Lè ti kòn Wòm nan reprezante nan vèsè nèf rive douz nan chapit uit liv Danyèl la, li se yon senbòl ki kòwonpi, paske li se yon senbòl travestis, yon moun ki abiye ak rad sèks opoze epi k ap balanse ant gason ak fi. Sa ann amoni ak konpreyansyon Millerit la selon ki Wòm te reprezante pa de faz: premye faz la se te pouvwa sivil Wòm nan, epi dezyèm faz la se te pouvwa legliz Wòm nan; men, nan osilasyon sèks yo ki parèt nan vèsè sa yo, ti kòn nan sòti andeyò sekans istorik ak pwofetik la (li kòwonpi). Men chak nan kat vèsè sa yo reprezante istwa ki asosye dirèkteman swa ak pouvwa sivil Wòm nan, swa ak pouvwa legliz Wòm nan. Wòm payen an te pèsekite tout moun ki te reziste otorite enperyal li a, men pèsekisyon Wòm papal la (fi), nan vèsè dis la, vize espesyalman syèl la.

Nan konpreyansyon Millerite a, kote Wòm te katriyèm e dènye wayòm nan, osilasyon ant leta ak legliz, epi ankò soti nan leta pou tounen legliz, pa t ap yon kestyon ki ta bay tèt chaje. Yo te wè melanj fè ak ajil la nan pye yo nan Danyèl chapit de a, epi yo te senpleman konprann li kòm de faz Wòm, san okenn sousi pou defini yon sekans istorik presi ant yon katriyèm ak yon senkyèm wayòm. Yo te konprann menm jan an tou chapit sèt la, kote kòn ki t ap pale gwo pawòl kont Trèwo a, te fè rache twa kòn pami dis kòn orijinal bèt Wòm lan. Menm si Miller te rekonèt osilasyon jan an nan vèsè nèf rive douz yo, sa pa t ap gen okenn enpòtans pou konpreyansyon li sou lefèt ke katriyèm wayòm nan se te Wòm. Nan konpreyansyon Millerite a, katriyèm wayòm nan te fini an 1798, epi pwochen evènman pwofetik la se te Dezyèm Vini Kris la.

Kòn feminen an idantifye fanm ki fè fònikasyon espirityèl ak kòn maskilen an, epi li reprezante nan vèsè dis ak douz yo.

Epi li vin grandi anpil, jouk rive nan lame syèl la; li jete kèk nan lame a ak kèk nan zetwal yo atè, epi li pilonnen yo. Danyèl 8:10.

Pèsekisyon pouvwa papal la te dirije kont Krisyanis la (lame syèl la), epi nan vèsè douz la, Wòm papal la (feminen) resevwa pouvwa pou akonpli zèv asasina li a atravè transgresyon fònikasyon avèk wa Ewòp yo.

Epi yo te ba li yon lame kont sakrifis perpetyèl la poutèt transgresyon an; li jete verite a atè; li aji, e li reyisi. Daniel 8:12.

“Lame” ki nan vèsè a reprezante pouvwa militè ki te bay papote a “kont chak jou a.” Mo “kont” la vle di “soti nan”. Se nan men wa payen Ewòp yo (Wòm payen), ki reprezante pa “chak jou a”, yo te bay sipò militè (yon lame) bay papote a “akoz transgresyon.” Konbinezon legliz ak leta, avèk legliz la k ap kontwole relasyon an, se “transgresyon” an. Diven transgresyon sa a se san kretyen. Depi papote a te pran kontwòl lame Wòm payen yo, Wòm papal (“li”) “jete verite a atè; epi li te aji, e li te pwospere.”

Nan Danyèl chapit onz, vèsè tranteyen, livrezon lame yo bay Wòm papal la reprezante tou:

Epi bra yo va kanpe bò kote l, yo pral avili sanktyè fòs la, yo pral retire sakrifis tout tan an, epi yo pral mete abominasyon ki lakòz dezolasyon an. Danyèl 11:31.

