“N’Akwụkwọ Mkpughe ka akwụkwọ nile nke Baịbụl na-ezukọta ma mechie. N’ebe a ka mmezu nke akwụkwọ Daniel dị.” Acts of the Apostles, 585.
Eziokwu ahụ Jọn kọwara dị ka “Mkpughe nke Jizọs Kraịst,” bụ nke Ọdụm nke ebo Juda nọworo na-atọghe akara ya maka ndị ya kemgbe Julaị 2023, na-eru izu okè mgbe e jikọtara akwụkwọ Daniel na akwụkwọ Mkpughe. Isi nke abụọ nke akwụkwọ Daniel na-anọchite anya ozi mmụọ ozi nke abụọ n’ihe gbasara ule nke ihe oyiyi anụ ọhịa ahụ n’ụbọchị ikpeazụ. Ọ na-akọwapụta usoro ule na oge ule a kapịrị ọnụ.
Oge na usoro dị na Daniel isi nke abụọ, nke afọ iri asaa Daniel nọrọ na ndọrọ n’agha nọchiri anya, bụ onyinyo nke oge ule ndị Protestant n’akụkọ ihe mere eme nke ndị Millerite. Ndị Protestant kụrụ afọ n’ala n’usoro ule ha wee ghọọ ụmụ ada Rome. N’ụzọ amụma, ada bụ onyinyo nne ya; Rome bụkwa anụ ọhịa n’amụma. Ọdịda ha na otú ha si mesịa ghọọ ụmụ ada Rome bụ onyinyo ule nke oyiyi anụ ọhịa ahụ n’akụkọ ihe mere eme anyị nke oge a, n’ihi na ha gbanwere ghọọ oyiyi anụ ọhịa ahụ. Ya mere, afọ iri asaa Daniel nọrọ na ndọrọ n’agha, nakwa akụkọ ihe mere eme nke ozi mmụọ ozi nke abụọ n’oge mmegharị ndị Millerite, na-anọchi anya usoro ule anyị ugbu a.
N’akụkọ ihe mere eme nke ozi mmụọ ozi nke abụọ nke malitere n’ụbọchị Septemba 11, 2001, e nwere oge pụrụ iche na usoro nnwale nke e ji ihe nnọchianya kọwaa dịka nrọ Nebukadneza banyere onyinyo nke anụ ọhịa; n’ihi na alaeze n’amụma Akwụkwọ Nsọ bụkwa anụ ọhịa. Nebukadneza na ndị ndú okpukpe ndị Kaldia na-anọchi anya ndị na-ada n’ule ahụ, ebe Daniel na ndị ikom atọ ahụ a ma ama na-anọchi anya ndị na-agafe ule ahụ. O nwere ike iyi ka ọ bụghị otú ahụ, ma a na-ekwenye ọdịda Nebukadneza n’isi nke atọ nke Daniel.
N’usoro ule ahụ, nke e gosipụtara ma n’isi nke mbụ ma n’isi nke abụọ nke akwụkwọ Daniel, e nwere akara ụzọ amụma ndị a kapịrị ọnụ, ndị kwekọrọ n’eziokwu ndị e wepụtarala n’oge na-adịbeghị anya n’akwụkwọ Mkpughe. N’isi nke mbụ, “ụbọchị iri” nọchiri anya oge ule ahụ nke dugara n’ime ka Daniel gosipụta oyiyi mara mma karịa ma maa abụba karịa n’ihi iri nri eluigwe, ebe òtù ndị ọnaozi nke ọzọ gosipụtara oyiyi ndị riri nri eze. N’ihe nnọchianya amụma, eze bụ alaeze, n’ihe nnọchianya amụma kwa, eze ma ọ bụ alaeze bụkwa anụ ọhịa. Ndị ọdịdị ihu ha gosipụtara ihe si n’iri nri eze pụta gosipụtara oyiyi anụ ọhịa ahụ.
N’isi nke abụọ nke Daniel, Daniel nọ na-ekpe ekpere ka o wee ghọta “ihe nzuzo” zoro ezo nke nrọ ihe oyiyi Nebukadneza. Ọ dị ya mkpa ịmata ihe nrọ ahụ bụ, nakwa ihe ọ pụtara. Ọ na-anọchi anya ndị ahụ nọ n’ụbọchị ikpeazụ na-achọ ịghọta ihe nzuzo ndị metụtara mmeghe nke Mkpughe nke Jisọs Kraịst, n’ihi na mmeghe nke Mkpughe nke Jisọs Kraịst bụ “ihe nzuzo” amụma ikpeazụ a na-emepe tupu oge amara emechie. Ndị amụma niile, gụnyere Daniel, na-akọwapụta ụbọchị ikpeazụ. Mbọ Daniel gbalịsiri ike ịghọta “ihe nzuzo” ahụ bụ mgbalị metụtara ndụ na ọnwụ, dịka nnwale ihe oyiyi nke anụ ọhịa si bụrụkwa nke ahụ nye ndị Chineke n’ụbọchị ikpeazụ.
“Onyenweanyị egosila m nke ọma na a ga-akpụ oyiyi nke anụ ọhịa ahụ tupu oge amara agwụ; n’ihi na ọ ga-abụ nnukwu ule nye ndị nke Chineke, nke a ga-ekpebi ọdịnihu ebighị ebi ha site na ya.” Manuscript Releases, volume 15, 15.
