Liv Danyèl la fè konnen se Wòm ki tabli vizyon an, e konpreyansyon sa a te jwenn opozisyon bò kote Pwotestan yo nan listwa Millerit la lè William Miller te idantifye reyalite sa a. Nan dènye jou yo, se toujou Wòm ki tabli vizyon an, e jodi a Advantis Laodiseyen an ap soutni kounye a pwennvi Pwotestan ki tonbe a ki di vòlè pèp ou a se Antiochus Epiphanes. Pèp alyans lan, yo t ap neglije nan listwa Millerit la, te reziste menm verite sa a; se verite sa a menm pèp alyans lan nan dènye jou yo, yo menm y ap neglije kounye a, ap reziste. Salomon te di sa byen:
Bagay ki te rive a, se li menm ankò k ap rive; e sa ki fèt la, se li menm ankò k ap fèt; pa gen anyen ki nouvo anba solèy la. Èske gen anyen yo ta ka di sou li: Gade, sa a nouvo? Li te la deja depi nan tan lontan, anvan nou menm. Eklezyas 1:9, 10.
Nan sans pwofesi, gen twa manifestasyon Wòm, e de premye manifestasyon yo idantifye karakteristik twazyèm nan, paske verite tabli sou temwayaj de moun.
Men, si li pa vle koute ou, pran youn oswa de lòt moun avèk ou, pou nan bouch de oswa twa temwen tout pawòl ka konfime. Matye 18:16.
Relijyon Wòm payen an se te payanis, e payanis se yon imitasyon fo vre relijyon an. Li pa tèlman yon imitasyon fo nan sans yo konprann lajan kontrefè a, paske an reyalite payanis pa sanble ditou ak vre relijyon an. Men, nan sans pwofetik, li gen karakteristik kontrefè. Vil Wòm nan se yon fo kopi Jerizalèm, e li gen yon tanp (Panteyon an) ki te yon fo kopi tanp ki te nan Jerizalèm nan. Pratik relijye payanis yo pa sen e yo dyabolik, men yo reprezante pratik relijye kontrefè Satan yo. Chèf relijyon Wòm payen an te pote tit Pontifex Maximus. “Pontifex Maximus” te okòmansman refere a granprèt prensipal relijyon leta women an nan Wòm ansyen, epi orijin li remonte rive nan kòmansman Repiblik women an. Avèk tan, li te vin asosye ak otorite politik ak relijye, epi finalman li te vin tounen tit Pap la itilize nan Legliz Katolik women an jodi a.
Tit prensipal prèt lavil Wòm payen an te Pontifex Maximus, e sa te tou tit prensipal prèt lavil Wòm papal la; se yon tèm laten ki vle di “Pi Gran nan Souvren Pontif la.” Li te prensipal prèt relijyon leta women an, espesyalman kil dye Jipitè a. Pontifex Maximus la te gen yon gwo otorite relijye ansanm ak gwo responsablite, pami yo siveye divès rit relijye yo epi asire bon fonksyònman kalandriye relijye women an. Pontifex Maximus la te chèf Kolèj Pontif yo (Collegium Pontificum), yon gwoup prèt ki te responsab pou entèprete epi konsève rit relijyon women an.
Gran prèt toude Wòm payen ak Wòm papal la te Pontifex Maximus; se poutèt sa, tit chèf Wòm modèn nan pral, natirèlman, tou Pontifex Maximus. Relijyon Wòm payen an te payanis, epi relijyon Wòm papal la te, e li toujou ye, payanis, men kouvri anba yon pretansyon kretyènte; epi relijyon Wòm modèn dènye jou yo pral payanis, kouvri anba yon pretansyon kretyènte.
Tou de, Wòm payen ak Wòm papal te gen yon peryòd tan presi pandan yo t ap egzèse dominasyon siprèm yo. Wòm payen te dwe domine an siprèm pandan twasan swasant ane, an akonplisman pwofesi tan ki nan Danyèl chapit onz, vèsè vennkat.
L’ap antre avèk lapè menm nan kote ki pi rich nan pwovens lan; epi l’ap fè sa zansèt li yo pa t fè, ni zansèt zansèt li yo; l’ap gaye nan mitan yo piyaj la, ansanm ak dechèpiyaj ak richès yo; wi, l’ap fè plan li yo kont fòtrès yo, men sa va dire sèlman pou yon tan. Danyèl 11:24.
