Zvitsauko zvitanhatu zvokutanga zvebhuku raDanieri zvinomiririra nhoroondo yechikara chepanyika cheZvakazarurwa 13. United States (chikara chepanyika) yakatanga soumambo hwechitanhatu hwechiporofita cheBhaibheri muna 1798, apo upapa (chikara chegungwa cheZvakazarurwa 13) hwakagamuchira ronda rinouraya rechiporofita, uye hwakapedzisa kutonga kwahwo soumambo hwechishanu hwechiporofita cheBhaibheri.

Nhoroondo yechikara chinobva panyika inhoroondo yeyambiro yokuswedera kwemitongo yaMwari. Pakutanga kwenhoroondo yechikara chinobva panyika, kutonga kwaMwari kwokuongorora kwakatanga, uye pakuguma kwechikara chinobva panyika kutonga kwaMwari kwokuitwa kwakatanga. Yambiro yokuswedera kwekutonga kwaMwari kwokuongorora, pakutanga, yakamiririrwa neshoko romutumwa wokutanga raZvakazarurwa chitsauko 14, rakasvika pa“nguva yokuguma” muna 1798. Yambiro yokuswedera kwekutonga kwaMwari kwokuitwa, pakuguma, inomiririrwa semashoko avatumwa vatatu aZvakazarurwa chitsauko 14, ayo akasvika pa“nguva yokuguma” muna 1989.

Panguva imwe neimwe ye“nguva yokuguma” chikamu chebhuku raDhanieri chinosvinudzwa. Mukutanga kwenhoroondo yechikara chenyika, muna 1798, zvitsauko zvinomwe, zvisere, nezvipfumbamwe zvaDhanieri zvakasvinudzwa. Zvitsauko izvozvo zvinomiririrwa sechiratidzo cheRwizi Ulai. Pakuguma kwenhoroondo yechikara chenyika, muna 1989, zvitsauko gumi, gumi neimwe, negumi nembiri zvaDhanieri zvakasvinudzwa. Zvitsauko izvozvo zvinomiririrwa sechiratidzo cheRwizi Hidhekeri. Pese apo bhuku raDhanieri rinosvinudzwa, nzira yokuedzwa ine matanho matatu inouyiswa pamusoro pechizvarwa chinenge chiri kurarama panguva iyoyo.

Zvino akati, Enda hako, Danieri; nokuti mashoko aya akavharwa uye akaiswa chisimbiso kusvikira panguva yokuguma. Vazhinji vachacheneswa, vachaitwa vachena, uye vachaedzwa; asi vakaipa vachaita zvakaipa; uye hakuna kana mumwe wavakaipa achanzwisisa; asi vakachenjera vachanzwisisa. Danieli 12:9, 10.

मूर्खाई सत्यापन प्रक्रिया हिब्रू भाषाका त्यस शब्दको संरचनामाथि आधारित छ, जसलाई “सत्य” भनेर अनुवाद गरिन्छ, र जुन हिब्रू वर्णमालाको पहिलो, तेह्रौँ र अन्तिम अक्षरहरूलाई संयोजन गरेर निर्माण गरिएको थियो। हिब्रू शब्दले परमेश्वरको सृष्टिकर्ता शक्तिलाई प्रतिनिधित्व गर्दछ र त्यसलाई धारण पनि गर्दछ। समस्त भविष्यवाणीसम्बन्धी सत्य त्यही शब्दमाथि संरचित छ, जसरी दानिएल अध्याय बाह्रमाको तीन-चरणीय सत्यापन प्रक्रिया पनि त्यसमाथि संरचित छ। त्यस शब्दले परमेश्वरको सृष्टिकर्ता शक्तिलाई मात्र होइन, तर येशू ख्रीष्टलाई पनि प्रतिनिधित्व गर्दछ, जो सत्य हुनुहुन्छ, र जो पहिलो र अन्तिम पनि हुनुहुन्छ, जसरी हिब्रू वर्णमालाका पहिलो र अन्तिम अक्षरहरूले प्रतिनिधित्व गर्दछन्।

Kutangwa kwa nhoroondo yebhindauko repasi, apo yambiro yokuswedera kwekutonga kwokuferefeta yakasvika panguva yokupedzisira muna 1798, kunomiririrwa nengirozi yokutanga yaZvakazarurwa gumi nechina. Shoko rengirozi yokutanga yaZvakazarurwa chitsauko gumi nechina rine chimwe nechimwe chezvikamu zvitatu, izvo zviri chokwadi, uye zvinomiririra nzira yokuedzwa yezvikamu zvitatu yakatarisana nechizvarwa apo ngirozi yokutanga yakasvika muna 1798.