Vèsè a idantifye tranzisyon istorik la soti nan Wòm payen pou rive nan Wòm papal. Nan vèsè a, “bra yo” se wa ewopeyen yo ki te kòmanse leve kanpe pou soutni papasite a, kòmanse avèk Clovis, wa Frank yo (Lafrans), nan ane 496. “Bra yo” te tou pwofane “tanp fòs la” (vil Wòm), atravè lagè san rete depi katriyèm syèk la rive jouk ane 538. “Bra yo” te tou retire rezistans payen kont monte papasite a, epi rive nan ane 508, rezistans payen an te fini.

Mo ki tradui kòm “wete,” se mo ebre “sur” la, e li vle di “retire”. “Bra” yo te mete “abominasyon k ap fè dezolasyon an” (papote a) sou twòn tè a nan ane 538. Lè Danyèl chapit uit, vèsè douz idantifye ke “yon lame” te bay ti kòn feminen an, sa dakò ak temwayaj vèsè trantèn nan youn nan chapit onz la. Liv Revelasyon an rann menm verite a temwayaj tou nan chapit trèz la.

Bèt mwen te wè a te sanble ak yon leyopa; pye li yo te tankou pye yon lous, e bouch li te tankou bouch yon lyon. E dragon an te ba li pouvwa li, twòn li, ak gwo otorite. Revelasyon 13:2.

Sè White idantifye dirèkteman bèt ki nan vèsè de a kòm papisite a, epi dragon ki nan vèsè a kòm Wòm payen an. Wòm payen an te bay papisite a twa bagay: “pouvwa li, ak twòn li, ak gwo otorite.”

Pouvwa militè a te bay pa Wòm payèn apati de Klovis nan ane 496. Yo te bay papote a “syèj” pou l dirije a nan ane 330, lè anperè Konstanten te deplase kapital li a Konstantinòp, epi li te kite ansyen vil kapital li a, Wòm, anba kontwòl legliz papal la. Nan ane 533, anperè Jistinyen te dekrete ke pap la se te tèt legliz la ak moun ki korije eretik yo, konsa li te remèt pap Wòm nan “gwo otorite” li a. Vèsè douz nan Danyèl chapit uit la idantifye tan kote yo te bay yon “lame,” e verite pwofetik sa a resevwa temwayaj nan men anpil temwen. Depi moman sa a nan tan an (apati ane 496), papote a te “pwospere.”

Li t ap kontinye “aji” e “pwospere” jiskaske fen endiyasyon an kont wayòm nò Izrayèl la te rive an 1798, e papote a te resevwa blesi mòtèl li.

Epi wa a va aji dapre volonte pa li; li va leve tèt li, li va fè tèt li parèt pi gran pase tout bondye, e li va pale bagay estrawòdinè kont Bondye bondye yo; epi li va reyisi jouk lè kòlè a fin akonpli, paske sa ki detèmine a dwe fèt. Danyèl 11:36.

Vèsè nèf nan chapit uit la dekri Wòm maskilen an (Wòm payen an), epi li reprezante pwosesis konkèt an twa etap Wòm payen an te akonpli a, epi ki te sèvi kòm tip pou twa zòn jewografik ki t ap bezwen konkeri pou Wòm papal la te tabli sou twòn tè a, jan sa reprezante pa twa kòn yo ki te rache nan chapit sèt la. De konkèt sa yo an twa etap, sa yo ki konsène Wòm payen an ak Wòm papal la, te reprezante twa obstak jewografik Wòm modèn nan, nan vèsè karant rive karant-twa nan Danyèl onz. Apre sa, nan chapit uit, vèsè onz, ti kòn maskilen an (Wòm payen an) parèt ankò. Nan vèsè sa a, lojik sanktifye a tèlman solid, ke mesye meprizan yo ki gouvène Jerizalèm te oblije entwodui plizyè manti teyolojik pou yo te ka leve fondasyon kontrefè pa yo a.

Wi, li menm te grandi tèt li jouk li rive sou chèf lame a; epi se pa li menm yo te wete sakrifis tout tan an, e yo te kraze plas sanktyè li a. Daniel 8:11.

