Menm jan 11 out 1840 te konfime règ Miller te adopte yo, apre 11 septanm 2001, moun ki te dispoze wè yo te rekonèt ke prensip pwofetik Future for America te adopte yo se te vrè metodoloji biblik lapli ta a, jan sa prezante nan Ezayi chapit vennuit la. Aplikasyon liy refòm sou liy refòm nan, jan sa tabli nan istwa sakre a, te etabli ke 11 septanm 2001 te yon repetisyon 11 out 1840.

Yo te wè ke menm jan ak zanj vanyan an nan Revelasyon 10 te desann an 1840, li te prefigire desann li an 2001. Toude zanj yo te desann pandan yon pwofesi konsènan Islam t ap akonpli. Lè sa a, mouvman an te grandi pandan gason ak fanm te reponn ak efikasite metodoloji a. Yo te pase sou lidèchip Advantis Setyèm Jou Laodiseyen an nan tan lafen an an 1989, e kounye a legliz sa a te antre nan dènye pwosesis eprèv li a, pandan Senyè a te kòmanse chwazi mouvman twazyèm zanj lan pou yo vin pòtpawòl Li nan dènye jou yo.

Yon règ prensipal pami règ yo te bay pou dènye jou yo se te aplikasyon trip pwofesi a. Espesyalman nan epòk sa a, te gen aplikasyon trip twa malè yo, ki te soutni avèk anpil klète evènman 11 septanm 2001 lan. Lè verite sa a te egzamine avèk onètete, moun ki, nan epòk sa a, t ap resevwa direksyon pou yo ale nan “ansyen chemen” Jeremi yo, avèk kè k ap chèche verite a, te rekonèt akonplisman pwofetik la, ansanm ak validite règ entèpretasyon pwofetik mouvman twazyèm zanj lan te adopte yo, kòm valab.

Yo te wè ke bon konpreyansyon pyonye yo te genyen sou istwa premye malè a nan chapit nèf Revelasyon an te reprezante Islam. Yo te wè fo pwofèt Mohammed la kòm wa istwa sa a. Nan istwa sa a, Islam t ap atake Anpi Wòm nan, e yo te idantifye fason lagè li a an patikilye kòm yon frap ki vini toudenkou e san avètisman. Nan sans sa a, yo te konprann ke se menm fason lagè Islam nan ki te bay rasin etimolojik mo “asasen” an. Nan istwa sa a, Islam t ap fè lame Wòm yo mal, e peryòd la te fini anba liy yon pwofesi tan san senkant ane. Lè pwofesi tan sa a te rive nan bout li 27 jiyè 1449, pwofesi tan an ak istwa dezyèm malè a te kòmanse.

Li te kòmanse yon lòt pwofesi tan ki te dire twasan katreven-onz ane ak kenz jou, ki te fini 11 out 1840. Nan istwa sa a, chèf ki te reprezante travay pwofetik Islam lan se te Ottman, li menm ki te deja prefigire pa Mohammed nan istwa premye malè a. Chapit nèf la di ke nan istwa dezyèm malè a, Islam t ap touye lame Wòm yo. Yo t ap toujou pratike menm mòd lagè a, lè yo frape sanzatann e san avètisman; men nan istwa sa a, se la poud pou zam te envante epi itilize pou premye fwa, konsa dezyèm malè a te reprezante yon mòd lagè ki te make pa atak toudenkou yon asasen, epi anplis li te gen ladan l eksplozif.

Nan dat 11 septanm 2001, twazyèm malè Islam lan frape lame espirityèl Wòm yo toudenkou ak eksplozif. Evènman sa a make kòmansman plizyè liy verite pwofetik, men li te deja byen tabli sou de temwen anvan yo nan premye ak dezyèm malè a. Evènman sa a te demontre klèman ke, menm jan ak otorizasyon istwa Millerit la nan 11 dawout 1840, lè pwofesi Islam lan nan dezyèm malè a te akonpli epi zanj Revelasyon dis la te desann, konsa tou, lè pwofesi Islam lan nan twazyèm malè a te rive, sa te make desandan zanj Revelasyon dizwit la nan dat sa a.

