Istwa “bèl mèvèy Bondye yo” a reprezante tou pa kestyon pwofetik la: “konbyen tan.” Istwa ki reprezante nan de sa yo, ansanm ak anpil lòt senbòl ankò, reprezante tan seleman san karannkat mil yo. Nan peryòd sa a, gen yon deba konsènan vrè mesaj dènye lapli a ak anpil lòt fo mesaj dènye lapli yo. Gen yon sèl mesaj dènye lapli ki otantik. Liy istwa istwa sakre a, kote Bondye fè bèl mèvèy pa Li yo, plase nan kontèks liv Joèl la kote yo koupe “diven nouvo a” pou yon gwoup, pandan y ap vide l sou lòt gwoup la.

Gen kèk kontrast nan liv Joèl la ki merite pou yo remake. Rasin mo “parabòl” la vle di “mete bò kote,” epi li genyen anndan li yon kontrast ant de kategori. Nou te deja touche kèk nan “kontrast” ki nan liv Joèl la, pandan nou te fè remake ke kouwòn ògèy ke bwasonè yo, ki ap dirije Jerizalèm, ap pote a, mete an kontrast ak sila yo ki pote kouwòn glwa a. Nou poko pataje kijan senbòl lajwa a se opoze a, men yon korespondan tou, ak lè yon moun wont; men se konsa li ye, e nou gen entansyon montre sa. Sijè alfa ak omega a tou jwenn plas li nan liv Joèl la, epi prensip sa a, kote premye a sèvi pou ilistre dènye a, konfime tou pa de prèch Pyè yo nan liv Travay la.

Travay chapit de a fèt nan fèt Lapannkot a 9 è nan maten (twazyèm èdtan an), epi chapit twa a se nevyèm èdtan an (3 è nan aprèmidi), lè sakrifis aswè a. Nan Travay chapit de a, mesaj Pyè pwoklame a fèt nan chanm anwo a nan yon rezidans prive, men predikasyon li nan chapit twa a bay nan tanp lan. Yo mare ansanm pa apèl pou repantans lan nan toude reyinyon yo. Menm mesaj la, de kote jewografik ki reprezante senbòl yon doubleman anndan mesaj Lapannkot la, ki divize ant lakou a ak tanp lan. Nan Revelasyon onz, yo di Jan pou l mezire tanp lan, men pou l kite lakou a, paske yo te bay li bay moun lòt nasyon yo.

Epi yo te ban m yon wozo ki te sanble ak yon baton; epi zanj lan te kanpe, li di: Leve, epi mezire tanp Bondye a, ak lotèl la, ak moun ki ap adore ladan l yo. Men, lakou ki deyò tanp lan, kite l deyò, epi pa mezire l; paske yo bay li bay moun lòt nasyon yo; epi yo pral pilonnen vil sen an anba pye pandan karant-de mwa. Revelasyon 11:1, 2.

Se konsa, doubleman de predikasyon yo ak separasyon kote de predikasyon sa yo te fèt la idantifye de odyans pou lapli ta a nan liv Joèl la. Yonn nan odyans sa yo se moun lòt nasyon ki deyò tanp lan, e lòt la se Jwif yo ki nan tanp lan. Nan jijman moun vivan yo, se kay Bondye a yo jije an premye; e depi 9/11 jouk rive lwa dimanch lan, se tanp lan yo jije; epi depi lwa dimanch lan jouk fèmti tan gras limanite a, se moun lòt nasyon yo yo jije. Jijman sa a fèt pandan lapli ta a, ke Pyè idantifye kòm sa ki prezante nan liv Joèl la. Sa lakou a (moun lòt nasyon yo) ak tanp lan (legliz Bondye a) te reprezante nan separasyon an nan Travay chapit de ak twa, se menm distenksyon an tou nan Joèl ant premye lapli a ak lapli ta a. Premye lapli a te vini nan 9/11 e yo vide li pandan tanp Bondye a ap jije. Lè pwosesis sa a fini, yo vide lapli ta a sou moun lòt nasyon yo nan lakou a.

Se pou sa, nou menm pitit Siyon yo, fè kè nou kontan, e rejwi nou nan Senyè a, Bondye nou an; paske li ban nou premye lapli a avèk mezi, e li va fè lapli desann pou nou, premye lapli a ak dènye lapli a, nan premye mwa a. Joèl 2:23.

