Nou ap konsidere vèsè karant nan Danyèl onz la, epi n ap trete liy pwofetik vèsè karant lan, ki asosye ak kòn Repiblikanis la. Nou ap baze aplikasyon an sou tan lafen an ki te rive an 1989. Liy sa a reprezante istwa ki soti 1989 rive jouk lwa dimanch k ap vini talè a, epi li se yon tip peryòd pwofetik ki soti 508 rive 538, lè papote a te resevwa premye otorizasyon li epi li te fè respekte yon lwa dimanch nan Konsèy Orléans la. Li se tou yon tip liy ki soti depi nesans Kris la rive jouk batèm Li.

N ap ajoute sou liy sa yo tou liy istwa pwofetik ki jwenn nan vèsè dezyèm nan Danyèl onz. La a, nou jwenn ke sizyèm prezidan Etazini apre tan lafen an an 1989 se Donald Trump, ki, dapre vèsè a, “soulve” (reveye) tout domèn Lagrès la (globalis), nan eleksyon 2016 la.

Apre sa, nou te kòmanse konsidere karakteristik pwofetik ki asosye avèk twa pouvwa ki fòme inyon trip la: dragon an, bèt la, ak fo pwofèt la; ki ansanm, depi 1989, ap mennen lemonn nan rive nan fen tan gras la, nan batay gran jou Bondye Toupisan an, ki se Amagedon. N ap konsidere karakteristik pwofetik sa yo pou nou idantifye atribi politik kòn repibliken bèt tè a nan Revelasyon trèz. De kòn Repiblikanis ak Pwotestantis yo te reprezante pa de kòn ki te sou belye Mèd ak Pès la, nan chapit uit liv Danyèl la.

Lè sa a, mwen leve je m, mwen gade, epi gade, te gen yon belye ki te kanpe devan larivyè a, ki te gen de kòn; e de kòn yo te wo; men youn te pi wo pase lòt la, epi sa ki te pi wo a te pouse an dènye. Danyèl 8:3.

Mèd ak Pès te yon pouvwa doub, menm jan Lafrans te ye pandan Revolisyon fransè a, e menm jan Etazini ye. De kòn Etazini yo se Repiblikenis ak Pwotestantis, men bèt ki sòti nan tè a ki gen de kòn yo chanje soti nan yon bèt ki sanble ak yon ti mouton nan kòmansman li, pou l vin yon bèt ki pale tankou yon dragon nan fen li. De liy pwofetik kòn nan yo mache paralèl youn ak lòt nan Danyèl chapit onz vèsè karant, epi lè yo konsidere yo ansanm, yo toude kòmanse nan tan lafen an an 1798. Lè yo egzamine kòn yo youn pa youn, kòn Pwotestantis la asosye pwofetikman ak tan lafen an an 1798, epi kòn Repiblikenis la asosye ak tan lafen an an 1989.

Toude kòn yo gen yon nati doub, jan sa te tipifye pa Sanedren an nan tan Kris la, ki te fòme ak Sadiseyen ak Farizyen. Sadiseyen yo te liberal, e Farizyen yo te konsèvatè; epi byenke yo te lènmi deklare, yo te mete tèt yo ansanm kont Kris la sou kwa a. Lè lwa dimanch ki pral vini byento a va parèt, toude kòn Pwotestantis apostazi a ak Repiblikenis apostazi a pral fòme yon relasyon legliz ak leta kont moun ki fidèl a Kris yo, ki kenbe saba setyèm jou a; men pandan de kòn yo ap avanse atravè istwa bèt latè a, chak kòn gen yon konfli anndan pa li, ki dekri atravè liberalis Sadiseyen yo ak konsèvatis Farizyen yo.

Kounye a nou ap konsidere kòn Repiblikenis la, epi kounye a pran nòt ke pati Demokrat la remonte orijin li jouk nan premye kòmansman istwa Etazini yo. Li te fòme an 1828, men orijin politik li yo te kòmanse avèk Thomas Jefferson ak James Madison. Dapre temwayaj de kòn Medo-Pès yo, pati Repibliken an te etabli an 1854, an opozisyon ak pozisyon pwosklavaj pati Demokrat la. Se poutèt sa li te kòn “ki pi wo” a nan Danyèl chapit uit la, paske se te kòn ki te leve an dènye.