Ekpere Daniel, ka ọ na-achọ ịghọta “ihe omimi” ahụ, na-anọchi anya otu akara-ụzọ pụrụ iche n’akụkọ ihe mere eme nke ndị nke Chineke n’ụbọchị ikpeazụ. Akwụkwọ Daniel na-enye ndị àmà abụọ nke na-eguzobe akara-ụzọ nke “ekpere” n’ụbọchị ikpeazụ. Akara-ụzọ ahụ dị n’oge ahụ nke ozi nke abụọ nke ahịrị mgbanwe ọ bụla na-anọchi anya ya.
Ihe ndabere amụma nke ekpere abụọ ahụ bụ afọ iri asaa nke ndọrọ n’agha, nke, dị ka ihe nnọchianya, na-anọchi anya “oge asaa” dị na Levitikọs isi iri abụọ na isii. Na Daniel isi nke abụọ, n’amaokwu mbụ, e dere aha “Nebuchadnezzar” ugboro abụọ, idekwa otu okwu ugboro abụọ n’Akwụkwọ Nsọ bụ ihe nnọchianya nke ozi mmụọ ozi nke abụọ.
E nwere ọtụtụ ntụaka n’ihe odide Nwanne Nwanyị White ndị na-egosi na Daniel isi nke atọ bụ ihe nnọchianya nke iwu Sọnde. Daniel isi nke mbụ nwere njirimara niile nke ozi mmụọ ozi nke mbụ, a gwakwara anyị na ị pụghị inwe ozi nke atọ (Daniel isi nke atọ) ma e nweghị ozi nke mbụ na nke abụọ.
Ellen White akọwapụtala ule oyiyi nke anụ ọhịa ahụ dịka ule anyị ga-agafe tupu oge amara agwụchie, na tupu e mechie anyị akara. Mgbe a kpọrọ egwú ahụ n’isi nke atọ nke Daniel, oge amara mechiri n’ụzọ amụma, n’ihi na isi nke atọ na-anọchite anya iwu Sọnde. Egwú Nebukadneza na-anọchite anya olu ụtọ ahụ akwụna Taịa na-amalite ịbụ nye ndị eze nke ụwa n’oge ngwụcha afọ iri asaa ahụ nke a kpọrọ n’ụzọ ihe atụ, mgbe e chefuru ya.
Ọ gēmezukwa n’ụbọchị ahụ na a ga-echezọ Taịa afọ iri asaa, dịka ụbọchị nke otu eze si dị; mgbe afọ iri asaa ahụ gwụchara, Taịa ga-abụ abụ dịka nwanyị akwụna. Were ụbọ akwara, gagharịa n’obodo, gị nwanyị akwụna a chefuru echefu; kpọọ ụda dị ụtọ, bụrụọ ọtụtụ abụ, ka e wee cheta gị. Ọ gēmezukwa mgbe afọ iri asaa ahụ gwụchara, na Onyenwe anyị ga-eleta Taịa; ọ ga-alaghachikwa n’ụgwọ ya, ma soro alaeze niile nke ụwa dị n’elu ụwa kwaa iko. Aịsaịa 23:15–17.
Nwanne Nwanyị White na-akọwa ozi ndị mmụọ ozi atọ ahụ dị ka ule atọ.
“Ọtụtụ ndị gara izute Nwunye-Nwoke ahụ n’okpuru ozi nke mmụọ-ozi mbụ na nke abụọ, jụrụ nke atọ, ya bụ, ozi ikpeazụ nke ule a ga-enye ụwa, ọnọdụ yiri nke a ka a ga-ewerekwa mgbe a kpọrọ oku ikpeazụ.” Review and Herald, Ọktoba 31, 1899.
Dabere n’akaebe nke ọtụtụ ndị akaebe, Daniel isi nke abụọ bụ ozi nke mmụọ ozi nke abụọ. Akụkọ ihe mere eme malite n’inye mmụọ ozi nke mbụ ike ruo n’ikpe ahụ bụ akụkọ ihe mere eme nke afọ iri asaa Daniel nọrọ na ndọrọ n’agha na-anọchi anya ya. Oge ekpere Daniel n’isi nke abụọ dabara n’ime afọ iri asaa ahụ, bụ́ ihe nnọchianya nke “oge asaa”.
Ekpere dị n’isi nke itoolu na-amalite site n’ịrụtụ aka kpọmkwem n’afọ iri asaa ahụ. Ọnọdụ amụma nke ekpere abụọ ahụ bụ otu. Ha na-anọchi anya akụkụ dị iche iche nke otu ekpere ahụ, ma e debere ha abụọ n’otu ọnọdụ ahụ nke “oge asaa,” ha abụọ kwekọkwara n’akara ụzọ nke “ekpere” dị n’akụkọ ihe mere eme nke ndị otu narị puku na puku iri anọ na anọ nke ụbọchị ikpeazụ.
Mgbe Daniel na-ekpe ekpere n’isi nke itoolu, ọ nọ n’“oge mgbanwe” metụtara amụma, site n’alaeze Babilọn gaa n’alaeze ndị Midia na ndị Peshia. Oge mgbanwe ahụ bụkwa akara ụzọ, ọ na-adakọkwa na otu oge mgbanwe ahụ n’ime mmegharị nke mmụọ ozi nke atọ, mgbe ndị Chineke na-anwụ n’okporo ámá dị ka “ndị Laodisia”, ma na-esi n’ili apụta dị ka “ndị Filadelfia”. Oge mgbanwe nke mmegharị nke mmụọ ozi nke mbụ na-adakọ na oge mgbanwe Daniel nakwa na mmegharị nke mmụọ ozi nke atọ, ha atọ nwekwara njikọ kpọmkwem na “oge asaa” dị na Levitikọs isi iri abụọ na isii. Mgbanwe si na Filadelfia gaa na Laodisia n’ime mmegharị ndị Millerite mere mgbe “ìhè ọhụrụ” banyere “oge asaa” bịara n’afọ 1856, nakwa mgbe e mesịrị jụ “oge asaa” kpamkpam n’afọ 1863. Daniel n’isi nke itoolu, mmegharị nke mmụọ ozi nke mbụ n’oge ndị Millerite, na mmegharị nke mmụọ ozi nke atọ n’oge anyị niile nwere oge mgbanwe ndị na-adakọrịta, oge mgbanwe atọ ahụ niile dịkwa n’ime usoro nke “oge asaa”.