Sijè vèsè vennkat la se Wòm payen an, paske yo te vin sijè a nan vèsè sèz la, epi yo kontinye kòm sijè a jouk nan vèsè tranteyen an. N ap trete vèsè sa yo espesyalman nan atik k ap vini yo, men isit la nou senpleman ap fè remake ke pwofesi a te idantifye ke Wòm payen an t ap gouvène avèk sipremasi pandan twasan swasant ane, jan sa reprezante pa Wòm k ap “prevwa” “desen” yo “apati de fòtrès yo, menm pou yon tan.” Mo ki tradui “kont” lan aktyèlman vle di “apati de,” epi vèsè a ap di ke Wòm t ap dirije mond lan “apati de” “fòtrès yo,” ki te Vil Wòm nan, e li t ap fè sa pandan yon “tan”, ki se twasan swasant ane.
Wòm payen an te kòmanse gouvène avèk sipremasi nan Batay Aktyòm lan, an 31 anvan Jezikri, epi li te kontinye gouvène avèk sipremasi jouk nan ane 330 aprè Jezikri, lè Konstanten te deplase kapital anpi a soti nan fò vil Wòm nan pou mennen li nan vil Konstantinòp. Lè sa a, anpi a te kòmanse deklin li ki te vin tèlman tristman renome. Vil Wòm nan te “fò” pwofetik Wòm payen an, epi lè li te gouvène soti nan vil sa a, li te envensib. Nan lagè ki te swiv apre transfè pouvwa Konstanten an, vil Wòm nan te vin tounen sib atak Gensérik ak tribi barbar anvayisè yo, ki reprezante pa kat premye Twonpèt yo nan Revelasyon chapit uit.
Se poutèt sa, nan Danyèl chapit onz, vèsè trant-yon, “bra” yo (Wòm payen an) ki te leve pou soutni papote a, te premye pwofane “tanp fòs la.” Vil Wòm lan se “tanp fòs la” nan sans pwofetik la pou ni Wòm payen an ni Wòm papal la, paske nan ane 330, avèk transfè otorite payen an ale Konstantinòp, Vil Wòm lan te rete pou Wòm papal la ki t ap pran fòs. Se poutèt sa, Revelasyon chapit trèz, vèsè de, di dragon an (Wòm payen an) te bay Wòm papal la “syèj” li. Yon “syèj” se kote yon pouvwa gouvène soti, e depi ane 538 jis rive 1798, Wòm papal la te gouvène avèk sipremasi, menm jan Wòm payen an te gouvène avèk sipremasi pandan “yon tan”.
Pwofesi a idantifye yon peryòd tan presi kote ni Wòm payen ni Wòm papal t ap renye avèk otorite siprèm, epi lè yo te fè sa, se depi sou chèz otorite yo, ki te Vil Wòm nan, yo t ap fè l. Envensibilite Wòm payen an te fini lè yo te kite Vil Wòm nan, sa ki make fen twasan swasant ane yo, ki reprezante kòm yon “tan” nan vèsè vennkat la; epi lè mil desan swasant ane dominasyon papal la te rive nan bout li an 1798, Napoleon te fè yo mennen pap la soti nan Vil Wòm nan, epi li te mouri ann egzil.
Wòm payen ak Wòm papal tabli ke Wòm modèn nan pral domine avèk otorite siprèm pandan yon peryòd pwofetik presi nan dènye jou yo. “Tan pa la ankò”, men peryòd pèsekisyon papal dènye jou yo se yon peryòd presi ki kòmanse ak lwa dimanch ki pral byento vini Ozetazini e ki kontinye jiskaske tan gras limanite a fini, lè Mikaèl leve kanpe epi pwononse: “Moun ki enjis la, se pou l rete enjis toujou; e moun ki sal la, se pou l rete sal toujou; e moun ki jis la, se pou l rete jis toujou; e moun ki sen an, se pou l rete sen toujou.”
Wòm payen te pèsekite kretyen yo nan Kolizè a, nan Vil Wòm, pandan istwa san li a; epi istoryen kretyen yo estime ke, pandan Mwayennaj fènwa yo anba dominasyon papal la, yon santèn milyon mati te touye pa papote a; men, papote a demanti reklamasyon sa a epi li mete estimasyon an apeprè senkant milyon. Wòm payen ak Wòm papal toude te pèsekite fidèl Bondye yo, epi Wòm modèn nan pral pèsekite pèp fidèl Bondye a tou nan dènye jou yo.
“Anpil pral nan prizon, anpil pral sove lavi yo lè y ap kouri kite vil ak bouk, epi anpil pral mati poutèt Kris la pandan y ap kanpe pou defann laverite a.” Selected Messages, liv 3, 397.