Se pa lide m kounye a pou m idantifye distenksyon pwofetik ki genyen ant lajwa ak wont, men vèsè a fè pèp Bondye a konnen pou yo “rejwi” poutèt mesaj lapli dènye a. Mesaj lapli dènye a pwodui lajwa pwofetik nan pèp Bondye a. Sa di konsa, sijè lapli premye a oswa lapli bonè a, ki vin swiv pa lapli dènye a, se yon ilistrasyon sou wòch ofans lan ki te mete sou kote epi yo te sezi devan li. Senbòl wòch ang la, ki finalman vin tounen wòch tèt la, se sa ki bèl anpil nan je ni Bondye ni pèp li a.

Pyè mèvèy sa a reprezante Alfa ak Omega pwofesi a. Prensip alfa ak omega a, an tèm aplikasyon pwofetik, se Alfa ak Omega ki idantifye l repete nan Pawòl Li a, e Li menm se Pawòl la. Se poutèt sa, sa ki te revele konsènan prensip sa a, te revele pou nou ak pou pitit nou yo pou tout tan. Ane 1863 la se pyè tèt la nan pwofesi Bib la, e li se pyè tèt la nan peryòd twazyèm zanj lan depi 1844 rive 1863. 1844 te pyè fondasyon an; 1863, pyè tèt la nan peryòd pwofetik sa a. Soti 1844 rive 1863 se yon peryòd pwofetik ki tabli, menm jan li tabli depi 538 rive 1798. Lefèt ke limanite pa konnen yon bagay Bondye te tabli, sa pa fè bagay sa a vin pa tabli!

Nou te fini atik anvan an ak pasaj sa a.

«Yo te montre m ke relasyon li avèk pèp Bondye a te sanble, nan kèk aspè, ak relasyon Moyiz te genyen ak Izrayèl. Te gen moun ki t ap plenyen kont Moyiz lè yo te nan sikonstans difisil, e te gen moun ki t ap plenyen kont li tou.» Testimonies, volim 3, 85.

An 1863, James White te reprezante, “nan kèk sans,” “Moyiz pou Izrayèl.”

Peryòd 1844 rive 1863 la te prefigire nan peryòd delivrans Lanmè Wouj la rive jis nan premye Kadès la. Premye Kadès la se alfa a, epi dezyèm Kadès la se omega a—sa bay de peryòd karant ane ki mennen nan Kadès, e toulede te fini nan rebelyon.

Les écrits de l’Esprit de prophétie mettent en parallèle le passage de la mer Rouge avec la grande déception de 1844. La Bible met en parallèle le passage de la mer Rouge avec la croix, et sœur White confirme que la déception des disciples à la croix préfigurait la grande déception de 1844. Telle était la volonté du Seigneur d’entrer directement dans la Terre promise, et le repère géographique de l’entrée dans la Terre promise était Jéricho, lieu même où, en cette deuxième semaine de décembre 2025, les archéologues viennent d’exhumer l’ancienne Jéricho, pour découvrir à leur consternation que les murailles renversées qu’ils y ont trouvées étaient toutes tombées vers l’extérieur, et non vers l’intérieur comme elles le font toujours lors d’un siège. Dans un siège antique, les murailles étaient battues en brèche et renversées vers l’intérieur. Il n’en fut pas ainsi de Jéricho.

Se konsa, pèp la rele byen fò lè prèt yo t ap sonnen twonpèt yo; epi sa te rive, lè pèp la tande son twonpèt la, epi pèp la pouse yon gwo rèl, miray la tonbe plat atè, konsa pèp la moute antre nan vil la, chak moun dwat devan li, epi yo pran vil la. Jozye 6:20.

Akeyològ yo te jwenn tou krich ki te gen manje ladan yo, sa ki montre lè miray yo te tonbe, se pa t yon syèj ki te dire lontan. Sa te reponn tou yon kestyon pami gwoup akeyològ la konsènan poukisa dosye biblik sou tonbe Jeriko a fè konnen yo te monte “moute” antre nan Jeriko sou yon ti mòn oswa yon ranp, bagay yo konnen kounye a ki te fòme lè miray yo te tonbe deyò.