Pandan n ap kòmanse abòde pyès monnen ak bijou kontrefè yo ki te antre nan Advantis depi 1863, li dwe note ke gen de prensipal domèn swadizan ekspètiz teyolojik Advantis prezante kòm fondman yo pou soutni doktrin Pwotestantis aposta ak Katolisism. Reklamasyon teyolojyen modèn Advantis yo fè a se ke yo swa ekspè nan istwa biblik, oswa ekspè nan lang biblik yo. Fason yo aplike vèsè a revele ke pawòl pwofetik la vin tankou yon liv sele pou yo, epi li revele tou ke reklamasyon yo kòm ekspè nan lang biblik yo se senpleman manifestasyon modèn Farizayis la.

Premye a se neglijans osilasyon jan yo pou ti kòn nan nan vèsè nèf rive douz. Si yo te vrèman ekspè nan lang ebre a, yo pa t ap ni demanti, ni diminye, lefèt ke Danyèl te fè espre sèvi ak osilasyon jan nan vèsè sa yo. Ti kòn nan reprezante nan toude jan yo, e jan sa yo ap pase ale-vini nan tout vèsè yo. Teyolojyen yo eseye kouvri reyalite sa a ak tenten ak pyès fo monnen, paske sa idantifye klèman ke vèsè onz la ap idantifye Wòm payen, pa Wòm papal. Natirèlman, yo ensiste ke ti kòn vèsè onz la se pap la, alòske an reyalite se Wòm payen.

Yon fwa yo rekonèt ke de nan kat vèsè sou ti kòn nan yo se maskilen epi de yo se feminen, lè sa a li vin senp pou entegre verite biblik la ki fè konnen yon fanm nan pwofesi biblik reprezante yon legliz, epi yon gason reprezante yon eta. Lè yo konnen sa, sa pèmèt tout moun ki vle wè, ke ti kòn vèsè onz la se Wòm maskilen an (Wòm payen an), pa Wòm feminen an (Wòm papal la).

Vèsè a, kidonk, dwe konprann kòm yon ansèyman ki montre Wòm payen an (li) te leve tèt li kont Prens lame a, menm jan Wòm payen an te fè lè li te mete Prens lame a sou kwa Kalvè a. Non sèlman Wòm payen an te leve tèt li kont Kris la sou kwa a, men vèsè a kontinye pou l di ke pa li menm (Wòm payen an) “sakrifis chak jou a te retire.”

Nan liv Dànyèl la genyen de mo ebre yo toulede tradui kòm “retire”. Mo yo se “sur” ak “rum”. Toude mo sa yo sèvi nan sèvis tanp lan. “Sur” vle di retire oswa wete, e lè yo te retire sann ki te sou lotèl la nan tanp lan, mo yo te sèvi pou dekri retire sann yo se “sur”. Mo “rum” nan vle di leve anlè epi egzalte, e lè prèt la nan tanp lan te dwe leve yon ofrann balanse anlè, li te dwe “rum” (leve anlè) ofrann nan. Nan vèsè onz la, Wòm payen an (“kontinyèl la”) t ap “rum” (retire) payanis la lè li t ap leve anlè epi egzalte relijyon payanis la.

Wòm payen t ap leve wo epi egzalte relijyon payenis la. Teyolojyen advantis ki fè konnen yo gen ekspètiz nan lang biblik yo chwazi trete chak aparisyon ekspresyon “retire” nan liv Danyèl la kòm “wete”. Yo pa rekonèt ekriti Danyèl la ki diferan ak presi, epi konsa yo mete tèt yo anlè pwofèt Danyèl.

Teyolojyen ki deklare yo konprann lang biblik yo bay agiman pou jistifye poukisa Danyèl te gen entansyon di menm bagay la, lè li te itilize de mo diferan. Yo prezante etid mo ki long e fatigan pou soutni fo pretansyon pa yo. Teyolojyen ki deklare yo konprann istwa biblik la plede di aplikasyon fo a baze sou rekonesans ke, nan diferan peryòd listwa, menm mo a ka vle di yon lòt bagay; e konsa, lè Danyèl te itilize de mo diferan, se sèlman yon ekspè nan istwa ki ka idantifye sa Danyèl te vle di an reyalite. Li enpòtan pou idantifye de fo metòd sa yo, paske se souvan teyolojyen k ap chèche kache devan metodoloji “liy sou liy” la ki sèvi avèk yo.

Wi, li menm te leve tèt li jis rive sou chèf lame a; e pa mwayen li yo te retire sakrifis tout tan an, epi yo te jete atè plas sanktyè li a. Danyèl 8:11.

