Nan dènye atik la, nou te idantifye sis liy pwofetik kontwovès ki te parèt nan listwa Adantis la depi peryòd Millerit la jouk rive jounen jodi a. Mwen soutni ke premye ak dènye kontwovès la konsènan “vòlè pami pèp ou a” nan vèsè katòz chapit onz liv Danyèl la se pwofetikman idantik. Millerit yo te konprann “vòlè” yo se te Wòm, tandiske Pwotestan yo te anseye ke “vòlè” yo se te yon wa Siriyen yo te rele Antiochus Épiphane.

Epi nan tan sa yo, anpil moun pral leve kont wa sid la; epi vòlè nan pèp ou a pral leve tèt yo pou yo tabli vizyon an; men yo pral tonbe. Danyèl 11:14.

Kòmanse nan vèsè dis, e kontinye rive nan vèsè kenz, yo reprezante yon lagè ant wayòm Lejip ak Siri. Lejip se wa sid la nan pasaj la, epi wa siryen an reprezante kòm wa nò a. Vèsè dis idantifye sa istoryen yo rele kòmansman Katriyèm lagè Siryen an an 219 av. J.-K.; vèsè onz ak douz reprezante batay Rafya a an 217 av. J.-K., ansanm ak konsekans li yo. Apre sa, vèsè trèz rive kenz idantifye batay Panyòm nan an 200 av. J.-K. Nan vèsè dis rive kenz, wa siryen an se Antiochus Magnus, chèf Anpi Seleusid la.

Vèsè dis la reprezante istwa lè Antiochus Magnus kòmanse yon lagè pou reprann tèritwa yo te wete nan wayòm Seleusid la plizyè ane anvan. Nan vèsè a, li reprann tèritwa ki te pèdi a an 219 anvan Jezi Kris, men li sispann agresyon li yo pou yon tan, epi li chèche reyòganize fòs militè li. Li te reprann kontwòl tèritwa ki te pèdi a, epi li te rive jouk sou fwontyè peyi Lejip, wayòm sid la, ki te anba dominasyon dinasti Ptolome a. Ant 219 anvan Jezi Kris ak 217 anvan Jezi Kris, ni wa sid la ni wa nò a te fè plan pou batay Rafya ki t ap pwoche a.

Batay Rafya a te fèt an 217 anvan Jezikri, e wayòm sid la, peyi Lejip, ki te anba gouvènman Ptolome, te genyen sou wa Lasiri a, Antiochus Magnus, wa nò a nan pasaj pwofetik la. Ansuit, nan vèsè trèz rive kenz, disèt ane apre sa, an 200 anvan Jezikri, Antiochus Magnus, ki lè sa a te deja fè yon alyans ak Filip Masedwàn, te angaje peyi Lejip nan batay Panyòm nan. Lè sa a, wayòm sid la, peyi Lejip, te gen yon wa timoun ki te gen senk oswa sis an, e Antiochus Magnus ak Filip pa t kapab reziste pran avantaj sou wa timoun peyi Lejip la, epi Antiochus Magnus te genyen nan batay Panyòm nan. Twa vèsè ki reprezante batay Panyòm nan genyen ladan yo vèsè katòz la, kote yon nouvo pouvwa antre nan narasyon pwofetik la.

Piyajè pèp ou yo se yon pouvwa diferan de wa sid peyi Lejip la, oswa wa nò Seleusid la, oswa Filip, chèf Masedwàn nan. Milerit yo te rekonèt ke Wòm se piyajè pèp ou yo. Youn nan rasin mo ebre yo ki tradui kòm “piyajè” vle di brizè. Nan pwofesi, Wòm payen an reprezante kòm pouvwa ki t ap kraze an moso.

Apre sa, m te wè nan vizyon lannuit yo, epi gade, te gen yon katriyèm bèt, terib e redoutab, epi ki te gen yon fòs depase mezi; li te gen gwo dan an fè: li t ap devore, li t ap kraze an miyèt moso, epi li t ap pilonnen rès la anba pye li yo; epi li te diferan de tout bèt ki te vini anvan li yo; epi li te gen dis kòn. Daniel 7:7.

Lè Uriah Smith fè kòmantè sou piyajè yo, li site yon istoryen ki fè remake ke piyajè yo reprezante brizè yo.

