I coc ma con wa otyeko ki coyo ni, “Lok me 10-15 nyuto lweny adek ma ki timo kitye ki latic pa Rwot me Bor, Teko pa Papa, ki 1989 dok i Cik me Sande.” Lweny adek magi cako ki nyuto Amerika i lok me 40 calo “gareti me lweny, bote, ki jo me kwac.”
Lweny ma bino malubo, lweny ma gicwako jo mukene me lwenyo i komgi, ma lacar 11 cwalo nyutu, kede tyeko ne i kit pa gin matime i Lweny pa Raphia i omwaka 217 BC, en obedo akina i kom Ptolemy me angwen Philopator, rwot me i bor pa Misiri, ki Antiochus Madit, ma bikwongo bene Antiochus Magnus, pa piny Seleucid. Antiochus otweyo lacar 10 ka odugoro bot Misiri pi balo pa piny pa iye me i wi kede pi gikwanyo woko jami pa iye; ocako dok omako piny weng ma piny me i bor con okwayo woko ki i piny pa iye. Otimo mano, ento ocung i twon pa Misiri, ci atir otweyo lacar 10, kede omiyo cal pa 1989.
Ento otino pa en ma ceke bi pore, kede bi cok lwak madit mapol; acel i gin bi bino nining, bi potho, kede bi donyo woko; eka bi dwogo, kede bi pore, nyaka i ot me cing pa en. Daniel 11:10.
Lweny ma gicwalo jo mukene me aryo ne obedo Lweny pa Raphia. Raphia nyutu piny me cuk. Dii lweny eno nyutu but ma Antiochus ne ocungi woko donyo ki lweny ma mukato i lok 10. Lweny adek ma gicwalo jo mukene tye i twer pa adwogi, kun bedo ni lweny me acel ma gicwalo jo mukene rwate ki lweny me agiki ma gicwalo jo mukene. Lweny adek weng—i lok 10, 11, ci kacel lweny me adek i lok 13-15—otime ki ngat acel pa mukato i tyeko ma me acaki. Antiochus Magnus obedo iye i lweny adek weng, ki lok me porofeti orwato gi oturogi i rek acel. Antiochus oloyo lweny me acel ki me agiki, ento pe oloyo lweny ma i atir, ka ruoth pa cen oloyo.
Calo ka Raphia obedo tung piny, Ukraine bende obedo kamano. Lweny me aryo ma ki lwenyo kede jomoko, ma i acaki kityeko ne ki Lweny pa Raphia, kombedi kityeko ne i lweny pa Ukraine. Vladimir Putin obedo Rwot me South, yawu me anabii pa Rwot me South me acel i kare me kombedi, Vladimir Lenin. Putin ocako dok dok ni dwoko pa Russia i kom Ukraine tye i kom cik me yele ma ki wiro kwede ni, ka Germany dong odwoko bedo acel, NATO pe onego medo lake mapol i piny ma con obedo pa USSR. Adwogi pa Putin tye calo pa Ptolemy i cital 5-9, ki pa Napoleon i 1797. Rwot me South adek weng gilube ticgi ikome Rwot me North, i kom yele ma opoto.
Ki lok ma ocoyo i Yesaya 23, malaya me Tiro, ma nyutu twero pa Papa, pe giparo iye pi higni 70, calo nino pa rwot acel—en kare ma ginyutu pire tek ni obedo cawa ma piny pa rwot ma namba 6 i por pa Bibul, ‘nyama me piny’ i Kwero 13 (United States), tye ka loyo.
E acontecerá naquele dia que Tiro será esquecida por setenta anos, segundo os dias de um rei; depois do fim de setenta anos, Tiro cantará como uma prostituta. Toma uma harpa, rodeia a cidade, ó prostituta esquecida; faze doce melodia, canta muitas canções, para que sejas lembrada. E acontecerá, depois do fim de setenta anos, que o Senhor visitará Tiro, e ela tornará ao seu ganho, e se prostituirá com todos os reinos do mundo sobre a face da terra. Isaías 23:15–17.
Kare me alama me higa 70 ocako ki 1798 dok otyeko i cik me Sunday, ma obedo histori ma ki nyutu iye i aya 40. Dako malaya pe odok orwenyo, ento nyaka higa 70 otyeko, onyo ka cik me Sunday dong oko; ka con odok orwenyo. Pien pi man, lweny adek ma i aya 10-15 kitimo ne ki lwak pa twero pa Papa, pien i porofeti kigwilo ne i kare man.