Konsènan nati doub kòn Repibliken an, pati Demokrat la te leve an premye, epi pati Repibliken an te leve an dènye. Kesyon ki te fè pati Repibliken an parèt se te pozisyon li kont esklavaj, an opozisyon ak pozisyon pati Demokrat la ki te an favè esklavaj. Yon tèm ki makonnen ak toude kòn yo se swa esklavaj politik oswa esklavaj espirityèl. Se poutèt sa ane 1863 te vin tounen yon pwen vire pou toude kòn yo. An 1863, kòn Repibliken an te pwoklame libète pou esklav yo, epi rezistans pati Demokrat la kont libète sa a te pwodui non sèlman pati Repibliken ofisyèl la, men tou Lagè Sivil Etazini an. An 1776, Etazini te pale, e li te rejte esklavaj toude wa Ewòp yo (Statecraft) ak pap la (Churchcraft). Apre sa, an 1789, Etazini te pale pandan Konstitisyon an te antre an vigè. Bèt ki soti sou tè a te, an reyalite, “vale inondasyon an” nan pèsekisyon papal ak wayal Ewopeyen an.

Epi sèpan an voye dlo soti nan bouch li tankou yon gwo inondasyon dèyè fanm nan, pou l fè inondasyon an pote l ale. Men tè a te ede fanm nan; tè a louvri bouch li, epi li vale inondasyon dragon an te voye soti nan bouch li. Lè sa a, dragon an te fache anpil kont fanm nan, epi li ale fè lagè ak rès pitit li yo, sa yo ki kenbe kòmandman Bondye yo, epi ki gen temwayaj Jezikri a. Revelasyon 12:15–17.

Lè sa a, nan nesans Etazini kòm sizyèm wayòm pwofesi Bib la an 1798, Etazini te pale ankò, epi lè li te fè sa, li te mete nan dosye a sa Etazini pral pale nan fen an, paske Jezi toujou ilistre fen an avèk kòmansman an. Bèt tè a dwe pale tankou yon dragon nan lwa dimanch ki pral vini byento a, epi lè li fè sa, li sispann vin sizyèm wayòm pwofesi Bib la. Sa li te pale nan kòmansman li kòm yon wayòm pwofesi Bib la an 1798 reprezante sa li pral pale ankò, lè li pale tankou yon dragon.

Lwa imigrasyon 1798 yo rele Alien and Sedition Acts, e yo te yon seri kat lwa Kongrè Etazini te adopte epi Prezidan John Adams te siyen pou yo vin lwa an 1798. Lwa sa yo te sitou konsène kestyon ki gen rapò ak etranje k ap viv Ozetazini, epi yo te gen yon gwo enpak sou imigrasyon pandan peryòd sa a. Men kat lwa yo:

Lwa sou Natiralizasyon an nan 1798: Lwa sa a te pwolonje egzijans rezidans pou imigran yo vin sitwayen Etazini soti nan senk ane rive nan katòz ane. Li te rann li pi difisil pou imigran yo vin sitwayen epi patisipe nan pwosesis politik la.

Lwa sou Zanmi Etranje yo: Lwa sa a te pèmèt Prezidan an depòte nenpòt moun ki pa sitwayen yo te konsidere kòm “danjere pou lapè ak sekirite Etazini” pandan tan lapè. Li te bay Prezidan an yon gwo pouvwa diskresyonè pou depòte etranje yo.

Lwa sou Lènmi Etranje yo: Lwa sa a te bay Prezidan an otorite pou arete, mete an detansyon, epi depòte nenpòt sitwayen gason ki soti nan yon nasyon ostil pandan tan lagè. Li te vize sitou moun yo te sispèk kòm espyon oswa sabotè ki soti nan peyi lènmi yo.