Yon nouvo pouvwa kounye a parèt,—“vòlè pèp ou a”; literalman, di Evèk Newton, “moun k ap kraze pèp ou a.” Byen lwen, sou bò rivyè Tib la, yon wayòm t ap nouri tèt li ak pwojè anbisye ak plan tenèbre. Okòmansman piti ak fèb, li grandi ak yon rapidite mèvèye nan fòs ak vigè, lonje kò l avèk prekosyon isit la ak lòtbò pou eseye kapasite li, epi pou mezire fòs bra gèrye li, jiskaske, vin konsyan de puisans li, li leve tèt li avèk odas nan mitan nasyon latè yo, epi li sezi ak men envensib gouvernay zafè yo. Depi lè sa a, non Wòm parèt sou paj listwa a, destine pandan anpil syèk pou dirije zafè lemonn, epi pou egzèse yon enfliyans pwisan nan mitan nasyon yo menm jouk nan fen tan an.

«Wòm te pale; epi Siri ak Masedwàn byento te wè yon chanjman ap vini sou aparans rèv yo. Women yo te entèvni an favè jèn wa Lejip la, yo te detèmine pou li ta pwoteje kont destriksyon Antiochus ak Filip te prepare pou li a. Sa te rive an 200 anvan Jezikri, e sa te youn nan premye entèvansyon enpòtan Women yo nan zafè Siri ak Lejip.» Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 257.

Prediksyon ki prezante nan vèsè yo te akonpli nan anviwon ven ane, soti nan 219 av. J.-K. rive 200 av. J.-K., men pwofèt yo pale plis konsènan dènye jou yo pase jou kote yo te viv yo.

“Chak nan ansyen pwofèt yo te pale mwens pou pwòp tan pa yo pase pou tan pa nou an, konsa pwofesi yo a rete an vigè pou nou. ‘Now all these things happened unto them for ensamples: and they are written for our admonition, upon whom the ends of the world are come.’ 1 Corinthians 10:11. ‘Not unto themselves, but unto us they did minister the things, which are now reported unto you by them that have preached the gospel unto you with the Holy Ghost sent down from heaven; which things the angels desire to look into.’ 1 Peter 1:12....”

“Bib la te rasanble epi mare ansanm trezò li yo pou dènye jenerasyon sa a. Tout gwo evènman yo ak tout zak solanèl nan istwa Ansyen Testaman an te repete, epi yo ap repete ankò, nan legliz la nan dènye jou sa yo.” Selected Messages, liv 3, 338, 339.

Malgre Danyèl pa t viv nan peryòd venn an nou ap konsidere a, enspirasyon atravè ekriti Sè White fè nou konnen ke anpil nan istwa ki anrejistre nan Danyèl onz la dwe repete nan akonplisman final Danyèl onz la.

“Nou pa gen tan pou nou pèdi. Tan twoub yo devan nou. Mond lan ap brase ak lespri lagè. Talè konsa, sèn twoub yo pale de yo nan pwofesi yo va rive. Pwofesi ki nan onzyèm chapit Danyèl la prèske rive nan akonplisman total li. Anpil nan istwa ki te fèt nan akonplisman pwofesi sa a pral repete ankò.” Manuscript Releases, number 13, 394.

Vèsè dis rive kenz nan Danyèl onz la reprezante istwa dènye jou yo ki mennen jis nan lwa dimanch ki pral vini talè a, paske vèsè sèz la idantifye kilè Wòm, pou premye fwa, te konkeri “bèl peyi a.”

Men sila a ki vin kont li a va aji dapre pwòp volonte pa l, epi pèsonn p ap ka kenbe tèt devan li; li va kanpe nan bèl peyi a, e peyi sa a va detwi anba men li. Danyèl 11:16.

Danyèl sèvi ak ekspresyon “peyi bèl pouvwa a” de fwa nan ekriti li yo. Premye a se nan vèsè sèz la, lè Wòm payen literal la te konkeri peyi bèl pouvwa literal Jida a.

