N ap anrejistre verite yo ke Lyon tribi Jida a ap devwale kounye a. N ap mete verite yo annamoni pou nou adrese mesaj Joel la, ke Pyè te idantifye kòm mesaj lapli dèyè a nan liv Travay la. N ap pwoche bò verite yo ki kounye a nan pwosesis akonplisman an, kòm verite ki reyalize separasyon final de klas yo ki toujou parèt lè yon verite eprèv ap devwale. Nou menm tou, n ap adrese menm verite sa yo ki devwale yo non sèlman kòm pawòl twazyèm zanj lan ki separe, men tou kòm pawòl ki reyalize sele san karannkat mil yo. Twazyèm zanj lan ni netwaye ni pirifye.

Depi mwa Jiyè 2023, Lyon branch tribi Jida a ap dekache pwogresivman verite ki gen rapò ak liy ekstèn ak entèn yo nan istwa pèp rès Bondye a. Kounye a nou ap louvri liv Matye a, nan bi pou nou konprann wòl Pyè. Pyè se yon senbòl relasyon alyans Kris la ak lamarye kretyèn Li a—legliz ke Li t apral bati sou Wòch la. Pyè reprezante premye a epi tou dènye lamarye kretyèn nan. Yo prezante Pyè kòm menm senbòl sa a nan vèsè mitan chapit onz ak vennnde nan Matye, epi chapit sa yo se chapit mitan liy paralèl Jenèz ak Revelasyon yo, soti nan chapit onz rive nan chapit vennnde. Pyè ap reprezante san karannkat mil yo nan dènye jou yo, epi nan pasaj la, li nan Sezare Filip, ki se Panyòm nan Danyèl 11:13–15.

Pyè twouve li Panium, epi Li twouve Li tou nan jou Pannkòt la, nan chanm anwo a nan twazyèm èdtan an, epi apre sa nan tanp lan nan nevyèm èdtan an. Sis èdtan sa yo reprezante peryòd tan kote san karant-kat mil yo ap resevwa sele a, pandan sa ap mennen rive jouk nan aparisyon lwa dimanch lan. Krisifiksyon Kris la tou te kòmanse nan twazyèm èdtan an, epi Li te mouri nan nevyèm èdtan an, sa ki te mennen nan rezirèksyon an, ki te kòmanse sezon Pannkòt la ki te fini ak Pyè nan Pannkòt la nan twazyèm ak nevyèm èdtan an. Lè Pwovidans te voye levanjil la bay moun lòt nasyon yo, Kònèy te voye chèche Pyè nan nevyèm èdtan an. Twazyèm èdtan an te reprezante ofrann maten an tou, epi nevyèm èdtan an ofrann aswè a.

Peryòd sis èdtan an te reprezante pa peryòd reyinyon kan Exeter la ak gwo desepsyon 22 oktòb 1844 la. Nan Travay yo, yo montre Pyè vin an inite avèk lòt yo ki fòme santkatrevenkatmil yo nan fen chapit youn nan, lè Jida ranplase pa Matyas. Lè sa a, nonb la te fin konplete. Gen yon pwogresyon presi yo idantifye nan istwa a.

Pyè se premye moun nan chanm anwo a, epi apre sa, nan tanp lan. Lè li nan chanm anwo a, se twazyèm èdtan an; epi nan tanp lan, se nevyèm èdtan an. Prezantasyon an nan twazyèm èdtan an te pwodui batèm twa mil nanm.

Lè sa a, moun ki te resevwa pawòl li a avèk kè kontan yo te batize; epi menm jou sa a, anviwon twa mil nanm te vin ajoute sou yo. Travay 2:41.

Depi nan konte a nan fen premye chapit la, jouk rive nan tanp lan nan nevyèm èdtan an, peryòd la reprezante sele san karant-kat mil yo.

San karann-kat mil-la-kat yo va prezante mesaj jistifikasyon pa lafwa a, ki se mesaj twazyèm zanj lan an verite. Jistifikasyon se travay Bondye nan mete glwa lèzòm nan pousyè a, jan Sè White te fè remake sa avèk anpil jistès.

“Ki sa jistifikasyon pa lafwa ye? Se travay Bondye lè l ap mete tout glwa lèzòm nan pousyè, epi lè l ap fè pou lèzòm sa ki pa nan pouvwa li pou l fè pou tèt li. Lè moun wè pwòp anyen yo, yo pare pou yo abiye ak jistis Kris la. Lè yo kòmanse fè lwanj epi leve Bondye anlè tout lajounen, lè sa a, pandan y ap gade, y ap vin chanje pou yo pran menm imaj la. Ki sa rejenerasyon ye? Se revele moun sa vrè nati pa l, ke nan li menm li pa vo anyen. Leson sa yo, nou pa janm aprann yo. O, si nou te ka rann nou kont valè nanm imen an.” Manuscript Releases, volume 20, 117.

Yon egzanp mesaj jistifikasyon an jan san karannkat mil yo prezante li se Jedeyon, ki se yon nonm alyans, paske yo te chanje non li pou l te rele Jeribaal. Mesaj Jedeyon an te genyen ladan l li te mete yon flanbo limen anndan yon veso tè; apre sa li te kraze veso a, li te kònen twonpèt la, epi li te rele byen fò: “Nepe Senyè a ak nepe Jedeyon.” Nepe Jedeyon an te nepe Senyè a tou, paske nepe a se Pawòl Bondye a, ki se konbinezon Divinite ak limanite. Mesaj sa a te reprezante pa twonpèt la ak rèl li a, pandan li t ap kraze veso a. Veso a se limanite, ki dwe kraze, oswa imilye jouk nan pousyè, pou glwa limyè Bondye a kapab klere byen klè.

Anvan li te pwoklame mesaj la, Jedeyon te rasanble 300 gason atravè yon pwosesis tès. Lè pwosesis la te fini, Jedeyon te gen twasan gason. 300 se yon dim nan twa mil yo nan Pannkòt. Yo reprezante lame yo leve kanpe nan Ezekyèl trant-sèt la, ki antre nan alyans etènèl la.

