ibikoresho bya Satani.
“Benshi bafite ukwizera, ariko si ukwizera gukorera mu rukundo no kweza ubugingo. Ukwizera gukiza si ukwemera ukuri gusa. ‘N’abadayimoni na bo baremera, kandi bagahinda umushyitsi.’ Guhumekerwa kw’Umwuka w’Imana guha abantu ukwizera kuba imbaraga zibasunikira imbere, zikabumba imico, kandi zikabazamura hejuru y’ibikorwa by’umuhango gusa. Amagambo, ibikorwa, n’umwuka bigomba guhamya ko turi abayoboke ba Kristo.
“Umucyo n’umugisha biruta ibindi Imana yatanze si ingwate yo kwirinda gucumura no kureka ukwizera muri iyi minsi y’imperuka. Abo Imana yashyize mu myanya yo hejuru y’icyizere bashobora kuva ku mucyo wo mu ijuru bakayobokera ubwenge bwa kimuntu. Bityo umucyo wabo uzahinduka umwijima, ubushobozi bwabo bahawe n’Imana buhinduke umutego, imico yabo ibe igisitaza imbere y’Imana. Imana ntishinyagurirwa. Kuva kuri Yo byahoze kandi bizahora bikurikirwa n’ingaruka zabyo zidashidikanywaho. Gukora ibyaha bitanezeza Imana, keretse byihaniwe mu buryo bugaragara kandi bikarekwa burundu, aho gushaka kubyitangira no kubyigira intungane, bizageza inkozi y’ibibi intambwe ku yindi mu buyobe kugeza ubwo ibyaha byinshi bizakorwa nta guhanwa. Abashaka bose kugira imico izatuma baba abafatanyabikorwa n’Imana kandi bakakira ishimwe ry’Imana, bagomba kwitandukanya n’abanzi b’Imana, bakagumya ukuri Kristo yahaye Yohana ngo akuhe isi.” Manuscript Releases, volume 18, 30–36.