“Malgre Ejip pa t kapab kanpe devan Antyòk, wa nò a, Antyòk pa t kapab kanpe devan Women yo, ki kounye a te vini kont li. Pa t gen okenn wayòm ankò ki te kapab reziste pouvwa sa a k ap monte. Siri te konkeri, epi yo te ajoute l nan anpi women an, lè Pompè, an 65 anvan Kris, te wete Antyòk Azyatik tout byen li yo, epi te redui Siri pou l vin yon pwovens women.”

“Menm pouvwa sa a te dwe kanpe tou nan Tè Sen an, epi devore li. Wòm te vin antre an alyans ak pèp Bondye a, jwif yo, an 162 anvan Jezikri, depi dat sa a li okipe yon plas enpòtan nan kalandriye pwofetik la. Men, li pa t jwenn jiridiksyon sou Jide pa mwayen konkèt dirèk jouk an 63 anvan Jezikri; epi sa te fèt nan fason sa a annapre a.” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 259.

Lòt vèsè kote Danyèl sèvi ak ekspresyon « peyi gloriye a » a se nan vèsè karantyèm e en.

Li pral antre tou nan peyi ki gen glwa a, e anpil peyi pral chavire; men sila yo va chape anba men li: Edòm, Mowab, ak chèf pitit Amon yo. Danyèl 11:41.

Vèsè karantyèm nan, natirèlman, vini apre vèsè karant lan, epi vèsè karant lan kòmanse ak mo sa yo: “e nan tan lafen an.” Nan The Great Controversy, Sè White idantifye ane 1798 kòm “tan lafen an”; konsa, vèsè karantyèm nan ap idantifye istwa ki vini apre tan lafen an nan 1798.

“Men, nan tan lafen an, pwofèt la di: ‘Anpil moun va kouri ale vini toupatou, e konesans la va ogmante.’ Danyèl 12:4.... Depi ane 1798, liv Danyèl la louvri, konesans sou pwofesi yo ogmante, e anpil moun te pwoklame mesaj solanèl jijman ki toupre a.” The Great Controversy, 356.

Peyi bèl pouvwa a nan vèsè karant-en an se pa ansyen Jida literal tan lontan an, men Jida espirityèl modèn nan. Etazini se Jida espirityèl modèn nan, epi vèsè karant-en an ap idantifye lwa dimanch ki pral vini talè a nan Etazini.

Men se pa sa ki espirityèl la ki te vini an premye, men sa ki natirèl la; epi apre sa, sa ki espirityèl la. 1 Korentyen 15:46.

Lwa dimanch sa a se sa vèsè sèz la tipifye, paske “anpil nan istwa ki te pase” nan akonplisman Danyèl onz la dwe repete. Vèsè dis rive kenz yo, nan dènye jou yo, reprezante istwa ki vini anvan epi ki mennen rive nan lwa dimanch la.

Wa nò a nan senk vèsè sa yo, menm jan ak wa sid la, ki te akonpli pa wa seleusid Antiochus Magnus ak wa ejipsyen wayòm Ptolemaik la, se tip pouvwa ki vin sant istwa ki mennen nan lwa dimanch ki prèt pou vini an. Vèsè sa yo idantifye istwa mouvman san karannkat mil yo, paske vèsè dis la idantifye efondreman Inyon Sovyetik la an 1989, epi vèsè sèz la idantifye lwa dimanch ki prèt pou vini an.

Kris la mete aksan sou vèsè sa yo lè li fè vèsè dis koresponn ak vèsè karant, epi vèsè sèz ak vèsè karant-en. Referans dirèk la konsènan peyi bèl pouvwa literal la, ki se tip peyi bèl pouvwa espirityèl vèsè karant-en an, se fen sis vèsè yo, epi vèsè dis se kòmansman an.

Menm jan Kris te fè konnen vèsè sèz la gen yon lyen dirèk ak vèsè karannyon an, konsa tou, vèsè dis la gen yon lyen dirèk ak vèsè karant lan. Ekspresyon ki nan vèsè dis la, “debòde, epi pase atravè,” se menm fraz ebre a ki tradui kòm “debòde epi pase sou,” nan vèsè karant lan. Fraz sa a pa parèt okenn lòt kote nan Ekriti yo eksepte yon sèl lòt fwa, men li tradui yon ti jan diferan de sa nan vèsè dis la ak vèsè karant lan. Men, se menm fraz ebre a.

