Gran eprèv pèp Bondye a dwe pase anvan yo resevwa sele a se fòmasyon imaj bèt la. Fòmasyon sa a fèt depi 11 septanm 2001 jouk rive nan lwa dimanch Ozetazini. Peryòd pwofetik sa a reprezante tan sele san karannkat mil yo, ansanm ak peryòd kote chak vizyon biblik jwenn akonplisman pafè li. Nan peryòd sa a, vrè kòn pwotestan an pral pirifye e pou letènite li pral reflete imaj Kris la, paske Kris la se yon Pwotestan.
“Kris te yon pwotestan. Li te pwoteste kont adorasyon fòmèl nasyon jwif la, ki te rejte konseye Bondye a kont pwòp tèt yo. Li te di yo ke yo t ap anseye kòm doktrin kòmandman lèzòm, e ke yo te pretandan ak ipokrit. Menm jan ak tonm blanchi, yo te bèl sou deyò, men anndan yo te plen ak salte ak koripsyon. Refòmatè yo remonte rive jouk nan Kris ak apot yo. Yo te soti deyò epi yo te separe tèt yo ak yon relijyon ki chita sou fòm ak seremoni. Luther ak disip li yo pa t envante relijyon refòme a. Yo te senpleman aksepte li jan Kris ak apot yo te prezante li. Bib la prezante devan nou kòm yon gid ki sifi; men pap la ak ouvriye li yo retire l nan men pèp la tankou si li te yon madichon, paske li demaske pretansyon yo e li repwoche idolatri yo.” Review and Herald, 1 jen 1886.
Nan tan sele a, kòn Pwotestan an pirifye e li netwaye. Nan menm peryòd tan an, kòn Repibliken aposta a mete tèt li ansanm ak Pwotestan aposta yo, konsa li fòme yon kòn pouvwa ki se yon konbinezon legliz ak leta. Lè sa a, de kòn bèt ki soti sou tè a se imaj bèt la, ak imaj Kris la. Kòn apostazi a se relasyon doub yon legliz kòripsyon ak yon leta kòripsyon, epi kòn jistis la se relasyon doub Divinite a ak limanite.
Apre sa, imaj bèt la fòme nan mond lan, e li se yon bèt doub, yon Leta (Nasyonzini) reprezante li, ki te aksepte pwotestantis apostazi bèt ki soti sou latè a kòm tèt direktè li pami dis tèt yo. Sou bèt sa a, fanm nan, ki se manman pwostitye yo, ap renye sou bèt dis wa yo. Bèt li monte sou li a se yon konbinezon Legliz ak Leta, jan sa reprezante pa fònikasyon espirityèl ensestyez Ewòd ak Salome, pitit fi Ewodyad la. E relasyon ant fanm ki ap renye sou bèt la se yon lòt konbinezon Legliz ak Leta tou, avèk relasyon ilegal pwostitye lavil Wòm nan ak wa ki fòme bèt mondyal la, ki reprezante Nasyonzini. Nan imaj bèt la ki fòse sou lemonn antye a, chak nasyon pral patisipe; tout pouvwa kòwonpi yo pral mete tèt yo ansanm.
“Revelation 17:13–14 te site. ‘Sa yo gen yon sèl lide.’ Pral gen yon lyen inivèsèl nan inyon, yon sèl gwo amoni, yon konfederasyon fòs Satan yo. ‘Epi yo pral bay bèt la pouvwa ak fòs yo.’ Se konsa menm pouvwa abitrè, opresif, kont libète relijye, kont libète pou adore Bondye selon sa konsyans dikte, parèt jan papote a te manifeste l, lè nan tan pase li te pèsekite moun ki te oze refize konfòme yo ak rit ak seremoni relijye Womenis la.”
“Nan lagè ki gen pou fèt nan dènye jou yo, tout pouvwa kòripsyon ki te fè apostazi kont fidelite anvè lalwa Jewova a pral ini ansanm pou yo opoze ak pèp Bondye a. Nan lagè sa a, Saba katriyèm kòmandman an pral gwo pwen ki an kestyon an; paske nan kòmandman sou Saba a, gran Bayè-Lalwa a idantifye Tèt Li kòm Kreyatè syèl la ak tè a.” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 8, 983.