Lwa sou Sedisyon an: Byenke li pa t gen rapò dirèk ak imigrasyon, Lwa sou Sedisyon an te fè li tounen yon krim pou pibliye deklarasyon fo, difamatwa, oswa mechan kont gouvènman Etazini an, Kongrè a, oswa Prezidan an, ak entansyon pou sal non yo oswa fè yo tonbe nan mepri. Yo te sèvi avè l pou reprime opozisyon politik ak kritik.

Sans menm nannan Lwa sou Etranje yo ak Lwa sou Sedisyon an, nan kòmansman Etazini kòm sizyèm wayòm nan an 1798, idantifye klèman entansyon Donald Trump ak sipòtè MAGA li yo. Lwa sa a te premye “pale” a; epi lè bèt tè a pale tankou yon dragon nan “dènye” pa li a, lwa yo pral sanble anpil. Lefèt ke anviwònman listwa aktyèl la reflete nèt lojik ki fè yo ta repete zak sa yo se siyati Kris la kòm Alfa ak Omega. Nan mitan “pale” bèt tè a an 1863, te gen Pwoklamasyon Emansipasyon premye prezidan Repibliken an.

Pwoklamasyon Emansipasyon an te make sant egzak Gè Sivil la, e konsa, definisyon mo ebre « verite » a jwenn nan twa pwen repè pale bèt ki soti sou tè a. Premye lèt alfabè ebre a se menm ak dènye lèt la, epi trèzyèm lèt la se senbòl rebelyon.

Li nesesè pou yo konsidere nan pwen sa a ke ane 1863 la, ansanm ak rebelyon yo idantifye ladan l lan, te akonpli tou nan legliz Advantis Laodise a, ki reprezante pa kòn pwotestan an, nan menm epòk kote kòn Repibliken an t ap manifeste yon rebelyon politik. Nati doub kòn pwotestan an te idantifye pa tranzisyon mouvman Advantis Filadèlf la pou vin legliz Advantis Laodise a; e nati doub kòn Repibliken an te idantifye nan konfli ant pozisyon pati Demokrat la an favè esklavaj, ki te pwodui pati Repibliken anti-esklavajis la ak premye prezidan Repibliken an.

Premye prezidan Repibliken an plase nan mitan siyati pwofetik “verite” a ki fèt an twa etap. Se poutèt sa, li se fen premye peryòd la ak kòmansman dezyèm peryòd la, menm jan kwa a te fen twa ane edmi ministè pèsonèl Kris la, epi tou kòmansman twa ane edmi ministè Li nan pèsonn disip Li yo. Kòmansman ministè pèsonèl Li a te nan batèm Li, ki te reprezante lanmò Li an senbòl, epi peryòd sa a te fini ak lanmò Li. Lanmò Li te kòmanse ministè disip Li yo, ki te fini ak lanmò disip Li a, Etèn.

“Pawòl” Lwa sou Etranje ak Sedisyon yo an 1798 te kòmansman yon peryòd ki te fini ak “pawòl” Pwoklamasyon Emansipasyon an. Pwoklamasyon Emansipasyon an te make kòmansman yon dezyèm peryòd ki fini lè Etazini “pale” tankou yon dragon. Prezidan ki te “pale” an 1863 la se te premye prezidan Repibliken an; se poutèt sa, dènye prezidan an va yon Repibliken tou.

Gen de mouvman ki pwodui pa twa zanj yo nan Revelasyon chapit katòz la. Premye ak dezyèm mesaj zanj yo te prezante pa mouvman Millerit la, ki te rebele e ki te vin tounen yon Legliz ofisyèl an 1863. Jezi toujou sèvi ak kòmansman yon bagay pou ilistre fen bagay sa a. Mouvman twazyèm zanj lan, ki se tou zanj pisan an nan Revelasyon chapit dizwit la, se dènye nan de mouvman twa zanj yo. Sa ki te kòmanse an 1798 kòm yon mouvman vrè kòn Pwotestan an, te vin tounen yon Legliz nan rebelyon 1863 a; epi lè istwa bèt ki sòti sou tè a rive nan konklizyon li ak lwa dimanch ki pral vini byento a, Legliz rebèl 1863 a pral tounen ankò yon mouvman ki pa ofisyèl, paske sa ki te kòmanse kòm yon mouvman fini kòm yon mouvman.