Premye obstak ki te anonse antre nan Tè Pwomiz la se te Jeriko, yon vil enfliyans ak richès. Jeriko se 1863, epi Jeriko se yon sijè nan pwofesi biblik, pa sèlman kòm yon ilistrasyon peryòd lwa dimanch lan, men tou an rapò ak tonbe li ak leve li. Jeriko te genyen tou pwòp madichon pwofetik pa li ki te pwononse sou li. Jozye te pwononse yon madichon sou nonm ki t ap rebati Jeriko a, e lè li te fè sa, li te idantifye ke nonm ki t ap rebati Jeriko a t ap pèdi pi piti pitit gason li ak pi gran pitit gason li nan rebati vil madichonnen sa a. Youn nan pitit gason yo te dwe pèdi lè yo t ap poze fondasyon an, epi lòt la lè yo t ap leve pòtay la. Pwofesi sa a te akonpli, epi istwa akonplisman li an ekri nan Bib la, sa ki fè Jeriko tounen yon senbòl biblik ki tabli.

Nan mitan disparisyon istorik li a, ak nan madichon pwofetik li a, ki te swiv pa akonplisman istorik pwofesi sa a, nou jwenn twa temwen k ap pale konsènan Jeriko an 1863. Tout twa temwayaj sa yo dwe aplike a 1863. Twa temwen sa yo kanpe ansanm menm jan twa Moyiz kanpe pwofetikman nan fen peryòd karant ane pa yo. Youn nan peryòd karant ane sa yo aliyen klèman ak istwa Millerit la, sa ki tabli ke tout twa reprezantasyon Moyiz yo nan fen chak peryòd karant ane aliyen ak istwa 1863 la—istwa twazyèm zanj lan.

De twa nan twa temwen sa yo konsènan karant ane Moyiz yo fini nan Kadès; twazyèm konklizyon karant ane yo te Rivyè Jouden an, epi konklizyon dezyèm lan te Lanmè Wouj la. Konklizyon premye karant ane yo se te lè Moyiz te kouri kite Ejip. Toule twa yo ap dekri yon sòti an kouri kite Ejip, an akonplisman pwofesi Abraram lan sou katsan trant ane esklavaj ann Ejip.

Twa peryòd karantan ane Moyiz yo, ki gen fen yo (wòch tèt la) reprezante yon tip delivrans soti nan peyi Lejip, te yon akonplisman pwofesi Abraram konsènan kaptivite ann Ejip ak delivrans soti anba esklavaj ejipsyen an. Antanke delivransè pwofetize pwomès alyans Abraram nan, Moyiz li menm te kòmanse pa sove soti nan dlo a, jan non li vle di sa. Apre sa, Moyiz te mennen pèp Bondye a atravè dlo Lanmè Wouj la, epi apre sa rive sou rivaj delivrans lan, ki reprezante pa larivyè Jouden an. Alfa lavi Moyiz la se te delivrans soti nan dlo Nil la, epi omega li se te sali ki reprezante pa dlo larivyè Jouden an. Alfa lavi Moyiz la, jan eksperyans non li ak paran li yo montre sa, te konsa: antanke paran ki te gen lakrentif Bondye, yo te konnen tibebe a te kondane a lanmò, menm jan li t ap ye karantan ane pi ta apre li te touye Ejipsyen an. Antanke paran ki te gen lakrentif Bondye, ki te konnen pitit gason yo a te bezwen sove anba santans lanmò a, yo te prepare pou li yon lach, ki te pase soti nan mond ebre a pou antre nan mond ejipsyen an, menm jan Moyiz te kite, nan fen karantan ane yo, mond ejipsyen an pou mond ebre a.

Moyiz te repete istwa Noye a nan delivrans li soti nan dlo a. Premye mansyon menm de Moyiz kòm “delivran” pwofesi alyans kat san trant ane Abraram nan te yon repete istwa kote Bondye te antre nan alyans ak limanite; konsa, li te mete ansanm pwofesi alyans Abraram konsènan yon pèp chwazi ak pwomès alyans lan pou tout limanite. Sa idantifye yon batèm nan transfè tibebe Moyiz la bay pitit fi Farawon an, paske lanmò a te rekonèt pa aksyon paran yo, antèman an reprezante pa lach la sou dlo a, epi rezirèksyon an se pitit fi Farawon an.

