Ibitabo bya Daniyeli n’Ibyahishuwe byuzuzanya; bisobanura ko iyo biri hamwe biba bitunganye.
“Mu Ibyahishuwe ni ho ibitabo byose bya Bibiliya bihurira kandi bikarangirira. Aha ni ho haboneka icyuzuzo cy’igitabo cya Daniyeli.” Ibyakozwe n’Intumwa, 585.
Ubwami buvugwa mu buhanuzi bwa Bibiliya ni bwo bugomba kwibandwaho n’umwigishwa w’ubuhanuzi, kuko ari bwo bugaragazwamo mbere na mbere amateka yo hanze y’iminsi y’imperuka.
“Ni byiza cyane kwiga, mu mucyo w’Ijambo ry’Imana, impamvu zigenga izamuka n’iguruka by’ubwami. Urubyiruko nirwige izi nyandiko, maze rubone uburyo uburumbuke nyakuri bw’amahanga bwari bushingiye ku kwemera amahame y’Imana. Nirwige amateka y’imigendekere ikomeye y’ivugurura, maze rubone uburyo kenshi ayo mahame, nubwo yasuzugurwaga kandi yangwaga, abayavuganiraga bakajyanwa mu buroko no ku gicaniro cy’urupfu, ari ko binyuze muri ibyo bitambo byonyine yagiye atsinda.” Education, 238.
passage unavailable
This passage is not yet available in .
Mu mateka y’Abamillerite, impaka zabaye hagati y’Abamillerite n’Abaporotesitanti, zaje no kugaragara ku ikarita y’abapayoniya yo mu 1843, zari zerekeye ubutegetsi bw’amateka bugaragazwa nk’“abambuzi b’ubwoko bwawe” mu murongo wa cumi na kane wa Daniyeli 11. Mbese abo bambuzi bari ukuzamuka kwa Roma ya gipagani nk’uko Abamillerite babihamyaga, cyangwa se bari ugusenyuka kw’Abaselusidi nk’uko Abaporotesitanti babivugaga?
“Buri bwoko bwose bwageze ku rubyiniro rw’ibikorwa bwahawe uburenganzira bwo gufata umwanya wabwo ku isi, kugira ngo harebwe niba bwarasohoje umugambi wa ‘Umurinzi n’Uwera.’ Ubuhanuzi bwakurikiranye uko ubwami bukomeye bw’isi bwazamutse n’uko bwaguye—Babuloni, Ubumedi n’Ubuperesi, Ubugiriki, n’Uburoma. Kuri buri bumwe muri bwo, nk’uko byagenze no ku mahanga adafite imbaraga nyinshi, amateka yarisubiyemo. Buri bwami bwagize igihe cyabwo cy’igeragezwa, buri bwami bwaratsinzwe, ikuzo ryabwo rirayoyoka, imbaraga zabwo zirashira, kandi umwanya wabwo ufatwa n’ubundi.”
“Mu kuzamuka no kugwa by’amahanga, nk’uko byagaragajwe neza mu mapaji y’Ibyanditswe Byera, bakwiriye kwigira ukuntu ubwiza bwo ku isura gusa n’ikuzo ry’isi ari ubusa rwose. Babuloni, n’ububasha bwayo bwose n’ubwiza bwayo buhebuje, ibyo isi yacu itongeye kubona bisa na byo uhereye icyo gihe,—ububasha n’ubwiza byasaga n’ibihamye kandi biramba cyane mu maso y’abantu bo muri iyo minsi,—mbega ukuntu byayoyotse burundu! Nk’“ururabo rw’ibyatsi” yararimbutse. Uko ni ko harimbuka ibyose bidafite Imana nk’ishingiro ryabyo. Icyonyine gishobora kuramba ni ikibumbatiwe mu mugambi wayo kandi kigaragaza imico yayo. Amahame yayo ni yo yonyine bintu bihamye isi yacu izi.” Education, 177, 184.
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
Ntihakagire umuntu n’umwe abashuka mu buryo ubwo ari bwo bwose; kuko uwo munsi utazaza hatabanje kubaho ubuhakanyi, kandi wa muntu w’icyaha akabanza guhishurwa, ari we mwana wo kurimbuka; urwanya kandi akishyira hejuru y’icyitwa Imana cyose cyangwa icyose gisengwa; ku buryo yicara mu rusengero rw’Imana nk’Imana, yiyerekana ko ari Imana. 2 Abatesalonike 2:3, 4.
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
Isilamu yo mu buhanuzi bwa Bibiliya igaragaza ku mugaragaro urukurikirane rwa Roma y’iburasirazuba na Roma y’iburengerazuba byombi, kandi umucyo Isilamu itanga muri iki gihe uhuje n’umucyo shingiro wa Isilamu wari uw’abapayoniya b’Abamillerite, ariko ukawurenza kure cyane. Igihe cy’igeragezwa cyatangiye mu mwaka wa 2024 n’ikibazo cy’abitwa “abajura b’abantu bawe bashyigikira iyerekwa” ni cyo cyari alfa y’igihe cy’igeragezwa, kandi none ku iherezo ry’icyo gihe cy’igeragezwa, umucyo uva ku ngingo ya Isilamu yo mu Byahishuwe igice cya cyenda wongeraho abahamya ba Roma y’iburengerazuba na Roma y’iburasirazuba batigeze basesengurwa na rimwe kugeza muri iyi minsi y’imperuka ya none.
