Umi oĩva ko ñorairõ paha ko’ẽrõme, pe símbolo de Roma rehegua rovái vaietévape, oñemopyenda peteĩ aplicación jejavývare peteĩ aplicación mbohapy jey rehegua profesía rehe, oguerovia rupi umi mbohapy Roma oñemyesakãha umi mbohapy léi domingo rupive ary 321, 538 ha pe léi domingo pya’etéma ou hag̃uáva Estados Unidos-pe. Ojapóvo upéicha, omoĩ hikuái peteĩ jepytaso vai pe norma ha pe tembiasakue profesiagua oiporavóvape, ojejapo haguéicha avei pe ñorairõme Joel irundy mymba’i rehegua. Irundy ñemoñare, upéi oúva irundy mymba’i ho’úva, Joel rembiasakue peteĩha seis versículo-pe, omombe’u mba’éichapa Tupã retãyguakuéra oñehundi mbeguekatúpe irundy ñemoñare pukukue javeve, ha pe ñehundi ojejapóva’ekue Adventismo omoneĩ rupi Roma rembiapotee ha protestantismo apóstata teología.
Ko controversia oĩva ko’ág̃a-pe, umi oñeha’ãva oipuru hag̃ua pe léi domingo rehegua omyesakã hag̃ua umi mbohapy Roma, omboyke pe añetegua oĩha añetehápe irundy léi domingo rehegua oñemombe’úva Tupã ñe’ẽ proféticope, ha ary 321 ohechauka pe léi domingo rehegua oúta hag̃uáicha pya’e Estados Unidos-pe, ha pe léi domingo rehegua ary 538-pe ohechaukaramo pe léi domingo rehegua oñemboguapýtava opa tetãnguéra ári ko yvy ape ári. Irundy léi domingo rehegua ndohesakãporãi mbohapy léi domingo rehegua, ko’ýte pe mbohapyha jehechauka peteĩ profecía mba’apokõi mbohapyve hag̃ua-pe ohechaukáramo pe ñemyenyhẽ pahaite. Pe léi domingo rehegua oúta hag̃uáicha pya’e Estados Unidos-pe ndaha’éi pe léi domingo pahaite; añetehápe ha’e omarkáma ñepyrũ peteĩ serie léi domingo reheguáva, káda tetã ko yvy ape ári mbeguekatúpe omoneĩ aja pe marka autoridad papal rehegua.
Umi oñemombáyva julio de 2023-pe oikotevẽ oikuaa hag̃ua pe prueba profética oĩva henondépe oikoha pe Espíritu Santo oñeñohẽ aja, ha upe ñeñohẽ aja peteĩ aty ohupyty hína pe “aséite”, ha ambue aty ohupyty hína “mbotavy guasu”. Pe jehechaukarã tenondegua umi ohupytyvagui pe mbotavy guasu ojehechauka upe capítuloitépe oĩháme pe ñe’ẽjoaju mbotavy guasu, ha upe capítulope pe añetegua ojehayhúva térã oñemboykéva ha’e pe añetegua omyesakãva pe joaju profético Roma pagana ha Roma papal apytépe.
Pe joaju profético oĩva 321 ha 538 apytépe ojehechauka pe joaju profético oĩva Pergamo iglesiagui ha Tiatira iglesiagui apytépe. Ára pahápe, Roma pagana, ojehechaukáva 321 ha Pergamo rupive, ha’e peteĩ símbolo Estados Unidos rehegua, ha Roma papal, ojehechaukáva 538 ha Tiatira rupive, ha’e peteĩ símbolo Roma Moderna rehegua.
Pe peteĩha Roma ary 321-pegua vaʼekue peteĩ tetã pokatu peteĩcha año; ha pe mokõiha Roma ary 538-pegua vaʼekue peteĩ pokatu mokõiva ohechaukáva joaju iglesia ha tetã rehegua, upépe pe iglesia oisãmbyhy pe joaju. Pe mbohapyha ha pahaite Roma, haʼéva Roma koʼag̃agua, haʼe peteĩ pokatu mbohapyvegua oguerekóva pe dragón, pe mymba ha pe proféta japu.