“Èske kounye a vini pawòl mwen te deklare ke New York dwe disparèt anba yon vag marée? Sa, mwen pa janm di. Mwen te di, pandan m t ap gade gwo bilding yo k ap monte la a, etaj sou etaj: ‘Ki sèn terib ki pral fèt lè Seyè a va leve pou souke tè a avèk fòs! Lè sa a, pawòl Revelasyon 18:1–3 yo pral akonpli.’ Tout dizwityèm chapit Revelasyon an se yon avètisman konsènan sa k ap vini sou tè a. Men, mwen pa gen okenn limyè espesyalman konsènan sa k ap vini sou New York, eksepte ke mwen konnen yon jou gwo bilding ki la yo pral jete atè pa mouvman ak chavire pouvwa Bondye a. Selon limyè yo ban mwen an, mwen konnen destriksyon nan mond lan. Yon sèl pawòl ki soti nan Seyè a, yon sèl manyen pouvwa pisan li a, epi gwo estrikti masiv sa yo pral tonbe. Pral gen sèn ki tèlman efreyan ke nou pa ka menm imajine yo.” Review and Herald, 5 jiyè 1906.

Mouvman Future for America a te Lè sa a wè, pa moun ki te dispoze wè, kòm paralèl mouvman Millerite la. Islam twazyèm malè a te vin tounen yon eleman prensipal nan mesaj la apati pwen sa a pou pi devan. Enspirasyon te anseye aklè ke lè zanj Revelasyon an te desann, dènye lapli a t ap rive.

“Lapli dèyè a gen pou l tonbe sou pèp Bondye a. Yon zanj pwisan gen pou l desann soti nan syèl la, e tout tè a gen pou l klere ak glwa li.” Review and Herald, 21 avril 1891.

Kòm Lyon tribi Jida a te kòmanse louvri konpreyansyon ki pi laj sou lapli dènye a, Li te mennen pèp Li a nan liv Joèl la, ki se yon pwen referans prensipal sou lapli dènye a. Nan moman sa a, kèk nan mesye sa yo ki te antre nan mouvman an apre 11 septanm 2001, te deside ke ensèk Joèl yo ki detwi pye rezen Bondye a, pandan y ap mennen jiska reveye Kri a nan Mitan lannwit, te reprezante Islam. Yo pa t kapab oswa yo pa t vle wè ke ensèk yo te reprezante Wòm.

Gwo limyè ki te vin parèt lè yo te rekonèt aplikasyon trip pwofesi a konsènan twa malè yo, te ajoute yon sipò lojik ki pa t sanktifye pou reklamasyon yo selon ki ensèk yo te reprezante Islam. Jan sa toujou rive, depi yo akeyi yon entèpretasyon prive, gen yon tòsyon Ekriti yo ki fèt nan yon tantativ pou soutni fo premis la. Nan efò yo pou soutni opinyon pa yo, yo te montre yo pa t konprann prensip tip ak antitip la.

Nan etid teyolojik ak biblik, yo sèvi ak tèm “tip” ak “antitip” pou dekri yon relasyon ant de eleman, kote youn prefigire oswa anonse davans lòt la. Konsèp sa a souvan antre anba kategori pi laj “lonbraj” ak “reyalite a.”

Yon tip se yon evènman, yon moun, oswa yon enstitisyon nan Ansyen Testaman an ki prefigire oswa anonse davans yon evènman, yon moun, oswa yon enstitisyon korespondan nan Nouvo Testaman an. Li sèvi kòm yon predesesè senbolik. Antitip la se akonplisman oswa reyèlman anaktualizasyon tip la. Li se reyalite tip la te anonse davans. Konsèp “lonbraj” ak “sibstans” lan mache annamoni ak relasyon ki genyen ant tip ak antitip. “Lonbraj” la reprezante (tip la), tandiske “sibstans” lan reprezante (antitip la).

Se poutèt sa, pa kite pèsonn jije nou sou kesyon manje oswa bwè, ni sou kestyon yon jou fèt, oswa lalin nouvèl, oswa jou saba yo; bagay sa yo se lonbraj bagay ki t ap vini yo; men kò a se pou Kris la. Kolosyen 2:16, 17.