Lefètke rebelyon ki asosye ak imaj bèt la ki kouvri lemonn antye a se “inivèsèl,” e li reprezante “tout pouvwa koripsyon ki te fè apostazi pou yo pa rete fidèl ak lalwa Jewova a,” sa idantifye ke fòmasyon imaj bèt la anndan Etazini an vle di yon inifikasyon tout pouvwa koripsyon ki te fè apostazi yo. Pwotestan Etazini yo te fè apostazi lè yo te rejte mesaj premye zanj lan an 1844, epi Advantis Laodiseyen an te fè apostazi an 1863. Pwotestantis apostazi ak Advantis Laodiseyen an pral fòme yon “lyen inyon” ak faksyon politik ki anndan kòn Repiblikanis la, faksyon fo pwofèt la sedui pou yo bay mwatye nan wayòm yo.
Avèk imaj bèt la nan lemonn, se fo pwofèt la ki twonpe tè a. Nan imaj bèt la anndan Etazini yo, fo pwofèt la ki pwodui «konfederasyon fòs Satan yo» ki pa sen men ki ini a, dwe li menm tou yon «fo pwofèt». Imaj bèt la nan lemonn lan gen de aspè, men li se tou yon inyon a twa. Se inyon a twa sa a—dragon an, bèt la ak fo pwofèt la—ki mennen lemonn nan Amagedon. Nan imaj bèt la ki fòme an premye anndan Etazini yo, dwe genyen yon inyon a twa, ki se tou yon bèt ki gen de aspè. Nan toude imaj bèt la, nati a de aspè a se konbinezon Legliz ak Leta, avèk legliz la ki gen kontwòl sou relasyon an.
Inyon twa fòm nan dwe reprezante nan toude imaj bèt yo, men gen de manifestasyon dragon an, bèt la ak fo pwofèt la nan liv Revelasyon an. Estrikti twa fòm nan imaj bèt la atravè lemond lan reprezante pa espiritis la (dragon an), Katolis la (bèt la) ak Pwotestantis aposta a (fo pwofèt la). Chak nan twa sa yo pa gen sèlman yon eleman relijye (espiritis, Katolis ak Pwotestantis aposta), men yo gen tou yon eleman politik. Dragon an (sosyalis nan divès fòm li yo), bèt la (yon monachi) ak fo pwofèt la (li kòmanse kòm yon repiblik, li fini kòm yon demokrasi).
Inyon twa-fwa ki reyini Ozetazini an fòse reyini ansanm (twonpe) pa fo pwofèt la, menm jan ak imaj bèt la atravè lemond. Nan liv Revelasyon an gen yon lòt inyon twa-fwa ki idantifye pa twa pouvwa aposta ki soti nan twou san fon an. Katolisism lan soti nan twou san fon an nan chapit disèt la, e se li ki bèt la nan inyon twa-fwa ki soti nan twou san fon an.
Bèt ou te wè a te la, epi li pa la ankò; li gen pou l monte soti nan gwo twou san fon an, epi ale nan pèdisyon; epi moun ki rete sou tè a pral sezi, moun sa yo ki pa t gen non yo ekri nan liv lavi a depi fondasyon mond lan, lè yo va gade bèt la ki te la, ki pa la ankò, e poutan ki la. Revelasyon 17:8.
Pouvwa dragon ateyis la sòti nan twou san fon an nan chapit onz la.
Epi lè yo va fin rann temwayaj yo, bèt ki moute soti nan twou san fon an va fè lagè kont yo, li va genyen sou yo, epi li va touye yo. Revelasyon 11:7.
Fo pwofèt Islam lan soti nan twou san fon an nan chapit nèf.
Epi senkyèm zanj lan kònen twonpèt li a, epi mwen wè yon zetwal tonbe soti nan syèl la desann sou tè a; epi yo te ba li kle twou san fon an. Epi li louvri twou san fon an; epi yon lafimen monte soti nan twou a, tankou lafimen yon gwo fou; epi solèy la ak lè a te vin tou nwa akòz lafimen twou a. Epi soti nan lafimen an, krikèt parèt sou tè a: epi yo te ba yo pouvwa, menm jan ak eskòpyon tè a gen pouvwa. Revelasyon 9:1–3.