Se konsa, mwen pwofetize jan li te ban m lòd la; epi souf la antre nan yo, yo pran lavi, epi yo kanpe sou pye yo, yon lame ki te ekstrèmman gran. Lè sa a, li di m: Pitit lòm, zo sa yo se tout kay Izrayèl la; gade, yo di: Zo nou yo fin sèch, espwa nou disparèt; yo koupe nou nèt chak sou bò pa nou. Ezekyèl 37:10, 11.

Kay Izrayèl la retranche dapre pati pa yo, epi Ezekyèl pral montre kijan pati Jida ak Efrayim ki te retranche yo pral vin tounen yon sèl nasyon. Lame sa a fòme ak de bwa ki te separe, men ki vin fè yon sèl bwa lè yo antre nan alyans ak Bondye.

Anplis, m ap fè avèk yo yon alyans lapè; se va yon alyans etènèl avèk yo; m ap etabli yo, m ap fè yo anpil, epi m ap mete Tanp mwen an nan mitan yo pou tout tan. Tabènak mwen an va avèk yo tou; wi, mwen va Bondye yo, epi yo menm va pèp mwen. E nasyon yo va konnen se mwen menm, Seyè a, ki sanktifye Izrayèl, lè Tanp mwen an va nan mitan yo pou tout tan. Ezekyèl 37:26–28.

“moun lòt nasyon yo va konnen se Senyè a” ki sanktifye Izrayèl, lè Li mete Tanp li nan mitan yo. Inyon Tanp Bondye a ak pèp Bondye a reprezante inyon tanp imen an ak tanp diven an, e lè sa rive, 300 fidèl Bondye yo sele, epi lemonn pa ka resevwa avètisman an sinon lè li wè yon pèp ki sanktifye pandan kriz lwa dimanch lan.

“Travay Sentespri a se konvenk lemonn konsènan peche, konsènan jistis, epi konsènan jijman. Lemonn nan pa ka resevwa avètisman an lòt jan, eksepte lè li wè sila yo ki kwè verite a sanktifye pa verite a, aji selon prensip ki wo e ki sen, pandan y ap montre, nan yon sans ki wo e elve, liy demakasyon ki separe sila yo ki kenbe kòmandman Bondye yo ak sila yo ki pilonnen yo anba pye yo. Sanktifikasyon Lespri a make diferans ki genyen ant sila yo ki gen sele Bondye a ak sila yo ki obsève yon fo jou repo. Lè eprèv la rive, yo pral montre klèman kisa mak bèt la ye. Se obsèvans dimanch lan. Sila yo ki, apre yo fin tande verite a, kontinye konsidere jou sa a kòm sen, pote siyati nonm peche a, li menm ki te panse pou chanje tan ak lalwa.” Bible Training School, 1 Desanm 1903.

Sanctuaire Bondye a ini avèk legliz Li a lè legliz la transfòme soti nan legliz k ap goumen an pou l vin legliz triyonfan an. Alyans Ezekyèl pale de li a prezante anrapò ak inifikasyon de branch bwa yo, ki fòme yon sèl nasyon.

Di yo: Men sa Senyè Bondye a di: Gade, m ap pran bwa Jozèf la, ki nan men Efrayim, ansanm ak tribi Izrayèl yo ki asosye avè l yo; m ap mete yo ansanm avè l, wi, ansanm ak bwa Jida a, epi m ap fè yo tounen yon sèl bwa; e yo va fè youn nan men pa m. Epi bwa ou ekri sou yo a va nan men ou devan je yo. Epi di yo,

Men sa sa Seyè Bondye a: Gade, m ap pran pitit Izrayèl yo pami nasyon etranje yo kote yo te ale a, m ap rasanble yo soti toupatou, epi m ap mennen yo tounen nan pwòp peyi pa yo. M ap fè yo tounen yon sèl nasyon nan peyi a sou mòn Izrayèl yo; yon sèl wa va wa pou yo tout; yo p ap ankò de nasyon, ni yo p ap janm divize an de wayòm ankò. Yo p ap sal tèt yo ankò ak zidòl yo, ni ak bagay abominab yo, ni ak okenn nan transgresyon yo; men m ap delivre yo soti nan tout kote yo te rete kote yo te peche, epi m ap pirifye yo. Konsa yo va pèp mwen, e mwen va Bondye yo. Ezekiel 37:19–23.

Baton Éfrawon an ak baton Jida a se de dispèsyon 2520 an kont Éfrawon ak Jida ki te rive nan konklizyon yo an 1798 ak 22 Oktòb 1844, respektivman. Yo te vin tounen yon sèl nasyon Izrayèl espirityèl modèn nan 22 Oktòb 1844, lè travay pou netwaye pèp Li a, oswa tanp Li a, te kòmanse. Istwa sa a tipifye istwa san karannkat mil yo, ki pral pase nan pirifikasyon ak netwayaj pa Mesaje Alyans lan, ki vini toudenkou nan tanp li a nan lwa dimanch lan. Lè netwayaj sa a fin akonpli, jis anvan lwa dimanch lan, legliz triyonfan an pral gen yon wa sou yo, e wa sa a se David, ki te kòmanse rèy li a lè li te gen trant an. Se menm David sa a ki, nan Matye chapit premye a, se katòzyèm jenerasyon depi Abraram. Sa idantifye yon twazyèm temwen David nan lwa dimanch lan. Lame pisan ki leve soti nan de baton yo ap dirije pa wa David, lè legliz la fin netwaye anba move zèb yo.