Pablo ombo’e vaʼekue, ndaijaikuaáiramo hag̃ua pe joaju profético ha histórico oĩva Roma pagana (pe dragón) ha Roma papal (pe mymba) apytépe, upéva hína jahechauka hag̃ua peteĩ ñembyai pe añeteguáre, ha upéva ogueru mbotavy mbarete. Opa maranduhára kuéra, Pablo jepe oikehápe, oñeʼẽkuri hesakãve hag̃uáicha umi ára paháre; upévare pe joaju oĩva koʼã mokõi mburuvicha guasu apytépe Pablo rembiasakuepe orrepresenta pe joaju oĩva umi mbohapy mburuvicha guasu Roma Moderna rehegua apytépe umi ára pahápe. Oñemboykéramo pe joaju profético “omoheñóiva” pe joaju mbohapyvegua pe dragón, pe mymba ha pe maranduhára japu rehegua apytépe umi ára pahápe, upéva hína oñemoañete hag̃ua ndejehe pe mbotavy mbarete.
Uriah Smith oñe’ẽmíva ijeheguínte mburuvicha yvate gotyo rehegua ohechauka peteĩ “mba’e omoñepyrũva” oguerúva peteĩ “tembiapo osẽva”. Ha pe aty oĩva ivaíva gotyo umi ñorairõme Roma rehegua niko oñemombe’u porãite ha’ekuéra ndaikatuiha oikuaa hag̃ua mba’e omoñepyrũvagui mba’épa osẽ. Smith ndohechakuaái iñemoĩ vaiha mburuvicha yvate gotyo rehegua omoheñóitaha peteĩ base profética oguerahátava chupe avei omombe’u vai hag̃ua pe sexta plaga, upépe oĩháme peteĩ ñe’ẽmondo oñeñangareko hag̃ua térã oñeperde hag̃ua Cristo tekojoja ao.
Oĩháicha Pablo omombaʼeguasu hag̃ua 2 Tesalonicenses-pe, Juan katu Apocalipsis capítulo dieciséispe ha pe sexta plaga-pe omombaʼeguasu tekotevẽha jaikuaa porã mávapa umi mbohapy pokatu ogueraha ko yvy Armagedón-pe. Pe aplicación vai Smith ojapóva pe mburuvicha yvate gotyo guáre omeʼẽ testimonio peteĩ incapacidad rehegua ojeporu hag̃ua hekoitépe umi tipo ha antitipo.
Smith ndaikatúi, térã ndohupytyséi, omoĩ hag̃ua peteĩ teĩme pe principio mbaretehápe ojehechaukáva Pablo kuatia kuérape, he’íva pe literal, kurusu mboyve pe aravo pukukuepe, orrepresentaha pe espiritual kurusu rire pe aravo pukukuepe. Ko principio ojesarekóramo hese porã ha hekopete, hasý’ỹ hag̃uáicha ojehechauka hag̃ua pe “mburuvicha guasu yvate gotyopegua” ha’eha peteĩ hetaiterei símbolo apytégui orrepresentáva pe espiritual “mburuvicha guasu yvate gotyopegua” ára pahápe. Umi Adventista Ára Pokõihápegua, ambue tavayguakuéragui yvateve, oikuaava’erã peteĩva umi estructura tenondegua profecía oñemopyendahápe ha’eha pe ñorairõ guasu Cristo ha Satanás apytépe. Cristo ha’e pe añetegua Mburuvicha Guasu yvate gotyopegua, ha Satanás oñeha’ã meme ojehechauka hag̃ua ijupe pe mburuvicha guasu yvate gotyopegua japuva ramo.
Purahéi ha Salmo Coré ra’ykuérape ĝuarã. Tuicha Ñandejára, ha oñemomba’eguasu eterei hag̃ua ñande Jára táva ryepýpe, imarangatu yvýpe. Iporãite oĩ hag̃ua, vy’a opa yvy ape ári guarã, hína Sión yvyty, yvate gotyo rembe’ýpe, pe Mburuvicha Guasu táva. Tupã ojekuaa ipalácio-kuérape peteĩ tenda ñemokañyrã ramo. Salmos 48:1–3.
Satanás rembiapo omoha’ã hag̃ua pe Añetegua Mburuvicha yvategua guive, oike ipype oipurúvo Roma pope ha’éva irrepresentánte yvy arigua. Satanás ha’e anticristo, ha péicha avei pe Roma pope, ha’éva Satanás rembijokuái hembiapo mbotavýpe.