Zvino ndakaona mumwe mutumwa achibhururuka pakati pedenga, ane evhangeri isingaperi kuti aiparidzire kune vanogara panyika, nokurudzi rwose, norudzi rwose, nomutauro wose, navanhu vose, achiti nenzwi guru: Ityai Mwari, mumukudze; nokuti awa yokutonga kwake yasvika; uye namatai iye akasika denga, nenyika, negungwa, nezvitubu zvemvura. Zvakazarurwa 14:6, 7.

Nhoroondo yokupedzisira yechikara chenyika, apo yambiro yokuswedera pedyo kwokutongwa kunoitwa yakasvika panguva yokuguma muna 1989, inomiririrwa nengirozi nhatu dzaZvakazarurwa chitsauko chegumi nechina. Ngirozi nhatu dzaZvakazarurwa 14 dzinomirira nhanho nhatu, idzo dziri chokwadi, uye ngirozi nhatu idzodzo dzinomiririrawo nzira yokuedzwa ine nhanho nhatu, yakatarisana nechizvarwa chaiva chichirarama panguva yakasvika ngirozi yechitatu muna 1989.

Nami ndakaona mumwe mutumwa achibhururuka pakati pedenga, ane evhangeri isingaperi kuti aiparidze kune vagere panyika, nokune marudzi ose, nedzinza rose, nendimi dzose, navanhu vose, achiti nenzwi guru: Ityai Mwari, mumukudze; nokuti nguva yokutonga kwake yasvika; uye munamate iye akaita denga nenyika, negungwa, nezvitubu zvemvura. Uye mumwe mutumwa akatevera, achiti: Bhabhironi rawa, rawa, guta guru iro, nokuti rakapa marudzi ose kunwa waini yokutsamwa kwoufeve hwaro. Uye mutumwa wechitatu akavatevera, achiti nenzwi guru: Kana munhu upi noupi achinamata chikara nomufananidzo wacho, uye achigamuchira mucherechedzo waro pahuma yake, kana paruoko rwake, iyeye achanwa waini yokutsamwa kwaMwari, yakadururwa isina kusanganiswa mukapu yokutsamwa kwake kukuru; uye achatambudzwa nomoto nesarufa pamberi pavatumwa vatsvene, napamberi peGwayana; uye utsi hwokutambudzika kwavo hunokwira nokusingaperi-peri; uye havazorori masikati nousiku, ivo vanonamata chikara nomufananidzo wacho, uye ani naani anogamuchira mucherechedzo wezita raro. Pano ndipo pane kutsungirira kwavatsvene; pano ndipo pane avo vanochengeta mirayiro yaMwari, nokutenda kwaJesu. Zvakazarurwa 14:6–12.

Bhuku ra Danieri rakarongwa pamusoro pemharidzo dzevatumwa vatatu. Kurongeka ikoko ndiko kune matanho matatu eshoko rechiHebheru rinoreva “chokwadi”, uye ndiko zvakare kunoenderana nemaitiro emiedzo ane matanho matatu; asi maitiro iwayo emiedzo anobudikira parwendo rwenhoroondo rwechikara chinobva panyika cheZvakazarurwa chitsauko 13 (United States), uye zvakare parwendo rwenhoroondo rwenyanga mbiri dzechikara chinobva panyika (Republicanism neProtestantism). Nhoroondo yeUnited States, ichitanga muna 1798 uye ichienderera mberi kusvikira kumutemo weSvondo uri kuuya nokukurumidza, ndiyo nguva imwe chete yenhoroondo umo chechi yeSeventh-day Adventist iripo. Naizvozvo, bhuku ra Danieri rinobatanidzawo kurongeka kunoratidza nhoroondo yeAdventism, ichitanga muna 1798 uye ichienderera mberi kusvikira kumutemo weSvondo uri kuuya nokukurumidza. Mukuita kudaro, bhuku ra Danieri rinoratidza nhoroondo dzouprofita dzimwe chetedzo dzinomiririrwa mubhuku ra Zvakazarurwa, uye mukuita izvozvo rinopa chapupu chokutanga chinounza kushoko rechechipiri kukwanisika kwaro kwakazara. Kukwaniswa kwakazara kwemabhuku maviri aya kunoitwa nechiitiko chimwe cheuprofita chakambovapo muukama hweTestamende Yekare neTestamende Itsva.