Nan tranzisyon kòn pwotestan an, nan kòmansman an ak nan fen an, yon mouvman tounen yon Legliz, epi apre sa, nan fen an, li tounen ankò yon mouvman. Nan premye pwen tranzisyon an, nan kòmansman an, Filadèlfi te chanje pou vin Lawodise; epi nan pwen tranzisyon an nan fen an, Lawodise chanje tounen Filadèlfi.

Pou kòn Repibliken an, pwen tranzisyon an se te istwa ki te mennen rive nan Gè Sivil la, ki te pwodui pati Repibliken an. Pou kòn Pwotestan an, pwen tranzisyon an te soti 1856 rive 1863, ki te menm istwa tranzisyon an tou pou kòn Repibliken an. Pati Repibliken anti-esklavajis la, ki te fonde an 1854, te fè premye konvansyon nasyonal li an 1856. Pou kòn Pwotestan an, senbòl rebelyon an se te òganizasyon legal yon Legliz. Pou kòn Repibliken an, pati Demokrat pwoesklavajis la se senbòl rebelyon an.

Twazyèm zanj lan te retounen Kadès yon dezyèm fwa nan dat 11 septanm 2001, epi tranzisyon soti nan Legliz pou rive nan mouvman an te kòmanse nan estrikti pwofetik parabòl dis vyèj yo. Premye desepsyon an te fèt nan dat 18 jiyè 2020 nan dènye ak pafè akonplisman parabòl dis vyèj yo, epi nan menm ane a, sizyèm prezidan an depi tan lafen an an 1989, prezidan ki te dwe “souleve” domèn Lagrès la, te resevwa yon “blesi mòtèl” sou plan politik, menm jan premye prezidan Repibliken an te resevwa yon blesi mòtèl literal.

Vide mezire dènye lapli a te kòmanse 11 septanm 2001, epi li kontinye jouk nan lwa dimanch ki pral vini byento a, kote lè sa a dènye lapli a vide san mezi. Dènye lapli a se pouvwa ki soti anwo a, epi Sè White idantifye repete ke pandan tan kote yon pouvwa ap desann soti anwo, yon pouvwa satanik ap monte soti anba. Gen twa pouvwa satanik nan liv Revelasyon an ki monte soti nan twou san fon Satan an. Islam te monte soti nan twou san fon an 11 septanm 2001, an akò avèk lafimen ki te soti nan twou san fon premye Malè a, nan chapit nèf.

Epi senkyèm zanj lan kònen twonpèt la, epi mwen wè yon zetwal tonbe sot nan syèl la desann sou tè a; epi yo te ba li kle twou san fon an. Epi li louvri twou san fon an; epi lafimen monte soti nan twou a, tankou lafimen yon gwo fou; epi solèy la ak lè a te vin tou nwa poutèt lafimen twou a. Epi soti nan lafimen an, krikèt parèt sou tè a; epi yo te ba yo pouvwa, menm jan eskòpyon tè yo gen pouvwa. Epi yo te bay yo lòd pou yo pa fè zèb tè a mal, ni okenn bagay vèt, ni okenn pyebwa; men sèlman moun sa yo ki pa gen sele Bondye a sou fwon yo. Revelasyon 9:1–4.

Lè Islam twazyèm malè a te rive nan dat 11 septanm 2001, jan premye malè a te tipifye l la, li pa t kapab fè moun ki te gen sele Bondye a mal; konsa sa idantifye kòmansman sele san karant-kat mil yo. Konklizyon sele a rive nan lwa dimanch ki prèt pou vini byento Ozetazini, kote bèt ki sòti nan lanmè a, ki te resevwa yon blesi mòtèl e yo te bliye l, monte soti nan twou san fon an pou l vin uityèm wayòm nan, ki soti nan sèt yo.

Bèt ou te wè a te la, epi li pa la ankò; li pral moute soti nan gwo twou san fon an, epi li pral ale nan pètisyon; epi moun ki rete sou latè yo pral sezi, moun sa yo ki gen non yo pa t ekri nan liv lavi a depi fondasyon mond lan, lè yo wè bèt la ki te la, ki pa la ankò, e poutan li la. Revelasyon 17:8.