“Okonsegi hag̃ua mba’erepy ha yvypóra rekopegua ñemomba’eguasu, pe tupão oñemboguata oheka hag̃ua ko yvy arigua kuimba’e guasukuéra jerovia ha pytyvõ; ha upéicha, omboykévo Cristo-pe, oñembotavy hag̃ua oñeme’ẽ hag̃ua iñe’ẽrendu Satanás rembijokuái-pe—Roma obispo-pe.” The Great Controversy, 50.
Alejandro el Grande rréino oñembyai rire, Seleuco Nicator oiko pe mburuvicha guasu yvate gotyo peg̃uarã peteĩha pe tembiasakue ojehechaukávape Daniel capítulo once-pe. Itúva, Antíoco, vaʼekue peteĩ mburuvicha iñimportantetereíva Alejandro rréinope, ha itaʼýra, Seleuco, oñemoĩ vaʼekue Babilonia satrapa ramo. Peteĩ “satrapa” haʼe peteĩ gobernador, ha Seleuco omombaretévo ijyvy guasu mbohapy umi irundy hendágui Alejandro rréino oñembojaʼo hague, upéicha oiko pe mburuvicha guasu yvate gotyo peg̃uarã.
Smith remimo’ã ha iñemboyke ñe’ẽtekuaa rape guive ogueraha chupe omoĩ hag̃ua pe pa’ũpaha pokatu oĩva Satanás mba’evai joajuha apytépe, ára pahápe, oñerrepresentaha hag̃ua profesíape pokatu tee ramo, ndaha’éi pokatu espiritual ramo. Upévare, ndaikatúi ohecha Seleuco Nicatorpe, rréi ypykue yvategua ramo, Babilonia mburuvicha ramo, tekotevẽha profesiagua rupi orrepresenta pe paha rréi espiritual yvategua, ha’éva pe pokatu oisãmbyhýva Babilonia espiritual ko’ag̃agua.
Ha ou peteĩ umi siete ánhelgui oguerekóva umi siete yru, ha oñe’ẽ chendive he’ívo chéve: Eju ko’ápe; ahechaukáta ndéve pe tekombojovake guasu kuña rekovai guasu oguapýva heta y ári: hendive umi mburuvicha guasu yvy arigua oporomonda, ha umi oikóva ko yvy ape ári oka’u pe víno ha’e omonda hag̃ua rupi. Upévare che reraha Espíritupe pe desiértope; ha ahecha peteĩ kuña oguapy peteĩ mymba pytãmbýva ári, henyhẽva téra ñe’ẽvai rehegua, ha oguerekóva siete akã ha diez hatĩ. Ha pe kuña oñemonde pytãũ ha pytãmbýpe, ha oñemboyeguágui óro, ita hepyetéva ha pérla reheve, oguerekóvo ipope peteĩ kópa órogui henyhẽva mba’e jeguaru ha ky’a ikuaña rekovai rehegua: Ha ijekupe ári ojehai peteĩ téra: MISTERIO, BABILONIA GUASU, KUÑA REKOVAIKUÉRA SY HA UMI MBA’E JEGUARU YVY ARIGUA. Ha ahecha pe kuña oka’uha umi marangatu ruguy rehe, ha Jesús mártir-kuéra ruguy rehe: ha ahechávo chupe, añemondýi tuichaiterei. Apocalipsis 17:1-6.
Pe pu'aka oisãmbyhyva Babilóniape ára pahápe ha'e pe tupao papal, ha upévare ha'e avei pe mburuvicha yvategua yvytu nortepegua espiritual.