N’akụkọ ihe mere eme nke usoro nnwale ahụ, Daniel nọchiri anya onye ozi e nyere ìhè ahụ nke o bu ụzọ soro ndị ibe ya atọ kerịta, si otú a na-anọchi anya ọrụ amụma nke “Elijah”, onye bụ “olu onye na-eti mkpu n’ọzara”.
“Ihe nzuzo” nke Daniel isi nke abụọ na-akọwapụta na alaeze nke asatọ n’amụma Akwụkwọ Nsọ bụ “nke sitere n’ime alaeze asaa ahụ.” Dika ọ bụ ihe nnọchianya mbụ nke alaeze ndị dị n’amụma Akwụkwọ Nsọ, ya mere ọ na-ejikọta na ihe nnọchianya ikpeazụ nke alaeze ndị dị n’amụma Akwụkwọ Nsọ a hụrụ na Mkpughe isi nke iri na asaa. Ala-eze nke asatọ ahụ, ebe ọ bụ “nke sitere n’ime alaeze asaa ahụ” gara aga, na-elekwasị anya n’ebe mgbanwe ahụ dị nke na-eguzobe Babilọn nke oge a dịka njikọ atọ ahụ nke dragọn ahụ, anụ ọhịa ahụ, na onye amụma ụgha ahụ. Nrọ oyiyi Nebukadneza na-emecha na-akọwapụta alaeze ụwa nke asatọ n’akụkọ ihe mere eme amụma.
Alaeze bụ anụ ọhịa n’amụma Akwụkwọ Nsọ, ya mere eziokwu nke nrọ-onyonyo Nebukadneza nọchiri anya ya bụ ntụaka mbụ banyere anụ ọhịa ikpeazụ ahụ, dịka e si kwa akọwa ya n’Isi nke iri na asaa nke Mkpughe. Ya mere, nrọ Nebukadneza n’isi ngwụcha ya bụ nrọ nke onyinyo anụ ọhịa nke asatọ na nke ikpeazụ. Ọ bụ nrọ nke “onyinyo anụ ọhịa ahụ.”
Nke ahụ n’onwe ya bụ ihe na-akwado mkpa ọ dị ịmata ebe mgbanwe na-eme n’ime mmegharị nke mmụọ ozi nke atọ, ma “ihe nzuzo” ahụ bụkwa mkpịsị ugodi nke na-ejikọta ma na-eme ka ihe ka ukwuu n’ihe edemede ndị gara aga nọworo na-akọwapụta banyere akụkọ ihe mere eme sochiri Julaị 18, 2020 guzosie ike. N’edemede ndị ahụ, e gosipụtala na akara ụzọ anọ nke ọ bụla n’ime mmegharị mmezigharị ndị dị nsọ, nke afọ iri asaa Daniel nọrọ na ndọrọ n’agha na-anọchi anya ha, na-enwe otu isiokwu mgbe niile.
N’oge Kraịst, e debere akara ụzọ anọ ahụ n’usoro ihe gbasara “ọnwụ na mbilite n’ọnwụ”. Akara ụzọ mbụ, nke nọchiri anya inye ozi mbụ ike, bụ baptizim Kraịst, bụ́ ihe nnọchianya ọnwụ na mbilite n’ọnwụ. Akara ụzọ nke abụọ, nke na-anọchi anya ndakpọ olileanya mbụ n’akụkọ ihe mere eme ahụ, bụ ọnwụ na mbilite n’ọnwụ Lazarọs. Akara ụzọ nke atọ bụ mbanye mmeri na Jerusalem, nke na-anọchi anya Mkpu Etiti Abalị. Kraịst nọ na-aga izute ọnwụ na mbilite n’ọnwụ Ya, Lazarọs, bụ́ onye nnọchiteanya dị ndụ nke ọnwụ na mbilite n’ọnwụ, duuru ndị ahụ na-aga n’usoro. Lazarọs na-egosikwa n’ụzọ doro anya na n’oge a na-akpọsa Mkpu Etiti Abalị, ndị Chineke bụ ndị “a na-aka akara”.
“Ọrụ ebube a nke ji okpueze mechie ha niile, mbilite Lazarọs n’ọnwụ, ga-abụ ihe e ji tinye akara nke Chineke n’ọrụ Ya na n’ihe Ya kwuru banyere ịdị nsọ Ya.” The Desire of Ages, 529.
Ihe ịrịba ama nke anọ nke ikpe bụ obe, nke bụkwa ọnwụ na mbilite n’ọnwụ. Oge nke ihe ịrịba ama anọ ahụ ka e ji afọ iri asaa nke ndọkpụ n’agha Daniel nọchite anya ya.