I lweny me poroksi ma acel ki ma agiki, Rwot me Bor ogedo Rwot me Tong. I lweny ma i tung, Rwot me Tong ogedo Rwot me Bor. Lweny pa Raphia obedo tyeko pa gin matime ma acaki pa cand 11; ci cand en, kede tyeko pa en ma i gin matime, gicweyo lami aryo ma myero gicobe ki lok ma tye i rwatte pa nino porofetik adek ki abicel me telo pa Roma pa Papa. En aye, lok aryo i Kitabu me Daniel pot 11, kacel ki tyeko pa gi ma i gin matime, giketo anyim kite porofetik pa lweny me rwom me lobo pa cand 11, ma con onongo kityeko i Lweny pa Raphia, ci doki i cawa me agiki i 1798.
Lok magi tero tek ni Vladimir Putin obedo Vladimir me agiki pa rwot me South ma kombedi. Nying “Vladimir” kigero mapol ni nyuto “rwot pa lobo”; ento lok “mir” bene nyuto maber “lwak.” Ka mano, “Vladimir” nyuto “rwot pa lwak,” onyo “rwot pa komunizim.” Putin owaco ni kit ma obedo kwede i Ukraine tye keni ikom kakare ma opuk’o, ma yaryo peko ne pi kwalo me NATO loyo kor piny ma kiweyo i kakare ka Germany odwoko i acel. Por me timo pa Putin obedo pire keken i bot NATO ki EU, macalo keken i bot Zelenskyy ki Ukraine. Kwalo me NATO ki EU i piny ma Putin owaci ni myero obed pe me NATO nyutu calo cwinyi ma peko pa Ptolemy, ikare ma rwot me Seleucid okwanyo nyako-rwot pa Egypt ma onongo orwate kwede, odwogo okawo dako ma con. Kakare ma opuk’o meno ogero nyim bot Kakare me Tolentino ma opuk’o i 1797. I Daniel 11, ka rwot me South oloyo rwot me North, tye ki kakare ma opuk’o.
Cik me kube ma kigoyo man tye i kom pe onego pa EU me gengo medo pa NATO me pye woko ki lobo ne i cawa ma Jamani obedo dok acel. I kite man, Putin, Rwot me tung, tye i lweny ki Rwot me bor ma ki yero iye ki twero me proxi pa iye. Calo kaka Nazis pa Lweny me Piny Weng me II obedo proxi pa Kanisa Katolika, Nazis pa Ukraine dok obedo alama pa lweny me proxi me aryo ma i aya 10-15. Lweny me Piny Weng adek ki lweny me proxi adek; i rek aryo weng, Nazis obedo jo me yero pa Kanisa Katolika i kit me proxi i lweny me aryo.
I i poko adek me mukato macon pa lweny me niaba magi, Antiochus Magnus otye i lweny keken. Kityeko nyuto mapol ni kwo me nying “Antiochus” ki cal ma kicono kwede ludito me Seleucid macalo Rwot me tung bor, ginyutu ni Antiochus obedo cal pa Antikristo—Paapa me Ruma. Ento i mukato pa lweny me niaba magi ma adek, dako me jonyo pa Turo gico’o ne, ka keken cal me “Paapa” ma kigoyo iye i nying “Antiochus” bedo atera pa twero me niaba pa en. I lweny ma me acel ki ma me agiki, United States i wang ducu tye timo gik ma Ruma mito. I verse 11, twero me niaba obedo Nazizim pa Ukurein, ento ne obedo, ki kombedi bene tye, ngab me pi ki gari me lweny pa United States ma gi konyo Zelenskyy i lweny. I wang kio pa lweny me niaba ma aryo, United States okano, calo keken Paapa i higa 70 me Aisaia 23. United States okano iyie mukato keken ma kwede oyubo kit weng me le, omiyo rwom me poropheti tye ni, ka lweny me niaba ma aryo ocake, United States okano ki twero me niaba me Nazizim i Ukurein; enteko, obedo keken dwong me lweny ki me cente pa le me piny ma oyaro Ukurein paka gi opoto.
Ka rwot me South odonyo i Babylon omako rwot me North iyela, kede ka General Berthier omako pope iyela, odonyo tutwal i Vatican, calo nyutu ni lweny me Ukraine bino tyeko ki malo pa Putin i cawa ma wiyamo weng pa Ukraine kityeko kwanyo woko. Lobo ma Ptolemy omako en Babylon, kede lobo ma Napoleon omako en Babylon me tipu. Atyen, lobo pa Zelenskyy nyutu jogi ma gimiye kony. Kombedi ni Trump okawo woko kony pa chariots, horsemen ki ships pa jagi me piny, kony pa Ukraine dong tye en EU, dul acel keken ma pe gubedo mito winyo lapeny pa Putin ikom cik me kwer ma opoto woko pi donyo me NATO loyo cing.
