An 1844, Pwotestan Lèzetazini yo te wete kò yo nan mouvman Millerit la e yo te pran pozisyon pwofetik pa yo kòm yon pitit fi Babilòn, jan sa te prefigire pa Jewoboram lè li te tabli yon sistèm adorasyon kontrefè lè dis tribi nò li yo te separe ak wayòm sid Jida a. De ti towo bèf an lò Jewoboram yo, youn nan vil Betèl la (ki vle di “kay Bondye”/Legliz), epi lòt la nan Dann (ki vle di jijman/Leta), te prefigire fo sistèm Legliz ak Leta a ki prefigire Etazini. Tout eleman sistèm kontrefè Legliz ak Leta Jewoboram lan te modle dapre menm estrikti ki te deja tabli nan rebelyon Arawon an. Konsa, sistèm adorasyon kontrefè Jewoboram lan te yon imaj sistèm adorasyon kontrefè Arawon an.
Sistèm kontrefè Jeroboram lan te reprezante sistèm adorasyon Pwotestantis la te soutni lè li te separe ak mouvman premye zanj lan e li te vin tounen yon pitit fi, oswa yon imaj bèt women pap la. Menm nan moman enstitisyon sistèm kontrefè Jeroboram lan, yon pwofèt soti Jida te konfwonte lotèl li a ak fo sistèm adorasyon li a. An 1844, menm nan kòmansman wòl Pwotestantis aposta a k ap tabli yon sistèm adorasyon ki reprezante kòm pitit fi Wòm, Millerit yo, pa lafwa, te antre nan Trè Sen an nan Tanp selès la epi yo te rekonèt Saba a, e konsa yo te reprezante yon reprimann pwofetik pou pitit fi Wòm yo, ki te chwazi kontinye obsève mak otorite Wòm nan—adorasyon dimanch.
Pwofèt Jida a ki te konfwonte Jewoboram nan, la menm e nan moman sa a, te pwononse yon pwofesi.
Li releve vwa li kont lotèl la pa mwayen pawòl Seyè a, li di: O lotèl, lotèl, men sa Seyè a di: Gade, y ap fè yon pitit gason fèt pou kay David la, non li va Jozyas; epi sou ou li va ofri prèt kote ki wo yo ki boule lansan sou ou, epi zo moun va boule sou ou. Menm jou sa a li bay yon siy, li di: Men siy Seyè a pale a; gade, lotèl la va fann, epi sann ki sou li a va gaye atè. 1 Wa 13:2, 3.
Pwofesi a te gen ladan l doubman mo “lotèl” la. Doubman yon mo oswa yon fraz nan pwofesi reprezante yon senbòl mesaj dezyèm zanj lan, konsa li idantifye ane 1844 la, lè dezyèm zanj lan te rive epi Pwotestantis la te tonbe, vin tounen yon pitit fi Babilòn. An menm tan an pwofèt la te bay yon siy, menm jan ak Millerit yo an 1844, ki te rekonèt siy Saba a. Jan Jewoboram te menase pwofèt la nan vèsè ki vin apre yo, men li te paralize, konsa sa fè referans ak mak Babilòn nan ki fòse sou swa fwon an oswa men an, e ki, lè yo resevwa l espirityèlman, enfim yon moun pou letènite.
Pou rezon etid sa a, n ap konsidere prediksyon pwofèt la te prezante a, ki idantifye ke “a child shall be born unto the house of David, Josiah by name; and upon thee shall he offer the priests of the high places that burn incense upon thee, and men’s bones shall be burnt upon thee.” Josias vle di “fondasyon Bondye”, e li reprezante fondasyon Advantis la ki te bati nan menm listwa Jerobowam te prefigire pa inogirasyon fo sistèm adorasyon li a. Sou fo sistèm adorasyon Jerobowam te etabli a, Josias t ap pini prèt yo ki t ap dirije nan adorasyon kontrefè a.