Epi l ap travèse Jida; l ap debòde epi li pral pase pi lwen, l ap rive jouk nan kou a; epi lonjman zèl li yo va plen tout lajè peyi pa w la, O Emanyèl. Ezayi 8:8.

“Debòde epi travèse” Ezayi di a, se menm bagay ak “debòde, epi pase atravè” nan vèsè dis la, ak “debòde epi pase sou” nan vèsè karant lan. Anplis sa, chak nan twa vèsè yo ap dekri yon atak wa nò a ap mennen kont wa sid la. Nan Ezayi, wa nò Lasiri a, Senakerib, t ap atake Jida, wayòm sid Izrayèl la. Nan vèsè dis la, Antiochus Magnus, wa nò Anpi Seleusid la, t ap atake wayòm sid Lejip la. Nan vèsè karant lan, wa nò a, pouvwa papal la, ki te resevwa yon blesi mòtèl nan kòmansman vèsè karant lan, t ap atake pouvwa ate sid la, Inyon Sovyetik la. Chak vèsè reprezante menm estrikti pwofetik yon konfli ant wa nò a ak wa sid la, epi nan chak vèsè wa nò a “debòde epi pase sou.”

Toude temwayaj Ezayi ak vèsè dis la montre klèman ke lè wa nò a atake, li sispann anvan li antre nan kapital wayòm sid la. Senakerib te mennen lagè li jis rive sou miray Jerizalèm yo, e pa pi lwen. An 219 anvan Jezikri, Antyokis Magnus te rive sou fwontyè Ejip la epi li te sispann. Apre sa, li te pèdi batay Rafya a ki te fèt de zan pi ta, an 217 anvan Jezikri. Senakerib te rive sou miray Jerizalèm yo epi li te pèdi batay la pandan Bondye t ap entèvni.

Se poutèt sa, men sa Seyè a di konsènan wa Lasiri a: Li p ap antre nan vil sa a, ni li p ap tire yon flèch ladan l, ni li p ap parèt devan li ak boukliye, ni li p ap leve yon ranpa kont li. Pa chemen li te vini an, se pa chemen sa a menm l ap retounen, e li p ap antre nan vil sa a, se Seyè a ki di sa. Paske m ap defann vil sa a, pou m sove li, poutèt pwòp non pa m, e poutèt David, sèvitè m nan. E, nan menm nuit sa a, zanj Seyè a soti, li frape nan kan moun Lasiri yo san katrevenkenz mil; epi lè yo leve granmaten, gade, yo tout te kadav. Konsa, Sennakerib, wa Lasiri a, pati; li ale, li retounen, epi li rete Niniv. Epi, pandan li t ap adore nan tanp Niswòk, dye pa li a, Adramelèk ak Charetsè, pitit gason l yo, frape l ak nepe; epi yo chape kò yo nan peyi Ameni. E Ezaradon, pitit gason l lan, gouvènen nan plas li. 2 Wa 19:32–37.

An 1989, wa nò a te bale Inyon Sovyetik la ale, men li pa t ranpòte viktwa sou kapital Inyon Sovyetik la. Larisi te rete kanpe. Pwochen batay la, jan vèsè onz ak douz yo prefigire l, se te batay Rafya a, ki te tou prefigire pa ranvèsman lame Senakerib la ak lanmò li ki te vini apre sa; sa idantifye yon viktwa pou wa sid la, ki te Jida nan temwayaj Senakerib la, epi Rafya nan temwayaj Antiochus Magnus la.

Vèsè dis bay yon koneksyon dirèk ak vèsè karant, epi vèsè sèz bay yon koneksyon dirèk ak vèsè karant-e-en. Vèsè dis rive sèz yo reprezante istwa ki soti an 1989 rive jouk nan lwa dimanch lan. Vèsè a reprezante yon istwa kache nan vèsè karant ki kòmanse ak efondreman Inyon Sovyetik la an 1989 epi ki kontinye jouk nan lwa dimanch lan. Vèsè dis tou konekte dirèkteman “sèt fwa” Levitik vennsis la ak istwa kache a, men liy verite sa a pa nan sa n ap prezante la a.