“Hisitiri y’ubuzima, urupfu, n’izuka rya Yesu, nk’uko ari irya Mwana w’Imana, ntishobora kugaragazwa byuzuye hatariho ibihamya bikubiye mu Isezerano rya Kera. Kristo ahishurwa mu Isezerano rya Kera mu buryo busobanutse kimwe no mu Rishya. Rimwe rihamya Umukiza wagombaga kuza, naho irindi rigahamya Umukiza wamaze kuza nk’uko byari byarahanuwe n’abahanuzi. Kugira ngo umugambi wo gucungura ushyirwe agaciro uko ukwiriye, Ibyanditswe by’Isezerano rya Kera bigomba gusobanukirwa neza kandi mu buryo bwimbitse. Ni urumuri rw’ikuzo ruturuka mu bihe byahanuwe byo mu gihe cyatambutse rutuma ubuzima bwa Kristo n’inyigisho z’Isezerano Rishya bigaragazwa mu busobanutse no mu bwiza. Ibitangaza bya Yesu ni gihamya y’ubumana bwe; ariko ibihamya bikomeye kurushaho by’uko ari Umucunguzi w’isi biboneka mu buhanuzi bw’Isezerano rya Kera iyo bugereranyijwe n’amateka y’Isezerano Rishya. Yesu yabwiye Abayahudi ati: ‘Mushakashake mu Byanditswe; kuko mutekereza ko ari byo bibafitiyemo ubugingo buhoraho, kandi ari byo bimpamya.’ Icyo gihe nta bindi Byanditswe byariho uretse iby’Isezerano rya Kera; bityo rero, itegeko ry’Umukiza rirumvikana neza.” Spirit of Prophecy, volume 3, 211.

“Nhoroondo youpenyu, rufu, nokumuka kwaJesu,” inopfupikisa basa raKristu nokuda kwavanhu, uye inopupurira matanho matatu, uye matanho matatu iwayo ndiwo “chokwadi.” Shoko rechiHebheru rinoreva “chokwadi,” rinomiririra Jesu, iye ari wokutanga nowokupedzisira, mavambo nomugumo, uye Arfa naOmega; uye shoko racho pacharo rine mabhii okutanga nookupedzisira anomiririra chinhu chimwe chetecho, nokuti saArfa naOmega, Jesu anoratidza mugumo wechinhu pamwe chete namavambo echinhu. Upenyu, rufu, nokumuka kwaKristu ndizvo zvokwadi, nokuti, pakati pezvimwe zvinhu, zvinomiririrwa namatanho matatu, uye danho rokutanga neredzokupedzisira ose ari maviri “upenyu,” nokuti “upenyu” na“kumuka” zvose zviri “upenyu.” Bhii repakati mushoko rechiHebheru ndiro bhii regumi nenhatu rearufabheti, uye gumi nenhatu chiratidzo chokupanduka, uye rufu rwaKristu rwakauyiswa nokupanduka kwaSatani navanakomana vaAdhamu, vakabatana naye mukupanduka kwake.

Ukuzwisisa kweSambulo sikaJesu Kristu encwadini yeSambulo kwambulwa nje ngaphambi kokuvalwa kwesikhathi sokuvivinywa kwabantu, futhi ingxenye eyinhloko yeqiniso elambulwa ngaleso sikhathi iwukuthi uKristu “uyiqiniso,” u-Alfa no-Omega, obeka uphawu lwaKhe njengo-Alfa no-Omega phezu kwamaqiniso awamisile ukuba abe khona eZwini laKhe. Lapho uDade White ebhala ethi, “Umlando wokuphila, wokufa, nowokuvuka kukaJesu, njengowo weNdodana kaNkulunkulu, awunakufakazelwa ngokugcwele ngaphandle kobufakazi obuqukethwe eTestamenteni Elidala. UKristu wambulwa eTestamenteni Elidala ngokucaca njengaseLisha,” uqinisekisa, kulabo abayakubona, ukuthi umlayezo wezingelosi ezintathu kuSambulo isahluko seshumi nane (nazo ezakhiwe phezu kwalezo zinyathelo ezintathu ezifanayo, njengokuthi “ukuphila, ukufa nokuvuka”), “awunakufakazelwa ngokugcwele ngaphandle kobufakazi obuqukethwe” encwadini kaDaniyeli.

Iye ari zvakare kuratidza kuti bhuku raDanieri rinopupura nezveBhabhironi “richauya,” nepo bhuku raZvakazarurwa richipupura nezveBhabhironi “rauya” nenzira yakaporofitwa nebhuku raDanieri. Zvakare, mashandisirwo acho anoratidza kuti “kuti munhu akwanise kukoshesa” bhuku raZvakazarurwa, bhuku raDanieri “rinofanira kunzwisiswa zvizere,” nokuti “ndicho chiedza chakabwinyiswa” chinobva mubhuku raDanieri “chinoburitsa hupenyu hwaKristu nedzidziso” dzebhuku raZvakazarurwa “zvakajeka uye zvinoyevedza.”