Filosofia ma tero ladit tic pa EU obedo lwak me Greenpeace. Kum me mano, nying Zelenskyy romo bedo “green.” Zelenskyy obedo ladit me alama pa jo me kelo lweny pa EU ma tero gi ajenda me gwoko piny me piny weng ma pe tye ki ngolo. Ka lweny me Ukraine ogiko, Putin bi pako pe keken loyo Ukraine, ento be loyo EU weng kacel ki NATO.
Kamano, lweny me proxi adek tye ki alama pa adwogi. I lweny me proxi me acaki ki me agiki, gityeko loyo Rwot me South ki kica ma tye ikini lagwok me pi ki lagwok me piny me Yabo apar adek. I acaki, loyo pa Rwot me North otime ki kica ma tye ikini Rwot me North ki Pope ma konservativ pa Vatican I, ma i kit me muk me Fatima me yore pa Katolik giyaro ne calo Pope ma bwot onyo ma maber. Pope ma kombedi, ma ka acoyo eni tye i ot me tho, en Pope pa Vatican II ma liberal, ma i kit me muk me Fatima giyaro ne calo Pope ma col onyo ma marac.
Rek 14 nyutu ni, ka “lute pa jo mamegi” ma gicoyo keni malo ci gipoto gidonyo i lok me con me poropheti, dong neno ocako bedo matir. I pirom me reko 13 ci 15 i Lweny me Panium i mwaka 200 BC, Rumi ma pe gi yie i Rubanga odonyo keni i kom me lweny eni keken. I reko adek ma gi waco pi Lweny me Panium, rek 14 nyutu ni neno ocwiny ki Rumi.
I rek me Lweny me Panium, Papa twol me Vatican I ma konservativ bi rwate ki pulezidenti me agiki i aboro ma ocako i cawa pa Reagan, ma con ne orwate ki Papa twol me Vatican I ma konservativ. Gin otimo kamano i 1989 me loyo woko USSR ma con, ci i agiki gin otimo dok kamano me golo piny rwot me agiki pa lwak eno keken.
I kare pa Reagan, ki kube pa Papa John Paul II ki USA, Papa John Paul II odonyo i yie ni en obedo Papa maber ma kinyutu kwede i poropheti pa Fatima. Ki yie ma rwate me meno, ocake woto piny weng me yubu gin ma onongo oyie ni obedo opong pa nyutu pa Fatima. I timo mano, obedo Papa ma owoto loyo weng i coc pa gin ma otime, kacel ki bedo Papa ma kimanyo loyo i kare weng, kun ogopongo nyutu me Kitap Nyutu but apar adek ma owaco ni bino bedo cawa ma piny weng bi lumworo ki bi lubo lwak. Kit pa wang piny pa Papa John Paul II nyutu calo papa ma gwoko kit pa Vatican I ma odonyo i kube ki Pulezidenti ma agiki pa USA.
Kamano, acel ki kit me por-lok pa paapa ma tye i cawa acel ki Reagan en ni tye kare ma nyingne i wang lwak kiketo calo aloka me wot. Aloka meno tye i rek apar angwen, ka jonyako pa lwak me in gicweko maono piny. Paapa John Paul II otimo kit me por-lok me bedo paapa ma piny weng giyubo bot en i cwiny me gum, kono nyuto anyim bot paapa me Vatikaan I ma gwoko yore me con i kare agiki, ma obino i yub kwede Trump. Ka mano otime, maono kicweko piny, ki gin ma kicweko maono piny en ni paapa oketo ngatene i lok me con pa Panium ki i mwaka 200 BC.
Cako pa Pulezidenti abicadek nyutu otum pa Pulezidenti abicadek, ki piny ka malak anyim cik me Sunday ma i coc apar abicel, Apir pa Tire ma gicoyo wii iye dwogo i wang histori kace tye ka yabo rwom ki ngat ma rwate ki Reagan, Donald Trump. Kacel, calo rwom pa Antiochus ki Philip pa Macedon, gi golo piny pokol agiki pa lobo me tung cen, calo rwot-lutino, Ptolemy. Lutino i porofeci me Baibul obedo cal pa pokol agiki, ci ka lweny pa Ukraine otyeko, Putin bi dok timo gin ma otime con pa rwodi me tung cen, ma kikwanyo gi malo pi loyo me lweny, ci gibalo yore gi i poto me kanisa ki guvamenti.