Lavi Moyiz la kòmanse avèk tipifikasyon batèm lach Noye a. Sa vle di, depi nan kòmansman an, nimewo “8” la asosye ak Moyiz, paske rasin relasyon alyans li a te kòmanse avèk nimewo “8” la depi nan alyans Noye a, e travay li te pou tabli rit sikonsizyon an sou “uityèm” jou a. Lè sa a, yo te mete l anba eprèv, epi li te echwe sou menm rit sa a. Lavi Moyiz la kòmanse avèk yon batèm, epi karant ane apre sa gen yon lanmò (yon Ejipsyen) ki make pwen kote Moyiz Ejipsyen an mouri epi li vin sèlman yon pitit Abraram. Kòmansman ak fen premye karant ane Moyiz yo reprezante pa yon batèm. Premye a te idantifye yon tranzisyon soti nan Ebre pou rive nan Ejipsyen, epi dènye a soti nan Ejipsyen pou rive nan Ebre. Karant ane apre sa, Moyiz mennen pèp Bondye a atravè batèm Lanmè Wouj la, sou chemen li pou rive nan batèm bò larivyè Jouden an, kote li pa t janm rive.

Pèp Bondye a, anba direksyon Jozye, te antre nan Tè Pwomiz la san Moyiz, paske li te mouri tousuit anvan batèm larivyè Jouden an te rive. Moyiz te di, epi Pyè te repete, ke Senyè a, Bondye ou a, t ap leve yon pwofèt ki sanble ak Moyiz. Pwofèt Moyiz te sèvi kòm tip li a, se te Kris la, epi Li te kòmanse travay Li egzakteman kote Moyiz te sispann. Li te kòmanse travay Li nan batèm Li, epi batèm sa a se te menm kote egzak Jozye te batize Izrayèl tan lontan an lè yo te travèse Jouden an pou antre nan Tè Pwomiz la. Levanjil yo fè nou konnen Jan t ap batize Betabara, ki se pwen travèse a, e sa vle di pasay pou travèse larivyè.

Lanmè Wouj la se senbòl rebelyon Ejip la, sa ki idantifye temwayaj pwofetik Moyiz la nan liy sa a kòm verite. Soti nan larivyè Nil la rive nan Lanmè Wouj la (yo konn rele l yon larivyè pafwa), epi kontinye jouk bò Jouden an. Moyiz, ki vle di “sove soti nan dlo a,” kòmanse epi fini temwayaj li nan dlo delivrans lan, epi chak nan dlo sa yo manifeste de kategori adoratè.

Premye karant ane Moyiz yo reprezante mesaj premye zanj lan, epi dezyèm karant ane yo se dezyèm zanj lan, twazyèm nan se twazyèm lan. Twa zanj yo pote pwòp karakteristik pwofetik patikilye pa yo, konsa tout twa mesaj yo reprezante nan premye mesaj la. Nou te demontre fenomèn sa a piblikman pandan plizyè ane an rapò ak premye twa chapit liv Danyèl la.

Danyèl te gen lakrentif pou Bondye nan chapit youn nan e li te refize manje rejim alimantè Babilòn nan, epi Bondye te glorifye li nan dezyèm tès la, vizyèl ak alimantè, ki te swiv, sa ki te mennen nan jijman an ak twazyèm tès la Nebikadneza menm te egzekite. Danyèl chapit youn se premye zanj nan Revelasyon katòz la ki anonse: “gen lakrentif pou Bondye,” “ba li glwa,” jan Danyèl te fè sa nan dezyèm tès alimantè ak vizyèl la, paske “lè jijman an” pou Nebikadneza rive.

Premye karant ane lavi Moyiz yo te kòmanse paske paran li yo te gen krentif pou Bondye. Lè pitit fi Farawon an te wè lach la nan dlo a, Moyiz te fin pase dezyèm eprèv la, ki se yon eprèv vizyèl. Lè sa a, pitit fi Farawon an te jije li pa t dwe mouri. Jijman an te rive tou nan fen premye karant ane yo, lè li te touye moun peyi Lejip la epi li te oblije sove kite peyi Lejip.

Nan dezyèm peryòd karant ane yo, dezyèm zanj nan Revelasyon katòz la, ki t ap anonse tonbe Babilòn nan, te prezante pa tonbe Ejip la. Nan tonbe sa a, nan fen karant ane yo, te gen yon manifestasyon ekstraòdinè pisan pouvwa Bondye a, menm jan sa te ye nan fen mesaj dezyèm zanj lan pandan Rèl Mitanuit 1844 la.