N’akụkọ ihe mere eme nke ndị Millerite, isiokwu bụ “ụkpụrụ nke otu ụbọchị na-anọchi anya otu afọ”, Ọgọst 11, 1840, bụkwa nkwenye nke ụkpụrụ ahụ. Ndakpọ olileanya mbụ bụ ihe si n’itinye ụkpụrụ nke otu ụbọchị na-anọchi anya otu afọ n’ọrụ n’ụzọ na-ezighị ezi pụta. Mkpu Etiti Abalị bụ ime ka ụkpụrụ nke otu ụbọchị na-anọchi anya otu afọ zuo okè n’ihe metụtara amụma nke afọ puku abụọ na narị atọ na amụma nke afọ puku abụọ na narị ise na iri abụọ; mgbe ahụkwa, Ikpe Nnyocha malitere mgbe amụma ndị ahụ dabeere n’ụkpụrụ nke otu ụbọchị na-anọchi anya otu afọ mezuru n’Ọktoba 22, 1844. Isiokwu nke akara ụzọ anọ ahụ niile n’akụkọ ihe mere eme nke ndị Millerite bụ “ụkpụrụ nke otu ụbọchị na-anọchi anya otu afọ”. Afọ iri asaa nke ndọkpụ Daniel n’agha na-anọchi anya oge nke akara ụzọ anọ ahụ.
N’oge Eze Devid, isi okwu bụ “igbe Chineke”. Mgbe e nyere Devid ike, o wee kpebisie ike ibubata igbe ahụ n’obodo Devid.
Devid we gara n’ihu, wee bụrụ nnukwu mmadụ; Jehova Chineke nke ndị agha nọkwaara ya. 2 Samuel 5:10.
Nkụda mmụọ mbụ ahụ mere mgbe Uzzah mere mmehie site n’imetụ igbe ọgbụgba ndụ ahụ aka. Akara ụzọ nke atọ bụ mgbe David ghọtara na Onyenwe anyị agọziela ụlọ Obededom onye Gat, ebe e debere igbe ọgbụgba ndụ ahụ kemgbe nnupụisi Uzzah. David wee gaa buteghachi igbe ọgbụgba ndụ ahụ maka mbata ya na Jerusalem n’ebube mmeri (ma ihe sochiri ya bụ na nwunye ya gosipụtara iwe gabigara ókè na “nkụda mmụọ” n’ihi mbata David). Igbe ọgbụgba ndụ ahụ na-anọchi anya nke ọ bụla n’ime akara ụzọ anọ ahụ. Afọ iri asaa nke ndọrọ n’agha Daniel na-anọchi anya oge akara ụzọ anọ ahụ.
N’ụbọchị Septemba 11, 2001, a tọhapụrụ Alakụba nke “Ahụhụ” nke atọ, ma emesịa e jidere ya. Julaị 18, 2020, bụ amụma dara ada banyere ọrụ Alakụba. Ozi ahụ nke na-eme ka ọkpụkpụ akọrọ ndị nwụrụ anwụ dị ndụ sitere n’aka “ifufe anọ,” nke bụ akara nke Alakụba ma na-anọchi anya ozi Mkpu Etiti Abalị. Mbibi mba nke na-esote ndapụ n’ezi okwukwe nke mba ahụ n’iwu ụbọchị Sọnde na United States, Alakụba nke “Ahụhụ” nke atọ na-eweta ya. Oge nke ihe ịrịba ama anọ ahụ ka a na-anọchi anya ya site n’afọ iri asaa nke ndọrọ n’agha Daniel.
Mmegharị nke mmụọ-ozi mbụ na-anọchite mmegharị nke mmụọ-ozi nke atọ, ma ozi nke Mkpu Etiti Abalị n’akụkọ ihe mere eme nke ndị Millerite bụ mmezi nke amụma dara ada nke butere mmechuihu mbụ.
“Ndị ahụ nwetara nkụda mmụọ hụrụ site n’Akwụkwọ Nsọ na ha nọ n’oge ichere ahụ, nakwa na ha aghaghị iji ndidi chere mmezu nke ọhụụ ahụ. Otu ihe àmà ahụ nke mere ka ha lezie anya maka Onyenwe ha n’afọ 1843, mere ka ha tụọ anya Ya n’afọ 1844.” Early Writings, 247.
Otu ihe akaebe ahụ na-egosi mwakpo ndị Alakụba ga-ebuso Nashville bụkwa ihe akaebe na-egosi mwakpo a ga-ebuso Nashville iji zaghachi mmanye ife ofufe n'ụbọchị Sọnde. Ihe odide nke Mmụọ Amụma anaghị ada ada. E depụtara amụma banyere mwakpo a ga-ebuso Nashville n'ihe odide nke Mmụọ Amụma. Amụma banyere Nashville ga-emezu, ma amụma banyere mwakpo a ga-ebuso Nashville ga-adabere na mmezi nke amụma e buru na mbụ nke na-emezughị, dị ka ọ dị n'akụkọ ihe mere eme nke ndị Millerite. A na-emezu ya n'akara ụzọ nke anọ, nke bụ akara ụzọ na-anọchi anya “ikpe”.
Jizọs na-eji mmalite akọwa ọgwụgwụ mgbe niile, akara ụzọ mbụ nke Septemba 11, 2001, bụkwa mwakpo sitere n’aka Islam, ya mere, n’oge ikpe nke iwu Sọnde, a ga-enwe mwakpo nke Islam megide Nashville. O nwere nnọọ ike ịgụnyekwa ebe ndị ọzọ a ga-awakpo, ma ozi Mkpu Etiti Abalị bụ ozi na-agbazi ozi ahụ kpatara ndakpọ olileanya mbụ. Ọ bụ mmehie nke itinye akụkụ metụtara oge n’amụma ahụ kpatara ndakpọ olileanya mbụ ahụ, ọ bụghị okwu Ellen White.