Amazwi akhe angabuye aqondwe njengakhombisa ukuthi “izimangaliso zikaJesu” ezimelelwe encwadini yeSambulo ziyibo “ubufakazi bobuNkulunkulu bakhe; kodwa ubufakazi obunamandla kunabo bonke bokuthi unguMhlengi wezwe butholakala” lapho iziprofetho zencwadi kaDaniyeli “ziqhathaniswa nomlando” wencwadi yeSambulo. Ngaphezu kwalokho, kungabonakala ukuthi lapho “uJesu ethi kumaJuda, ‘Phenya imiBhalo; ngokuba nina nicabanga ukuthi kuyo ninokuphila okuphakade, kanti yona yiyo efakaza ngami,’” khona-ke kumaJuda omoya anamuhla, incwadi kaDaniyeli iyona efakaza ngeSambulo sikaJesu Kristu, futhi leso sambulo esivulwa uphawu lwaso ngaphambi nje kokuvalwa komnyango womusa siyilapho kutholakala khona ukuphila okuphakade.

Bhuku ra Danieri rinoburitsa pachena zvokwadi dzechiporofita dzinozadziswa kusvika pakukwana mubhuku raZvakazarurwa. Rakavakwa pamusoro pematanho matatu anomiririrwa neshoko rechiHebheru rinoreva kuti “chokwadi”, naizvozvo bhuku racho pacharo rinomiririra muedzo worudzi rwavanhu rwenguva iyo zvinhu izvi zvinozarurwa kubva pachisimbiso uye zvichiratidzwa pachena. Jesu pachake, saArfa naOmega, anosimbiswa zvakananga mumashoko okutanga nechitsauko chokutanga chebhuku raZvakazarurwa. Zvinyorwa izvi zvakaratidzawo kuti Danieri chitsauko chokutanga chinewo chimiro chimwe chete chechiporofita nehunhu hwakafanana neshoko romutumwa wokutanga raZvakazarurwa chitsauko chegumi nechina.

Mharidzo yomutumwa wokutanga nechitsauko chokutanga chaDanieri, zvose zviri zviviri zvinoratidza nzira yokuedzwa ine matanho matatu inova mucherechedzo waArfa naOmega. Chitsauko chinotanga neBhabhironi chaiyo richikunda Judha chaiyo, uye bhuku racho rinotungamirira kuhondo yokupedzisira pakati peBhabhironi neJudha inomiririrwa mundima nhanhatu dzekupedzisira dzaDanieri chitsauko chegumi nerimwe. Mundima idzodzo Bhabhironi romweya rinokundwa neJudha romweya, sezvinongoita Mikaeri achisimuka uye nguva yokuedzwa kwavanhu ichivharwa. Ndima idzodzo dzinomiririra kuguma kwenhoroondo youporofita yehondo iri pakati peBhabhironi neJudha. Mundima idzodzo, kuporeswa kweronda runouraya kunoratidzirwa.

Iindima dzinotsanangura kuporeswa kweronda runouraya dzinotangira pana Danieri 11 ndima 40, iyo inotanga namashoko anoti, “Uye panguva yokuguma.” “Nguva yokuguma” iri mundima iyi inomirira 1798, apo upapa hwakapihwa ronda rwarwo runouraya. Ipapo ndima idzi dzinorondedzera nyaya yokuti ronda runouraya runoporeswa sei, sezvo upapa hunokunda, kutanga muvengi wahwo, mambo wokumaodzanyemba (Soviet Union), kechipiri mubatsiri wahwo, nyika inobwinya (United States), uye kechitatu wawakabata sehuroyi, Egipita (United Nations). Mundima 45 upapa (mambo wokumaodzanyemba), hunosvika kumagumo ahwo, pasina anohubatsira. Nyaya yokuporeswa kweronda runouraya rweupapa iri mundima idzi inotanga nokuwa kweupapa muna 1798, uye inopera nokusimuka kwekupedzisira nokuwa kweupapa. Ndima dziri pakati pokutanga kwechitsauko ichi nokuguma kwacho dzinoratidza kupandukira kuri pakati.