Pwofèt la te dezobeyi kòmandman Senyè a ki te mande l pou l pa tounen pa menm chemen li te pran pou ale nan inogirasyon Jewoboram nan, epi pou l pa manje ni bwè nan Betèl. Lè li te manje manje pwofèt manti Betèl la, yo te mete l devan kòm yon senbòl lanmò ki t ap vin sou moun sa yo ki, apre 1844, t ap chwazi retounen al manje doktrin ak fo metòd pwofetik Pwotestantis apostat la, jan rebelyon 1863 la reprezante l. Kabann lanmò moun sa yo ki te rebèl an 1863 yo, t ap menm kabann lanmò ak pwofèt manti Betèl la. Kabann lanmò Pwotestantis apostat la se te istwa 11 dawout 1840 rive jis 1844, lè yo menm, ansyen pèp Bondye te chwazi a, te pase sou kote, epi yo te vin pitit fi Wòm yo. Kabann lanmò Advantis lawodiseyen an tou ap ant dat zanj pisan an te desann nan 11 septanm 2001, menm jan li te fè sa an 1840, ak lè gwo tranblemanntè a, ki reprezante lwa dimanch k ap vini talè a.
Nan dat 11 septanm 2001, sele san karannkat mil yo te kòmanse, e zanj lan te kòmanse pase nan Jerizalèm pou mete yon mak sou fwon moun ki ap soupi e ki ap rele poutèt abominasyon k ap fèt nan peyi a (Etazini), ak nan legliz la (Advantis Laodiseyen an). Nan dat 11 septanm 2001, peche zansèt yo, jan kat abominasyon Ezekyèl yo reprezante yo, te vin tounen verite eprèv pou tan an nan pwosesis sele a ki te kòmanse lè sa a.
Eprèv 1863 la te konsène fondasyon mouvman Millerit la, jan yo te reprezante l nan “sèt fwa” Levitik vennsis la, ki te rejte an 1863. Eprèv la te gen rapò ak volonte oswa mank volonte pou retounen nan ansyen chemen Jeremi yo, pou yo te ka jwenn repo lapli ta a. Eprèv 1888 la se te mesaj pou legliz Laodise a, jan ansyen Jones ak Waggoner te pote l, ki te tou mesaj jistifikasyon pa lafwa.
Nan ane 1856, mesaj pou Laodise a te rive pou premye fwa nan mouvman Millerit yo, e li te rive avèk limyè ogmante “sèt fwa yo”; men ni eksperyans ki reprezante pa remèd ki nan mesaj pou Laodise a, ni mesaj istwa pwofetik la, te rejte an 1863. Eksperyans lan te reprezante pa vizyon an (mareh) sou “aparans lan”, ansanm ak vizyon an (chazon) sou “istwa pwofetik la”, ki toude te rejte. Toude vizyon sa yo te jwenn akonplisman yo nan dat 22 oktòb 1844, epi diznèf ane apre yo te toude rejte, paske Jezi toujou idantifye lafen an avèk kòmansman an.
Nan dat 11 septanm 2001, eprèv rebelyon 1863 ak 1888 yo te tounen yon verite k ap mete moun anba eprèv ankò, paske yo toude te konekte ak ansyen chemen Jeremi yo. Nan dat sa a, mesaj lapli dèyè a te rive, epi eprèv 1919 la te rive tou, paske an 1919, fo levanjil yon Kris ki pa gen okenn enpòtans pwofetik te prezante kòm yon mesaj fo “lapè ak sekirite”. Lè zanj vanyan an nan Revelasyon chapit dizwit la te desann nan dat 11 septanm 2001, vèsè youn rive twa yo te akonpli, epi vèsè youn rive twa yo reprezante mesaj “premye vwa” a.
“Kounye a, èske gen pawòl mwen te deklare ki di New York dwe disparèt anba yon vag lanmè? Sa, mwen pa janm di l. Mwen te di, pandan m t ap gade gwo bilding yo k ap monte la a, etaj apre etaj: ‘Ala sèn terib ki pral fèt lè Senyè a va leve pou souke tè a avèk fòs!’ Lè sa a, pawòl Revelasyon 18:1–3 yo pral akonpli. Tout dizwityèm chapit Revelasyon an se yon avètisman konsènan sa k ap vini sou tè a. Men, mwen pa gen okenn limyè an patikilye konsènan sa k ap vini sou New York, eksepte ke mwen konnen yon jou gwo bilding ki la yo pral kraze anba aksyon pouvwa Bondye k ap vire epi chavire tout bagay. Dapre limyè yo ban mwen an, mwen konnen destriksyon deja nan mond lan. Yon sèl pawòl ki soti nan men Senyè a, yon sèl manyen pouvwa vanyan li, epi gwo estrikti sa yo pral tonbe. Sèn pral fèt, yon terè nou pa kapab menm imajine.” Review and Herald, 5 jiyè 1906.