“Pe kuña (Babilonia) oĩva Apocalipsis 17-pe oñemombe'uha ‘oñemonde hovy pytã ha pytãmbýpe, ha oñembojegua óro rehe, ita hepyetereíva ha perla rehe, oguerekóva ipope peteĩ kópa óroguigua henyhẽva mba'e jeguarúva ha ky'a rehegua: …ha ijekupe ári ojehai peteĩ téra, Mysterio, Babilonia Guasu, tekorei kuñanguéra sy.’ He'i maranduhára: ‘Ahecha pe kuñáme oka'úva marangatukuéra ruguy rehe ha Jesús mártirkuéra ruguy rehe.’ Avei oje'e Babilonia rehe ha'eha ‘upe táva guasu, oisãmbyhýva yvy ruvichakuéra ári.’ Apocalipsis 17:4-6, 18. Pe pokatu heta siglo pukukue oguerekóva mburuvichakuéra Cristiandadgua ári mburuvicha guasu joguaha'ỹva ha'e Roma. Pe hovy pytã ha pytãmbýva, pe óro, umi ita hepyetereíva ha umi perla, ohechauka porãiterei pe jeguaka ha pe mimbipa ohasáva mburuvicha guasu mba'éva, pe tenda Roma gua imbaretéva ha jejapo guasúva oiporúva. Ha ndaipóri ambue pokatu ikatúva añetehápe oñehenói ‘oka'úva marangatukuéra ruguy rehe’ upe tupão ojejuka asýva hague peichaite pe Cristo rapykuehópe. Babilonia rehe avei oñemoĩ pe angaipa orekóva joaju ndoikóiva ‘yvy ruvichakuéra ndive.’ Ñandejárahegui ojei rupi ha oñemoirũ rupi umi tetã ambuegua ndive, pe tupão judíagua oiko tekorei kuñáramo; ha Roma, avei ojekutu hag̃ua upeicharõ, oñembyai hag̃uáicha oheka rupi yvyrigua pokatukuéra pytyvõ, ohupyty upeichaite jehuskápe.” The Great Controversy, 382.
Pe mburuvicha guasu hína pe mburuvicha guasuete, ha Isaías he’iháicha, pe mburuvicha guasuete hína peteĩ tetãnguéra ruvicha, ha avei hína pe táva guasu iñakãha peteĩ tetãnguéra ruvichagua rehegua.
Siria akã ruvicha hína Damasco, ha Damasco akã ruvicha hína Rezín; ha sesenta ha cinco ary ryepýpe Efraín oñembyaietéta, ndahaʼevéima hag̃ua peteĩ tetã. Ha Efraín akã ruvicha hína Samaria, ha Samaria akã ruvicha hína Remalías raʼy. Ndaiperoviáiramo, añetehápe ndañemopyendamoʼãi peẽ. Isaías 7:8, 9.
Isaías rembiapokue he’iháicha, peteĩ marandu profesía rehegua mbo’ehaópe oikéva jasypokõi 2023-pe peteĩ prueba profética rapepe oikuaava’erã pe “akã” simbolismo profético, oñemopyenda hag̃ua. Ndorekóiramo ha ndoipurúiramo pe “akã” simbolismo oñehenói jave hese, upéicharõ ndopytái oñemopyenda hag̃uáicha. Umi ndogueroviáiva noñemopyendái, ha upévare Isaías ohechauka mokõi aty oporombo’éva ára pahápe, oĩva peteĩ aty oñemopyendáva ha ambue ndopytáiva oñemopyenda hag̃uáicha. Umíva hína umi mokõi aty peteĩchaite, oguerekóva pe “aceite” térã ndoguerekóiva pe “aceite.”
Peteĩ aty oñemopyenda porãva ha oguerekóva aséite, omoguahẽ pe Pyharepyte Sapy’a Hatã Marandu oñepyrũ vaʼekue ojehesapeʼa hag̃ua julio ary 2023-pe, térã omoguahẽ chupekuéra 2 Tesalonicenses-pegua jejavy guasu. Iñehaʼãrã haʼe pe mymba raʼanga ñemoheñói, ha pe tape oñemoheñói hag̃ua pe mymba, tahaʼe pe mymba papal Arapytu Hũ guare, térã itaʼanga oñemoheñóiva Estados Unidos rupive, térã pe mbohapy joaju ogueraháva ko yvy tuichakue Armagedón-pe. Kóva oike avei tekotevẽha oñemyesakã pe “akã”, pe “mburuvicha guasu”, pe mokõi ambue pokatu ojapóva pe mbohapy joaju sãmbyhyhára, haʼeha pe pokatu papal.
Pe “akã”, táva guasu Judá pegua, ha’e va’ekue Jerusalén, pe táva Ñandejára oiporavo va’ekue omoĩ hag̃ua héra upépe.
Ha Roboam, Salomón ra’y, ogoverna Judápe. Ha’e oguereko va’ekue irundypa peteĩ ary oñepyrũrõ guare ogoverna hag̃ua, ha ogoverna pakõiha poapy ary Jerusalénpe, pe táva Ñandejára oiporavo va’ekue opa Israel ñemoñare apytégui omoĩ hag̃ua héra upépe. Ha isy réra vaekue Naama, peteĩ amonita kuña. 1 Reyes 14:21.