En aye, lok ma apar, ma tito 1989 ki lweny me proxy ma acel, obedo acaki, onyo nyig coc ma acel i alfabeta me Hebru. Lweny me Raphia i lok ma apar acel, ma tito lweny me Ukraine, obedo nyig coc ma 13 i alfabeta me Hebru. Namba 13 obedo alama me golo cik, ki lwak me proxy i lweny me Ukraine obedo Nazi, alama ma oloyo weng me golo cik i piny me kombedi. Panium obedo nyig coc me agiki i alfabeta me Hebru, ma tye ki nyig coc 22. Ka en kamano, nyig lok me Hebru “truth” ma gicweyo kun giketo kacel nyig coc ma acel, ma 13, ki ma 22 me alfabeta me cweyo nyig lok me Hebru “truth,” onyutu ni kit me lweny me proxy adek man obedo “truth.” Nyig coc ma 22, ma obedo ma agiki i alfabeta me Hebru, obedo alama me kit pa Lubanga ma keto kacel ki kit pa dano, ki piro me Lweny me Panium i cawa ma obino macokcok obedo i kare me pirisidensi pa Trump. Trump obedo pirisideni ma 22 ma otimo cawa aryo.
Panium tye ki lawa aryo me aliansi ma tye aryo, ki i gin aryo magi aliansi eni nyutu cik me rwom pa loyo ki pa lacim i bot dul aryo. Alyansi ma tye ikom Philip ki Antiochus obedo stratijik, ma mito gengo twero pa Ptolemaic ki pa Roman i Mediterranean me East. Ento ticgi me kacel pe ocoyo cwiny i lweny pa Panium keken; Antiochus otimo tic me lweny eni pire keken, labongo donyo pa lweny ma obedo direk pa Philip. Kit pa Philip obedo pe direk; omiyo kony me pulitiki ki me stratijik, kun ogwoko piny jo-alyansi pa Roman ki Ptolemaic i Greece ki Aegean, weko Antiochus ocoyo cwiny i Coele-Syria. Jo-histori weng yaro ni Antiochus obedo madwong i twero i aliansi, ki ni Antiochus keken ema oremo lweny eni. Alyansi gi onongo tic i kom piny madongo ma rwate ki lobo me rwot pa con pa Alexander. Eyo, aliansi tye ki laco madit ki laco macok, kaman nyutu ki nying Caesarea-Philippi, nying ma Panium onongo tye kwede i kare ma Kristo otye ka woto i bot dano. Omiyo Caesarea-Philippi rwate kwede Antiochus ki Philip, pien Caesar en ma obedo madwong mapol i aliansi ma kinyutu kwede Caesar Augustus ki Herod Philip the tetrarch.
Lok "Tetrarch" nyutu ni rwot pa but acel ki but angwen. Caesar obedo rwot pa lwak weng, ento Philip obedo rwot pa but acel ki but angwen i te, kacce man oketo cal pa Philip i rib ma i cwiny i kwer me Panium ki Caesarea‑Philippi. Ka ki Herod Philip, wan oneno cal pa rek me remo aryo, ma gin cal aryo pa kwer ma opoto ki Lubanga. Wan bene oneno poyo me but acel ki but angwen i yabo pa lwak pa Alexander i but angwen, onyo tetrarch angwen. Philip nyutu ni ngat ma aro farasi.
I lweny me Panium, ma bi tyek woko i kare ma lweny pa Ukraine otieke, ‘Antiochus Magnus’—en aye United States—obi loyo Russia kede obi donyo i kite me kube ki dul matin ma kimiyo calo Philip. Dul matin man obi bedo kacako tic, ento pe i wang lweny. Lweny obedo ikam United States ki Putin, ma pim atira tye kakobo otum-otum ki kube me dini ma kikelo ne ki cwiny kwec ki dongo cwiny pa Putin, calo kit ma Ptolemy IV Philopator otime inge ka otyeko Lweny pa Raphia, ki calo rwot Uzziah pa Yuda. Ptolemy ki Uzziah ne gin rwodi me tung kany ma cwinygi odongo pien gi oloo maber i lweny; ci gi mito me timo tic maler ma jodolo keken myero otyeko. Uzziah oyudo twat pi temo ne, kede Ptolemy, i cwinya matek, ogero Juu 50,000 i Alexandria.