Mo ki tradui kòm “retire” nan vèsè a vle di “leve anlè epi egzalte”. Li pa vle di wete. Reyalite sa a kreye konfizyon ak kontradiksyon pou teyolojyen Advantis yo, paske prensip yo pa kenbe devan yon senp egzamen vèsè a, lè yo aplike nan vèsè a vrè definisyon mo Danyèl te itilize a. Yo soutni ke ti kòn vèsè a se Wòm papal, e konsa vèsè a ta li ke “pa li” (Wòm papal) “sakrifis kontinyèl la te leve anlè.”

Natirèlman, yo pa gen okenn pwoblèm pou yo enkli mo ki te ajoute a, ke Sè White deklare dirèkteman se sajès lèzòm ki te ajoute l e li pa aplike ak tèks la.

“Lè sa a mwen te wè konsènan ‘kontinyèl la’ (Danyèl 8:12) ke mo ‘sakrifis’ la se sajès lèzòm ki te ajoute li, e li pa fè pati tèks la, e ke Seyè a te bay bon konpreyansyon sou sa a bay moun ki te bay rèl lè jijman an rive.” Early Writings, 74.

Yo idantifye “sèvis chak jou a” kòm ministè Kris la nan tanp lan, konsa “sakrifis chak jou a” soutni konsèp ke “sèvis chak jou a” se travay sakrifisyèl Kris la nan tanp selès la. Men, Enspirasyon an fè konnen mo “sakrifis” la “pa fè pati tèks la”.

Lè tafyatè Efrayim yo idantifye “sakrifis kontinyèl la” kòm travay Kris la nan sanktyè a, lè sa a vèsè a ta li konsa: “pa li menm” (Wòm papal) “sakrifis kontinyèl la te wete,” oswa li ta li: “pa pouvwa papal la, ministè Kris la nan sanktyè a te wete.” Se vrèman manti sa a yo anseye. Yo ensiste ke, atravè fènwa dominasyon papal la, vrè konpreyansyon sou ministè Kris la nan sanktyè a te retire nan lespri lèzòm.

Men mo ki tradui pa “retire” a pa vle di retire; li vle di leve anwo ak egzalte. Si sa yo ki deklare yo se ekspè nan lang biblik yo ta aplike kòrèkteman sans mo ebre “rum” nan nan pasaj la, tradiksyon pa yo ta dwe di: “pa pouvwa papal la, ministè Kris la nan tanp li a te leve anwo epi egzalte.” Kilè papote a te janm leve anwo epi egzalte Kris?

Yo chèche enpoze definisyon mo ebre “sur” la sou mo ebre “rum” lan. Danyèl sèvi ak mo “sur” la, ki vle di retire, an rapò ak “chak jou a” nan de lòt vèsè; men nan vèsè onz la, Danyèl te chwazi mo “rum” nan, ki vle di leve anlè epi egzalte. Non sèlman platè fab ki konsène vèsè sa a se foli poutèt yo tòde sans mo yo tradui kòm “wete a”, men pa t janm gen yon tan kote ministè Kris la nan sanktyè a te, nan nenpòt fason, retire lwen lèzòm.

Men nonm sa a, paske li la pou tout tan, li gen yon sasèdòs ki pa ka chanje. Se poutèt sa tou li kapab sove nèt ale sila yo ki pwoche bò kote Bondye pa mwayen li, paske li viv pou tout tan pou l fè entèsesyon pou yo. Ebre 7:24, 25.

Pretann, jan teyolojyen Advantis yo fè sa nan yon tantativ pou soutni fo aplikasyon yo bay vèsè a, ke te gen yon peryòd tan kote papote a te egzèse yon kalite pouvwa pou retire ministè entèsesyon Kris la nan sanktyè li a, se yon absidite!

Men teyolojyen yo pa anseye ke vèsè a idantifye lefèt ke papote a te leve wo e te egzalte ministè sanktyè Kris la. Yo evite sans pawòl Danyèl yo, ansanm ak konsèy enspire Ellen White la, pou yo anseye sa yo chwazi anseye malgre temwayaj pawòl Danyèl yo.