Epi David, sèvitè mwen an, va wa sou yo; epi yo tout va gen yon sèl bèje. Yo va mache tou dapre jijman mwen yo, yo va obsève lòd mwen yo, epi yo va pratike yo. Yo va rete nan peyi mwen te bay Jakòb, sèvitè mwen an, kote zansèt nou yo te rete; yo va rete ladan l, yo menm, pitit yo, ak pitit pitit yo pou tout tan; epi David, sèvitè mwen an, va chèf yo pou tout tan. Ezekiel 37:24, 25.

Lame sa a se prèt yo tou nan premye Pyè chapit de a, ki gen trant an lè yo kòmanse sèvis yo.

Nou menm tou, tankou wòch vivan, yo ap bati nou kòm yon kay espirityèl, yon sèvis prètriz sen, pou nou ofri sakrifis espirityèl ki akseptab devan Bondye pa Jezi Kris. 1 Pyè 2:5.

Prèt sa yo te tou prefigire pa twa san predikatè milerit yo, ki te pran twa san tablo 1843 yo ki te pibliye, epi ki te sèvi ak tablo sa yo pou pote mesaj la bay jenerasyon pa yo.

“Apre kèk diskisyon sou sijè a, yo te vote a inanimite pou fè litografi twa san ki sanble ak sa a, sa ki pa t pran tan pou akonpli. Yo te rele yo ‘tablo 43 yo.’ Sa a te yon Konferans ki te gen anpil enpòtans.” The Autobiography of Joseph Bates, 263.

“Kounye a istwa nou montre te gen plizyè santèn moun k ap anseye apati menm tablo kwonolojik William Miller t ap sèvi avèk yo, tout te menm kalite. Lè sa a, se te inite mesaj la, tout konsantre sou yon sèl tèm, vini Senyè Jezi a nan yon tan presi, 1844.” Joseph Bates, Early SDA Pamphlets, 17.

300 prédikatè milerit yo te akonpli travay yo pandan istwa premye zanj lan, e enspirasyon an fè nou konnen premye zanj lan se yon tip twazyèm zanj lan. Dapre Joseph Bates, yo te “tout fèt sou menm modèl la.” Jedeyon enstwi lame pa l la ki te gen twa san moun pou yo fè jan li te fè a. Twa san prédikatè milerit yo, ki te tipifye pa lame Jedeyon an ki te gen twa san moun, dwe vin aliyen nan 9/11, kote premye mesaj la resevwa pisans epi tès la kòmanse.

Lè sa a, Jeroubal, ki se Jedeyon, ansanm ak tout pèp ki te avèk li a, leve granmaten, yo moute kan bò sous Aròd la; konsa, kan Midyanit yo te sou bò nò pa yo, toupre ti mòn More a, nan vale a. Epi SENYÈ a di Jedeyon: Pèp ki avèk ou a twòp pou m lage Midyanit yo nan men yo, pou Izrayèl pa vante tèt li kont mwen, li di: Se pwòp men pa m ki delivre m. Koulye a, al fè pwoklamasyon sa a nan zòrèy pèp la, di yo: Nenpòt moun ki pè e ki gen kè sote, se pou li tounen, epi kite mòn Galarad bonè. Konsa, vennnde mil moun nan pèp la tounen; epi te rete dimil. Epi SENYÈ a di Jedeyon: Pèp la twòp toujou; mennen yo desann bò dlo a, epi m ap teste yo pou ou la. Epi konsa sa pral ye: sila mwen di ou, Men moun sa a ap ale avèk ou, se li menm k ap ale avèk ou; men sila mwen di ou, Men moun sa a p ap ale avèk ou, se li menm ki p ap ale.

Se konsa li mennen pèp la desann bò dlo a; epi Senyè a di Jedeyon: Tout moun ki va lape dlo a ak lang li, menm jan chen lape, separe l pou kont li; menm jan an tou, tout moun ki va bese sou jenou yo pou bwè. Epi kantite moun ki te lape, pandan yo te mete men yo nan bouch yo, te twasan (300) gason; men tout rès pèp la te bese sou jenou yo pou bwè dlo. Jij 7:1–6.

Yo chanje non Jidyon an pou Jeroubal, sa vle di “konbat ak Baal.” Jidyon vle di “koupe bwa,” epi Jan Batis te mete rach la nan pye pyebwa a. Jan te reprezante William Miller, mesaje premye zanj lan, se la Jidyon aliyen. Jidyon se Miller, alfa Eli a, nan listwa twa zanj yo.

Madyanit yo se lènmi ki soti nan nò a, e yo te moute kan pa bò ti mòn More a, epi Jedeyon te bò sous Haròd la, ki vle di laperèz ak laterè. 9/11 te prezante teworis, e premye mesaj la se yon apèl pou pè Bondye. Jedeyon nan 9/11, bò sous Haròd la (teworis), epi lènmi ki soti nan nò a nan fon an bò ti mòn More a, ki vle di premye lapli. Nan 9/11, ti gout lapli denye sezon an, ki se premye lapli a, te kòmanse tonbe soti sou ti mòn More a. Apre premye nan de eprèv yo, yo te voye vennnde mil yo tounen lakay yo soti sou mòn Galarad. Galarad vle di siy chemen, e siy chemen kote yo te voye vennnde mil yo tounen lakay yo se premye dezapwentman 19 avril 1844 la oswa 18 jiyè 2020 la. Vennnde make siy chemen premye dezapwentman an, menm jan 22 idantifye jou kote gwo dezapwentman an te rive 22 oktòb 1844.

Pwochen tès la se te tès dlo a, ki ilistre nan istwa Millerit la pa reyinyon kan Exeter la, kote te gen de tant ki te asosye ak dlo, konsa yo te reprezante de kategori adoratè. Exeter vle di “fò sou dlo a,” epi lòt tant lan te okipe pa vyèj sòt yo ki soti Watertown. Exeter reprezante tès dlo Jedeyon an, men se pa t dlo a tèlman, se te pito metòd yo te itilize pou bwè dlo a. Yon kategori te twò bouke pou yo te kontinye avanse pandan yo t ap ranmase dlo a, epi lòt kategori a te kontinye mache pou pi devan. Yon kategori se te kategori moun ki bouke yo, Leah te reprezante yo an kontrast ak Rachel, ki te bon vwayajè a.