Twazyèm karant ane yo kòmanse avèk jijman lanmò ki pwononse sou prèske tout asanble a, epi li fini avèk jijman lanmò sou chèf asanble sa a.

Sè White fè konnen travay nou se pou nou ini twa mesaj twa zanj yo.

“Seyè a pral pini lemonn poutèt inikite li. Li pral pini òganizasyon relijye yo poutèt yo rejte limyè ak verite ki te ba yo a. Gran mesaj la, ki mete ansanm mesaj premye, dezyèm, ak twazyèm zanj yo, dwe bay lemonn. Se sa ki dwe chay travay nou an.” The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 950.

Premye karant ane Moyiz yo reprezante premye zanj Revelasyon katòz la; dezyèm peryòd karant ane li a se dezyèm zanj lan, epi twazyèm peryòd karant ane a se twazyèm zanj lan. “Gran mesaj” nou an se mete ansanm “mesaj premye, dezyèm, ak twazyèm zanj yo,” sa ki plase tout twa senbòl Moyiz yo an 1863; epi, poutèt sa, twa Moyiz nan lwa dimanch la.

1844 rive 1863 gen ladan l de temwen pou toude peryòd karant an yo ki te mennen rive Kadès. Enspirasyon idantifye ke yon twazyèm pa ka egziste san yon premye ak yon dezyèm; konsa, premye karant ane lavi Moyiz yo dwe reprezante tou 1844 rive 1863. Se nan 1863 Moyiz ap touye Ejipsyen an, ansanm ak Moyiz k ap frape Wòch la ak baton otorite li, epi tou lè Moyiz mande pou wè glwa Bondye nan istwa rebelyon ti towo bèf an lò a. Gen twa Moyiz nan 1863 ak lwa dimanch lan, epi yo tout gen karant ane.

Chak nan twa peryòd Moyiz yo genyen yon delivrans pa dlo; Moyiz nan panyen an koresponn ak Moyiz atravè Lanmè Wouj la, ki koresponn ak Moyiz de fwa bò larivyè Jouden an: Nil la, Lanmè Wouj la, epi de fwa bò larivyè Jouden an. Dlo delivrans yo reprezante nan chak nan twa peryòd yo, paske yo tout koresponn ak peryòd kote dlo delivrans la ap vide pandan peryòd dènye lapli a.

Nan fen twazyèm peryòd karantan an, Moyiz frape Wòch la ak baton li. Nan fen dezyèm peryòd karantan an, baton li separe Lanmè Wouj la. Nan fen premye peryòd karantan an, li rejte baton otorite Ejipsyen an, li chwazi soufri ansanm ak pèp li a.

Nan fen premye peryòd la, yon Ejipsyen te mouri; epi nan fen dezyèm peryòd la, militè yo, premye pitit yo, ak lidèchip peyi Lejip la te mouri. Nan fen twazyèm peryòd la, nasyon Izrayèl la, Arawon ak Moyiz, yo tout te mouri. Sa yo se twa istwa paralèl ki, “liy sou liy”, chak reprezante 1844 rive 1863—istwa twazyèm zanj lan, ki, an retou, reprezante 9/11 rive nan lwa dimanch lan, ansanm ak sezon Pannkòt la lè dlo delivrans yo vide.

Moyiz te prezan nan toude rebelyon yo nan Kadèch, e rebelyon Kadèch yo se toude pyè tèt ang yo nan peryòd pa yo. Toude reprezante 1863, ki se tou pyè tèt ang peryòd twazyèm zanj lan, ki kòmanse ak alfa a an 1844 rive jouk nan pyè tèt ang 1863 la. Lè n ap konsidere bèl limyè mèvèy pyè a ki kòmanse kòm fondasyon epi ki fini kòm pyè tèt ang, nou rekonèt ke pyè tèt ang lan toujou pi gwo nan sans pwofetik. Kèk gout ki tonbe nan kòmansman sezon Pannkòt la, ki mennen rive nan debòdman total la nan pyè tèt ang lan nan jou Pannkòt la, ilistre verite sa a.