Pe ñorairõ guasúpe Cristo ha Satanás apytépe, táva guasu Cristo rehegua, haʼe omoĩhápe héra, haʼe Jerusalén; ha Satanás rembiguái japu haʼe Babilonia távaete, ohechaukáva Babilonia espiritual, upe táva guasu ára pahápe. Satanás omoĩ héra akã ári, Tupã táva ha táva guasu rehegua japu ramo. Upe mburuvicha oikóva upépe haʼe kuña rekovai sy, ombojeheʼáva ijehe mburuvichakuéra yvy arigua ndive. Pe kuña rekovai sy haʼe pokatu papal, ha imembykuéra haʼe umi tupao Protestánte hoʼáva; umíva apytépe pe tupao tenondegua hoʼáva ha apostata haʼe umi Protestánte apostata Tetã peteĩ reko Amérika-pegua.
Umi protestánte apóstata ohechauka pe mymba yvypegua ratĩ protestánteha, ha oĩ joaju ipyhykuéra ndive, omboykére iñe’ẽ marandu profético ojepe’áva’ekue ñemboty guive ary 1798-pe. Ijojaha, pe ratĩ republicano, oĩ joaju umi mburuvicha yvy arigua ndive ijoaju rupive Tetã Joajuaty ndive, umi diez rréi Apocalipsis capítulo 17-pe guáicha. Pe mbohapy joaju ogueraháva ko yvy Armagedón-pe ojehechauka iñakã rupive, upépe oñemoĩ heéra, ha Roma moderna espiritual ha’e Babilonia moderna espiritual. Iñakã” hína pe pokatu papal.
Peteĩha ohechauka pahápegua, ha taha’e rembojoja Daniel kapítulo mokoĩha umi millerista ojapohaguéicha, ohechaukáramo irundy mburuvicharã, térã, ko’ã ára pahápe ojehechauka hag̃uáicha, ohechaukáramo poapy mburuvicharã, pe mburuvicharã peteĩha ha’e va’ekue Babilonia tee. Umi millerista he’íta ndéve pe pahaguéva ha’e hague Roma tee. Babilonia ha Roma ikatu oñembohekopyrékuaa peteĩchagua ta’ãnga ramo, pórke ha’ekuéra hína peteĩha ha pahaguéva peteĩ línea proféticape.
Ára pahápe pe Babilonia teeha peteĩha mburuvicharenda ohechauka pe poapyha ha pahápegua mburuvicharenda, ha upéva hína Babilonia moderna espiritual, ha avei Roma moderna espiritual. Mokõi testígo ári, ojehechaukáva Daniel capítulo mokõihápe, Babilonia ha Roma ha’e umi símbolo ojeporu hag̃uáicha peteĩ mba’erã peteĩ.
Pe kuña rekovai papál ojehechauka peteĩ téra ipykére omombeʼúva “Misterio Babilonia”, upéva avei ohechauka “misterio Roma”. Peteĩ “misterio” profético ohechauka peteĩ añetegua ipypukúva eterei, upévare ndaikatúi oñentende pe añetegua pypuku oĩva ipype, koʼýte ndahaʼéiramo Espíritu Santo pytyvõ reheve. Péro peteĩ “misterio” bíblico avei ojerure pe mbaʼe ojehechaukáva pe misterio ndive toñentende hag̃uáicha umi ohekáva ohasa pe prueba. Upévare mokõi testígo Apocalipsis-pe omombaʼe tekotevẽha oñentende Roma koʼag̃agua.
Koʼápe oĩ arandu. Pe oguerekóva entendimiento toipapa mymbaguasu papapy; haʼe niko peteĩ kuimbaʼe papapy; ha ipapapy hína seis cientos sesenta y seis. Apocalipsis 13:18.
“Arandu” oikũmby pe mymba raperã, ha’éva peteĩ kuimba’éva papapy, ha ipapapy hína seis, seis, seis. Pe “kuimba’e angaipa rehegua” ha’e pe mymba akã. Arandu ha’e peteĩ tekoporã umi kuñataĩ arandúva ára pahápe, ha avei ha’e peteĩ ta’anga umi oikũmbýva pe kuaapy ñemboheta ára pahápe. Umi ndoikũmbýiva hína kuñataĩ tavýva ha hikuái umi iñañáva. Pe “arandu” ha’ekuéra ndoikũmbýiva tekotevẽ profétikamente toĩ pe pahaite marandu profétiko ñeha’ãme, ko’ãga upérõ umi kuñataĩ arandúva ha tavýva oĩgui. Tekotevẽ oikũmby hikuái “seis, seis, seis”. Pe apytu’ũ oguerekóva arandu avei Juan omoĩ ára pahápe Apocalipsis kapítulo diecisiete-pe.