Sèvis Future for America te Gideyon nan 9/11, lè premye nan de tès yo t ap pirifye yon gwo gwoup nan bann Gideyon an. Teworis 9/11 la idantifye sous Haròd la kòm laperèz ak laterè, epi ti mòn Morè a idantifye kòmansman lapli dènye a. Yon separasyon te fèt 18 jiyè 2020 lè vennde mil te pati, konsa sa te make rive tan retad la avèk chif vennde. Twa san Gideyon yo se sila yo ki pase dezyèm tès la, ki se tès metodoloji lapli dènye a jan sa idantifye nan Ezayi venntuit.

Pyè prezan ni nan Panium ni nan Pannkòt. Pannkòt la se lwa dimanch lan, e Daniel onz vèsè sèz la tou se lwa dimanch lan. Vèsè trèz rive kenz nan chapit onz Daniel la se Panium, epi vèsè sa yo reprezante istwa pwofetik ekstèn ki mennen nan lwa dimanch lan; e Pyè nan Travay, nan twazyèm ak nevyèm lè a, reprezante istwa pwofetik entèn ki mennen nan lwa dimanch lan. Liy ekstèn nan ap idantifye istwa ki mennen nan mak bèt la, epi liy entèn nan ap idantifye istwa sele sant karannkat mil yo. Kòm Pyè se yon senbòl tèlman enpòtan ni nan istwa ekstèn ni nan istwa entèn ki kounye a nan pwosesis akonplisman, li te sanble apwopriye pou mete Pyè nan kontèks pwofetik ki kouri anba lekti sifas Ekriti yo.

Douz pwofesi Mesi yo ki make kòm akonpli nan liv Matye a reprezante istwa san karant-kat mil yo. “Tan lafen an” make kòmansman yon mouvman refòm, epi menm jan nesans Arawon ak Moyiz te make “tan lafen an” nan liy Moyiz la, alfa Kris la, konsa tou nesans Jan, ak Jezi, kouzen li, te make “tan lafen an” an 1989. Si sa vo lapèn pou konsidere douz pwofesi Mesi yo vin pi enteresan lè yo mete l nan kontèks lè yo soulve yon lòt kesyon. Ki lòt liv biblik ki make otan akonplisman Mesi jan sa yo jwenn nan Matye a?

“Travay Bondye sou latè prezante, depi yon epòk rive nan yon lòt, yon resanblans frapan nan chak gwo refòm oswa mouvman relijye. Prensip ki gide fason Bondye aji ak lèzòm yo toujou rete menm jan an. Mouvman enpòtan nan epòk pa nou an gen paralèl pa yo nan sa yo ki te fèt nan tan pase yo, e eksperyans legliz la nan tan lontan yo gen leson ki gen anpil valè pou pwòp tan pa nou an.” The Great Controversy, 343.

Chak mouvman refòmatè gen yon pwen depa, ki make kòm “tan lafen an” nan liv Dànyèl la. Tan lafen an nan mouvman refòmatè Kris la te nesans Li, ki te yon tip alafwa pou 1798 ak 1989,

Premye Siy Mesyanik la—1989

Epi yo di li: Se nan Bètleyèm Jide a; paske men sa pwofèt la te ekri: E ou menm, Bètleyèm, nan peyi Jida a, ou pa pi piti pami chèf Jida yo; paske se soti nan ou yon Chèf pral sòti, ki va gouvène pèp mwen an, Izrayèl. Matye 2:5, 6.

Prediksyon

Men ou menm, Bètleyèm Efrata, byenke ou piti pami milye Jida yo, sepandan, se nan ou menm li va soti vin jwenn mwen, li menm ki gen pou l chèf ann Izrayèl; li menm ki gen orijin li depi nan tan lontan, depi nan letènite. Miche 5:2.

1989 te tan fen an pou mouvman twazyèm zanj lan. Li te rive 126 ane apre rebelyon 1863 la, e li te reprezante pa Ronald Reagan ak George Bush papa a. Tan fen an nan istwa Moyiz la se te nesans Arawon ak Moyiz, menm jan tan fen an nan istwa Kris la se te nesans Jan Batis ak Kris la. Lè liv Danyèl la deziyele, jan sa te fèt an 1989, gen yon ogmantasyon konesans. Ogmantasyon konesans sa a mennen nan dezyèm waymark la, ki idantifye moman yon mesaj tès devlope apati konesans ki te deziyele a.

Chak mouvman refòm make yon pwen kote mesaj la vin fòmèl, epi apre sa li tounen yon mesaj pou eprèv. Kris toujou esplike eprèv la davans, anvan Li rann gason ak fi responsab pou eprèv la. Adan ak Èv te resevwa avètisman davans sou rezilta ki t ap rive si yo te dezobeyi, epi Bondye pa janm chanje.

Epi Senyè Bondye a te bay nonm lan lòd, li te di: Ou mèt manje libreman nan tout pyebwa jaden an; men pyebwa konesans byen ak mal la, ou pa dwe manje ladan l; paske jou ou manje ladan l, ou gen pou mouri sètènman. Jenèz 2:16, 17.

William Miller te “formalize” mesaj eprèv premye zanj lan soti 1831 rive 1833. Mesaj san karannkat mil yo te formalize an 1996, avèk piblikasyon revi Time of the End la ki kouvri sis dènye vèsè Danyèl onz yo, ki te dese sele an 1989. Nan ane sa a tou, piblikasyon ki gen tit Prophetic Time Lines la te pibliye tou, e li te prezante metodoloji ki vennde fwa pi pwisan pase règ William Miller te adopte yo. Règ sa yo kounye a tabli nan piblikasyon Prophetic Keys la. Règ tout moun ki pral pwoklame mesaj twazyèm zanj lan va itilize yo se règ Miller yo.