Izwi rechiHebheru rinoreva “chokwadi” rakaumbwa nokubatanidzwa kwetsamba yokutanga, yetsirabhu regumi nenhatu, neyekupedzisira yealfabheti yechiHebheru. Gumi nenhatu inhamba inomirira kupanduka, pamwe chete nenhoroondo iri pakati pechokutanga nechokupedzisira. Muchikamu chokupedzisira chechiprofita chiri mubhuku raDhanieri, hondo imwecheteyo inomiririrwa mundima dzokutanga chose dzebhuku iroro inomiririrwazve. Ndima idzodzo dzinosuma chitsauko chokutanga, umo matinowana nzira yokuedzwa ine nhanho nhatu, iyo iri chokwadi. Zvino muchikamu chokupedzisira tinowanazve nhanho nhatu idzodzo, sezvo chichitanga nokuwa kwokutanga kwoupapa uye chichiguma nokuwa kwokupedzisira kwoupapa, uye pakati pacho pakavharirwa kupanduka kwamazuva okupedzisira.

Mukati memavhesi matanhatu okupedzisira iwayo aDhanieri chitsauko chegumi nerimwe, mune chapupu chechipiri chezvokwadi, nokuti simba rokutanga renzvimbo iro upapa hwaifanira kukunda (mambo wokumaodzanyemba) chiratidzo chesimba reshato, sezvakaitawo rokupedzisira pamasimba matatu enzvimbo (Ijipiti). Kukunda kwematanho matatu kunodiwa kuti ronda rinouraya riporeswe, kunotanga namambo wokumaodzanyemba uyo ari chiratidzo chesimba reshato rokusadavira kuna Mwari, uye rokupedzisira pamasimba matatu, rinomiririrwa neIjipiti, ndicho chiratidzo chikuru cheBhaibheri chekusadavira kuna Mwari kunobatanidzwa neshato. Zvirokwazvo, shoko rakashandurwa richinzi “kumaodzanyemba” mundima yemakumi mana yendima iyi ndiro “negeb,” iro dzimwe nguva rinoshandurwa richinzi Ijipiti. Zvipingamupinyi zvitatu zvine mucherechedzo wezvokwadi, nokuti chipingamupinyi chokutanga ndicho chipingamupinyi chokupedzisira. Simba riri pakati inyika inobwinya (United States). United States ndiyo nzvimbo panounzwa kupanduka kwomutemo weSvondo, uye chiratidzo cheUnited States payakatanga chaiva makoroni gumi namatatu.

लाक्षणिक “अल्फा एंड ओमेगा” की मुहर दानिय्येल की पुस्तक में सर्वत्र व्याप्त है, और वह ऐसी गवाही प्रदान करती है जो प्रकाशितवाक्य की पुस्तक के साथ मिलाए जाने पर यीशु मसीह के देवत्व को स्थापित करती है। दानिय्येल अध्याय 12 की दृष्टि से, और उस त्रि-चरणीय परीक्षा-प्रक्रिया के संबंध में जो उस पीढ़ी में घटित होती है जब पुस्तक की मुहर खोली जाती है, दानिय्येल की पुस्तक की संरचना के प्रकाशन को अस्वीकार करना उन लोगों में गिना जाना है जिनकी पहचान दुष्टों के रूप में की गई है। प्रकाशितवाक्य अध्याय 14 की दृष्टि से, दानिय्येल की पुस्तक की संरचना के प्रकाशन को अस्वीकार करना उन लोगों में गिना जाना है जिनकी पहचान उस पशु और उसकी मूरत की उपासना करने वालों के रूप में की गई है।

Bhuku ra Zvakazarurwa rinoratidza kuti nguva yenyasha isati yavharwa, Zvakazarurwa zvaJesu Kristu zvinovhurwa chisimbiso, uye Zvakazarurwa zvaJesu Kristu zvinosanganisira kuvhurwa kwechimiro chebhuku raDanieri.

“Akiheshimiwa na wanadamu kwa madaraka ya dola na kwa siri za falme zenye kutawala ulimwengu wote, Danieli aliheshimiwa na Mungu kama mjumbe Wake, naye akapewa mafunuo mengi ya mafumbo ya nyakati zijazo. Unabii wake wa ajabu, kama ulivyoandikwa naye katika sura ya 7 hadi 12 ya kitabu kiitwacho kwa jina lake, haukueleweka kikamilifu hata na nabii mwenyewe; lakini kabla kazi za maisha yake hazijafikia mwisho, alipewa uhakikisho ule wenye baraka kwamba “mwishoni mwa siku”—katika kipindi cha kufunga cha historia ya ulimwengu huu—angeruhusiwa tena kusimama katika fungu lake na mahali pake. Hakupewa kuelewa yote ambayo Mungu alikuwa amefunua kuhusu kusudi la Mungu. “Funga maneno haya, ukatie muhuri kitabu,” akaagizwa kuhusu maandiko yake ya kinabii; hayo yalipaswa kutiwa muhuri “hata wakati wa mwisho.” “Enenda zako, Danieli,” malaika akamwelekeza tena mjumbe mwaminifu wa Yehova; “kwa maana maneno haya yamefungwa na kutiwa muhuri hata wakati wa mwisho…. Bali enenda zako hata mwisho utakapokuwa; kwa maana utastarehe, nawe utasimama katika fungu lako mwisho wa siku.” Danieli 12:4, 9, 13.