Paske lalwa a, ki gen yon lonbraj bon bagay k ap vini yo, epi non pa imaj menm bagay sa yo, pa janm ka, ak sakrifis sa yo yo te ofri chak ane san rete, rann moun ki pwoche yo pafè. Ebre 10:1.

Nan konfli ki te vini apre 11 Septanm 2001 konsènan liv Joèl la, ak bon idantifikasyon lavil Wòm papal la kòm sa kat ensèk yo senbolize, konsa yo trase destriksyon pwogresif Advantis lawodiseyen an, sila yo ki t ap diskite ke ensèk yo se te Islam, non pa sèlman mete yon anfaz ki pa t sanktifye sou aplikasyon trip twa malè yo, men yo te lonje dwèt sou tip ki t ap lonje dwèt sou antitip Wòm nan, epi yo te pretann tip sa yo an reyalite idantifye Islam. Lè yo te fè sa, yo te bay prèv swa yo pa t vrèman konprann prensip tip ak antitip la, swa yo te kwè detounen sans tip yo te yon mwayen ki te merite pou jistifye fen an.

Nan deba aktyèl la konsènan Wòm, gen ankò prèv ki montre moun k ap kenbe ide ki gen defo a, selon ki “vòlè” yo nan Danyèl chapit onz, vèsè katòz, se Etazini, pa konprann kòrèkteman ni aplikasyon trip pwofesi a, ni prensip tip ak antitip la.

Lè moun ki soutni opinyon selon ki “vòlè yo” se Etazini ap chèche defann pozisyon yo, yo sèvi ak yon aplikasyon yon aplikasyon trip sou twa Wòm yo, pou yo ta sipoze pwouve ke Wòm modèn nan, twazyèm manifestasyon Wòm nan, se Etazini. Antanke nou mete konfyans nou ke yo pa ap rann fo temwayaj espre, men pito ke yo sèlman ap manifeste yon avèg inyorans sou règ ki gouvène yon aplikasyon trip nan pwofesi, yo pran yon karakteristik pwofetik de de premye Wòm yo epi yo diskite ke yon karakteristik nan istwa Wòm idantifye Wòm modèn nan.

Wòm payen an se premye nan twa akonplisman pwofetik Wòm. Nan Danyèl chapit uit, Wòm payen an se ti kòn maskilen an. Nan chapit de, Wòm payen an se pouvwa leta. Nan Danyèl sèt, Wòm payen an divize an yon wayòm ki gen dis pati.

Dezyèm manifestasyon Wòm nan se Wòm papal, ki nan chapit uit la se ti kòn feminen an, e ki nan chapit de a se atizana legliz, e ki nan chapit sèt la se kòn ki pale blasfèm epi ki derasinen twa kòn. Wòm payen an se yon pouvwa senp, men Wòm papal la se yon pouvwa doub, ki reprezante legliz papal la kòm li ap dirije sou atizana leta ansyen estrikti politik Wòm payen yo. An 1798, pouvwa papal la te resevwa blesi mòtèl li, men li pa t sispann yon legliz; li sèlman te sispann yon bèt nan pwofesi Bib la, paske pouvwa sivil li te deja kontwole a te retire.

Dezyèm Wòm nan se Wòm papal la, e li te sèlman fonksyone kòm yon pouvwa (bèt) nan pwofesi Bib la lè li te gen kapasite pou kontwole pouvwa leta a pou egzekite plan blasfematwa li yo. Premye Wòm nan te yon sèl pouvwa; dezyèm Wòm nan te yon pouvwa doub; epi twazyèm Wòm nan se yon pouvwa trip. Twa manifestasyon Wòm yo ap gouvène pa menm prensip ak chak aplikasyon trip nan pwofesi. Sou plan pwofetik, gen twa malè, twa Babilòn, twa Wòm, ak twa Eli. An tèm de tip ak antitip, de premye manifestasyon yo nan nenpòt aplikasyon trip yo se tip ki bay lonbraj twazyèm akonplisman an, ki se antitip la ak reyalite sibstansyèl aplikasyon trip pwofesi a.