Peryòd pwofetik sele sant-katreven-kat mil yo te kòmanse avèk yon pouvwa ki t ap monte soti nan twou san fon an, e li pral fini avèk yon pouvwa ki monte soti nan twou san fon an. Nan mitan istwa sa a, bèt ateyis la, pouvwa dragon “woke” la, monte tou soti nan twou san fon an pou touye de temwen yo. Alfa ak Omega te mete siyati Li sou istwa sa a.

Epi lè yo va fin rann temwayaj yo, bèt ki monte soti nan gwo twou san fon an va fè lagè ak yo, l ap genyen batay la sou yo, epi l ap touye yo. Kadav yo va rete kouche nan lari gwo vil la, ki nan sans espirityèl yo rele Sodòm ak Ejip, kote yo menm te kloure Seyè nou an sou kwa a. Moun ki soti nan tout pèp, tout branch fanmi, tout lang ak tout nasyon va gade kadav yo pandan twa jou edmi, epi yo p ap pèmèt yo mete kadav yo nan tonm. Moun ki rete sou latè a va rejwi sou yo, y ap fè fèt, epi y ap voye kado youn bay lòt; paske de pwofèt sa yo t ap tòtire moun ki rete sou latè a. Men apre twa jou edmi, Lespri lavi ki soti nan Bondye a antre nan yo, epi yo kanpe sou pye yo; e yon gwo laperèz tonbe sou moun ki te wè yo. Revelasyon 11:7–11.

Nan ane 2020, kòn Repibliken an ak vrè kòn Pwotestan an te asasinen. Youn pa pouvwa dragon politik ateyis la, epi lòt la pa pouvwa dragon espirityèl ateyis la. Lè sa a, yo te rete mouri pandan yon peryòd tan ki reprezante kòm twa jou edmi, apre sa yo te kanpe sou pye yo, e yon gwo laperèz tonbe sou sila yo ki reprezante kòm pouvwa dragon an. Laperèz k ap eksprime kounye a pa Demokrat pwogresis yo konsènan remonte pisans politik Donald Trump la se yon akonplisman pwofesi. “Laperèz” k ap eksprime pa sila yo ki te suiv ministè Future for America a reprezante yon lòt kalite laperèz.

Moun ki ta dwe pè mesaj Future for America a, se Advantis Lawodise yo, ki tout te rele pou yo te pami san karannkat mil yo. Men, antanke Lawodiseyen sètifye, k ap viv nan katriyèm jenerasyon an, ki se jenerasyon vipè ak adiltè yo, yo pa gen okenn lakrent. Lakrent yo bezwen pran se levanjil etènèl la, ki bay lòd pou lèzòm “gen krentif pou Bondye, epi ba Li glwa, paske lè jijman Li a rive.”

Lè sa a se lè gwo tranblemanntè a rive, ki fèt lè de temwen san karannkat mil yo leve kòm yon drapo, nan menm moman Legliz Laodiseya a ap vomi sòti nan bouch Senyè a.

Nou pral kontinye etid sa a nan pwochen atik la.

«Lè yo va fin rann temwayaj yo, bèt ki monte soti nan twou san fon an va fè lagè ak yo, li va genyen batay la sou yo, epi li va touye yo. E kadav yo va rete kouche nan lari gran vil la, vil yo rele nan sans espirityèl Sodòm ak Ejip, kote tou Seyè nou an te kloure sou kwa a.» [Revelasyon 11:7, 8.]

“Evènman sa yo te dwe rive toupre fen peryòd kote de temwen yo t ap rann temwayaj yo an rad sak. Pa mwayen papote a, Satan te depi lontan kontwole pouvwa ki t ap dirije nan Legliz ak nan Leta. Rezilta terib yo te parèt sitou aklè nan peyi sa yo ki te rejte limyè Refòm lan. Te gen yon eta avilisman moral ak koripsyon ki te sanble ak kondisyon Sodòm jis anvan destriksyon li, epi ak idolatri ak fènwa espirityèl ki te domine nan peyi Lejip nan jou Moyiz yo.” Spirit of Prophecy, volume 4, 190.