“Sezvatinoswedera kugumo kwenhoroondo yenyika ino, zviporofita zvakanyorwa naDanieri zvinoda kunyatsoteererwa kwedu kwakakosha, nokuti zvine chokuita nenguva chaiyo yatiri kurarama mairi. Pamwe chete nazvo panofanira kubatanidzwa dzidziso dzebhuku rokupedzisira reMagwaro eTestamende Itsva. Satani akatungamirira vazhinji kuti vatende kuti zvikamu zvouporofita zvezvakanyorwa naDanieri uye zvaJohani muporofita wezvakazarurwa hazvigoni kunzwisiswa. Asi chipikirwa chacho chakajeka kuti chikomborero chakakosha chichaperekedza kudzidza kwezviporofita izvi. ‘Vakachenjera vachanzwisisa’ (ndima 10), zvakataurwa pamusoro pezviono zvaDanieri izvo zvaifanira kuzarurwa mumazuva okupedzisira; uye pamusoro pezvakazarurwa zvakapiwa naKristu kumuranda Wake Johani kuti zvitungamirire vanhu vaMwari mumazana ose amakore, chipikirwa chiri ichi: ‘Wakaropafadzwa uyo anoverenga, nevaya vanonzwa mashoko ouporofita uhwu, uye vanochengeta zvinhu zvakanyorwa mahuri.’ Zvakazarurwa 1:3.” Vaprofita naMadzimambo, 547.

Vachitaura munguva inotevera kuvanhu vomuzuva nezera rake, Hanzvadzi White akati, “sezvatinoswedera kumagumo enhoroondo yenyika ino”, “‘vakachenjera vachanzwisisa,” kuti “uprofita hwakanyorwa naDanieri hunoda kutariswa kwedu kwakakosha, nokuti hunobata nguva chaiyo yatiri kurarama mairi.” “Zvakazarurwa zvizhinji zvezvakavanzika zvenguva dzichauya. Uprofita hwake hunoshamisa, sezvahwakanyorwa naye muzvitsauko zvinomwe kusvika kugumi nezviviri zvebhuku rine zita rake,” “zvichazarurwa mumazuva okupedzisira.”

Kana bhuku raDanieri razarurwa, rinobudisa nzira yokunatswa ine nhanho nhatu, inoyedza rudzi rwuri kurarama panguva iyo Shumba yorudzi rwaJudha inopa bhuku raDanieri kuvanhu Vayo. Muna Zvakazarurwa gumi, Hanzvadzi White anotizivisa kuti mutumwa akaburuka akanga ari “asingadereri pahunhu kuna Jesu Kristu.” Muna Zvakazarurwa gumi, mutumwa akanga ane kabhuku kaduku kakazaruka muruoko Rwake, uko Johani akarairwa kuti atore akadye. Bhuku iro rakazarurwa neShumba yorudzi rwaJudha, iyo isiri “asingadereri pahunhu kuna Jesu Kristu,” naizvozvo bhuku iro Johani akarairwa kudya raiva kabhuku kaduku kaDanieri.

“Bolo to Lev wa kabila la Yuda ndiye aliyekivunja muhuri kitabu kile na kumpa Yohana ufunuo wa mambo yatakayokuwako katika siku hizi za mwisho.

“Danieri akamira panhaka yake kuti apupure uchapupu hwake hwakanga hwakavharwa chisimbiso kusvikira panguva yokuguma, apo shoko romutumwa wokutanga raizoparidzwa kunyika yedu. Zvinhu izvi zvine kukosha kusingaperi mumazuva ano okupedzisira; asi nepo ‘vazhinji vachinatswa, nokuitwa vachena, nokuedzwa,’ ‘vakaipa vachaita zvakaipa; uye hakuna kunyange mumwe wavakaipa achanzwisisa.’ Ichokwadi sei ichi! Chivi ndiko kudarika murayiro waMwari; uye avo vasingazogamuchiri chiedza maererano nomurayiro waMwari havazozwisisi kuparidzwa kwamashoko omutumwa wokutanga, nowechipiri, nowechitatu. Bhuku raDanieri rinosunungurwa chisimbiso muchizaruro kuna Johane, uye rinotiendesa mberi kusvikira kuzviitiko zvokupedzisira zvenhoroondo yenyika ino.