Avèk lavil Wòm, karakteristik de premye Wòm yo idantifye lefètke ni Wòm payen ni Wòm papal te bay chèf yo tit Pontifex Maximus. Se poutèt sa, tit chèf Wòm modèn nan ta Pontifex Maximus, yon tit yo pa t janm atribye a okenn prezidan Etazini. De premye Wòm yo te simonte twa obstak jewografik pou yo te tabli otorite sou twòn peryòd patikilye yo nan listwa. Pa gen okenn prèv ki montre Etazini te simonte twa obstak jewografik anvan 1798.

De premye Wòm yo te gen yon peryòd tan espesifik ki te idantifye pou lè yo t ap domine avèk sipremasi. Nan vèsè vennkat nan Danyèl onz, yo idantifye Wòm payen kòm k ap dirije pandan yon “tan,” oswa twasan swasant ane, sa li te fè depi Batay Aktyòm nan ane 31 av. J.-K., jouk rive nan ane 330 apr. J.-K. Anpil fwa yo idantifye Wòm papal kòm k ap dirije pandan mil desan swasant ane apre yo te retire twa kòn yo, depi 538 rive 1798. Nan Ezayi chapit venntrwa, yo idantifye Etazini kòm k ap renye pandan swasanndis ane senbolik, tankou jou yon sèl wa; men li pa t janm retire twa obstak jewografik davans anvan li te dirije pandan swasanndis ane senbolik.

Wòm modèn yo reprezante kòm li simonte twa obstak jewografik wa sid la, peyi gloriye a ak Ejip nan Danyèl chapit onz, vèsè karant rive karant-de, epi lè twa obstak sa yo fin bat e mete anba soumèt devan Wòm, yo fòme lè sa a inyon twa-fwa dragon an, bèt la ak fo pwofèt la. Jan fè nou konnen tou ke blesi mòtèl bèt papal la geri e apre sa li gouvène pandan karant-de mwa senbolik.

Mwen wè youn nan tèt li yo tankou si li te blese jis pou l mouri; men blesi mòtèl li a te geri; epi tout tè a te sezi, yo t ap swiv bèt la. Yo adore dragon an ki te bay bèt la pouvwa; yo adore bèt la tou, yo t ap di: Kilès ki tankou bèt la? Kilès ki kapab fè lagè avè l? Yo te ba li yon bouch pou l pale gwo bagay ak blasfèm; epi yo te ba li pouvwa pou l aji pandan karantde mwa. Revelasyon 13:3–5.

Bèt ki ap domine pandan karannndez mwa senbolik apre blesi mòtèl li a geri a se pouvwa women an.

Pwofesi Revelasyon 13 la deklare ke pouvwa bèt ki gen kòn tankou ti mouton an reprezante a pral fè “latè a ak moun k ap viv ladan l yo” adore papote a — la a yo senbolize li pa bèt ki “tankou yon leyopa.” ... Ni nan Ansyen Monn nan ni nan Nouvo Monn nan, papote a pral resevwa omaj nan onè yo rann enstitisyon dimanch lan, ki chita sèlman sou otorite Legliz Wòm nan.” The Great Controversy, 578.

Payen, premye Wòm nan, te gouvène avèk dominasyon siprèm pandan twasan swasant ane, nan akonplisman Danyèl chapit onz, vèsè vennkat, e li te fè sa apre li te retire twa obstak jewografik, nan akonplisman Danyèl chapit uit, vèsè nèf.

Papal la, dezyèm Wòm nan, te gouvène avèk otorite siprèm pandan mil desan swasant ane, nan akonplisman plizyè pasaj nan Ekriti yo, e li te fè sa apre li te retire twa obstak jeyografik yo, nan akonplisman Danyèl chapit sèt, vèsè uit ak ven.

Wòm modèn nan genyen wa sid la nan vèsè karant nan Danyèl onz, epi apre sa, nan vèsè karant-e-en, li genyen tè gloriye a, epi nan vèsè karant-de, li genyen Lejip. Wòm modèn nan se wa nò a nan Danyèl chapit onz.

Payen, premye Wòm nan, te yon pouvwa pèsekisyon; e papal, dezyèm Wòm nan, te yon pouvwa pèsekisyon, e poutèt sa Wòm modèn nan ap yon pouvwa pèsekisyon.