Nan istwa Milerit la, premye nan sis gwo konfli prensipal anndan Advantis la konsènan bon idantifikasyon Wòm te parèt, e se te sou kiyès vòlè yo nan vèsè katòz la te reprezante. Pwotestan yo te soutni yo te reprezante Antyòk Epifan, epi Milerit yo te idantifye yo kòm Wòm. Nan dènye konfli Advantis la konsènan bon idantifikasyon Wòm, kesyon an se tou sou vòlè yo nan vèsè katòz la. Yon gwoup, ki reprezante pa Milerit yo, ap soutni konpreyansyon fondamantal Milerit yo, ki te resevwa apwobasyon Lespri Pwofesi a.

“Mwen te wè ke tablo 1843 la te dirije pa men Senyè a, e ke yo pa t dwe chanje l; ke chif yo te jan Li te vle yo ye a; ke men Li te sou li epi li te kache yon erè nan kèk nan chif yo, pou pèsonn pa t kapab wè l, jiskaske men Li te retire.” Early Writings, 74.

Dyagram sakre sa a idantifye konfli a ak notasyon 164 av. J.-K.

“164 Lanmò Antyòk Epifan, ki, natirèlman, pa t leve kanpe kont Prens prens yo, paske li te deja mouri depi 164 an anvan Prens prens yo te fèt.”

Referans polemik sa a sou tablo sakre a reprezante sèl verite ki reprezante sou tablo sakre a ki pa chita sou yon pasaj pwofetik ki soti nan Pawòl Bondye a. Lè li fè sa, li idantifye yon bòn, pa nan istwa biblik, men nan istwa Advantis la, epi “li pa ta dwe chanje,” paske polemik la idantifye kijan vizyon pwofetik la tabli. Rejte verite fondamantal sa a, se an menm tan rejte otorite apwobasyon Lespri Pwofesi a bay tablo sakre a.

“Dènye twonpri Satan an nèt pral fèt pou rann temwayaj Lespri Bondye a san okenn efè. ‘Kote pa gen vizyon, pèp la peri’ (Pwovèb 29:18). Satan pral aji avèk anpil rize, nan diferan fason e atravè diferan ajan, pou souke konfyans pèp rès Bondye a nan vrè temwayaj la. Li pral fè parèt vizyon fo pou twonpe, epi li pral melanje sa ki fo ak sa ki vre, konsa li pral fè moun degoute, pou yo konsidere tout sa ki pote non vizyon kòm yon fòm fanatis; men nanm onèt yo, lè yo mete sa ki fo ak sa ki vre fasafas, ap kapab fè diferans ant yo.” Selected Messages, liv 2, 78.

Dènye konfli «vòlè pèp ou a» se menm ak premye a; epi, san yon konpreyansyon sou senbòl ki tabli vizyon an, «pèp la peri.» Yo «peri» paske yo «anile temwayaj Lespri Bondye a.»

Lòt gwoup la pretann Etazini reprezante kòm piyajè yo nan vèsè katòz la. Gwoup sa a pa kapab oswa pa vle wè ke Antiochus Magnus, nan vèsè dis rive kenz yo, reprezante Etazini. Menm jan Pwotestan yo nan istwa Milerit la te pretann piyajè yo se te Antiochus, konsa tou gwoup ki pa vle wè a idantifye piyajè yo kòm pouvwa a (Etazini) ki prefigure pa Antiochus.

Atak Senakerib la sou Jida, ki te rive jis nan kapital la, Jerizalèm, e ki te echwe, te dirije pa jeneral Senakerib la, Rabchake.