“Moun ki angaje nan pwoklame mesaj twazyèm zanj lan ap fouye Ekriti yo selon menm metòd Papa Miller te adopte a.” Review and Herald, 25 Novanm 1884.

Règ Miller yo se alfa a, epi Kle Pwofetik yo se omega a. Sèl fason pou yon moun pase yon mesaj pwofetik ki se yon tès, se lè li sèvi ak metodoloji etid ki tabli nan Pawòl Bondye a. Vrè mesaj la pa ka separe ak vrè metodoloji ki tabli mesaj la. Nan chak mouvman refòm, mesaj tès la pou jenerasyon sa a prezante, epi li gen ladan l metodoloji ki kòrèk la kòm yon eleman nan mak-chemen an. Mesaj Miller la te baze sou devwale liv Danyèl la. Mesaj li a te mesaj Jedeyon an, paske li menm tou li te pwodui yon lame twa san.

Epi li te separe twasan mesye yo an twa gwoup; li mete yon twonpèt nan men chak moun, ansanm ak krich vid, ak lanp andedan krich yo. Epi li di yo: Gade m, epi fè menm jan an; epi, gade, lè m rive bò deyò kan an, sa va fèt konsa: jan mwen fè a, se konsa nou menm tou n ap fè. Lè m soufle twonpèt la, mwen menm ak tout moun ki avè m yo, lè sa a, nou menm tou, soufle twonpèt yo toutotou kan an, epi di: Nepe Seyè a, ak nepe Jedeyon an. Jij 7:16–18.

Mesaj Miller la se te “twonpèt” la ak “nepe” a. Men, se te nepe Gedeon ansanm ak nepe Senyè a. Pawòl Senyè a te pibliye an 1611, epi 220 ane apre sa Miller te pibliye mesaj li a sou premye zanj lan. Deklarasyon Endepandans lan te pibliye an 1776, epi 220 ane apre sa, an 1996, mesaj twazyèm zanj lan te pibliye. Mesaj Miller la se te mesaj entèn premye zanj lan pou pèp Bondye a, jan sa reprezante nan vizyon Rivyè Ulayi a, ki t ap anonse ouvèti jijman an. Mesaj twazyèm zanj lan nan Future for America se mesaj ekstèn pèp Bondye a, jan sa reprezante nan vizyon Rivyè Idèkèl la, ki t ap anonse fèmti jijman an.

Metodoloji pwofetik la reprezante pa youn nan pwofesi mesyanik Matye idantifye kòm ki te akonpli pa Kris la, e, lè sa a fèt konsa, li tipifye 1831, avèk “papa” a k ap reprezante pitit gason li an 1996. De temwen metodoloji yo se yon alfa ak omega, epi avèk patisipasyon mesaje imen an, ansanm yo tabli yon relasyon papa ak pitit gason, ki se relasyon mesaj Eli Malachi a. Kè papa yo vire bay timoun yo, epi vis vèsa. Règ Miller yo dwe ini ak règ ki pote tit Kle Pwofetik yo. Nouvo limyè a dwe bati sou ansyen limyè a. Moun ki chwazi pa sèvi ak metodoloji 1831 ak 1996 yo anba madichon. Yon gwoup anba madichon, epi lòt la beni. Chwa a se pa w?

Dezyèm Waymark Mesi a —1996

Pou sa te ka akonpli sa pwofèt la te di a, lè li t ap di: M ap louvri bouch mwen an parabòl; m ap pwononse bagay ki te rete kache depi nan fondasyon mond lan. Matye 13:35.

Prévision

Mwen pral louvri bouch mwen an parabòl; mwen pral pwononse pawòl misterye ki soti depi nan tan lontan. Sòm 78:2.

Pawòl mistik yo, parabòl Lyon ki soti nan branch fanmi Jida a “pwoklame” yo, reprezante prezantasyon verite sou liy apre liy ki te sele, oswa ki te kenbe sekrè depi nan fondasyon mond lan. Depi mesaj la vin fikse nan yon fòmèl, apre sa li resevwa pouvwa pa yon akonplisman pwofesi ki make kòmansman yon tan eprèv.

Lè lapli ta a te kòmanse tonbe an ti gout nan dat 11 septanm 2001, rebelyon 1888 la ansanm ak rebelyon Kore a te repete. Nan rebelyon Minneapolis la an 1888, menm jan ak nan rebelyon Kore a, mesaje Bondye te chwazi yo te rejte ansanm ak mesaj yo te prezante a. Yo te jete ni tibebe a ni dlo benyen an ansanm. Yo te jete yo deyò sou baz lide ke tout kongregasyon an te osi sen ke sa yo Bondye te chwazi yo. Rebèl yo pa t kapab wè Divinite a nan mesaje imen yo. Tout sa yo te kapab wè se te tèt pa yo, limanite ki san Divinite; konsa yo te panse tout moun te menm bagay la.

Kora, pitit gason Jitcha, pitit gason Kehat, pitit gason Levi, ansanm ak Datan ak Abiram, pitit gason Eliyab, epi On, pitit gason Pelèt, pitit gason Woubenn yo, pran kèk moun: Epi yo leve kanpe devan Moyiz, ansanm ak kèk nan pitit Izrayèl yo, desan senkant chèf asanble a, moun ki te gen renon nan kongregasyon an, moun ki te gen non: Epi yo rasanble ansanm kont Moyiz ak kont Arawon, epi yo di yo: Nou pran twòp sou nou, paske tout kongregasyon an sen, chak youn ladan yo, epi Senyè a nan mitan yo: poukisa, alò, n ap leve tèt nou anlè kongregasyon Senyè a? Resansman 16:1–3.