Etazini yo pral patisipe nan twazyèm pèsekisyon Wòm modèn nan pral akonpli a, men sa pa idantifye Etazini yo kòm pouvwa papal la; sa sèlman idantifye yon karakteristik nan relasyon Etazini yo genyen ak pouvwa papal la nan dènye jou yo.

Moun ki vle plede di Etazini se “vòlè nan pèp ou a” nan dènye jou yo sèvi ak aplikasyon trip twa Wòm yo pou yo idantifye Etazini an yon fason ki pa kòrèk. Metòd ki gen defo yo itilize a nan kontèks yon aplikasyon trip baze sou idantifye yon karakteristik de premye de Wòm yo, epi ensiste ke se yon karakteristik pwofetik Wòm, e non pa Wòm li menm, ki fòme twazyèm Wòm nan.

Yo idantifye premye lwa istorik Konstanten sou dimanch lan an 321 aprè Jezikri, epi apre sa lwa papal Wòm sou dimanch lan an 538 aprè Jezikri, pou yo fè konnen lwa dimanch ki pral vini byento Ozetazini an defini Etazini kòm Wòm modèn; epi yo melanje aplikasyon defektye pa yo a tou lè yo asosye avètisman Jezi te bay pou kouri lè “abominasyon dezolasyon an” Danyèl te pale de li a, ak lwa dimanch lan. “Abominasyon dezolasyon an” Jezi te pale de li a lonje dwèt sou de lwa dimanch nan dènye jou yo, men se yon senbolis ki trè diferan, paske se yon avètisman pou kouri, pa avètisman pou evite mak bèt la. Lide defektye pa yo a pa menm trete lefèt ke gen de lwa dimanch espesifik nan dènye jou yo.

Se poutèt sa, lè nou va wè abominasyon dezolasyon an, jan pwofèt Danyèl te pale de li a, kanpe nan kote ki sen an, (moun ki ap li a, se pou li konprann:) lè sa a, se pou moun ki nan Jide kouri al nan mòn yo; se pou moun ki sou tèt kay la pa desann pou pran anyen nan kay li; ni se pou moun ki nan jaden an pa tounen dèyè pou pran rad li. Men malè pou fanm ki ansent ak pou sa yo k ap bay tete nan jou sa yo! Men, lapriyè pou kouri nou an pa rive nan sezon ivè, ni nan jou repo a. Matye 24:15–20.

“Bagay abominab ki lakòz dezolasyon an, jan pwofèt Danyèl te pale de li,” se te yon siy Jezi te bay pèp Li a, ki te fè yo konnen kilè yo te dwe kouri pou chape anba destriksyon Jerizalèm ki t ap vini an, lè Wòm payen te sènen lavil la epi, apre sa, li te detwi tanp lan ak vil la depi ane 66 rive ane 70 aprè Jezikri.

Jezi te deklare bay disip ki t ap koute yo jijman ki t apral tonbe sou Izrayèl aposta a, e espesyalman vanjans jijman ki t apral vini sou yo poutèt yo te rejte epi kloure Mesi a sou kwa a. Siy ki pa t kapab fè okenn dout t apral vini anvan klimaks terib sa a. Lè yo te pè a t apral vini tousuit e byen vit. E Sovè a te avèti disip li yo: “Se sa k fè, lè nou va wè abominasyon dezolasyon an, pwofèt Danyèl te pale de li a, kanpe nan kote ki sen an, (moun k ap li a, se pou li konprann:) lè sa a, se pou moun ki nan Jide yo kouri al nan mòn yo.” Matye 24:15, 16; Lik 21:20, 21. Lè drapo zidòl Women yo ta vin plante sou tè ki sen an, ki te pwolonje kèk estad pi lwen pase miray lavil la, lè sa a disip Kris yo te dwe chèche sekirite nan pran lafuit. Lè siy avètisman an ta parèt, moun ki ta vle chape yo pa t dwe pran okenn reta....

“Pa t gen yon sèl kretyen ki te peri nan destriksyon Jerizalèm nan. Kris te bay disip Li yo avètisman, epi tout moun ki te kwè pawòl Li yo te veye pou siy ki te pwomèt la.... San pèdi tan yo te kouri al nan yon kote ki an sekirite—vil Pella, nan peyi Perea, lòt bò larivyè Jouden an.” The Great Controversy, 25, 30.