Etwal ki te tonbe soti nan syèl la epi ki te louvri twou san fon an, se te fo pwofèt Mohammed la; e lè li te louvri twou a, li te entwodui vanyan sòlda Islam yo, ki reprezante kòm “krikèt”, nan naratif pwofetik dènye jou yo. Inyon twa fòm twou san fon an gen yon dragon (ateyis), yon bèt (Katikis), ak yon fo pwofèt (Islam). Nan imaj bèt la sou echèl mondyal la, fo pwofèt la se Pwotestantis aposta. Fo pwofèt sa a twonpe lemonn antye pa mwayen dans sediktif Salome a, oswa dans pwofèt Baal yo sou Mòn Kamèl. Nan Revelasyon chapit trèz, li twonpe lemonn pa mirak li fè devan je bèt la. Reprezantasyon senbolik twonpri sa yo reprezante fòs extòsyon ekonomik ak pisans militè.
Li fè gwo mèvèy, jouk li fè dife desann soti nan syèl la sou tè a devan je lèzòm. E li twonpe moun ki rete sou tè a pa mwayen mirak sa yo li te resevwa pouvwa pou l fè devan bèt la; li di moun ki rete sou tè a pou yo fè yon imaj pou bèt la, bèt ki te resevwa blesi nepe a, men ki te viv ankò. E li te resevwa pouvwa pou l bay souf lavi a imaj bèt la, pou imaj bèt la te ka pale, epi fè tou pou tout moun ki pa t adore imaj bèt la yo ta touye yo. E li fè tout moun, piti kou gran, rich kou pòv, moun lib kou esklav, resevwa yon mak sou men dwat yo, oswa sou fwon yo; epi pou pèsonn pa ka achte ni vann, eksepte sila a ki gen mak la, oswa non bèt la, oswa nimewo non li. Revelasyon 13:13–17.
Twonpri ak mirak ki asosye ak fo pwofèt la an reyalite reprezante fòs ekonomik la pote (pou pèsonn pa ta ka achte ni vann), ansanm ak puisans militè a (yo ta dwe touye). Fo pwofèt Islam nan Bib la reprezante aksyon Islam nan fache ak boulvèse nasyon yo. Yo reyalize travay yo pou fache ak boulvèse pa mwayen lagè, e Bib la idantifye lagè sa a, an retou, kòm sa ki pwodui dezas ekonomik. Lagè Islam nan ak konsekans ekonomik ki swiv li se kestyon ki reyini “tout pouvwa kòwonpi ki te apostasye anba fidelite anvè lalwa Jewova” Ozetazini.
Sou kwa a, Sadiseyen ak Farizyen yo te “tonbe nèt ale nan fidelite yo anvè lalwa Jewova a,” lè yo te mete tèt yo ansanm pou kloure vrè kòn pwotestan an sou kwa a. Nan rejè yo te fè Kris la, yo te chwazi Barabas, ki reprezante yon fo Kris. “Bar” vle di pitit gason, epi “Abba” vle di papa. Barabas vle di “Pitit Papa a”. Kris te pi gran pase tout pwofèt yo, epi Barabas te yon senbòl yon fo pwofèt.
Nan tan sele san karannkat mil yo, de kòn bèt ki soti sou tè a rive nan pwen dènye manifestasyon pwofetik yo. Youn reprezante imaj Kris la, lòt la reprezante imaj bèt la. Nan listwa kote de kòn sa yo manifeste tèt yo, Pwotestantis apostazi a te kòmanse chemen li pou rive nan lwa dimanch k ap vini byento a avèk Patriot Act la an 2001. Waymark sa a aliyen ak Deklarasyon Endepandans lan, ki nan kòmansman li te pale tankou yon ti mouton, paske li te eksprime pwotestasyon Pwotestantis la kont pouvwa wa ak dominasyon pap la. Waymark li aliyen avè l nan finisman li an (Patriot Act la) eksprime sipresyon Pwotestantis la.
Dezyèm pwen referans nan vwayaj de kòn yo pandan tan sele a te reprezante, nan kòmansman an, pa Konstitisyon an, ki te kodifye separasyon de pouvwa yo, ki se fòs bèt tè a. Pwen referans sa a te rive nan paralèl li nan fen an, avèk “Kangaroo Court” odyans 6 janvye 2021 yo, kote privilèj fondamantal Konstitisyon an te mete sou kote, pou konvenyans politik.