Koulye a, tanpri, bay mèt mwen an, wa Lasiri a, yon garanti; epi m ap ba ou de mil chwal, si ou menm ou kapab mete kavalye sou yo. Kijan, donk, ou ta fè fè tounen figi yon sèl kaptenn pami pi piti sèvitè mèt mwen yo, epi mete konfyans ou nan Lejip pou cha lagè ak pou kavalye? Èske se san Seyè a mwen monte kont kote sa a pou detwi li? Seyè a te di m: Monte kont peyi sa a, epi detwi li. Lè sa a, Elyakim, pitit gason Ilkya, ak Sebna, ak Joach, di Rabschake konsa: Tanpri, pale ak sèvitè ou yo nan lang Arameyen an, paske nou konprann li; epi pa pale avèk nou nan lang jwif yo devan pèp ki sou miray la. Men Rabschake di yo: Èske mèt mwen voye m kot mèt pa w la ak kot ou menm sèlman pou m pale pawòl sa yo? èske li pa voye m pito kot mesye ki chita sou miray la, pou yo ka manje pwòp poupou pa yo, epi bwè pwòp pipi pa yo ansanm avè nou? Lè sa a, Rabschake kanpe, li rele byen fò nan lang jwif yo, epi li pale, li di: Tande pawòl gran wa a, wa Lasiri a. 2 Wa 18:23–28.

Rabchake te prezante non pa pwòp pawòl pa l, men pawòl Senakerib, wa Lasiri. Nan Danyèl onz vèsè karant lan, wa nò a se pouvwa papal la ki, nan tan lafen an, an 1798, te resevwa yon blesi mòtèl anba men Lafrans ate a, wa sid la. Nan vèsè a, wa nò a finalman vanje tèt li epi li debòde wayòm sid la (Inyon Sovyetik la) an 1989. Lè wa nò a te akonpli travay sa a, li te pote avè l “cha, ak kavalye, ak anpil batiman.” “Cha ak kavalye” reprezante fòs militè, epi “batiman” reprezante pouvwa ekonomik. Senbòl sa yo idantifye Etazini kòm lame pwoksi Wòm papal la nan viktwa 1989 la, jan Rabchake te prefigire sa. Antyòchis Magnus nan vèsè dis rive kenz yo reprezante Etazini, epi, jan William Miller te idantifye avèk presizyon an, mo “tou” ki nan vèsè katòz la tabli yon nouvo pouvwa k ap antre nan naratif pwofetik la; kidonk, “vòlè yo” dwe reprezante yon pouvwa ki diferan ni de wa sid yo, Ptolemeyen yo, ni de Antyòchis, wa nò a, ni de Filip Masedwàn.

«Wa sid la nan sid la», nan vèsè sa a, san okenn dout, vle di wa Lejip la; men sa «vòlè pami pèp ou a» vle di, sa rete toujou yon dout petèt pou kèk moun. Ke sa pa ka vle di Antiochus, ni okenn wa peyi Siri, sa klè; paske zanj lan te deja ap pale sou nasyon sa a pandan yon kantite vèsè anvan, epi kounye a li di: «tou, vòlè pami pèp ou a», elatriye, sa ki montre aklè li gen yon lòt nasyon an vi. M ap admèt ke petèt Antiochus te piye Jwif yo; men kijan sa te ka «fè vizyon an tabli», alòske yo pa pale de Antiochus okenn kote nan vizyon an kòm moun ki te fè yon zak konsa; paske li te fè pati sa yo rele wayòm grèk la nan vizyon an. Ankò, «pou tabli vizyon an», fòk sa vle di rann li sèten, konplè, oubyen akonpli li menm.» William Miller, Miller’s Works, Lecture 6, 89.

«Antiochus» se te yon non anpil nan wa Anpi Selyousid Siri a te chwazi. Fondatè anpi sa a se te Selyousid Nikatò, e yon kote ant vennsis rive trant wa te fòme tout lis wa Selyousid yo. Anpil nan wa sa yo te chwazi non «Antiochus», menm jan anpil pap chwazi non twòn lè yo eli kòm pap. Tout pap yo se «antikris», sa ki vle di «kont Kris». Mo «anti» a vle di «kont». Kòm antikris, yo pran non zansèt espirityèl yo, ki se Satan. Satan ak pap yo toude idantifye kòm antikris la nan enspirasyon.

“Detèminasyon antikris la pou l mennen rebelyon li te kòmanse nan syèl la jouk nan bout li ap kontinye aji nan pitit dezobeyisans yo.” Testimonies, volim 9, 230.

Yon pap se yon reprezantan Satan, e konsa yo toude kont Kris la, e poutèt sa yo se “antikris” la. Yo chwazi yon non lè yo pran pozisyon kòm pap, epi yo vin reprezantan Satan sou tè a.