Nan 9/11 la, aspèsyon an te kòmanse, epi li fini ak dévèsman total la nan lwa dimanch la. Verite sa a idantifye peche Moyiz la nan dezyèm Kadèch la ak Kadèch omega a kòm yon peche ki pi grav pase rebelyon an nan premye rebelyon alpha Kadèch la. Rebelyon alpha a te pwodui lanmò yon nasyon antye, epi rebelyon omega a te pwodui lanmò yon sèl moun (Moyiz), men peche sèl moun sa a te pi grav pase peche kolektif tout nasyon an. Moun ki peche a mouri, epi sou nivo sa a pa gen okenn diferans ant peche Moyiz yo ak peche nenpòt lòt Izrayelit, men pwofetikman lefèt ke Moyiz te frape Kris la yon dezyèm fwa te pi grav, paske sa te somè final peryòd karant ane sa a.

Rebelyon Moyiz la nan dezyèm omega Kadèch la te yon peche ki te pi grav pase rebelyon pitit Izrayèl yo lè yo te rejte mesaj Jozye ak Kalèb la. Moyiz, nan sans pwofetik, kanpe nan 1863, kote li mouri nan dezè a poutèt rebelyon pa li. Moyiz kanpe tou nan 1863, kote ansyen pèp alyans lan mouri nan dezè a poutèt rebelyon pa yo, men Moyiz pa t patisipe nan rebelyon sa a. 1863 aliyen ak lwa dimanch lan, menm jan ak rebelyon Arawon nan epizòd ti bèf an lò a. Nan istwa sa a, ki aliyen ak Kadèch, 1863, ak lwa dimanch lan, Moyiz ap lapriyè pou l wè glwa Bondye.

Kadèch reprezante ane 1863, e Moyiz prezan nan toude Kadèch yo; konsa, sou baz de temwen biblik sa yo, ki toude se pyètèt yo, nou etabli ke twazyèm peryòd karant ane a, ki pa fini nan Kadèch, reprezante 1863 tou. Se la “Moyiz ki pa sanktifye a” ap kloure Kris sou kwa ankò, pandan li rejte Wòch la. Nan 1863, ansanm ak don Lalwa a nan Sinayi, “Moyiz ki sanktifye a” ap chèche karaktè Bondye. Nan 1863, Moyiz reprezante ni yon vyèj saj ni yon vyèj sòt.

“Farizyen an ak pèseptè a reprezante de gwo kategori moun ki vin adore Bondye yo separe ladan yo. De premye reprezantan yo jwenn nan de premye pitit ki te fèt sou latè.” Christ’s Object Lessons, 152.

Nan Kadès ak 1863, Moyiz reprezante “de gwo klas kote tout moun ki” “adore Bondye yo divize”. Moyiz se yon egzanp sou san karannkat mil yo, menm jan ak Pyè.

“Pou chak nan klas yo ki reprezante pa Farizyen an ak pibliken an, gen yon leson nan istwa apot Pyè a. Nan kòmansman disipla li, Pyè te panse li te fò. Menm jan ak Farizyen an, dapre pwòp jijman pa li, li pa t ‘tankou lòt moun yo’. Lè Kris, nan lavèy trayizon li a, te avèti disip li yo davans: ‘Nou tout pral bite poutèt mwen lannuit sa a,’ Pyè te deklare avèk konfyans: ‘Menm si tout moun bite, mwen menm, mwen p ap bite.’ Mak 14:27, 29. Pyè pa t konnen pwòp danje pa li. Konfyans nan tèt li te twonpe li. Li te panse li te kapab kenbe tèt devan tantasyon; men, kèk ti èdtan sèlman apre, eprèv la te rive, epi avèk madichon ak sèman li te nye Seyè li a.” Christ’s Object Lessons, 152.

Nan lwa dimanch lan, ki se 1863, Pyè reprezante de klas. Moun ki resevwa mak bèt la oswa moun ki resevwa sele Bondye a. Lè Jezi te chanje non Simon pou Pyè, sa te senbolize san karannkat mil yo. Konpreyansyon sa a senbolize tou lè yo miltipliye non Pyè dapre nimewo ki koresponn ak pozisyon chak lèt nan alfabè anglè a. Si nou itilize menm teknik sa a sou 1863, nou jwenn 144.

De nan twa senbòl Moyiz yo ki aliyen ak 1863 yo, yo tabli ke twazyèm peryòd la dwe aliyen tou. De liy Kadèch yo idantifye istwa vyèj saj yo ak vyèj sòt yo, epi twazyèm peryòd la idantifye yon tantativ pou sèvi ak efò imen pou akonpli yon travay diven. Mete konfyans nan pouvwa imen, jan Moyiz te fè sa avèk Ejipsyen an, reprezante mete konfyans nan otorite imen anlè otorite òdone a.