Avèk rive zanj Revelasyon dizwit la, lapli ta a te kòmanse tonbe an ti gout, epi “deba pwofetik” ki reprezante nan Abakouk chapit de a te kòmanse. Deba a te konsène de metodoloji pou konprann pwofesi Bib la, ansanm ak yon fo mesaj lapli ta ak yon vrè mesaj lapli ta. Deba a fini lè “dezyèm vwa” Revelasyon dizwit la rive epi idantifye kòmansman jijman egzekitif Bondye sou Babilòn modèn nan, epi rele lòt twoupo Bondye a pou yo soti Babilòn. Rive dezyèm vwa a make fen istwa sele san karant-kat mil yo, ki reprezante pa katriyèm abominasyon an, ki li menm reprezante katriyèm ak dènye jenerasyon Advantis Lawodise a k ap bese tèt devan solèy la, nan lwa dimanch ki pral vini byento a.
Kabann lanmò Pwotestantis aposta a, ant desandan zanj lan ak pòt fèmen 1844 la, te tipifye kabann lanmò Advantis Lawodiseyen an ant desandan zanj lan ak pòt fèmen lwa dimanch ki pral vini byento a. Pwofèt ki soti Jida a te antere nan menm tonm ak pwofèt manti Betèl la, epi lè wa Jozyas te kòmanse refòm li a, li te kanpe devan menm tonm sa a. Refòm wa Jozyas la, ki gen non li kòm siyifikasyon “fondasyon Bondye yo”, te kòmanse lè Bondye te kòmanse mennen pèp Li a nan dènye jou yo tounen sou fondasyon yo, nan 11 septanm 2001. Refòm li a te deja kòmanse lè travay restorasyon tanp lan te rekòmanse.
Epi sa rive nan dizwityèm ane wa Jozyas la, wa a voye Chafan, pitit Azalya, pitit Mechoulam, sekretè a, nan kay Seyè a, li di: Monte kote Ilkija, granprèt la, pou l fè total lajan yo pote nan kay Seyè a, sa gadyen pòt yo ranmase nan men pèp la. Se pou yo remèt li nan men moun k ap fè travay yo, sa yo ki gen sipèvizyon kay Seyè a; epi se pou yo bay li bay moun k ap fè travay ki nan kay Seyè a, pou repare kote kay la fann yo, bay bòs chapant yo, bòs mason yo ak travayè ki ranje wòch yo, epi pou achte bwa ak wòch taye pou repare kay la. Men, yo pa t fè okenn kont ak yo sou lajan ki te remèt nan men yo, paske yo te aji avèk fidelite. E Ilkija, granprèt la, di Chafan, sekretè a: Mwen jwenn liv lalwa a nan kay Seyè a. E Ilkija bay Chafan liv la, epi li li l. Chafan, sekretè a, vini kote wa a, li pote repons bay wa a, li di: Sèvitè ou yo ranmase lajan ki te jwenn nan kay la, epi yo remèt li nan men moun k ap fè travay yo, sa yo ki gen sipèvizyon kay Seyè a. E Chafan, sekretè a, fè wa a konnen, li di: Ilkija, prèt la, ban mwen yon liv. E Chafan li li devan wa a. Epi sa rive, lè wa a te tande pawòl liv lalwa a, li chire rad li. Lè sa a wa a bay Ilkija, prèt la, Akikam, pitit Chafan, Akbò, pitit Mikaja, Chafan, sekretè a, ak Asaja, yon sèvitè wa a, lòd, li di: Ale, chèche konnen bò kote Seyè a pou mwen, pou pèp la, ak pou tout Jida, konsènan pawòl liv sa a yo jwenn; paske gwo se kòlè Seyè a ki limen kont nou, paske zansèt nou yo pa t koute pawòl liv sa a, pou yo fè dapre tout sa ki ekri konsènan nou. 2 Wa 22:3–13.
Prediksyon ki te fè konnen yon timoun t ap fèt ki rele Jozyas, idantifye 11 septanm 2001, lè zanj pwisan an te desann epi li te mennen pèp Li a nan dènye jou yo tounen sou ansyen chemen yo. Desant sa a te deja tipifye pa desant menm zanj sa a nan dat 11 dawout 1840. Toude desant yo te make yon akonplisman pwofesi sou Islam. Pèsonaj istorik ki gen non li asosye ak idantifikasyon davans, ak piblikasyon prediksyon alavans sou akonplisman pwofesi tan Islam ki twouve nan Revelasyon chapit nèf vèsè kenz la, se te Jozyas.