Dènye repè nan vwayaj final de kòn yo se lwa dimanch ki pral vini talè a, ki te prefigire nan kòmansman li pa Alien and Sedition Acts yo. Konsa, twa repè nan istwa kòmansman an te idantifye yon tranzisyon soti nan endepandans ak libète Ti Mouton an reprezante a (1776), ki se sèl chemen pou yon moun vrèman lib, pou rive nan esklavaj dragon an (1798).
Twa repè tan sele yo idantifye dènye vwayaj bèt tè a, ki se fo pwofèt la. Vwayaj sa a fini Jerizalèm, lè drapo a leve, epi lè anpil moun pral di lè sa a: “Vini non, ann monte sou mòn Seyè a, nan kay Bondye Jakòb la; li pral anseye nou chemen li yo, e n ap mache nan santye li yo: paske lalwa a pral soti nan Siyon, ak pawòl Seyè a soti Jerizalèm.”
Dènye vwayaj twa etap bèt latè a se vwayaj yon fo pwofèt sou chemen li pou ale Jerizalèm. Lè Vrè Pwofèt la te vini e li te antre Jerizalèm, li te fè sa monte sou yon bourik. Bèt latè a tou antre Jerizalèm monte sou yon “bourik,” paske kòm fo pwofèt la (bèt latè a), li reprezante pa Balaram. Balaram, pandan li t ap chèche renome ak richès, te vire do bay apèl pou l te yon vrè pwofèt, epi li te “vin aposta, abandone fidelite li anvè lalwa Jewova a.” Li te deside patisipe nan madichonnen pèp Bondye a, menm jan Etazini pral fè sa lè lwa dimanch la, ki pral vini talè a, ap rive.
Vwayaj Balaam nan te fèt pandan li t ap monte sou yon bourik, e pandan vwayaj li a, yo idantifye twa fwa ke bourik Balaam nan te lakòz Balaam lapenn. Premye fwa a, bourik la te vire sòti nan chemen an.
Epi bourik la wè zanj Senyè a kanpe sou chemen an, avèk nepe li rale nan men li; epi bourik la detounen l kite chemen an, li antre nan jaden an. Lè sa a, Balak bat bourik la pou fè l tounen sou chemen an. Nonb 22:23.
Nan dat 11 septanm 2001, Islam twazyèm malè a, bourik sovaj Arabi a nan pwofesi Bib la, te fè Balaam vire kite chemen an; paske lè gwo bilding Vil Nouyòk yo te tonbe, sa te yon “pwen-vire” nan listwa nasyon yo ak legliz la. Zanj ki te kanpe nan chemen an se te zanj pisan an ki, lè sa a, te desann pou klere tè a ak glwa Li. Bourik la t ap yon lòt fwa ankò lakòz Balaam lapenn.
Men zanj Senyè a te kanpe nan yon ti chemen nan mitan jaden rezen yo, avèk yon miray bò sa a, ak yon miray bò lòt la. Lè manzènn nan wè zanj Senyè a, li pouse kò li sou miray la, epi li kraze pye Balaam kont miray la; epi li bat li ankò. Resansman 22:24, 25.
Apre 11 Septanm 2001, pèp Bondye a te dwe chante mesaj chan jaden rezen an (Ezayi chapit vennsèt), ki se kote Balaam ye kounye a, ak yon “mi” sou bò sa a, epi yon “mi” sou bò pa lòt la. Mi ki sou fwontyè sid Etazini an se kestyon ki vini anvan tonbe “mi separasyon ant Legliz ak Leta” a nan twazyèm e dènye pwen repè a. Kestyon “mi” fwontyè sid la se kote “pye” Balaam nan kraze, pandan yon lagè entèn sou imigrasyon kòmanse divize bèt latè a an de pati opoze, anvan repetisyon Lagè Sivil la.
Istwa ki genyen ant de miray yo se istwa ki reprezante pa repè Konstitisyon an soti 1789 rive 1798, ki te tipifye istwa ane 2015 la, lè Trump te anonse kandidati li pou pòs prezidan an avèk anfaz li sou “bati miray la”, jouk lwa dimanch ki pral vini talè a retire miray separasyon ki genyen ant Legliz ak Leta.
Apre 11 septanm 2001, bèt tè a, ki reprezante pa Balam, te kòmanse divize. Divizyon de miray Balam yo reprezante yon separasyon de klas andedan toude kòn bèt tè a; separasyon sa a te reprezante pa eleksyon Trump an 2016, lanmò de temwen yo an 2020, pwosè Pelosi yo nan 6 janvye 2021, revivifikasyon de temwen yo an 2023, ak bourik la k ap enfim Balam nan 7 oktòb 2023.