Wòm payen te simonte twa obstak jewografik pandan li t ap pran kontwòl mond lan. Wòm papal te simonte twa obstak jewografik pandan li t ap pran kontwòl mond lan. Wòm modèn te venk Wa Sid la (Inyon Sovyetik ate a) an 1989, epi pwochenman li pral chavire peyi ki gen glwa a (Etazini) nan lwa dimanch ki pral vini byento a. Apre sa, li pral venk Lejip (lemonn antye).
“Se tout sosyete a ap ranje tèt li an de gwo kategori: moun ki obeyisan yo ak moun ki dezobeyisan yo. Nan ki kategori yo va jwenn nou?”
“Moun ki kenbe kòmandman Bondye yo, moun ki viv pa sou pen sèlman, men sou tout pawòl ki soti nan bouch Bondye, fòme legliz Bondye vivan an. Moun ki chwazi suiv Antikris la se sijè gwo aposta a. Ranje anba drapo Satan an, yo vyole lalwa Bondye a, epi yo mennen lòt moun vyole li tou. Yo fè efò pou òganize lalwa nasyon yo yon jan pou lèzòm montre fidelite yo anvè gouvènman tè a lè yo pile lalwa wayòm Bondye a anba pye.”
Satan ap detounen lespri yo ak kestyon ki pa gen enpòtans, pou yo pa ka wè, avèk yon vizyon klè e byen diferan, bagay ki gen yon enpòtans anpil. Lènmi an ap fè plan pou pran lemonn nan pyèj.
« Sa yo rele mond kretyen an pral vin sèn gwo aksyon desizif. Moun ki nan otorite pral adopte lwa k ap kontwole konsyans, dapre egzanp Papote a. Babilòn pral fè tout nasyon bwè diven kòlè fònikasyon li a. Chak nasyon pral enplike. » Manuscript Releases, volume 1, 296.
Pou kapab defann verite ki idantifye “peyi bèl pouvwa a” nan Daniel onz vèsè karantyèn kòm yon senbòl Etazini, Lyon tribi Jida a te louvri devan etidyan pwofesi jou final yo prensip twa aplikasyon pwofesi a. Limyè ki soti nan sis dènye vèsè sa yo te etabli lè yo te aplike istwa “kontinyèl la” reprezante nan liv Daniel la, jan sa prezante nan vèsè trantyèn nan Daniel onz, sou sis dènye vèsè chapit la. Menm verite fondamantal sa a (“kontinyèl la”), ki te vin kle kad pwofetik Miller la, se li menm tou ki te pwodui kad pwofetik jou final yo. Kad Miller la te baze sou de pouvwa devastatè paganism ak papalism ki te pèsekite pèp Bondye a, epi kad jou final yo baze sou twa pouvwa devastatè ki pèsekite pèp Bondye a nan jou final yo.
Ogmantasyon konesans ki reprezante nan dènye sis vèsè Danyèl onz la, ki reprezante ogmantasyon konesans ki te rive an 1989, e ki reprezante pa larivyè Hiddekel la, te jwenn rezistans nan men ènmi verite a. Rezistans sa a te mennen nan yon konpreyansyon sou prensip aplikasyon trip pwofesi a, ki te premye rekonèt kòm yon aplikasyon trip lavil Wòm, ki se sijè ki tabli vizyon istwa pwofetik la.
Lè pa gen vizyon, pèp la peri; men, moun ki kenbe lalwa a, ere li ye. Pwovèb 29:18.
Aplikasyon triple twa manifestasyon Wòm yo idantifye ke relijyon Wòm payen ak Wòm papal se payanis, e ke relijyon pa yo gouvène pa yon nonm ki pote tit Pontifex Maximus. De manifestasyon Wòm sa yo idantifye ke twa pouvwa jewografik yo retire davans anvan yo gouvène avèk sipremasi pandan yon peryòd tan ki presize, e ke yo pral gouvène depi nan vil Wòm ki gen sèt ti mòn yo, ki se sanktyè fòs yo. Toule de rann temwayaj sou lefèt ke yo te pèsekite pèp fidèl Bondye a. Se poutèt sa, baze sou de temwen sa yo, nou konnen relijyon Wòm modèn pral payanis, e ke se pap Wòm nan, ki gen tit Pontifex Maximus, k ap dirije li.
Anvan gwo pwostitiye a pran kontwòl epi gouvène avèk pouvwa siprèm, Wòm modèn ap bezwen simonte twa obstak; e premye obstak la se istwa pase a, avèk disparisyon Inyon Sovyetik la an 1989, lènmi ate Wòm nan ki te opoze ak pouvwa Wòm nan an Ewòp. Pwochen obstak la pral ranvèse lè lwa dimanch ki pral vini byento a tabli Ozetazini, epi apre sa Nasyonzini pral bay otorite li bay Wòm modèn pou yon ti tan. Yon fwa li fin tabli nèt sou twòn li, pèsekisyon dènye jou yo pral fèt.