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
Nuko afungura ikuzimu; maze umwotsi uzamuka uvuye muri icyo kizimu, umeze nk’umwotsi w’itanura rinini; izuba n’umwuka wijima bitewe n’umwotsi w’icyo kizimu. Maze mu mwotsi havamo inzige ziza ku isi; zihabwa ubushobozi, nk’uko za sikorupiyo zo ku isi zifite ubushobozi. Nuko zitegekwa kudakomeretsa ibyatsi byo ku isi, cyangwa ikintu cyose kibisi, cyangwa igiti icyo ari cyo cyose; keretse abantu bonyine badafite ikimenyetso cy’Imana mu ruhanga rwabo. Ibyahishuwe 9:2–4.
Isohozwa ritunganye rya buri buhanuzi riri mu minsi y’imperuka, bityo iri somo rigaragaza gushyirwaho ikimenyetso kw’abihumbi ijana na mirongo ine na bine. Ubuhanuzi bwa Isilamu bwo mu Ibyahishuwe 9 butanga urufunguzo rw’amateka ruzana hamwe ishusho yuzuye kurushaho y’ububasha bushyiraho iyerekwa mu mateka yasorejwe ku wa 11 Kanama 1840, igihe Isilamu yabuzwaga. Uhereye aho, ubuhamya bwo mu Ibyahishuwe 9 bwakomereje mu gice cya 10 no mu mateka y’umumarayika wa mbere n’uwa kabiri. Hanyuma mu gice cya 11, ishano rya gatatu riza gitunguranye ku itegeko ryo ku Cyumweru, ari na bwo gutaka gukomeye k’umumarayika wa gatatu gutangira. Igice cya 9 ni urufunguzo rwa Isilamu mu gutunganya ukuzamuka no kugwa kw’ubwami byashyizwe ahagaragara muri Daniyeli no mu Ibyahishuwe. Ibice bya 10 n’icya 11 bigaragaza ubunararibonye bw’abakobwa b’abanyabwenge ibihumbi ijana na mirongo ine na bine. Igice cya 9 kigaragaza ikimenyetso gishyiraho iyerekwa ryo hanze, naho ibice bya 10 n’icya 11 bikagaragaza iyerekwa ryo imbere rijyanirana no gukurikira Umwana w’Intama akinjira Ahera Cyane.
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
Yuda, ni wowe abavandimwe bawe bazasingiza; ukuboko kwawe kuzaba ku ijosi ry’abanzi bawe; abana ba so bazakunamira imbere yawe. Yuda ni icyana cy’intare: mwana wanjye, wavuye ku muhigo uzamuka. Yunamye, aryama nk’intare, kandi nk’intare ishaje; ni nde wayikangura? Inkoni y’ubwami ntizava kuri Yuda, kandi n’utanga amategeko ntazava hagati y’ibirenge bye, kugeza igihe Shilo azazira; kandi amoko azamuteraniraho. Abohesha ikivumvuri cye ku muzabibu, n’icyana cy’indogobe ye ku muzabibu watoranyijwe; yamesheje imyambaro ye muri vino, n’imyenda ye mu maraso y’imizabibu: Amaso ye azatukura azize vino, n’amenyo ye azera azize amata. Itangiriro 49:8–12.
passage unavailable
This passage is not yet available in .
Kandi azaba umuntu w’inkazi; ukuboko kwe kuzarwanya umuntu wese, kandi ukuboko kw’umuntu wese kukamurwanya; kandi azatura imbere ya bene se bose.
passage unavailable
This passage is not yet available in .
passage unavailable
This passage is not yet available in .
Tuzakomeza ibi bintu mu ngingo ikurikira.
Nyuma y’ibyo habaho umunsi mukuru w’Abayuda, maze Yesu azamuka ajya i Yerusalemu. I Yerusalemu, hafi y’irembo ry’intama, hari icyuzi cyitwaga mu rurimi rw’Igiheburayo Betesida, gifite ibaraza bitanu. Muri byo hari haryamye abantu benshi b’abarwayi, impumyi, ibirema, n’abanyunyutse, bategereje ko amazi yivanga. Kuko marayika yamanukaga mu cyuzi mu gihe runaka, akavanga amazi; maze uwabanzaga kwinjiramo amazi amaze kuvangwa agakira indwara iyo ari yo yose yabaga arwaye. Aho hari umuntu wari umaze imyaka mirongo itatu n’umunani arwaye. Yesu abonye aryamye aho, kandi azi ko yari amaze igihe kirekire ari muri iyo ndwara, aramubaza ati: “Urashaka gukira?” Uwo murwayi aramusubiza ati: “Databuja, nta muntu mfite wo kunshyira mu cyuzi igihe amazi avanzwe; kandi nkiri mu nzira njyayo, undi akamanukamo mbere yanjye.” Yesu aramubwira ati: “Haguruka, uterure uburiri bwawe, ugende.” Uwo muntu aherako akira ako kanya, aterura uburiri bwe, aragenda. Kandi uwo munsi wari Isabato. Yohana 5:1–9.
Nuko muhaguruke, ni ko navuze, mwambuke umugezi wa Zeredi. Nuko twambuka umugezi wa Zeredi. Kandi igihe twamaze kuva i Kadeshi-Barineya kugeza ubwo twambutse umugezi wa Zeredi cyari imyaka mirongo itatu n’umunani, kugeza ubwo abo mu gisekuru cyose cy’abarwanyi barimbutse bakava mu nkambi, nk’uko Uwiteka yari yarabarahiye. Gutegeka kwa Kabiri 2:13, 14.