Dènye siy sou chemen vwayaj Balaam lan se lè bourik la “pale”; epi se nan lwa dimanch ki pral vini talè a Etazini pale tankou yon dragon, kote zanj Revelasyon dizwit la pale yon dezyèm fwa, epi kote vizyon Abakik la ki te retade a pale. Vizyon ki te retade a se te vizyon Islam nan twazyèm malè a, epi li pale tankou yon bourik sovaj pa aksyon sovaj li yo nan lwa dimanch ki pral vini talè a.
Epi zanj Senyè a ale pi lwen toujou, epi li kanpe nan yon kote ki etwat, kote pa t gen chemen pou vire ni adwat ni agoch. Lè manman bourik la wè zanj Senyè a, li tonbe atè anba Balaram; epi kòlè Balaram limen, e li bat manman bourik la ak yon baton. Lè sa a, Senyè a louvri bouch manman bourik la, epi li di Balaram: Kisa mwen fè ou, pou ou bat mwen twa fwa sa yo? Epi Balaram di manman bourik la: Se paske ou pase m nan rizib; si m te gen yon nepe nan men m, kounye a menm mwen t ap touye ou. Epi manman bourik la di Balaram: Èske mwen pa manman bourik pa ou a, sou do mwen ou monte depi lè mwen te pou ou jouk jounen jodi a? Èske mwen te janm konn fè sa avè ou? Epi li di: Non. Lè sa a, Senyè a louvri je Balaram, epi li wè zanj Senyè a kanpe nan chemen an, ak nepe li rale nan men li; epi li bese tèt li, e li lage kò l fas atè. Resansman 22:26–31.
Etazini se fo pwofèt la ki twonpe mond lan pou l tabli yon imaj bèt la sou tout latè. Pandan peryòd tan ki se tan fòmasyon imaj bèt la anndan Etazini, Etazini ap pote pa fo pwofèt la, jan bourik Balaam nan reprezante sa. Fo pwofèt la nan tan sele san karannkat mil yo, ki fòse tout pouvwa kòwonpi sa yo nan Etazini reyini ansanm nan yon relasyon ant legliz ak leta, se Islam twazyèm malè a.
Li akonpli travay li pa mwayen lagè, ak efondreman ekonomik lagè sa a lakòz. De karakteristik sa yo se menm fòs fo pwofèt Etazini an sèvi avè yo pou fòse lemonn antye lè li repete travay fo pwofèt twou san fon an te fè Ozetazini.
Leta Zini ini ant de (2) miray kesyon an (imigrasyon), ki te kè Alien and Sedition Acts of 1798 la, ak miray separasyon ant legliz ak leta a, ki pral retire nèt anba lwa dimanch ki pral vini talè a. Leta Zini deja enfim sou plan finansye, paske dèt nasyonal li depase tout sa ki ka repare. Pouvwa dragon an ap soutni kounye a yon fo previzyon finansye, men se yon manti ki pretann richès pwodui ak yon près enprimri; men, apre tout, dragon an se mantè pwofesi biblik la. Li pwopaje manti li atravè reprezantasyon modèn machin pwopagann Hitler te fè vin popilè a, konsa li bay lojik pou katriyèm eleman Alien and Sedition Acts yo repete ankò, eleman ki te bay prezidan an otorite pou fèmen nenpòt medya ki te opoze ak lide li yo.
Jezi toujou sèvi ak kòmansman yon bagay pou ilistre fen yon bagay. Imaj bèt la Ozetazini dwe genyen menm karakteristik pwofetik ak imaj bèt la ki sou tout latè a, e li genyen yo vre; men twonpri ki pwodui alyans kòripsyon sa a anndan fo pwofèt bèt latè a, se fo pwofèt Islam lan. Ni Balaam ni bourik la se senbòl fo pwofèt. Istwa sele sant karannkat mil yo se istwa twa pouvwa twou san fon an. Islam ki soti nan twou san fon an se premye mak sou chemen an nan 11 Septanm 2001. Ateyis twou san fon an leve pou touye de temwen yo an 2020, epi Katolisism twou san fon an leve soti nan lanmò li nan lwa dimanch ki pral vini talè a.