Pandan ane 538 la t ap pwoche, kretyen nan epòk sa a te rekonèt legliz la te fin kòwonpi pa yon konpwomi avèk relijyon payenis la; epi, baze sou avètisman Kris la, ansanm ak limyè ki te bay atravè temwayaj apot Pòl la nan 2 Thessalonians chapit 2, yo te kouri pran refij nan dezè pwofetik mil de san swasant ane yo.

“Men, anvan vini Kris la, devlopman enpòtan nan mond relijye a, jan pwofesi te anonse sa davans, te dwe fèt. Apot la te deklare: ‘Pa kite nou fasil brannen nan lespri nou, ni pa twouble, ni pa lespri, ni pa pawòl, ni pa lèt tankou si se te soti nan men nou, kòmsi jou Kris la ta deja rive. Pinga pesonn twonpe nou nan okenn fason: paske jou sa a p ap vini, sof si apostazi a rive an premye, epi moun peche a revele, pitit perdition an; li menm ki opoze epi leve tèt li pi wo pase tout sa yo rele Bondye, oswa sa yo adore; konsa li, tankou Bondye, chita nan tanp Bondye a, ap montre tèt li kòm si li se Bondye.’

“Pawòl Pòl yo pa t dwe mal entèprete. Yo pa t dwe anseye ke li menm, pa yon revelasyon espesyal, te avèti Tesalonisyen yo konsènan vini Kris la ki te iminan. Yon pozisyon konsa t ap lakòz konfizyon nan lafwa; paske desepsyon souvan mennen nan enkredilite. Se poutèt sa apot la te avèti frè yo pou yo pa resevwa okenn mesaj konsa tankou si li te soti bò kote li, epi li te kontinye mete anfaz sou lefèt ke pouvwa papal la, jan pwofèt Danyèl te dekri l avèk anpil klète, te gen pou l leve epi fè lagè kont pèp Bondye a. Jiskaske pouvwa sa a ta fin akonpli zèv mòtèl ak blasfem li yo, li t ap anven pou legliz la tann vini Seyè yo a. ‘Èske nou pa sonje,’ Pòl te mande, ‘ke, lè m te ankò avèk nou, mwen te di nou bagay sa yo?’”

“Redoutab yo t ap ye, eprèv ki t ap anvayi vrè legliz la. Menm nan epòk apot la t ap ekri a, ‘mistè inikite a’ te deja kòmanse aji. Devlopman ki t ap fèt nan lavni yo t ap vini ‘dapre operasyon Satan, avèk tout pouvwa, tout siy, ak mèvèy mansonjè, epi avèk tout sediksyon enjistis nan moun k ap peri yo.’”

“An patikilye, deklarasyon apot la se yon bagay ki trè solanèl konsènan moun ki ta refize resevwa ‘lanmou verite a.’ ‘Se poutèt sa,’ li te deklare konsènan tout moun ki ta fè espre rejte mesaj verite yo, ‘Bondye va voye ba yo yon gwo sediksyon, pou yo kwè manti a; pou yo tout ka kondane, yo menm ki pa t kwè verite a, men ki te pran plezi nan lenjistis.’ Lèzòm pa ka rejte avètisman Bondye, nan mizèrikòd li, voye ba yo san yo pa sibi konsekans. Nan men moun ki pèsiste vire do bay avètisman sa yo, Bondye retire Lespri li, epi li kite yo anba twonpri yo renmen yo.” Acts of the Apostles, 265, 266.