Wi, li grandi tèt li menm jouk sou chèf lame a; epi se pa li yo te wete sakrifis tout jou a, e yo te jete atè plas tanp li a. Daniel 8:11.

Teyolojyen yo anseye ke vèsè a vle di: “pa pouvwa papal la, ministè Kris la nan tanp lan te retire,” epi retire ministè Kris la nan tanp lan nan lespri lèzòm soutni pa lefèt ke, ansanm ak retire sa a, plas “tanp” Kris la te jete atè. Pa gen yon sèl vèsè nan Pawòl Bondye a ki idantifye tanp selès la, kote Kris la fè entèsesyon li, kòm yon bagay ki janm te jete atè. Ni pa gen okenn pasaj biblik ki idantifye syèl la menm, ki se “plas tanp li a”, kòm yon bagay ki janm te jete atè. Yon lòt fwa ankò, teyolojyen yo mete tèt yo pi wo pase pwofèt Danyèl, paske yo ensiste ke “plas tanp li a” nan vèsè a ap pale de tanp Bondye a, malgre lefèt ke Danyèl anseye dirèkteman opoze ak lide sa a.

Ekspè yo deklare nan lang ebre a ensiste ke, nan vèsè sa a, mo ebre “rum” nan dwe konprann ak sans mo ebre “sur” la. Yo ensiste tou ke mo ebre “miqdash” la dwe konprann kòm mo ebre “qodesh” la. Yo toude tradui “miqdash” ak “qodesh” tou senpleman kòm “tanp” nan liv Danyèl la, men yo pa gen menm sans. “Miqdash” reprezante nenpòt tanp, kit se tanp Bondye a oswa yon tanp payen. Se mo jeneral pou tanp, men “qodesh” sèvi sèlman nan Bib la pou reprezante tanp Bondye a.

Dànyèl te konnen diferans ki genyen ant yon tanp payen ak tanp Bondye a. Si Dànyèl te pral idantifye yon tanp payen, li t ap sèvi ak mo “miqdash.” Sa se yon bagay ki etone m anpil dèske swadizan ekspè nan lang ebre a pa janm adrese lefèt ke, nan kat vèsè youn apre lòt, Dànyèl sèvi ak toude mo yo twa fwa. Itilizasyon Dànyèl fè de mo ebre sa yo, ki toude tradui kòm “tanp,” defini sans Dànyèl te vle pou yo konprann.

Wi, li te leve tèt li jouk rive sou chèf lame a menm, e se pa li menm yo te retire sakrifis kontinyèl la, epi yo te jete atè plas tanp li a. Epi yo te ba li yon lame kont sakrifis kontinyèl la poutèt transgresyon; e li te jete verite a atè; epi li te aji, e li te reyisi. Lè sa a, mwen tande yon sen k ap pale, epi yon lòt sen di sen sa a ki t ap pale a: Jiska kilè vizyon an ap dire konsènan sakrifis kontinyèl la, ak transgresyon devastasyon an, pou yo livre ni tanp lan ni lame a pou yo pilonnen yo anba pye? Epi li di m: Jiska de mil twa san jou; apre sa, tanp lan pral pirifye. Daniel 8:11–14.

Nan menm pasaj la menm ki gen ladan l fondasyon Advantis la, Danyèl sèvi ak de mo ebre diferan, yo toude tradui kòm “tanp.” Nan vèsè trèz ak katòz yo, Danyèl chwazi sèvi ak mo ebre pou “tanp” la, ki nan Bib la itilize sèlman pou idantifye tanp Bondye a; men nan vèsè onz la, Danyèl sèvi ak mo ebre jeneral oswa jenerik la ki ka vle di tanp Bondye a, oswa li ka vle di yon tanp payen.

Si Daniel te vle idantifye “tanp lan” nan vèsè onz la kòm tanp Bondye a, li ta sèvi ak menm mo ebre a li te itilize de fwa nan twa vèsè ki vin apre yo. Sa klè nèt ale ke Daniel t ap fè yon distenksyon ant yon tanp payen nan vèsè onz la, ak tanp Bondye a nan vèsè trèz ak katòz yo! Men, tafyatè Efrayim yo ap plede di ke “plas tanp li a” ki te “jwenn jete atè,” nan vèsè onz la, se te plas tanp Bondye a, byenke yo evite mo “plas” la.