Nou pral kontinye etid sa a nan pwochen atik la.
“Lemonn nan pa ap amelyore. Move moun ak sediktè yo ap vin pi mal chak jou, y ap twonpe lòt moun epi y ap twonpe tèt pa yo tou. Lè yo te rejte Pitit Bondye a, pèsonifikasyon sèl vrè Bondye a, li menm ki te gen bonte, mizèrikòd, ak yon lanmou ki pa janm fatige, li menm ki te toujou santi doulè lèzòm nan kè li, epi yo te chwazi yon ansasen nan plas li, Jwif yo te montre kisa nati imen an kapab fè e li va fè lè fòs Lespri Bondye a ki kenbe l la retire, epi lè lèzòm anba kontwòl sila ki aposta a. Moun ki chwazi Satan kòm chèf yo pral revele lespri mèt yo te chwazi a.”
«Le monde ne s’améliorera pas jusqu’à ce que Dieu sorte de sa demeure pour punir la terre de son iniquité. Alors la terre mettra à découvert le sang qu’elle a versé, et ne couvrira plus ses morts. Christ avertit ses disciples : “Prenez garde que personne ne vous séduise. Car plusieurs viendront sous mon nom, disant : Je suis le Christ ; et ils séduiront beaucoup de gens. Vous entendrez parler de guerres et de bruits de guerres : gardez-vous d’être troublés ; car il faut que toutes ces choses arrivent, mais ce ne sera pas encore la fin. Une nation s’élèvera contre une nation, et un royaume contre un royaume ; et il y aura, en divers lieux, des famines, des pestes et des tremblements de terre. Tout cela ne sera que le commencement des douleurs. Alors on vous livrera aux tourments, et l’on vous fera mourir ; et vous serez haïs de toutes les nations, à cause de mon nom. Alors aussi plusieurs succomberont, et ils se trahiront, se haïront les uns les autres. Plusieurs faux prophètes s’élèveront, et ils séduiront beaucoup de gens. Et, parce que l’iniquité se sera accrue, la charité du plus grand nombre se refroidira. Mais celui qui persévérera jusqu’à la fin sera sauvé.”»
“Lè Kris te sou tè sa a, lemonn te prefere Barabas. E jodi a, lemonn ansanm ak legliz yo ap fè menm chwa a. Sèn trayizon an, rejè a, ak krisifiksyon Kris la deja rejwe, e yo pral rejwe ankò sou yon echèl imans. Moun yo pral ranpli ak karakteristik lènmi an, e avèk yo twonpri pa li yo pral gen anpil pouvwa. Nan menm mezi limyè a rejte, nan mezi sa a ap gen move konpreyansyon ak malantandi. Moun ki rejte Kris epi ki chwazi Barabas ap travay anba yon twonpri destriktè. Deformasyon ak fo temwayaj pral grandi jouk yo tounen rebelyon ouvè. Je a ki mechan, tout kò a pral plen fènwa. Moun ki bay afeksyon yo a nenpòt lòt chèf pase Kris pral jwenn yo anba kontwòl, nan kò, nanm, ak lespri, yon anchantman ki tèlman sezisan, ke anba pouvwa li nanm yo vire do bay tande verite a pou yo kwè manti a. Yo pran nan pyèj la e yo kaptire, epi pa chak aksyon yo yo rele byen fò: Lage Barabas ban nou, men krisifye Kris.”
“Menm kounye a desizyon sa a ap pran. Sèn ki te dewoule sou kwa a ap dewoule ankò. Nan legliz ki vire do bay verite ak jistis yo, yo ap revele sa nati imen ka fè e li pral fè lè lanmou Bondye pa yon prensip ki rete nètale nan nanm nan. Nou pa bezwen sezi devan anyen ki ka rive kounye a. Nou pa bezwen sezi devan okenn devlopman laterè. Moun ki pilonnen anba pye pa yo ki pa sen lalwa Bondye a gen menm lespri ak mesye ki te joure epi trayi Jezi yo. San okenn remò nan konsyans yo, y ap fè zèv papa yo, dyab la. Y ap poze kesyon ki te soti nan bouch trèt Jida yo: Kisa n ap ban m si m trayi Jezi Kris la ban nou? Menm kounye a, yo ap trayi Kris nan pèsonn sen li yo.” Review and Herald, 30 janvye 1900.