Ọ dị mkpa ịghọta na ọ bụ otu isiokwu ahụ na-achịkwa akara ụzọ anọ ahụ mgbe niile, bụ́ ndị na-amalite n’oge “inye ike” nye ozi nke mbụ (nke, n’akwụkwọ Daniel, na-eme ná mmalite afọ iri asaa ahụ e ji mee ihe nnọchianya). Ọ bụrụ na ị nabatala Septemba 11, 2001, dị ka mmezu nke amụma, ị riela “akwụkwọ ahụ e zoro ezo” n’ụzọ amụma. Ọ bụ mmadụ dị nnọọ ole na ole riri eziokwu ahụ n’ezie, ma e nwere ụfọdụ ndị Daniel nọchiri anya ha, bụ́ ndị kpebisiri ike n’obi ha ịghara ikwe ka nri Babilọn merụọ ha. Ma e nwere ndị na-ekwupụta na ha kweere na Septemba 11, 2001, bụ mmezu nke amụma, ma na-arụ ụka na ọ bụghị Islam, kama ọ bụ ezinụlọ Bush, ma ọ bụ ndị na-akwado njikọ ụwa ọnụ, ma ọ bụ ndị Jesuit, ma ọ bụ CIA, ma ọ bụ ngwakọta nke ụfọdụ n’ime ndị ahụ a na-akpọkarị aha, bụ́ ndị ndị na-atụpụta echiche banyere nkata nzuzo n’oge a na-etinyekarị n’echiche ha. Dị ka Alfa na Omega, Jizọs na-eji mmalite egosi ọgwụgwụ; ya mere, ọ bụrụ na anyị ezighị ezi banyere ihe e nọchiri anya n’ụzọ amụma na Septemba 11, 2001, anyị na-ebibi ikike anyị nwere ikewasị Okwu amụma nke “eziokwu” n’ụzọ ziri ezi.
“Ike” ozi mbụ n’akụkọ ihe mere eme nke ndị Millerite bụ Islam nke Ahụhụ nke Abụọ, ma ike ahụ ghọrọ ụdị nke ike e nyere n’ụbọchị Septemba 11, 2001, nke Islam nke Ahụhụ nke Atọ wetara.
Islam dị n’akara ụzọ mbụ na-eme ka a mata Islam dị n’akara ụzọ ikpeazụ. Akara ụzọ ikpeazụ na-anọchi anya ikpe ahụ, a na-ekpekwa United States ikpe n’oge iwu Sọnde. Ọ bụ ozi nke abụọ nke Ezikiel dị n’isi nke iri atọ na asaa na-eme ka ndị nwụrụ anwụ dịghachi ndụ, ozi ahụ bụkwa ozi nke akara ụzọ nke atọ, ya bụ Mkpu Etiti Abalị. Ọ bụ ozi ịka akara, dị ka e sere onyinyo ya site na mbata mmeri nke Kraịst mgbe ọ na-agba “ịnyịnya ibu”, bụ́ ihe nnọchianya Islam. Ọ bụ Islam na-ebu ozi ịka akara nke Mkpu Etiti Abalị.
Gwanụ ada Zaịọn, Le, Eze gị na-abịakwute gị, dị nwayọọ, nọkwasịkwa n’elu ịnyịnya ibu, na nwa ịnyịnya ibu, nwa nke ịnyịnya ibu. Matiu 21:5.
Amụma nke abụọ nke Ezikiel sitere na “ifufe anọ”, ndị bụkwa ihe nnọchianya nke Islam. Ọ dị nnọọ mkpa ka e nwee nghọta doro anya banyere eziokwu a, n’ihi na ozi ahụ nke bụ Mkpu Etiti Abalị bụ ozi na-egosi na Islam nke Ahụhụ nke Atọ bụ ike nke na-ewetara United States ikpe n’oge iwu Sọnde, ma na-akpatakwa mbibi mba ahụ nke na-esochi iwu ahụ e nyere.
Opììkwè Asaa nke Mkpughe bụ ikpe Chineke megide mmanye ofufe ụbọchị Sọnde site n’aka Rom ndị na-ekpere arụsị na Rom popu.
-
A kpọbatara opi anọ mbụ ahụ imegide Rom ndị ọgọ mmụọ mgbe Constantine manyere iwu mbụ nke Sọnde n’afọ 321.
-
Ọjà nke ise na nke isii (nke bụkwa Ahụhụ nke mbụ na nke abụọ nke Alakụba), bụ ikpé Chineke megide Rom nke ndị popu n’ihi iwu Sọnde nke ndị popu mere ka ọ bụrụ iwu n’Nzukọ Orleans, n’afọ 538.
-
Opi nke asaa (nke bụ Ahụhụ nke atọ nke Islam), bụ ikpe a ga-ewetara United States mgbe ọ ga-amanye ife ofufe ụbọchị Sọnde n’oge na-adịghị anya.