Konpwomi ant paganis ak legliz la te siy avètisman ki te mennen kretyen epòk sa a pou yo separe ak Wòm papal la; men, fòk nou remake limyè Pòl te pote pou avètisman Jezi a pou sove kouri a, se menm pasaj la William Miller te vin konprann kote “sakrifis tout tan an” nan liv Danyèl la te reprezante Wòm payen an. Relasyon pwofetik ki genyen ant Wòm payen an k ap kenbe, epi apre sa k ap fè retrè pou Wòm papal la ka monte sou twòn nan, se te yon verite ki te dwe konprann; paske konsekans ki t ap soti nan pa rekonèt relasyon pwofetik sa a t ap pote yon gwo desepsyon sou moun ki pa t renmen verite sa a. Sè White pale sou menm istwa sa a:

“Sa te mande yon lit dezespere pou moun ki te vle rete fidèl yo te kanpe fèm kont twonpri ak abominasyon ki te kache anba rad prèt epi yo te antre nan legliz la. Yo pa t aksepte Bib la kòm règ lafwa a. Yo te rele doktrin libète relijye a erezi, epi yo te rayi epi pèsekite moun ki te soutni li yo.

“Apre yon konfli ki te long e ki te sevè, ti kantite fidèl yo te deside kraze tout inyon ak legliz aposta a si li te toujou refize libere tèt li anba manti ak idolatri. Yo te wè ke separasyon an te yon nesesite absoli si yo te vle obeyi pawòl Bondye a. Yo pa t oze tolere erè ki t ap pote lanmò pou pwòp nanm yo, ni bay yon egzanp ki t ap mete lafwa pitit yo ak pitit pitit yo an danje. Pou asire lapè ak inite, yo te pare pou fè nenpòt konsesyon ki te ann akò ak fidelite anvè Bondye; men yo te santi ke menm lapè t ap koute twò chè si yo te achte li nan sakrifis prensip la. Si inite te kapab jwenn sèlman pa konpwomi laverite ak jistis, alò, se pou gen diferans, e menm lagè.” The Great Controversy, 45, 46.

Relasyon pwofetik ant Etazini ak papasi a nan dènye jou yo te prefigire, epi mete anfas avèk anpil anfaz, pa fason Pòl idantifye relasyon ant Wòm payen ak Wòm papal la k ap mennen rive nan ane 538 aprè Jezikri. Nan aplikasyon trip Wòm nan, Wòm payen te akonpli pawòl Jezi yo ki idantifye abominasyon devastasyon an kòm yon siy pou kouri chape, epi Wòm papal te akonpli pawòl Jezi yo tou. Sè White idantifye yon lòt akonplisman pawòl Kris la.

“Koulye a, se pa tan pou pèp Bondye a ap fikse afeksyon yo sou monn nan ni pou yo ranmase trezò yo ladan l. Lè a pa lwen ankò, lè, menm jan ak premye disip yo, n ap oblije chèche yon refij nan kote dezole ak solitè. Menm jan sènen lavil Jerizalèm nan pa lame women yo te siy pou kretyen Jide yo kouri chape, konsa tou, lè nasyon pa nou an pral pran pouvwa nan dekrè k ap fè respekte saba pap la, sa pral yon avètisman pou nou. Lè sa a, se pral tan pou kite gwo vil yo, kòm preparasyon pou kite vil ki pi piti yo tou pou ale nan kay retrè nan kote izole nan mitan mòn yo.” Testimonies, volim 5, 464.

Pou kretyen yo nan epòk Kris la, avètisman an te montre yo ki lè pou yo sove kite Jerizalèm. Nan senkyèm ak sizyèm syèk la, avètisman an te mennen kretyen yo pou yo sove al nan dezè a.

Epi fanm nan kouri al nan dezè a, kote li gen yon plas Bondye te prepare pou li, pou yo nouri li la pandan mil desan swasant jou.... Epi yo te bay fanm nan de zèl yon gwo malfini, pou li te ka vole al nan dezè a, nan plas pa li, kote yo nouri li pandan yon tan, ak tan, ak mwatye yon tan, lwen fas sèpan an. Epi sèpan an voye dlo soti nan bouch li tankou yon gwo inondasyon dèyè fanm nan, pou l te ka fè inondasyon an pote l ale. Men tè a te ede fanm nan; tè a louvri bouch li, epi li vale inondasyon dragon an te voye soti nan bouch li a. Epi dragon an te fache anpil kont fanm nan, epi li ale fè lagè ak rès desandan li yo, sa yo ki kenbe kòmandman Bondye yo, epi ki gen temwayaj Jezi Kris la. Revelasyon 12:6, 15–17.