Nan toude desann zanj ki nan Revelasyon chapit dis la oubyen dizwityèm nan, non “Jozya” make. Josiah Litch te prezante mesaj sou Islam nan ki te akonpli 11 dawout 1840, epi 11 septanm 2001 pwofesi nesans yon pitit ki rele Jozya a, ki te deja tabli pa pwofèt dezobeyisan an nan istwa Jewobowam nan, te akonpli nan Advantis lawodiseyen an pandan zanj lan t ap mennen pèp Li a nan dènye jou yo tounen nan istwa fondasyon an kote konfwontasyon ant pwofèt dezobeyisan an ak Jewobowam te rive nan akonplisman li. Temwayaj biblik la te idantifye yon prediksyon konsènan yon Jozya ki t ap vini, epi lè istwa pwofèt dezobeyisan an te prefigire a te repete an 1844, prediksyon li sou non an te yon lòt fwa ankò plase nan naratif pwofetik la.
Nan dat 11 septanm 2001, Lyon tribi Jida a te mennen pèp li nan dènye jou yo tounen sou ansyen chemen Jeremi yo, ki te reprezante karant-sis ane pandan yo Mesaje Alyans lan te bati yon tanp pou l vin souden ladan l nan dat 22 oktòb 1844. Jozyas te dekouvri madichon Moyiz la pandan li t ap inisye travay reparasyon tanp lan. Ezayi reprezante travay san karant-kat mil yo kòm yon travay restorasyon.
Y ap bati ansyen mazi yo, y ap leve sa ki te fin kraze depi lontan, y ap repare vil ki te tounen dezè yo, kraze ki la depi anpil jenerasyon. Ezayi 61:4.
Travay Josyas la te fè pou repare ak restore tanp lan, se travay Ezayi idantifye kòm sa pèp Bondye a nan dènye jou yo ap akonpli, paske tout pwofèt yo pale plis sou dènye jou yo pase sou jou kote yo menm yo t ap viv la. Travay sa a te tou tipifye pa moun ki te soti Babilòn nan epòk Esdras la.
Paske nou te esklav; men, Bondye nou an pa t abandone nou nan esklavaj nou an; okontrè, li te lonje mizèrikòd li sou nou devan wa peyi Pès yo, pou li ba nou yon renouvèlman lavi, pou leve kay Bondye nou an, pou repare dezolasyon li yo, epi pou ban nou yon miray nan Jida ak nan Jerizalèm. Ezra 9:9.
Travay Esdras t ap fè a te akonpli lè yo te sòti Babilòn, e li reprezante travay restorasyon tanp Josyas t ap fè a, travay Ezayi idantifye kòm travay pèp Bondye a nan dènye jou yo, e li te kòmanse 11 septanm 2001. Nan Revelasyon an, Jan idantifye travay sa a tou.
Epi vwa mwen te tande soti nan syèl la pale avè m ankò, li di m: Ale pran ti liv ki louvri a nan men zanj ki kanpe sou lanmè a ak sou tè a. Epi mwen ale bò kot zanj lan, epi mwen di li: Ban m ti liv la. Epi li di m: Pran li, epi vale l nèt; li va rann vant ou anmè, men nan bouch ou li va dous tankou siwo myèl. Epi mwen pran ti liv la nan men zanj lan, epi mwen vale l nèt; li te nan bouch mwen dous tankou siwo myèl; epi kou mwen fin manje l, vant mwen te vin anmè. Epi li di m: Ou dwe pwofetize ankò devan anpil pèp, ak nasyon, ak lang, ak wa. Epi yo te ban mwen yon wozo ki sanble ak yon baton; epi zanj lan te kanpe, li t ap di: Leve, mezire tanp Bondye a, ak lotèl la, ak moun ki adore ladan l yo. Men lakou ki deyò tanp lan, kite l deyò, pa mezire l; paske li bay nasyon yo; epi y ap pilonnen vil sen an anba pye pandan karannnde mwa. Epi m ap bay de temwen mwen yo pouvwa, epi yo va pwofetize mil desan swasant jou, abiye ak rad sak. Revelasyon 10:8–11:3.