Yo anseye ke papote a te wete ministè entèsesyon Kris la epi li te jete laverite sou sanktyè selès la atè. Men, Danyèl te klè lè li di ke “sanktyè” nan vèsè onz la pa t sanktyè Bondye a, men yon sanktyè payen. Danyèl te egalman klè tou ke se pa t “sanktyè” a yo te jete atè, men “plas” sanktyè pa li a.

Lè yo refize rekonèt osilasyon sèks ki fèt avèk entansyon nan vèsè nèf rive douz yo, teyolojyen modèn yo te adopte definisyon “kontinyèl la” ki te pran nesans nan Pwotestantis aposta a, epi yo te kòmanse bati yon fondasyon sou sab sipozisyon imen, tradisyon ak koutim. Lè yo rive nan vèsè onz la, yo menm rive rejte konsèy enspire Sè White la ki te idantifye ke konpreyansyon Miller te genyen sou “kontinyèl la” kòm payenis te kòrèk, epi yo kòmanse sèvi ak atizay detounman ak sipozisyon pou defann lanmou yo pou teyoloji Katolik ak Pwotestan.

Yo chanje Wòm payen an an Wòm pap la nan vèsè a, epi yo fòse sou mo ki vle di “leve anlè epi egzalte” definisyon “retire” a. Yo defini senbòl satanik “kontinyèl la” kòm yon senbòl ki soti nan Bondye, epi apre sa yo ensiste pou di yon tanp payen se tanp Bondye, pandan y ap evite referans dirèk la ak “plas” sanktyè a. Epi “moun ki pa enstwi yo” (jan Ezayi idantifye yo), ki pap konprann sof si “moun ki enstwi yo” di yo se konsa li ye, aksepte plat fab yo pou pwòp destriksyon pa yo.

N ap kontinye egzaminen ogmantasyon konesans ki reprezante tankou bijou yo nan rèv Miller la nan atik ki vin apre a.

“Apot Pòl la avèti nou ke ‘gen kèk k ap vire do bay lafwa a, y ap koute lespri sediktè ak doktrin demon yo.’ Se sa nou dwe atann. Pi gwo eprèv nou yo ap vini akoz gwoup sa a ki te yon lè defann verite a, men ki vire do ba li pou lemonn, epi ki pile l anba pye yo avèk rayisman ak derizyon. Bondye gen yon travay pou sèvitè fidèl li yo fè. Atak lènmi an dwe jwenn repons yo nan verite pawòl li a. Fo doktrin dwe demaske; vrè karaktè li dwe revele; epi limyè lalwa Jewova a dwe klere nan fènwa moral lemonn. Nou dwe prezante reklamasyon pawòl li a. Nou p ap konsidere kòm san koupab si nou neglije devwa solanèl sa a. Men, pandan n ap kanpe pou defann verite a, annou pa kanpe pou defann pwòp tèt nou, ni fè gwo bri paske yo rele nou pou nou pote repwòch ak move prezantasyon. Annou pa gen pitye pou tèt nou, men annou gen yon gwo zèl pou lalwa Trèwo a.”

“Men sa apot la: ‘Lè a va vini kote yo p ap sipòte bon doktrin; men, dapre pwòp move dezi pa yo, y ap rasanble yon bann anseyan pou tèt pa yo, paske zòrèy yo ap grate yo; yo pral vire zòrèy yo lwen verite a, epi yo pral lage kò yo nan fab.’ Toupatou nou wè moun fasilman tonbe prizonye anba imajinasyon twonpe moun sa yo ki anile pawòl Bondye a; men lè yo mete verite a devan yo, yo plen ak enpasyans ak kòlè. Men ankourajman apot la bay sèvitè Bondye a se: ‘Veye nan tout bagay, sipòte soufrans, fè travay yon evanjelis, bay prèv nèt ale sou ministè ou.’ Nan tan pa li, te gen kèk ki te kite kòz Seyè a. Li ekri: ‘Demas abandone m, paske li renmen lemonn kounye a;’ epi ankò, li di: ‘Aleksann, bòs kwiv la, fè m anpil mechanste: se pou Seyè a rann li dapre zèv li yo; pran prekosyon ak li tou, paske li te opoze anpil ak pawòl nou yo.’”