“Pou asire avantaj ak onè monn nan, legliz la te vin chèche favè ak soutyen gran moun latè yo; epi, lè li te konsa rejte Kris la, yo te pouse li rann fidelite li bay reprezantan Satan an—evèk Wòm nan.” The Great Controversy, 50.

Se dapre zèv yo n’a konnen yo, e pap yo ap kontinye menm travay ak Satan.

«Pa mwayen pap Wòm nan, menm travay la te kontinye fèt isit la sou tè a jan li te fèt nan lakou syèl la anvan yo te chase prens fènwa a. Satan te chèche korije lalwa Bondye nan syèl la, epi mete pwòp amannman pa l ladan l. Li te leve pwòp jijman pa l pi wo pase jijman Kreyatè li a, epi li te mete volonte pa l pi wo pase volonte Jewova; konsa, an reyalite, li te deklare Bondye kapab fè erè. Pap la tou suiv menm chemen an epi, pandan li reklame enfayibilite pou tèt pa l, li chèche ajiste lalwa Bondye pou l koresponn ak pwòp lide pa l yo, li panse li kapab korije erè li kwè li wè nan lwa ak kòmandman Seyè syèl la ak tè a. An reyalite, li di mond lan: M ap ban nou lwa ki pi bon pase lwa Jewova yo. Ala yon gwo jouman sa ye kont Bondye syèl la!» Signs of the Times, 19 novanm 1894.

Malgre Seleucus Nicator te etabli Anpi Seleusid la, anpil nan wa ki te vini apre yo te chwazi non “Antiochus,” pou onore, non pa Seleucus, men papa li. Papa Seleucus la, Antiochus, te yon nonm nòb ak yon jeneral ki t ap sèvi wa Filip II Masedwàn, ki te papa Aleksann Legran. Estati nòb sa a ansanm ak fòmasyon militè sa a te ede tabli baz pou pwòp wòl enpòtan Seleucus ak monte li sou pouvwa apre lanmò Aleksann Legran.

Wayòm Sèlekis la te etabli lè li te pran kontwòl twa nan kat pati wayòm Aleksann lan. Wòm tou konkeri twa pisans jewografik pou li pran kontwòl epi vin wa nò a. Lè Sèlekis te fin asire lès la, lwès la, ak nò a, li te vin wa nò a nan naratif istorik la, epi kapital li te lavil Babilòn. Anpil nan wa ki te vin apre yo te chwazi non “Antyokis” lè yo te pran twòn nò a pou yo onore zansèt politik yo. Paralèl la fasil pou wè, si ou chwazi wè li. Si ou pa wè li, ou pa wè li.

Non “Antiochus” (Ἀντίοχος an grèk) soti nan eleman grèk yo “anti” (ki vle di “kont” oswa “opoze”) ak “ocheo” (ki vle di “kenbe fèm” oswa “mentni”). Wa nò yo te chwazi non sa a pou mentni eritaj politik yo ansanm ak papa a, menm jan antikris la (pàp yo) chwazi non lè yo kòmanse gouvène. Menm jan pàp yo se reprezantan papa yo, dyab la, konsa tou Antiochus yo nan Anpi Siri a sèvi kòm tip reprezantan papa yo. Nan aplikasyon sa a, Antiochus reprezante yon pwoksi papa yo. Pwoksi pouvwa papal la an 1989 se te Etazini, e temwayaj sekilè a soutni relasyon ki te genyen ant antikris la, Pàp Jan Pòl II, ak Ronald Reagan nan travay yo pou fè ansyen Inyon Sovyetik la tonbe.

Nan vèsè dis rive sèz yo, premye ak dènye vèsè a genyen referans dirèk ak vèsè karant ak karanteyen yo. Vèsè dis la reprezante dirèkteman vèsè karant lan. Vèsè sèz la reprezante dirèkteman vèsè karanteyen an. Vèsè sa yo reprezante pati nan pwofesi Danyèl la ki gen rapò ak dènye jou yo.