Nan pasaj sa a, Jan reprezante Milerit yo ki te manje mesaj ki te nan men zanj lan lè Li te desann 11 out 1840, men ki te sibi tou gwo desepsyon anmè 22 oktòb 1844 la. Pandan li te kanpe nan desepsyon anmè 1844 la, yo te di Jan ke li menm, kòm yon senbòl pèp Bondye a nan dènye jou yo, dwe repete eksperyans ki te reprezante pa peryòd 1840 rive 1844 la, konsa sa t ap lonje dwèt sou 11 septanm 2001, epi sou lwa dimanch k ap vini byento a. Yo te di li: “Ou dwe pwofetize ankò devan anpil pèp, ak nasyon, ak lang, ak wa,” sa ki reprezante lemonn antye k ap resevwa limyè lè zanj lan desann nan Revelasyon dizwit, lè istwa Revelasyon chapit dis la repete — “liy sou liy.”
Anrapò ak idantifikasyon listwa ki t ap repete lè pèp Bondye a nan dènye jou yo t ap pwofetize ankò, yo te di Jan pou l “leve, epi mezire” tanp Bondye a. Yo te idantifye “mezi” li a avèk presizyon, paske yo te mete l nan ane 1844 la, kote lestomak li te vin anmè akoz desepsyon 22 oktòb la. Yo te di l mezire tanp lan, men pou l kite lakou a deyò, paske yo te fè l konnen sa te reprezante tan nasyon yo, lè yo t ap pilonnen lakou a pandan mil de san swasant ane. Mil de san swasant ane sa yo te fini an 1798. Jan te dwe kòmanse mezi li an 1798, epi kite deyò mil de san swasant ane anvan yo, pandan tan sa a tanp espirityèl la ak Jerizalèm espirityèl la te fin pilonnen anba pye. Li te kanpe nan desepsyon 1844 la; konsa, soti 1798 rive 1844, sa fè karannsis ane. Karannsis ane sa yo reprezante tanp lan.
Lè Jan, jan pèp Bondye a nan dènye jou yo te dwe pwofetize ankò, menm jan yo te fè soti 1840 rive 1844, yo t ap kòmanse lè zanj lan desann nan akonplisman yon pwofesi konsènan Islam. Travay yo pou pwofetize ankò t ap mande yon travay mezi tanp lan, e travay sa a t ap reprezante yon ankèt sou “ansyen chemen yo”, ki te listwa “tanp” lan te reprezante a, ki te kòmanse nan tan lafen an an 1798, e ki te fini ak gwo desepsyon an nan 1844. Pandan yo te kòmanse travay yo pou mennen ankèt sou ansyen chemen Jeremi yo, ki se “tanp karannsis an” Jan an, madichon Moyiz la te jwenn nan debri ki te gaye toupatou sou tanp lan, e prediksyon sou Jozyas ki t ap vini an te akonpli. Travay Jozyas la idantifye ankò tou pa Ezayi:
Moun ki soti nan ou yo va rebati ansyen kote ki te fin kraze yo; ou va leve fondasyon anpil jenerasyon; epi yo va rele ou, Sila ki repare brèch la, Sila ki retabli chemen pou moun rete ladan yo. Ezayi 58:12.
Pèp Bondye a nan dènye jou yo te dwe retabli “chemen pou moun rete ladan yo,” ki se “ansyen chemen” Jeremi yo. Yo te dwe rebati ansyen kote ki te tounen dezolasyon, menm jan ak ouvriye yo nan istwa Jozyas ak Ezra yo t ap fè. Yo te dwe sèvi ak metodoloji “liy sou liy”, paske yo pa t ap sèlman “leve ankò” istwa fondamantal Adantis la, ki reprezante pa tanp ki te pran karant-sis ane a, men lè yo t ap fè sa, yo te dwe tou “leve fondasyon anpil jenerasyon.” Yo te dwe rekonèt ke chak mouvman refòm reprezante yon travay fondamantal, e ke “liy sou liy” idantifye fondasyon dènye jou yo soti 1798 rive 1844. Yo te dwe repare “brèch la,” e brèch la reprezante premye fann nan yon veso oswa nan yon miray ki louvri chemen pou plis dezas. “Brèch” ki te dwe repare a se te rebelyon 1863 la.