“Pwofèt yo ak apot yo te sibi menm kalite eprèv opozisyon ak repwòch, e menm Ti Mouton Bondye a, ki san tach, te tante nan tout bagay menm jan ak nou. Li te sipòte kontradiksyon pechè yo kont tèt li.

“Tout avètisman pou tan sa a dwe bay avèk fidelite; men, ‘sèvitè Seyè a pa dwe fè kont; okontrè, li dwe dou anvè tout moun, gen kapasite pou anseye, gen pasyans; avèk dousè l ap enstwi moun k ap opoze tèt pa yo.’ Nou dwe konsève avèk anpil swen pawòl Bondye nou an, pou nou pa vin kontamine pa aksyon twonpè moun ki abandone lafwa yo. Nou dwe reziste lespri ak enfliyans yo ak menm zam Mèt nou an te sèvi lè prens tenèb la te atake Li a,—‘Men sa ki ekri.’ Nou dwe aprann sèvi ak pawòl Bondye a avèk ladrès. Ankourajman an se, ‘Etidye pou w montre tèt ou apwouve devan Bondye, kòm yon ouvriye ki pa bezwen wont, k ap byen separe pawòl verite a.’ Dwe gen travay dilijan, lapriyè sensè, ak lafwa, pou fè fas ak erè tòde kou fo anseyan ak sediktè yo; paske ‘nan dènye jou yo, tan danjere va vini. Paske lèzòm pral renmen pwòp tèt pa yo, yo pral avar, vante tèt yo, ògeye, blasfematè, dezobeyisan anvè paran yo, engra, san sentete, san afeksyon natirèl, moun ki pa kenbe akò, fo akizatè, san metriz sou tèt yo, fewòs, rayisab sa ki bon, trèt, tèt cho, awogan, renmen plezi plis pase yo renmen Bondye; yo gen aparans lakrentif pou Bondye, men yo nye pisans li: vire do bay moun konsa.’ Pawòl sa yo dekri karaktè moun sèvitè Bondye yo pral gen pou rankontre. ‘Fo akizatè,’ ‘rayisab sa ki bon,’ pral atake moun ki rete fidèl anvè Bondye yo nan epòk dejenere sa a. Men, anbasadè Syèl la dwe manifeste lespri ki te parèt nan Mèt la. Avèk imilite ak lanmou, li dwe travay pou delivrans lèzòm.”

“Pòl kontinye konsènan moun ki opoze travay Bondye a, li konpare yo ak mesye ki te fè lagè kont fidèl yo nan tan ansyen Izrayèl la. Li di: ‘Koulye a, menm jan Janès ak Jambrès te reziste Moyiz, konsa yo menm tou yo reziste verite a; se moun ki gen lespri kòwonpi, moun ki rejte konsènan lafwa a. Men yo p ap avanse pi lwen ankò; paske foli yo pral parèt devan tout moun, menm jan pa yo a te parèt tou.’ Nou konnen tan an ap vini lè foli fè lagè kont Bondye a pral devwale. Nou ka pèmèt tèt nou tann ak kalm pasyans ak konfyans, kèlkeswa jan yo kalomnye nou epi meprize nou; paske ‘pa gen anyen ki kache, ki p ap vin parèt aklè,’ epi moun ki onore Bondye yo, li menm pral onore yo devan lèzòm ak zanj yo. Nou dwe patisipe nan soufrans refòmatè yo. Sa ekri: ‘Jouman moun ki t ap joure ou yo tonbe sou mwen.’ Kris konprann lapenn nou. Pa gen yon sèl nan nou ki rele pou pote kwa a pou kont li. Moun ki soufri sou Kalvè a santi doulè malè nou yo, epi menm jan li te soufri lè li te tante, li kapab tou pote sekou bay moun ki nan lapenn ak nan eprèv poutèt li. ‘Wi, epi tout moun ki vle viv avèk pyete nan Kris Jezi ap soufri pèsekisyon. Men mechan yo ak sediktè yo ap vin pi mal toujou, y ap twonpe moun, epi y ap twonpe tèt pa yo. Men ou menm, kontinye nan bagay ou te aprann yo.’ Review and Herald, 10 janvye 1888.”