Rebelyon Kora a, 1888 ak 9/11 yo reprezante kòm yon refi pou soumèt anba chwa Bondye fè pou dirijan li te chwazi yo, pandan y ap mete konfyans yo nan yon fo definisyon kongregasyon Bondye a. Jeremi idantifye menm fenomèn nan lè rebèl yo te deklare: “tanp Seyè a, tanp Seyè a, se sa yo ye.”

Pawòl ki te vin jwenn Jeremi a soti nan men Seyè a, ki t ap di,

Kanpe nan pòtay kay Senyè a, epi pwoklame la pawòl sa a, epi di: Tande pawòl Senyè a, nou tout moun Jida, ki antre nan pòtay sa yo pou adore Senyè a. Men sa Senyè dèzame yo, Bondye Izrayèl la, di: Korije chemen nou ak aksyon nou yo, e m ap fè nou rete nan kote sa a. Pa mete konfyans nou nan pawòl mansonjè, lè n ap di: Tanp Senyè a, Tanp Senyè a, Tanp Senyè a, men yo.

Paske si nou korije chemen nou ak aksyon nou nèt; si nou rann jistis nèt ant yon moun ak pwochen li; si nou pa peze etranje a, òfelen an ak vèv la, epi nou pa koule san inosan nan kote sa a, ni nou pa mache dèyè lòt bondye pou malè pa nou: Lè sa a, m ap fè nou rete nan kote sa a, nan peyi mwen te bay zansèt nou yo, pou tout tan ak pou tout tan.

Gade, nou mete konfyans nou nan pawòl manti, ki pa kapab pote okenn benefis. Jeremi 7:1–8.

Pawòl manti Jwif yo nan epòk Jeremi an, se menm pawòl manti Kore ak konpayon pa li yo, rebèl 1888 yo, epi natirèlman, rebèl 9/11 yo. Se manti sa yo menm tafyatè Efrayim yo kache anba yo nan Ezayi vennuit.

Se poutèt sa, tande pawòl Senyè a, nou menm mesye meprizan, k ap gouvène pèp sa a ki nan Jerizalèm. Paske nou di: Nou fè yon alyans ak lanmò, epi nou fè yon antant ak lanfè; lè fwèt debòde a va pase, li p ap rive sou nou; paske nou fè manti tounen refij nou, epi anba mansonj nou kache tèt nou. Ezayi 28:14, 15.

Se manti tou ki reprezante yon mank lanmou pou Verite a tou, ki lakòz yon gwo twonpri nan 2 Thessalonians.

Epi se poutèt sa Bondye ap voye sou yo yon gwo pouvwa twonpè, pou yo kwè manti a; pou yo tout ka kondane, yo menm ki pa t kwè verite a, men ki te pran plezi nan enjistis. 2 Tesalonisyen 2:11, 12.

“Pawòl manti” yo reprezante lide sòt la ki fè kwè se nan legliz la delivrans jwenn, epi non pa nan mesaje Bondye chwazi yo ak mesaj li chwazi yo. Koneksyon ant Bondye ak lèzòm reyalize epi kenbe sèlman pa mwayen Pawòl Li. Li se Pawòl la, e pèsonn pa vin jwenn Papa a si se pa pa mwayen Pawòl la. Kris la reprezante pa mesaje li chwazi yo ak mesaj yo prezante a. Kwè otreman, se rayi Verite a epi kwè yon manti. Jeremi kondane Jwif yo ki mete konfyans yo nan tanp lan, lè li raple yo Silo, kote Lach Bondye a te ye depi lè yo te antre nan Tè Pwomiz la.

Se poutèt sa, m ap fè kay sa a, ki pote non mwen an, kote nou mete konfyans nou an, ansanm ak kote mwen te bay nou ak zansèt nou yo a, menm jan mwen te fè Silo a. E m ap jete nou lwen devan je mwen, menm jan mwen te jete tout frè nou yo deyò, wi, tout desandans Efrayim lan. Se poutèt sa, pa lapriyè pou pèp sa a, pa leve ni rèl ni lapriyè pou yo, ni pa fè entèsesyon devan mwen pou yo; paske mwen p ap koute ou. Jeremi 7:14–16.

Move Eli, ansanm ak de move pitit gason l yo, Hophni ak Phineas, mache an paralèl epi ann amoni ak Koré, Datan ak Abiram, poutèt yo te pèmèt apostazi k ap vin pi grav la devlope jouk tan gras la te fèmen, epi yo tout twa te mouri menm jou a, menm jan ak Koré, Datan ak Abiram. Yo tout mouri nan lwa dimanch la!

Nan moman rebelyon Kora a nan 9/11, rebelyon Eli a, rebelyon Jwif yo nan temwayaj Jeremi an, ak rebèl 1888 yo, yo rejte epi yo leve kont mesaj la ak mesaje yo nan peryòd sa a. Peryòd sa a fini nan lwa dimanch la apre de tès. Premye tès la soti depi 9/11 rive 18 jiyè 2020, epi dezyèm tès la se pirifikasyon an ak sele a, jan sa reprezante nan mesaj Kri Minwi a. Soti nan pwosesis pirifikasyon sa a, Jedeyon ak twa san li yo prepare pou yo kònen twonpèt yo, epi yo fè sa lè Samyèl leve nan lwa dimanch la, ki se lè Filisten yo pran Bwat Kontra a. Lè sa a, legliz triyonfan an leve kòm yon banyè.

Legliz sa a gen yon wa, David pa non, ak yon pwofèt Ezekyèl ak Samyèl reprezante, nan moman destriksyon Silo a. Legliz la va genyen tou prètriz la, Jozèf reprezante. Tan eprèv lwa dimanch lan se kote dife Sentespri a vide san mezi, jan setyèm so a reprezante sa. Dife sa a detwi mesye renome yo ki te revòlte ansanm ak Kora, Datan, Abiram, Eli, Ofni, Fineyas, ak rebèl ane 1888 yo.