Jezi toujou montre fen yon bagay avèk kòmansman bagay la, paske Li se Alfa ak Omega. Avètisman sou abominasyon devastasyon an nan istwa Wòm papal la te rekonèt lè yo te rekonèt pouvwa papal la kòm kanpe nan kote ki sen an.

Avètisman an anrejistre pa Matye, Mak ak Lik, e chak referans gen yon ti varyasyon nan pawòl yo. Matye di: “Lè nou va wè abominasyon dezolasyon an, pwofèt Danyèl te pale a, kanpe nan kote ki sen an”; epi Mak di: “lè nou va wè abominasyon dezolasyon an, pwofèt Danyèl te pale a, kanpe kote li pa dwe kanpe.” Lik di: “lè nou va wè Jerizalèm sènen ak lame, lè sa a, konnen dezolasyon li a toupre. Lè sa a, se pou sila yo ki nan Jide kouri al nan mòn yo.”

Tout twa temwanyaz sa yo aplik ansanm. Nan enn aplikasyon pli spesifik, referans Lik lor Zerizalem ki ti antoure par lame idantifie lavertisman ki, kan Rom payin ti koumans so sièz kont Zerizalem an lane 66 apré J.-C., bann Kretyen ki ti ankor dan Zerizalem ti bizin sove deswit. Referans Matye ar “plas sen,” koresponn ar Pol ki idantifie “zonm pese” ki “asiz dan tanp Bondie, pe montre limem kouma si li Bondie,” alor sa reprezant akonplisman papal “abominasion dézolation.” Mark idantifie abominasion dézolation pe tini dibout laba kot li pa bizin ete, ek sa koresponn ar lavertisman pou sove ki finn done l’Adventisme dan bann dernie zour. De parmi bann lavertisman asosie ar komandman ki nenport kisannla ki lir lavertisman-la bizin konpran, ek zot tou pe adres enn sign ki ti bizin inform bann Kretyen sa lepok-la pou sove.

Fo aplike a ki fos enn tripl aplike, ki bann ki pretann ki “robbers of thy people” se Les États-Unis pe prezante dan enn fason tronpe, idantifie ki ler “abomination of desolation” akonpli dan lalwa Dimans dan Les États-Unis, sa lalwa Dimans ki alor met an aplikasyon la idantifie Les États-Unis kouma Ronn Modèn, parski ni Ronn payen ni Ronn papal ti deza, avan sa, fer respekte enn lalwa Dimans.

Pwoblèm avèk aplikasyon sa a ki gen defo a, se ke lwa dimanch Wòm payen an te fèt nan ane 321 aprè Jezikri, men akonplisman Wòm payen an nan “abominasyon dezolasyon an” te rive nan ane 66 aprè Jezikri, sa vle di 255 ane anvan lwa dimanch 321 aprè Jezikri a. Menm jan an tou, konpwomi ki te pwodui “nonm peche a” te deja ap fèt nan tan Pòl, ki te di: “mistè inikite a deja ap travay,” tandiske lwa dimanch papal la te vini plis pase kat syèk apre. De premye temwen yo nan yon aplikasyon trip pwofesi a tabli karakteristik twazyèm akonplisman an nan dènye jou yo. “Abominasyon dezolasyon an” nan dènye jou yo, sou baz de temwen istorik, ak twa temwayaj biblik pawòl Kris la, reprezante yon avètisman pou kouri sove, se pa aplikasyon fòse yon lwa dimanch.

Nan pwochen atik la, n ap analize poukisa aplikasyon an gen defo nan kontèks règ ki deja tabli ki gen rapò ak yon aplikasyon trip nan pwofesi, epi poukisa idantifikasyon lwa dimanch lan nan kontèks avètisman Kris la te bay la se yon fo reprezantasyon istwa pwofetik la.

“Kompwomi sa a ant paganis ek krisyanis sa a ti a rezilta dan devlopman ‘nèg peche a’ ki profesi ti anonse kòm sila ki opoze tèt li e ki leve tèt li pi wo pase Bondye. Gwo sistèm relijyon fo sa a se yon chèf-dèvwa puisans Satan—yon moniman efò li yo pou chita sou twòn nan pou dirije tè a selon volonte pa li.” The Great Controversy, 50.