Liv Dànyèl la, e sitou Apokalips chapit uit, prezante karakteristik pwofetik Wòm yo, ki kontribye nan bon konpreyansyon Wòm modèn nan. Youn nan karakteristik sa yo se te divizyon Anpi women an an Lès ak Lwès, jan Konstanten te reyalize sa nan ane 330. Wòm payen ak Wòm papal, lè yo konsidere yo ansanm, pale tou sou nati doub Wòm nan. Divizyon Konstanten an, ki te pwodui Wòm oksidantal ak Wòm oriental, se yon dezyèm temwen konsènan Wòm payen ak Wòm papal. Konstanten te etabli otorite sivil la nan lès la, epi li te kite otorite eklezyastik la nan lwès la. Wòm payen te reprezante atizay leta, e Wòm papal te reprezante atizay legliz. Lès la te atizay leta, lwès la te atizay legliz, jan sa te senbolize pa fè a ak ajil la nan Dànyèl de, oswa kòn maskilen an ak kòn feminen an nan Dànyèl uit, oswa bèt predatè yo nan Dànyèl sèt, ak bèt tanp yo nan Dànyèl uit.
Wòm modèn pral gen yon nati doub tou, ki fòme ak yon konbinezon legliz ak leta, an fè ak ajil, ak an atizay legliz ansanm ak atizay leta; men Wòm modèn gen yon nati twa-fwa tou. Nan Revelasyon chapit uit, ni Wòm oksidantal ni Wòm oryantal te literalman ak senbolikman divize an twa. Konstanten, k ap gouvène depi Wòm oryantal, te literalman divize wayòm li bay twa pitit gason li yo, epi Wòm oksidantal te senbolikman reprezante pa solèy la, lalin nan ak zetwal yo, ki te reprezante fòm gouvènman twa-fwa ki te itilize pa Anpi women an. Konsa, Wòm modèn, byenke li doub antanke atizay legliz ak atizay leta, ta reprezante tou yon inyon twa-fwa ki reprezante pa dragon an, bèt la ak fo pwofèt la.
Manifestasyon Wòm payen ak Wòm papal yo idantifye konpozisyon pwofetik konplèks dènye Wòm modèn nan. Se inyon an twa branch ki fèt lè lwa dimanch la pral byento vini an, ki mennen mond lan nan Amagedon. Se “Imaj Bèt la” atravè lemond, ki se yon senbòl konbinezon Legliz ak Leta. Tèt li se Pontifex Maximus, ki ap gouvène depi Vil Wòm, ki se chèz pouvwa li. Nasyonzini pral bay otorite sivil nonm peche a, epi mond lan pral fòse pou aksepte sistèm antikris la ki twa branch, men ki an menm tan doub, pa mwayen pouvwa kontrent Etazini. Konsa, menm jan Wòm payen an (dragon an) nan Revelasyon trèz, vèsè de, te bay papote a “pouvwa li, chèz li ak gwo otorite li”, Etazini, jan Wòm payen an te prefigire l la, akonpli menm twa travay sa yo pou Wòm modèn nan. Chèz la se Vil Vatikan nan vil Wòm ki gen sèt ti mòn yo, otorite a se Nasyonzini, epi pouvwa a se Etazini. Ansanm yo mennen mond lan nan yon plas kote papote a “pral rive nan fen li, e pesonn p ap vin ede li”.
Nap kontinye etid sa a nan atik kap vini an.
Epi sizyèm zanj lan vide bòl li a sou gran larivyè Lefrat la; epi dlo li a te seche, pou chemen wa ki soti nan lès la te ka pare. Epi mwen wè twa lespri move, tankou krapo, soti nan bouch dragon an, soti nan bouch bèt la, epi soti nan bouch fo pwofèt la. Paske se lespri demon yo ye, k ap fè mirak, ki soti al jwenn wa latè yo ak tout lemonn, pou rasanble yo pou batay gran jou Bondye Toupisan an. Men, m ap vini tankou yon vòlè. Benediksyon pou moun ki veye, epi ki kenbe rad li, pou l pa mache toutouni, epi pou yo pa wè wont li. Epi li rasanble yo ansanm nan yon kote yo rele nan lang ebre Amagedon. Epi setyèm zanj lan vide bòl li a nan lè a; epi yon gwo vwa soti nan tanp syèl la, soti bò twòn nan, ki t ap di: Sa fini. Revelasyon 16:12–17.