Sè White deklare ke “relasyon mari li ak pèp Bondye a te sanble, nan kèk aspè, ak relasyon Moyiz te genyen ak Izrayèl la.” An 1863, James White te reprezante pa Moyiz. An 1863, James White ap touye yon Ejipsyen, ap frape Kris la yon dezyèm fwa, epi ap lapriyè pou rebèl yo ki te rejte mesaj “repo” Jozye ak Kalèb te prezante a. Moyiz se ni yon vyèj sòt lè li te frape Wòch la yon dezyèm fwa, ni yon vyèj saj lè li t ap entèsede pou rebèl Izrayèl yo.

N ap fini atik sa a avèk pasaj ki nan Resansman katòz la kote Moyiz ye an 1863, lè yo ba li yon vizyon sou glwa Bondye nan istwa paralèl ki reprezante pa rebelyon ti towo an lò a.

Nan pasaj la, Seyè a mande: “Konbyen tan ankò” li pral oblije sipòte rebèl Izrayèl yo, ki se menm kesyon Ezayi te poze Seyè a nan chapit sis. Remake byen, liv Resansman an plase istwa sa a nan peryòd kote tè a klere avèk laglwa Bondye, jan zanj yo te make sa tou nan vèsè twa Ezayi sis. 9/11 te wòch fondasyon istwa 1844 rive 1863 la, epi lwa dimanch lan se wòch somè a. Kontèks la nan Resansman pa anyen mwens pase yon ilistrasyon chan an oswa parabòl jaden rezen an, pandan ansyen Izrayèl la ap pase sou kote pandan Seyè a t ap antre nan alyans avèk Jozye.

Epi tout kongregasyon an leve vwa yo, yo rele byen fò; epi pèp la kriye lannuit sa a. Tout pitit Izrayèl yo t ap bougonnen kont Moyiz ak kont Arawon; epi tout kongregasyon an di yo: O, si nou te mouri nan peyi Lejip! oswa, o, si nou te mouri nan dezè sa a! E poukisa Seyè a mennen nou nan peyi sa a, pou nou tonbe anba nepe, pou madanm nou ak pitit nou yo tounen yon viktim? Èske li pa t ap pi bon pou nou retounen ann Ejip? Epi yo di youn ak lòt: Ann chwazi yon chèf, epi ann retounen ann Ejip.

Lè sa a, Moyiz ak Arawon tonbe fas atè devan tout asanble kongregasyon pitit Izrayèl yo. E Jozye, pitit gason Noun nan, ak Kalèb, pitit gason Jefoune a, ki te pami moun ki te al eksplore peyi a, chire rad yo. Epi yo pale ak tout kongregasyon pitit Izrayèl yo, yo di:

Peyi nou te travèse pou al egzamine a se yon peyi ki bon anpil, anpil. Si Seyè a pran plezi nan nou, l ap fè nou antre nan peyi sa a, e l ap ban nou li; yon peyi kote lèt ak siwo myèl ap koule. Sèlman, pa leve kont Seyè a, ni nou pa bezwen pè pèp peyi a; paske yo se pen pou nou: pwoteksyon yo kite yo, e Seyè a avèk nou: pa pè yo.

Men tout kongregasyon an te mande pou yo kalonnen yo ak wòch. Epi laglwa Seyè a parèt nan Tant Randevou a devan tout pitit Izrayèl yo. Epi Seyè a di Moyiz: Konbyen tan pèp sa a va kontinye pwovoke m? E konbyen tan ankò anvan yo kwè nan mwen, malgre tout siy mwen te fè parèt nan mitan yo?

M ap frape yo ak epidemi, m ap dezirete yo, epi m ap fè yon nasyon pi gwo ak pi pisan pase yo soti nan ou.