Okpukpe Alakụba nke Ahụhụ nke atọ na-anọchi anya akara ụzọ mbụ nke Septemba 11, 2001. Amụma e buru banyere mwakpo okpukpe Alakụba ga-eme na Nashville na Julaị 18, 2020, bụ́ nke emezughị, na-anọchi anya ndakpọ olileanya mbụ, bụ́ akara ụzọ nke abụọ. Ozi nke “ifufe anọ” nke okpukpe Alakụba, dị ka e si gosipụta ya n’amụma nke abụọ Ezikiel buru n’isi nke iri atọ na asaa, na-anọchi anya Mkpu Etiti Abalị, bụ́ akara ụzọ nke atọ; mgbe ahụ, akara ụzọ nke anọ na-abịa, ya bụ mmezu nke amụma ahụ nke Julaị 18, 2020, bụ́ nke emezughị, n’oge iwu Sọnde. Ihe ndị ahụ bụ akara ụzọ amụma anọ ndị na-eme n’akụkọ ihe mere eme nke amụma banyere ndị dị otu narị puku na puku iri anọ na anọ, dị ka afọ iri asaa Daniel nọrọ na ndọrọ n’agha si nọchite ya anya.
Ịghọta ozi nke Mkpu Etiti Abalị bụ otu isi ihe bụ isi nke “ihe nzuzo” ahụ e kpughere Daniel n’ụdị, mgbe o kpeere ekpere ka o ghọta nrọ oyiyi Nebukadneza. Ekpere ya bụ ihe nrịbama nke dị na njedebe nke ụbọchị atọ na ọkara nke ọnwụ nke ndị àmà abụọ nke Mkpughe iri na otu. Ekpere Levitikọs iri abụọ na isii nke Daniel, dịka e dekọrọ ya n’isi nke itoolu, dị n’afọ mbụ nke Daraịọs. Nke a na-edobe ekpere ya n’ebe mgbanwe dị.
Ebe mgbanwe dị n’akụkọ ihe mere eme nke ndị Millerite bụ n’afọ 1856, mgbe ngagharị ndị Millerite si na Filadelfia gafee banye na Laodisia, dịka James na Ellen White siri kwuo. N’otu afọ ahụ ka “ìhè ọhụrụ” banyere “oge asaa” bịara n’isiokwu Hiram Edson dere na Review and Herald, ma n’afọ 1863 (“oge asaa” ka e mesịrị), a jụrụ “oge asaa” ahụ kpamkpam. Daniel kpeere “ekpere ahụ” nke a kpọrọ “ọgwụgwọ ahụ” maka “ịchụsasị” nke “oge asaa” n’ebe mgbanwe dị n’etiti alaeze mbụ na alaeze nke abụọ nke amụma Akwụkwọ Nsọ dị.
Ọkara atọ na ọkara bụ ihe nnọchianya nke afọ otu puku narị abụọ na iri isii, nke n’aka nke ya bụ ihe nnọchianya nke “oge asaa.” N’ụbọchị Julaị 18, 2020, mmegharị Laodisia nke Future for America gosipụtara nnupu isi megide iwu Chineke nyere ka a ghara ọzọ ịdabere ozi amụma n’elu oge. Mgbe ahụ, e “gburu” ma “chụsasịa” mmegharị ahụ n’okporo ụzọ nke Mkpughe isi nke iri na otu, nke na-agafe ndagwurugwu Ezikiel jupụtara n’ọkpụkpụ akọrọ nwụrụ anwụ. N’ọgwụgwụ oge ahụ nke “ịchụsasị,” nke bụkwa “oge ichere” nke ilu ụmụ agbọghọ iri ahụ, a na-akpọ ha ugbu a ka ha si n’ili ha pụta site n’“olu nke onye na-eti mkpu” sitere n’ime “ọzara” nke ụbọchị “ọkara atọ na ọkara” ahụ.
Dị nnọọ ka ndị Millerite mechara ghọta na n’oge ahụ ha nọ n’“oge nchere” nke Matiu isi iri abụọ na ise na Habakuk isi abụọ, otú ahụ ka “ndị akaebe abụọ nwụrụ anwụ” ga-aghọtakwa ebe ha nọ mgbe “olu dị n’ọzara” tiri mkpu. Ha aghaghị ịghọta na ha “gbasasịrị agbasa”. Nghọta ahụ bụ ọkpụkpọ oku maka “ekpere”, ma ọ bụghị nanị ekpere; ọ bụ ọkpụkpọ oku ka ha kpee ekpere Daniel nke Levitikọs isi iri abụọ na isii. E wezụga ekpere ahụ kpọmkwem, enweghị ntute mmụọ. Ntute mmụọ ahụ na-akara oge mgbanwe site na Laodisia gaa na Filadelfia, na-ewetakwa ihe ahụ a na-ahụ n’amụma, bụ́ na nke asatọ so n’asaa ahụ, dị ka ihe oyiyi Nebukadneza dị na Daniel isi abụọ na-akwado.
Mgbe ekpere ahụ nke nchegharị na nkwupụta mmehie mezuru, nkwa ahụ bụ na Chineke ga-echeta ọgbụgba ndụ Ya ma kpọkọta ndị Ya gbasasịrị agbasasị. Amụma mbụ Ezekiel kpọkọtara ọkpụkpụ ndị ahụ ọnụ, ma mgbe ahụ amụma ya banyere “ifufe anọ” gbanwere “ndị Filadelfia” ahụ a mụrụ ọhụrụ ka ha bụrụ ndị agha dị ike…ndị agha dị ike nke, dịka Mkpughe isi iri na otu siri kwuo, e mesịrị “bulie ha elu n’eluigwe” ya na “igwe-ojii nke ndị mmụọ ozi”. Ha bụrụzie “ọkọlọtọ” nke Onyenwe anyị.