Ha koʼápe oĩ pe apytuʼũ oguerekóva arandu. Umi siete akã haʼe siete yvyty, hiʼári pe kuña oguapyhápe. Ha oĩ siete mburuvicha guasu: po oityma, peteĩ oĩ, ha ambue neʼĩra gueteri ou; ha ou vove, opytaʼarã sapyʼami. Ha pe mymba ñarõ oĩvaʼekue, ha koʼág̃a ndaipóri, haʼe voi pe poapyha, ha ou umi siete apytégui, ha ohóta ñehundipápe. Apocalipsis 17:9–11.
Pe “apytuʼũ” oguerekóva arandu oikuaa hag̃ua pe papapy “seis, seis, seis”, haʼe peteĩ kuñataĩ arandu ohupytýva “Cristo apytuʼũ”.
Mávapa oikuaa va’ekue Ñandejára apytu’ũ, ikatu hag̃uáicha ombo’e chupe? Ha ñande katu jaguereko Cristo apytu’ũ. 1 Corintios 2:16.
Umi kuñataĩ arandu rehegua oguereko Cristo apytu'ũ; ha umi kuñataĩ vyro ha aña oguereko Cristo rembiguái'ỹ apytu'ũ.
“Oguahẽma pe ára pe tesape añete omimbipa hag̃ua tekokatu’ỹ pytũmby mbytépe. Mbohapyha ánhel remimondokue oñemosarãima ko yvy ape ári, oikuaauka hag̃ua yvypórape ani hag̃ua oguerovia mymba ñaña marka térã ta’ãnga marka ijatyháre térã ipopekuéra. Ojeguerovia ko marka he’ise oñeguahẽha pe mymba ñaña og̃uahẽ hague peteĩchagua ñemoĩme, ha oñemoirũ hag̃ua umi temimo’ã peteĩchagua, Ñandejára ñe’ẽ rehe opu’ã hag̃uáicha peteĩchaite.” Review and Herald, 13 de julio de 1897.
Ta’anga ñemoheñói mymba ñarõva ra’ãnga rehegua ha’e pe jehechauka paha umi kuñataĩnguéra pe ñe’ẽjoja rehegua peguarã; ha umi arandu oguereko Cristo akãgui, oúma hag̃ua peteĩchagua temimoĩme Cristo ndive, ombohasa rupi hembipota Espíritu Santo sambyhy rehe. Pe ñemoheñói Cristo ra’ãnga rehegua umi kuñataĩ arandúpe ojoavy pe ñemoheñói mymba ñarõva ra’ãnga rehegua umi kuñataĩ itavývape. Umi kuñataĩ itavýva oguahẽ peteĩchagua temimoĩme pe mymba ñarõva ndive, oñemondýi ha oñeporanduka rupi pe porandu jehechauka rehegua antikristo añetegua jeikuaaukápe, ha’éva mburuvicha yvate gotyogua japuha ha Roma moderna akã.
“Umi oñembotavyva iñeikumby ñe’ẽ rehegua, ha ndohecháiva pe he’iséva anticristo, katuete omoĩta ijehekuéra anticristo ykére.” Kress Collection, 105.
umi kuñanguéra, pe ára de prueba-pe ojehechaukáva mymba guasu ra’anga ñemoheñóiramo, opyta ñembotavyetépe iñeñanduhápe pe Ñe’ẽ. Iñembotavy oĩ hína oñemopyendáva kuéra noikuaaporãigui Tupã Ñe’ẽ maranduhápe, ha ndohecháigui hekopete mba’épa he’ise Roma Ko’ág̃agua, upévare oguereko mbotavy mbarete, oguahẽ peteĩchagua temimoĩmbype pe mymba guasu ndive, ha omyasãi umi idea papal peteĩchaite Tupã Ñe’ẽ rehe oñemoĩ hag̃ua, ha oñemoĩ hikuái anticristo ykére.
Ko’ã pensamiento ñamotenondéta pe artículo oúvape ko categoría-pe.