Lè Josya te rive nan 11 septanm 2001, pèp Bondye a nan dènye jou yo te retounen sou ansyen chemen Jeremi yo epi yo te kòmanse mezire istwa Millerit la. Yo te dekouvri “vyolasyon an.” Yo te idantifye verite bijou yo nan rèv Miller la pandan yo t ap bati “ansyen debri yo.” Yo te dekouvri “sèt fwa yo,” menm jan Josya te fè sa, epi yo te restore verite Levitik ventsis la, e konsa yo te leve “dezas ki te vini anvan yo.” Lè yo te restore “premye” ak “dènye” dezas Levitik ventsis la, lè sa a yo te rekonèt ke youn te fini an 1798 epi lòt la an 1844. Konsa, travay yo te fè pou leve dezas ki te vini anvan yo se te menm “baton” yo te bay Jan an, ki te pèmèt li mezire tanp lan.
Lyon nan tribi Jida a te mennen pèp Li a tounen sou ansyen chemen yo, pou yo te kapab jwenn mesaj lapli denye a; epi mesaj lapli denye a se mesaj Islam lan nan twazyèm malè a. Lè yo te finalman dekouvri de tab sakre Abakik yo, jan sa reprezante pa tablo pyonye 1843 ak 1850 yo, yo te wè fondasyon an te gen ladan li “twa malè” yo nan Revelasyon chapit uit la, e ke dezyèm malè a te fini nan istwa fondasyon an kote tanp Millerit la te bati. Lè sa a, yo te rekonèt ke konpreyansyon règ aplikasyon trip pwofesi yo te deja etabli pa Lyon nan tribi Jida a, pou lè yo tounen sou ansyen chemen Jeremi yo, yo te kapab rekonèt “repo a ak rafrechisman an”, ki se mesaj lapli denye a nan twazyèm malè a, ki idantifye epi tabli avèk de temwen yo nan premye ak dezyèm malè yo.
N ap kontinye etid sa a nan pwochen atik la.
“Lènmi an ap chèche detounen lespri frè ak sè nou yo pou yo pa fè travay preparasyon yon pèp pou kanpe fèm nan dènye jou sa yo. Sofis li yo fèt pou mennen lespri yo lwen danje ak devwa lè sa a. Yo konsidere kòm anyen limyè Kris la te soti nan syèl la pou l bay Jan pou pèp Li a. Yo anseye ke sèn ki devan nou tousuit yo pa gen ase enpòtans pou yo resevwa yon atansyon espesyal. Yo rann verite ki soti nan syèl la san efè, epi yo vòlè pèp Bondye a eksperyans pase yo, pandan y ap ba yo yon fo syans nan plas li.”
“Konsa Senyè a di: Kanpe nan chemen yo, gade, epi mande pou ansyen santye yo, kote bon chemen an ye a, epi mache ladan li.” Jeremi 6:16.
“Pa kite pèsonn chèche rache fondasyon lafwa nou yo—fondasyon ki te poze nan kòmansman travay nou an pa etid lapriyè sou Pawòl la ak pa revelasyon. Se sou fondasyon sa yo nou te ap bati pandan senkant dènye ane yo. Moun ka sipoze yo jwenn yon nouvo chemen e yo ka poze yon fondasyon ki pi solid pase sa ki deja poze a. Men, sa se yon gwo twonpri. Pèsòn pa ka poze okenn lòt fondasyon pase sa ki deja poze a.
“Nan tan lontan anpil moun te antreprann bati yon nouvo lafwa, etabli nouvo prensip. Men, konbyen tan konstriksyon pa yo a te rete kanpe? Byento li tonbe, paske li pa t fonde sou Wòch la.
“Èske premye disip yo pa t oblije fè fas ak pawòl lèzòm? Èske yo pa t oblije koute fo teyori yo, epi apre yo fin fè tout sa ki nesesè, rete fèm, pandan y ap di: ‘Paske pèsonn pa ka poze yon lòt fondasyon pase sa ki deja poze a’? 1 Korentyen 3:11.
“Konsa nou dwe kenbe kòmansman konfyans nou fèm jouk nan fen an. Bondye ak Kris voye pawòl ki gen pouvwa bay pèp sa a, pou fè yo soti nan mond lan, pwen pa pwen, pou mennen yo nan limyè klè verite prezan an. Avèk bouch ki touche ak dife sen, sèvitè Bondye yo te pwoklame mesaj la. Pawòl diven an mete so li sou otantisite verite ki te pwoklame a.” Testimonies, volim 8, 296, 297.