“Ko hama dzedu dzicharangarira here kuti tiri kurarama pakati penjodzi dzemazuva okupedzisira? Verengai Zvakazarurwa muchizvibatanidza naDanieri. Dzidzisai zvinhu izvi.” Testimonies to Ministers, 115.

Kuramba chizaruro chechimiro chebhuku raDanieri, chiri kusunungurwa chisimbiso zvino, ndiko kuverengerwa pakati peavo vanozivikanwa sevakaipa. Zvitsauko zvitanhatu zvekutanga zvaDanieri zvinomisikidza chimiro cheuporofita chinomirira nhoroondo yeuporofita yeAdventism, chikara chenyika, makore makumi manomwe ekufananidzira aIsaya chitsauko makumi maviri nematatu, nyanga mbiri dzePurotesitendi neRepublicanism, nhoroondo yeuporofita yemashoko engirozi yokutanga neyechipiri, uye nhoroondo yemashoko engirozi nhatu. Zvitsauko zvitanhatu zvekupedzisira zvaDanieri zvinoratidza mashoko euporofita anosunungurwa chisimbiso pakutanga napakuguma kwenhoroondo idzi dzose dzambotaurwa.

Chitsauko chekutanga chaDanieri inhoroondo yokufamba kwengirozi yokutanga, pakutanga kwenhoroondo yechikara chenyika. Zvitsauko chimwe kusvikira kutatu inhoroondo yokufamba kwengirozi yechitatu, pakuguma kwenhoroondo yechikara chenyika. Chitsauko chechina chinofanira kuenzaniswa nechitsauko chekutanga, sechokutanga, uye zvitsauko zvishanu nezvitanhatu zvinofanira kuenzaniswa nezvitsauko chimwe kusvikira kutatu, sechokuguma. Kuwedzera kwezivo kunomiririrwa muzvitsauko zvinomwe, zvisere, nezvipfumbamwe kunofanira kuenzaniswa nechitsauko chekutanga senhoroondo yokutanga. Kuwedzera kwezivo kunomiririrwa muzvitsauko gumi, gumi nerimwe, negumi nembiri kunofanira kuenzaniswa nezvitsauko chimwe kusvikira kutatu senhoroondo yokuguma.

Mutsetse pamusoro pemutsetse, kushandiswa uku kunoratidza nhoroondo yokutanga yechikara chenyika sezvitsauko chimwe, zvina, zvinomwe, zvisere, nezvipfumbamwe. Kushandiswa uku kunoratidzawo nhoroondo yokupedzisira yechikara chenyika sezvitsauko chimwe kusvikira pazvitatu, zvitsauko zvishanu, zvitanhatu, uye gumi kusvikira pagumi nezviviri. Naizvozvo, bhuku raDhanieri rinoratidzwa seriri zvose zviri zviviri mavambo nemagumo echikara chenyika.

Kutanga kwechikara chenyika kunobva kwazivikanwa sechitsauko chekutanga chaDanieri, nokuti chitsauko chechina chinofanira kuiswa pamusoro pechitsauko chekutanga (mutsara pamusoro pomutsara). Zvitsauko zvinomwe, zvisere, nezvipfumbamwewo zvinofanira kuiswa pamusoro pechitsauko chekutanga. Naizvozvo, kutanga kwenhoroondo yechikara chenyika kunomiririrwa nechitsauko chekutanga chaDanieri.

Zvakadaro futi pamusoro pemagumo echikara chenyika. Magumo enhoroondo yechikara chenyika anomiririrwa nezvitsauko zvekutanga kusvika pachitsauko chechitatu, uye zvitsauko zvechishanu, chechitanhatu, chegumi, chegumi nerimwe, uye chegumi nembiri zvinofanira kuiswa pamusoro pezvitsauko zvitatu zvekutanga (mutsara pamusoro pemutsara); nokudaro, magumo enhoroondo yechikara chenyika anomiririrwa nezvitsauko zvitatu zvekutanga zvaDanieri.