“Liv ki te sele a pa t liv Revelasyon an, men pati nan pwofesi Danyèl la ki te gen rapò ak dènye jou yo. Ekriti a di: ‘Men ou menm, O Danyèl, fèmen pawòl yo, epi sele liv la, jouk nan tan lafen an: anpil va ale vini, e konesans va ogmante’ (Danyèl 12:4). Lè liv la te louvri, yo te fè pwoklamasyon an: ‘Tan p ap la ankò.’ (Gade Revelasyon 10:6.) Liv Danyèl la kounye a pa sele ankò, e revelasyon Kris te fè Jan an dwe vini bay tout moun k ap viv sou latè. Pa ogmantasyon konesans lan, yon pèp dwe prepare pou kanpe fèm nan dènye jou yo....”

“Nan mesaj premye zanj lan, yo rele lèzòm pou yo adore Bondye, Kreyatè nou an, ki te fè mond lan ak tout bagay ki ladan l yo. Yo rann omaj a yon enstitisyon Papote a, yo fè lalwa Jewova a vin san efè; men gen pou gen yon ogmantasyon konesans sou sijè sa a.” Selected Messages, liv 2, 105, 106.

Nan tan lafen an 1989, sis dènye vèsè chapit onz nan liv Danyèl la reprezante “pòsyon pwofesi Danyèl la ki te gen rapò ak dènye jou yo.” Sa te rekonèt lè sa te dezsele lè sa a, e dezselman sa a te pwodui yon ogmantasyon konesans sou “etablisman Papote a, ki fè lalwa Jewova a vin san efè.” Alfa ak Omega a toujou sèvi ak kòmansman an pou ilistre fen an, epi pwosesis eprèv la ki te kòmanse an 1989 te fèt pou pwodui de kategori adoratè.

Li di: Ale wout ou, Danyèl; paske pawòl yo fèmen e sele jouk nan tan lafen an. Anpil moun pral pirifye, yo pral blanchi, epi yo pral pase anba eprèv; men mechan yo va aji avèk mechanste; e okenn nan mechan yo p ap konprann; men moun saj yo va konprann. Danyèl 12:9, 10.

Nou nan dènye peryòd pwosesis eprèv sa a kounye a, paske konfli sou vòlè yo nan kòmansman Advantis la ap repete kounye a. Idantifye vòlè yo kòm Etazini se idantifye Antiochus kòm vòlè yo. Se menm konfli Millerit yo ak Pwotestan yo te genyen an, san okenn diferans.

Nan fen pwosesis tès la, menm jan sa te ye nan kòmansman pwosesis tès la, ki te kòmanse an 1989, Lyon branch fanmi Jida a ouvri sele “pati sa a nan pwofesi Danyèl la ki te gen rapò ak dènye jou yo.” An 1989, se te sis dènye vèsè yo nan Danyèl onz, epi nan fen an, se istwa kache vèsè karant lan, ki tipifye pa vèsè dis rive sèz.

Nou pral kontinye egzamen nou sou sis liy konfli yo nan istwa Advantis la nan atik ki vin apre yo. Premye nan sis konfli sa yo bay yon ilistrasyon sou dènye nan sis konfli sa yo. Nou pral sèvi ak premye ak dènye konfli yo pou nou sipèpoze sou lòt kat konfli yo pandan n ap devwale eleman ki antre an jwèt nan efò lènmi jistis la ap fè pou anpeche pèp Bondye a byen separe “vizyon an”, ki tabli avèk senbòl Wòm.

“Sòf si nou konprann enpòtans moman yo k ap pase rapidman pou antre nan letènite, epi nou prepare nou pou nou kanpe nan gran jou Bondye a, n ap tounen jeran ki pa fidèl. Moun k ap veye a dwe konnen ki lè lannuit la ye. Kounye a, tout bagay chaje ak yon solanite ke tout moun ki kwè verite pou tan sa a ta dwe rekonèt. Yo ta dwe aji an konsiderasyon ak jou Bondye a. Jijman Bondye yo prèt pou tonbe sou lemonn, epi nou bezwen ap prepare pou gran jou sa a.

«Tan nou an presye. Nou pa gen anpil tan ankò, sèlman kèk jou, vrèman kèk jou pwobasyon, pou nou pare pou lavi k ap vini an, lavi imòtèl la. Nou pa gen tan pou nou pase nan mouvman san lòd ni san direksyon. Nou ta dwe pè pou nou pa rete ap efleure sifas pawòl Bondye a.» Testimonies, volume 6, 407.