“Ihe nzuzo” nke Daniel isi nke abụọ, dị ka Ọdụm nke ebo Juda na-ekpughe ya ugbu a, na-egosi na ihe ahụ nke “nke asatọ ịbụ otu n’ime asaa ahụ” bụ eziokwu…akụkụ amụma ọ bụla ọzọ nke Daniel isi nke abụọ kwekọkwara n’usoro amụma nke ndị akaebe abụọ nke Mkpughe isi nke iri na otu. Ndị akaebe abụọ nke Mkpughe isi nke iri na otu bụ ndị “a na-ebuli elu dị ka ọkọlọtọ” n’otu “awa” ahụ a na-eti iwu ụbọchị Sọnde, n’ihi na a na-ebuli ha elu n’oge “nnukwu ala ọma jijiji” nke Mkpughe isi nke iri na otu. “Nnukwu ala ọma jijiji” ahụ na-ebibi otu ụzọ n’ụzọ iri nke obodo ahụ, United States bụkwa eze bụ isi n’ime “ndị eze iri” ahụ, dị nnọọ ka France bụbu, mgbe “ala ọma jijiji” nke Mgbanwe Ọchịchị France kpochapụrụ France ná mmezu nke Mkpughe isi nke iri na otu.
A na-emezu ala ọma jijiji ahụ n’ụzọ zuru oke n’ahụ anụ ọhịa nke “ụwa” ahụ, iwu Sọnde n’alaeze anụ ọhịa nke ụwa ahụ na-akpatakwa ịma jijiji. Mmezu zuru oke nke “ala ọma jijiji” ahụ dị na Mkpughe iri na otu bụ iwu Sọnde, mgbe anụ ọhịa nke “ụwa” ahụ “na-ama jijiji”, mbibi mba ahụ na-esochikwa ndapụ mba ahụ n’okwukwe. N’awa ahụ, ndị akaebe abụọ ahụ bụ ndị a “na-eweli elu dị ka ọkọlọtọ”. Ha “na-arịgo n’eluigwe n’igwe ojii”, dị nnọọ ka Kraịst si rịgoro n’eluigwe n’oge ikpeazụ. E dekọrọ okwu ikpeazụ Ọ gwara ndị na-eso ụzọ Ya, ndị na-anọchi anya ndị Chineke nke ụbọchị ikpeazụ, ndị a ga-ewelikwa n’eluigwe dị ka ọkọlọtọ, n’akwụkwọ Ọrụ Ndịozi.
O wee sịrị ha, Ọ bụghị nke unu ịmata oge maọbụ ugbò ndị ahụ, nke Nna ahụ debere n’ike nke aka Ya. Ma unu ga-anata ike, mgbe Mmụọ Nsọ bịakwasịrị unu; unu ga-abụkwa ndịàmà m, ma na Jerusalem, ma na Judia niile, ma na Sameria, ruo kwa n’ókè ikpeazụ nke ụwa. Mgbe O kwuchara ihe ndị a, ka ha nọ na-ele anya, e weliri Ya elu; ígwé ojii wee nabata Ya pụọ n’anya ha. Ọrụ Ndịozi 1:7–9.
Ndị ga-abụ “ọkọlọtọ” ahụ ga-esi n’itinye “oge na udu” n’ọrụ wezuga onwe ha, ma ọ bụrụ na ha ga-anata ike nke Mmụọ Nsọ iji rụzuo ọrụ nke “ọkọlọtọ” ahụ.
“Ihe nzuzo” ahụ e kpugheere Daniel n’isi nke abụọ bụ ihe nzuzo nke Mkpughe Jizọs Kraịst nke a na-atọpụ akàrà ya obere oge tupu oge amara agwụ. “Ihe nzuzo” ahụ gụnyere “akụkọ ihe mere eme zoro ezo” nke “Égbè Eluigwe Asaa.” Nhazi akụkọ ihe mere eme ahụ gbadoro ụkwụ n’okwu Hibru e mepụtara site n’ijikọta mkpụrụedemede mbụ, nke iri na atọ na nke ikpeazụ n’usoro mkpụrụedemede Hibru. Mgbe a jikọtara mkpụrụedemede ndị ahụ, ha na-emepụta okwu Hibru pụtara “eziokwu.” Jizọs bụ “eziokwu”, nke bụkwa Onye Mbụ na Onye Ikpeazụ. Mkpụrụedemede atọ ahụ na-anọchi anya nhazi mmegharị ukwu ọ bụla nke mmezigharị, n’ihi na ha na-anọchi anya ndị mmụọ ozi nke mbụ, nke abụọ na nke atọ. Ha na-anọchi anya usoro ime ka ihe dị ọcha nke nwere nzọụkwụ atọ, bụ́ nke Daniel gosipụtara n’isi nke iri na abụọ dị ka “e mere ka ha dị ọcha, e mere ka ha chaa ọcha, e nwaleekwara ha”. Future for America anọwo na-akọwapụta usoro nnwale na ime ka ihe dị ọcha ahụ nke nwere nzọụkwụ atọ kemgbe ihe karịrị afọ iri abụọ, ma ugbu a, a matala na ọ na-anọchi anya “akụkọ ihe mere eme zoro ezo” n’ime ahịrị mmezigharị dị nsọ. “Akụkọ ihe mere eme zoro ezo” ahụ bụ mmezu zuru oke nke “Égbè Eluigwe Asaa” e ji akàrà mechie ruo ugbu a, obere oge tupu mmechi oge amara.