Isahluko sokuqala simele isiqalo, bese kuthi izahluko sokuqala kuya kwesithathu zimele isiphetho; futhi ukwakheka kokukodwa bese kuba kokuthathu kuveza ukuthi ukwakheka kwesiprofetho sencwadi kaDaniyeli kuyefana nokwakheka kwesiprofetho sezingelosi ezintathu zesiAmbulo 14. Lapho, njengakuDaniyeli, ingelosi yokuqala imele umlando owehlukile, kodwa futhi iyingxenye eyodwa kwezintathu zomlando wezingelosi ezintathu. Ngesikhathi esifanayo, njengoba lokhu kuqaphela kukhomba futhi kugcizelela ukuhlangana kokuthathu nokukodwa, kuyilo futhi ukwakheka kwegama lesiHebheru elithi iqiniso, elingamele uKristu kuphela, namandla okudala kaNkulunkulu, kodwa futhi nenqubo yokuvivinywa nokuhlanzwa eyizinyathelo ezintathu, emelelwe kokubili kuDaniyeli isahluko sokuqala, bese futhi kuDaniyeli izahluko sokuqala kuya kwesithathu.

Yesu, uyo ari chokwadi, ndiye zvakare Wokutanga naWokupedzisira, uye pachirevo ichocho nhoroondo yemafambiro engirozi yokutanga inodzokororwa neshoko neshoko munhoroondo yengirozi nhatu; naizvozvo zvinotenderwa zvouporofita kuisa zvitsauko zvitatu zvokutanga zvaDanieri pamusoro pechitsauko chokutanga chaDanieri, nokuti kutanga kunogara kuchiratidza kuguma. Naizvozvo bhuku raDanieri rinova “bhuku duku” riri muruoko rwengirozi, nokuti “bhuku duku” raDanieri rinogona kumiririrwa zvizere muna Danieri chitsauko chokutanga.

Tidzaenderera mberi nechidzidzo chedu chebhuku raDhanieri muchinyorwa chinotevera.

“Pakati pa amene akuluakulu amene anali kukonzekera kukwaniritsa malamulo a lamulo la mfumu anali kuwafuna, panalinso Danieli ndi anzake. Atauzidwa kuti, monga mwa lamulolo, iwonso ayenera kufa, Danieli, ‘ndi uphungu ndi nzeru,’ anafunsa Arioki, mkulu wa alonda a mfumu, kuti, ‘N’chifukwa chiyani lamulo lachokera kwa mfumu mwachangu chotere?’ Arioki anamuuza nkhani yonse ya kusokonezeka kwa mfumu chifukwa cha loto lake lodabwitsa, ndi kulephera kwake kupeza chithandizo kwa aja amene mpaka pamenepo anali kuwaikamo chikhulupiriro chachikulu koposa. Atamva zimenezi, Danieli, poika moyo wake pachiswe, analowa pamaso pa mfumu nalirira kuti apatsidwe nthawi, kuti apemphe Mulungu wake amuvumbulutsire lotolo ndi kumasulira kwake.

“Pambiru iyi chikumbiro, mambo akabvuma. ‘Ipapo Danieri akaenda kumba kwake, akazivisa nyaya iyi kuna Hanania, Mishaeri, naAzaria, shamwari dzake.’ Pamwe chete vakatsvaka uchenjeri kubva kuTsime chechiedza nezivo. Kutenda kwavo kwakanga kwakasimba mukuziva kuti Mwari ndiye akanga avaisa pavakanga vari, kuti vakanga vachiita basa Rake uye vachizadzisa zvinodiwa nebasa ravo. Panguva dzokuvhiringidzika nenjodzi vaigara vachitendeukira kwaAri kuti avatungamirire uye avachengetedze, uye Iye akanga azviratidza kuva rubatsiro runogara ruripo. Zvino, nokupfidza kwemoyo, vakazviisa pasi patsva kuna Mutongi wenyika yose, vachikumbira kuti avape kununurwa panguva yavo iyi yokushayiwa kukuru. Uye havana kukumbira pasina. Mwari wavakanga vakudza, zvino akavakudza. Mweya waJehovha wakagara pamusoro pavo, uye kuna Danieri, ‘muchiratidzo chousiku,’ kwakazarurwa hope dzamambo nezvadzinoreva.”

“Chiito chokutanga chaDanieri chakanga chiri chokutenda Mwari nokuda kwechizaruro chaakanga apiwa. ‘Zita raMwari ngarirumbidzwe nokusingaperi-peri,’ akadaro; ‘nokuti uchenjeri nesimba ndezvake: uye anoshandura nguva nemwaka: anobvisa madzimambo, uye anogadza madzimambo: anopa uchenjeri kuna vakachenjera, nezivo kuna vanonzwisisa: anozivisa zvinhu zvakadzama nezvakavanzika: anoziva zviri murima, uye chiedza chinogara naye. Ndinokutendai, uye ndinokurumbidzai, imi Mwari wamadzibaba angu, makandipa uchenjeri nesimba, uye zvino mandizivisa zvatakakumbira kwamuri: nokuti zvino matizivisa nyaya yamambo.’” Prophets and Kings, 493, 494.