Dife sa a menm nan vide Sentespri a se fon dram legliz triyonfan an. Legliz la reprezante pa wa David, pwofèt Ezekyèl ak Jozèf, prèt la. Twa sila yo kanpe nan dife ki detwi 250 gason renome yo, menm jan dife Nebikadneza a te detwi gason ki te jete twa diyitè yo nan fou a. Antanke legliz triyonfan, tout lemonn ap gade pandan yo jete yo nan fou dife a, epi toudenkou, Pitit Bondye a parèt avèk pwofèt, prèt ak wa legliz yo—reprezante pa Chadrak, Mechak ak Abèdnego. Kat moun ki gen trant an nan fou dife a, k ap reprezante verite ke Divinite ini avèk limanite pa fè peche!

Kora, Datan ak Abiram, ki se tou Eli, Ofni ak Fineyas, se fo ekivalan legliz triyonfan an, ki fòme ak yon pwofèt, yon prèt ak yon wa. Twa sa yo se 300 Gedeon yo, twa mil nanm yo nan Pannkòt, 300 predikatè Milerit yo, twa-san tablo 1843 yo, ki gen trant an lè lwa dimanch la rive epi dife desann soti nan syèl la. Avèk Eli, dife a te la pou fè distenksyon ant vrè ak fo pwofèt yo. Dife ki desann nan Levitik nan uityèm jou a, lè Arawon kòmanse sèvi, boule nèt ofrann Arawon an, ki se ofrann Malachi 3 a, ki agreyab tankou nan tan lontan yo. Menm dife sa a detwi sila yo ki ofri dife etranj oswa dife komen, jan sa reprezante pa Ofni ak Fineyas, pitit gason Arawon yo.

Lè Bondye ap konfime vrè pwofèt la avèk Eli, oswa vrè prèt la avèk Arawon, dife a mennen nan lanmò fo pwofèt Baal yo, ki se tou Ofni ak Fineyas. Ofni ak Fineyas se pitit gason Arawon; yo se dènye jenerasyon yon pèp alyans yo vomi soti nan bouch Senyè a nan lwa dimanch la.

“Sa yo se pa pawòl Sè White, men pawòl Senyè a, e mesajè Li a ban mwen yo pou m ba nou yo. Bondye rele nou pou nou pa kontinye travay kont plan Li ankò. Yo te bay anpil enstriksyon konsènan moun ki pretann yo se kretyen alòske yo ap revele atribi Satan, yo ap antrave nan lespri, nan pawòl, ak nan aksyon avansman verite a, e sètènman yo ap suiv chemen kote Satan ap mennen yo. Nan diresè kè yo, yo sezi yon otorite ki pa pou yo ditou, e yo pa ta dwe egzèse li. Gran Anseyan an di konsa: ‘M ap chavire, chavire, chavire.’ Nan Battle Creek, moun yo di: ‘Tanp Senyè a, tanp Senyè a, se nou menm’; men yo ap sèvi ak dife komen. Kè yo pa dousman ni soumèt anba gras Bondye.” Manuscript Releases, volim 13, 222.

“Dife komen” an se sa pitit gason Arawon an te itilize lè prètriz la te kòmanse. Nimewo “81” se yon senbòl prètriz la, epi nan Levitik uit, vèsè youn, yo montre sèt jou pirifikasyon ak konsekrasyon prèt la. Yo retire rad pa yo epi yo ranplase yo ak rad Gran Prèt Selès la, jan sa ilistre nan vizyon Zakari sou Jozye ak zanj lan nan chapit twa. Twa san an nan Zakari yo reprezante kòm “moun yo sezi devan yo,” paske yo te reprezante nan listwa moman kote Bondye retire inikite pèp Li a, sa ki se lwa dimanch lan, lè legliz la transfòme soti nan legliz militan pou rive nan legliz triyonfan. Apre sèt jou konsekrasyon yo, yo te kòmanse sèvi nan wityèm jou a.

Epi nou p ap soti devan pòt Tant Randevou a pandan sèt jou, jouk jou konsekrasyon nou yo va rive nan bout yo; paske pandan sèt jou li va konsakre nou. Levitik 8:33.

Wityèm jou a se yon senbòl wityèm lan ki soti nan sèt la, senbòl Lawodise k ap tounen Filadèlfi, senbòl uit nanm ki te nan lach Noye a, senbòl wityèm jou sikonsizyon an, ak wityèm jou rezirèksyon an. Jou sa a se lwa dimanch la, lè blesi mòtèl papisite a geri, e konsa, lè li resisite, li vin tounen wityèm lan ki soti nan sèt la.

Epi, li rive nan uityèm jou a, Moyiz rele Arawon ak pitit gason li yo, ansanm ak ansyen pèp Izrayèl yo. Levitik 9:1.

Sou uityèm jou a, prèt yo te kòmanse sèvi, men pitit gason Arawon yo te ofri “dife komen.” Advantis yo pretann yo se tanp Seyè a, epi Sè White te idantifye pretansyon sa a kòm dife komen. Non sèlman se yon manti, men se dife komen, an kontrè ak dife sakre a. Dife sakre a se mesaj Rèl Minui a, epi dife komen an se fo mesaj lapè ak sekirite a, ki pral dènye mesaj chen bèbè yo ki te refize jape epi bay yon mesaj avètisman an pral pwoklame. Nan chapit nèf la, Arawon prezante ofrann lan, epi dife desann sot nan syèl la epi li boule ofrann lan nèt. Lè sa a, de move pitit gason li yo ofri dife komen, epi dife Bondye a boule yo nèt.