Lok me coc apar adek nyutu lweny i tung rwot me lwak me kare me kombedi i kare ma agiki, onyo komunisimu, ki Russia pa Vladimir Putin ki USA. Trump oloyo i lweny, ento otimo ne ki lami acel ma oa ki dul ma angwen me kom, ma pe tye atutwal i lweny. Wan tye macok ki tyeko me lok apar acel, macalo ma gin ma tye kombedi gitero buk kwede. Putin bi loyo Ukraine, calo gin ma Raphia nyutu ne. Eno dong obicako poto piny mapol mapol, calo nyutu kwede ka Uzziah kiketo i ot nyaka otho ne, pien leprosy. Ki loyo ne i Raphia i 217 BC, kom pa Ptolemy IV Philopator opoto piny pien korapson, ywec madwong, ki geno i laloc ma pe gi kit maber. Otho i 204 BC, twero ni guboro ne onyo gumito ne ki poison ki ludito me kom mamegi, Sosibius ki Agathocles, i rwom me cunjol me gwoko twero pi ladiki ne matidi, Ptolemy V. Agiki man ma pe mot nyutu pe tutwal ki intirig ma pire tek i kooti me rwot pa Hellenistic, ma cwalo but madit i poto piny pa Ptolemaic Egypt.
Acel ikom kit pa pong me cwiny pa Rwot pa South, ma kityeko nyutu ne ki pong ma adier ma otime i lweny me tedo piny weng inyim tho pa Alexander, obedo “Revolusen.” I cawa pa Revolusen me Faransa, Faransa obedo Rwot pa South me cwiny. Rwot pa South me kare me kombedi—Lusia—onywol i Revolusen me Lusia. Filosofi ma kiketo i Revolusen me Faransa—ma ocako i anarki pa Revolusen me Faransa, ci dok obino komyunisim i Revolusen pa Soviet—en kit pa Rwot pa South. Komyunisim omedo loyo piny weng ki revolusen.
I kare ma kombedi, CIA, ki tic pa Non-Governmental Agencies, otyeko timo tic me yubu woko pinye i lobo weng; ci plani me keto i lac lac ma gi odoco odoco otimo kwede, obedo gin ma gikwaco ni “color revolutions.” Rwot me tung piny obedo teko me nyoka madwong, ci globalists bene obedo teko me nyoka madwong, kede “color revolutions” pa CIA obedo alama pa teko me nyoka madwong. Histori pa Faransa, calo Rwot me tung piny ma me cwinya, tye ma pe rom ki mukene, ma keto alama me agiki pa rek mamego me porofesi.
Agiki man nyutu pire ki Napoleon. Yubu madit me Faransa omako cik me cako pa Faransa calo Rwot me Saus, kede Napoleon omako cik me agiki ne. Jo me kwano kit ma otime con giyaro yore mapol ma ogolo Napoleon i Waterloo, kede mano ginyutu ni agiki pa Rwot me Saus me tipu ma acel obedo ma kato kato; pe calo Babilon ki Belshazzar ma gicako gi i otum acel. Vladimir me acel pa Rwot me Saus me kare me tye kombedi, Vladimir Lenin, otho i kare me mwaka aryo ki siturok mapol mapol. Jo mogo tero wic ni Joseph Stalin olyo ne ki yot marac, calo kwede jo mogo tero wic ni Ptolemy IV bene olyo ne ki yot marac ki lami tam ne. Agiki pa Rwot me Saus me kare me tye kombedi, ma ginyutu pire ki Soviet Union, bene otime pi yubu madit.
Laro piny ma otime i Moscow ma omede i ogiko pa USSR, obedo rwom ma lamal pa lwak i kare me kobo cing me August 1991 (August 19–21, 1991). Kit man, ma yube i gwoko White House kede lalo cing pa Boris Yeltsin, okobo diret twero pa gi ma matek i cing pa Soviet, onyutu piyo pa cing, kede oketo peke i obunyo pa USSR. Ka acel, laro piny ma ocake con i Moscow (1987–1990) kede Baltic Way (1989) gi ocako rwom, ento laro piny me August 1991 ne obedo kit ma mege i Moscow, ma oloko poto pa Soviet Union ikare me agiki pa 1991. Cako pa Rashia macalo Rwot pa Kudi cako i kobo cing, kede ogiko i kobo cing. Ogiko pa USSR obedo poto ma malo malo pa lobo pa rwot, macalo Ptolemy, Uzziah, Napoleon, kacel ki Vladimir Lenin. Ogiko pa Putin obedo obune ma malo malo, ma cako kacel ka lweny pa Ukraine ogiko. Agiki pa en otime i kare me Lweny me Panium, ka USA kayo cing pa lobo pa rwot, kacel ka tye ka nongo kony ki larem mo ma pe tye i kabedo me lweny.
Wa bi mede ki rek magi i coc ma bino anyim.