Ọ dịla ogologo oge a ghọtara na Égbè Eluigwe Asaa ahụ na-anọchi anya “nkewa doro anya nke ihe ndị mere n’okpuru ozi mmụọ-ozi nke mbụ na nke abụọ,” nakwa na ha na-anọchikwa anya “ihe omume ndị ga-abịa nke a ga-ekpughe n’usoro ha.” Ugbu a, ekpugherewo ya site na Mkpughe nke “eziokwu,” na akara ụzọ atọ ikpeazụ nke ahịrị mgbanwe bụ “akụkọ ihe mere eme zoro ezo” nke Égbè Eluigwe Asaa ahụ. Akara ụzọ ndị ahụ na-amalite na nkụda mmụọ “mbụ” ma kwụsị na nkụda mmụọ “ikpeazụ.” Akara ụzọ nke etiti bụ Mkpu Etiti Abalị. Nkụda mmụọ mbụ na-akara mmalite nke “oge ichere”, nke na-agwụ na Mkpu Etiti Abalị. Ozi nke Mkpu Etiti Abalị na-agwụ na “ikpe” ebe a na-akara nkụda mmụọ ikpeazụ.
Ndakpọ olileanya mbụ dị na Daniel isi nke abụọ bụ na Daniel matara na e tinyela ya n’okpuru “iwu ọnwụ”. Ọ rịọziri ka e nye ya “oge”, si otú ahụ kaa akara mmalite nke “oge ichere”. Nke ahụ dugara ya n’ịghọta “ihe nzuzo,” nke bụ ozi Mkpu Etiti Abalị, bụ́ nke e mesịrị nyefee Nebukadneza ka o wee “kpee ikpe” banyere ozi Daniel.
“Ikpe” Nebukadneza banyere nrọ ahụ na nkọwa ya nke Daniel wetara na-egosi nke atọ n’ime akara-ụzọ atọ ahụ nke na-anọchite anya “akụkọ ihe mere eme zoro ezo” nke Égbè Eluigwe Asaa ahụ. A na-ebulikwa ikpe ahụ n’akwụkwọ Daniel isi nke atọ, nke na-anọchi anya ụkpụrụ ahụ a na-eji ike eme ihe n’akwụkwọ Daniel na Mkpughe, ụkpụrụ ahụ bụ “megharịa ma gbasaa”.
Anyị ga-atụle isi nke atọ n’isiokwu na-esonụ, ma ọ bara uru ịkọwapụta ebe a na ikpe nke akara ụzọ nke atọ n’isi nke atọ na-egosi ndakpọ olileanya ikpeazụ ahụ nke ndakpọ olileanya mbụ nọchiri anya ya n’ụdị ihe atụ. “Akụkọ ihe mere eme zoro ezo” nke Égbè Eluigwe Asaa na-egosi akara ụzọ atọ, na-amalite ma na-ejedebe na ndakpọ olileanya. N’isi nke abụọ nke akwụkwọ Daniel, ndakpọ olileanya mbụ nwere njikọ na “iwu ọnwụ” nke Nebukadneza nyere, ebe n’isi nke atọ, ndakpọ olileanya ikpeazụ nwere njikọ na “iwu ọnwụ” ọzọ nke Nebukadneza nyere.
“Akụkọ nzuzo” nke “àmà abụọ” ahụ, ndị na-anọchi anya ngagharị Future for America, na-anọchi anya ndakpọ olileanya nke Julaị 18, 2020. Mgbe ahụ ka “oge ichere” ahụ malitere dịka e si anọchi anya ya site na “ụbọchị atọ na ọkara” n’Isi nke iri na otu nke Mkpughe. A kọwara n'ụzọ pụrụ iche n’Okwu amụma nke Chineke mmalite n’ọnwụhị na mbilite n’ọnwụ nke ndị ahụ e “gburu n’okporo ámá” site n’aka anụ ọhịa ahụ nke si “n’olulu enweghị nsọtụ” rịgoro; ma n’ogo dị mfe, mgbe àmà abụọ ahụ tetara, ha ghọtara “ihe nzuzo” ahụ e gosiri na Daniel isi nke abụọ.
“Ihe nzuzo” ahụ bụ ozi Mkpu Etiti Abalị, nke ha na-ekwusazi ruo mgbe e ruru Daniel isi nke atọ, mgbe iwu Sọnde nke ga-abịa n’oge na-adịghị anya bịara, ndakpọ olileanya ikpeazụ emee. Ndị e ji “Daniel” nọchite anya ha nwetara ndakpọ olileanya mbụ na Julaị 18, 2020. Onye ndú nke “ndị eze iri”, nke bụ United States, na-enweta ndakpọ olileanya ikpeazụ ka ndapụ mba ahụ n’ezi okwukwe na-emeghe ụzọ maka mbibi mba ahụ nke sitere n’aka Islam.
N’isiokwu na-abịa, anyị ga-emecha nchịkọta na mmechi nke isi nke abụọ nke Daniel.
“Setan ejidewo ụwa n’agha. O butela sabbath arụsị, na-eme ka o yie ka e nyere ya oke mkpa. O zuru nsọpụrụ nke ụwa Ndị Kraịst, wepụ ya n’ebe Sabbath nke Onyenwe anyị nọ, nye ya sabbath arụsị a. Ụwa na-akpọ isi ala n’ihu ọdịnala, iwu mmadụ mere. Dịka Nebukadneza guzobere oyiyi ọlaedo ya n’ala dị larịị Dura, wee si otu a bulie onwe ya elu, otu a ka Setan na-ebuli onwe ya elu n’ime sabbath ụgha a, nke o zuru uwe nsọpụrụ nke eluigwe nye ya.” Review and Herald, March 8, 1898.