Epi Arawon leve men l bò pèp la, li beni yo, epi li desann apre li te fin ofri sakrifis pou peche a, ofrann boule nèt la, ak ofrann lapè yo. Epi Moyiz ak Arawon antre nan Tant Rasanbleman an; yo soti, yo beni pèp la; epi laglwa Seyè a parèt devan tout pèp la. Lè sa a, yon dife soti devan Seyè a, li boule sou lotèl la ofrann boule nèt la ansanm ak grès la; lè tout pèp la wè sa, yo pouse rèl, epi yo lage kò yo fas atè. Nadab ak Abiyou, pitit gason Arawon yo, chak pran lansanwa pa yo, yo mete dife ladan yo, yo mete lansan sou li, epi yo ofri devan Seyè a yon dife etranj, yon dife li pa t kòmande yo ofri. Lè sa a, yon dife soti devan Seyè a, li devore yo, epi yo mouri devan Seyè a. Levitik 9:22–10:2.

Mesye Battle Creek yo se Sanedren modèn nan ki mete konfyans yo nan estrikti legliz yo pi wo pase mesaj Vrè Temwen an pou Laodise. Vrè Temwen an pou Laodise se Kris la, e Li pa janm chanje, e Li toujou sèvi ak moun Li menm chwazi pou prezante mesaj la bay yon pèp ki t ap manifeste karakteristik Laodise yo. Pa gen anyen nouvo anba solèy la.

Li te chwazi Moyiz, ki te resevwa fòmasyon nan men Bondye sèlman pandan karant ane, menm jan Jezi ak kouzen li Jan te resevwa fòmasyon an. Li te chwazi Moyiz, Kris la ak Jan kòm egzanp moun ki te resevwa fòmasyon andeyò sistèm edikasyon fòmèl la. Nazarèt reprezante yon senbòl yon moun ki te chwazi, menm jan ak nouvo moun sa yo yo te leve; Jones ak Waggoner nan rebelyon Minneapolis 1888 la. Nazarèt reprezante apèl ak konsekrasyon yon nonm Bondye chwazi, men nonm Bondye chwazi a se yon sitwayen yon vil yo pa respekte.

Natanaèl di li: Èske ka gen anyen bon ki soti Nazarèt? Filip di li: Vini wè. Jan 1:46.

Lang ki bege nan Ezayi 28 yo reprezante moun ki te soti Nazarèt. Apre mesaj Miller la te vin fòmalize an 1831, mesaj la te resevwa pouvwa pa akonplisman pwofesi dezyèm malè a, ki te tipifye akonplisman yon pwofesi twazyèm malè a nan 9/11. N ap pran twazyèm pwofesi Mesi a nan atik kap vini an.

“Twa nuit anvan biwo Review la te boule, mwen te nan yon agoni mo pa ka dekri. Mwen pa t kapab dòmi. Mwen t ap mache nan chanm nan, m ap priye Bondye pou L gen mizèrikòd pou pèp Li a. Lè sa a, mwen te parèt tankou mwen te nan biwo Review la avèk mesye ki gen direksyon enstitisyon an. Mwen t ap chèche pale avèk yo, epi konsa ede yo. Youn ki te gen otorite leve, li di: ‘Nou di: Tanp Seyè a, tanp Seyè a se nou; se poutèt sa, nou gen otorite pou fè bagay sa a, bagay sa a ankò, ak yon lòt bagay ankò. Men pawòl Bondye a entèdi anpil nan bagay nou pwopoze fè yo.’ Lè Kris la te vini premye fwa a, Li te pirifye Tanp lan. Anvan dezyèm vini Li a, Li pral pirifye tanp lan ankò. Li te la ap pirifye tanp lan. Poukisa? Paske yo te fè antre travay komèsyal, epi yo te bliye Bondye. Avèk prese isit, prese laba, ak prese yon lòt kote ankò, pa t gen tan pou panse a syèl la. Yo te prezante prensip lalwa Bondye a, epi mwen tande yo poze kesyon an: ‘Konbyen nan lalwa a nou obeyi?’ Lè sa a, pawòl la te pale: ‘Bondye pral netwaye epi pirifye tanp Li a nan mekontantman Li.’”

“Nan vizyon lannuit yo, mwen te wè yon nepe dife lonje anlè Battle Creek.

“Frè m yo, Bondye serye avèk nou. Mwen vle di nou ke si, apre avètisman yo te bay nan dife sa yo, dirijan pèp nou an kontinye menm jan yo te fè nan tan pase a, ap leve tèt yo, Bondye pral pran kò yo apre sa. Menm jan se sèten Li vivan an, Li pral pale avèk yo nan yon langaj yo pa ka pa konprann.

“Bondye ap gade nou pou wè si n ap imilye tèt nou devan Li tankou timoun piti. Mwen pale pawòl sa yo kounye a pou nou ka vin jwenn Li avèk imilite ak kontrisyon epi konnen sa Li mande nou.” Publishing Ministry, 170, 171.

“Mesaj pou tan sa a se pa, ‘Tanp Senyè a, tanp Senyè a, tanp Senyè a se nou.’ Kiyès Senyè a resevwa kòm veso pou onè?—Sila yo ki kolabore ak Kris la; sila yo ki kwè verite a, ki viv verite a, ki pwoklame verite a nan tout aspè li yo.” Review and Herald, 22 oktòb 1903.

“Sa yo pa pawòl Sè White, men pawòl Senyè a, epi mesajè Li a ban m yo pou m ba nou yo. Bondye rele nou pou nou pa kontinye travay an opozisyon ak Li. Yo te bay anpil enstriksyon konsènan moun ki fè reklamasyon yo se kretyen pandan y ap revele atribi Satan, y ap anpeche, nan lespri, nan pawòl, ak nan aksyon, avansman verite a, epi yo sètènman ap suiv chemen kote Satan ap mennen yo. Nan diresè kè yo, yo sezi yon otorite ki pa pou yo ditou, e yo pa ta dwe egzèse li. Gran Anseyan an di: ‘M ap chavire, chavire, chavire.’ Moun di nan Battle Creek: ‘Tanp Senyè a, tanp Senyè a, se nou menm,’ men yo ap sèvi ak dife òdinè. Kè yo pa vin adousi ni soumèt anba favè Bondye.” Manuscript Releases, volim 13, 222.