Epi Moyiz te di Seyè a: Lè sa a, moun peyi Lejip yo va tande sa, paske se ou menm ki te fè pèp sa a monte soti nan mitan yo avèk pisans ou; epi yo va rakonte sa bay moun ki rete nan peyi sa a. Paske yo tande ou menm, Seyè, ou nan mitan pèp sa a; ou menm, Seyè, yo wè ou fasafas; nwaj ou kanpe sou yo; epi ou mache devan yo lajounen nan yon poto nwaj, e lannwit nan yon poto dife. Koulye a, si ou ta touye tout pèp sa a tankou yon sèl moun, lè sa a nasyon ki te tande repitasyon ou yo va pale, yo di: Paske Seyè a pa t kapab mennen pèp sa a antre nan peyi li te sèmante ba yo a, se poutèt sa li touye yo nan dezè a.

Epi kounye a, m ap sipliye ou, se pou pouvwa Seyè mwen an parèt nan tout grandè li, jan ou te di a, lè ou t ap di: Seyè a pran tan pou l fache, li gen anpil mizèrikòd, li padonnen inikite ak transgresyon, men li pa janm kite koupab la san pinisyon; li pini inikite papa yo sou pitit yo jouk nan twazyèm ak katriyèm jenerasyon. Tanpri, mwen sipliye ou, padonnen inikite pèp sa a dapre grandè mizèrikòd ou, menm jan ou te padonnen pèp sa a depi Lejip jouk kounye a.

Epi Senyè a di: Mwen padonnen, dapre pawòl ou a; men, osi vre mwen vivan, tout tè a va plen ak glwa Senyè a.

Paske tout mesye sa yo ki te wè laglwa mwen, ak mirak mwen yo, mwen te fè ann Ejip ak nan dezè a, epi ki mete m' a leprèv kounye a dis fwa, epi ki pa koute vwa mwen an, se sèten yo p ap wè peyi mwen te sèmante bay zansèt yo a; ni okenn nan moun ki pwovoke m' yo p ap wè li. Men sèvitè mwen Kalèb, paske li te gen yon lòt lespri avè l, e li te swiv mwen nètale, mwen pral mennen l' antre nan peyi kote li te ale a; e desandan li yo va pran li pou eritaj yo. (Kounye a, Amalekit yo ak Kanaraneyen yo te rete nan vale a.) Demen, vire tounen, epi ale nan dezè a, sou chemen Lanmè Wouj la.

Seyè a pale ak Moyiz ansanm ak Arawon, li di yo: Jiska kilè m ap sipòte move kongregasyon sa a ki ap bougonnen kont mwen an? Mwen tande bougonnman pitit Izrayèl yo, yo menm ki ap bougonnen kont mwen an. Di yo konsa: Menm jan sa vre mwen vivan, se konsa Seyè a di, jan nou pale sa nan zòrèy mwen, se konsa m ap fè nou: Kadav nou yo va tonbe nan dezè sa a; tout moun pami nou ki te resanse yo, dapre tout kantite nou, depi ventan e plis, nou menm ki te bougonnen kont mwen an, san mank nou p ap antre nan peyi mwen te sèmante pou m te fè nou rete ladan an, eksepte Kalèb, pitit gason Jefoune, ak Jozye, pitit gason Noun. Men, timoun piti nou yo, sa nou te di ki t ap tounen yon piyaj, se yo menm m ap fè antre, epi y ap konnen peyi nou te meprize a. Men, pou nou menm, kadav nou yo va tonbe nan dezè sa a. Pitit nou yo va moute desann nan dezè a pandan karantan, e yo va pote konsekans fònikasyon nou yo, jouk kadav nou yo fin disparèt nan dezè a. Dapre kantite jou nou te al espyonnen peyi a, sa vle di karant jou, chak jou pou yon ane, n ap pote inikite nou yo pandan karantan, epi n a konnen vyolasyon pwomès mwen an.

Mwen menm, SENYÈ a, mwen pale; se vre m ap fè sa a tout move asanble sa a, ki rasanble ansanm kont mwen an: nan dezè sa a y ap fini nèt, e se la y ap mouri. E mesye yo, Moyiz te voye al espyonnen peyi a, ki te tounen, epi ki te fè tout asanble a bougonnen kont li, lè yo te gaye yon move repitasyon sou peyi a, menm mesye sa yo ki te bay move rapò sou peyi a, yo te mouri anba epidemi an devan SENYÈ a.

Men Jozye, pitit gason Noun, ak Kalèb, pitit gason Jefoune a, ki te pami mesye ki te ale pou eksplore peyi a, yo menm te rete vivan toujou. Nonb 14:1–38.

N ap kontinye refleksyon sa yo nan atik k ap vini an.