Olunyiriri amakumi ana mu Danieri essuula kkumi n’emu lutandikira ku kiseera eky’enkomerero, naye olunyiriri luno lulaga nti waliwo ebiseera bibiri eby’enkomerero, era olw’ekyo lukkiriza omuyigirize w’obunnabbi okutereeza ekiseera eky’enkomerero ekisooka wamu n’eky’okubiri. Bwe kino kiweebwa mu nkola, omusono gw’ebyafaayo by’Abamillerite ogwatandika mu 1798 gugendera wamu n’ebyafaayo bya Amerika mu 1989. Emisono egyo ebbiri giraga omusono gw’empondo ya Protestanti ey’amazima n’omusono gw’empondo ey’oburepulikaani ey’ekisolo ekyava mu nsi mu Kubikkulirwa essuula kkumi na ssatu. Emisono gyombi gitandikira ku kiseera eky’enkomerero mu 1798, era ekiseera eky’enkomerero mu 1989 kijjuza kino era kiwa obujulizi obw’okubiri ku bubonero bw’amazima obubikkuliddwa mu luno olunyiriri.

Entambula y’omulayika ow’okusatu yatuuka nga Okitobba 22, 1844, naye yawaliddwa olw’obujeemu obw’emyaka musanvu okuva mu 1856 okutuuka mu 1863. Okutuuka kw’omulayika ow’okusatu ne kuddamu nga Ssettemba 11, 2001. Omwaka gwa 1863 gwafaananyizibwa ekkambi eyasooka ey’Isirayiri ey’edda e Kadesi n’obujeemu bw’abakebera kkumi, era olunaku lwa Ssettemba 11, 2001 lwafaananyizibwa ekkambi eyasembayo ey’Isirayiri ey’edda e Kadesi, n’obujeemu bwa Musa. Obujeemu bwa 1863 bwakiikirira obujeemu obwasooka e Kadesi, obwaviirako okusala omusango ogw’okufa mu ddungu. Obujeemu bwa Ssettemba 11, 2001 bwakiikirira obujeemu obwasembayo e Kadesi, obwaviirako okufa kw’obukulembeze bw’Adiventizimu ey’e Lawodikiya.

Okujja wansi kwa malayika ku 11 Agusito 1840, okwaleeta entambuza ya 1840 okutuuka 1844, kwe Sister White yayita okulabisibwa okw’ekitiibwa kw’amaanyi ga Katonda, kwafaananyiriza Settemba 11, 2001 ne kwamanyisa okulabisibwa okw’ekitiibwa kw’amaanyi ga Katonda.

“Malayika ayungana mu kutangazibwa kw’obubaka bwa malayika ow’okusatu ajja okumasamasa ensi yonna n’ekitiibwa kye. Wano w’ategeezebwa omulimu ogunaagwira ensi yonna, ogw’amaanyi agatali ga bulijjo. Entambuza y’Okudda kwa Yesu ey’omu 1840–44 yali okweyoleka okw’ekitiibwa okw’amaanyi ga Katonda; obubaka bwa malayika ow’okusooka bwatwalibwa mu buli kitebe kya misiyoni mu nsi yonna, era mu mawanga agamu waaliwo okufaayo ku by’eddiini okusingira ddala okwakalabiddwa mu nsi yonna okuva mu Enkyukakyuka y’eddiini ey’ekyasa eky’ekkumi n’omukaaga; naye ebyo bijja kusukkulirwa entambuza ey’amaanyi ennyo eri wansi w’okulabula okwasembayo kw’obubaka bwa malayika ow’okusatu.” The Great Controversy, 611.

Okujja okwasooka kwa Malayika ow’okusatu nga 22 Okitobba 1844 (Kadesi eyasooka), kwali kwa kumaliriza omulimu, naye abantu ba Katonda baasalawo okulonda omukulembeze omuggya era okudda e Misiri. Okutuuka mu 1863, baali ‘bazimbye Yeriko nate’, mu kifo ky’okwetaba mu mulimu gwa Katonda ogw’okuzisa wansi ebisenge by’ekibuga Yeriko. Noolwekyo baakolimirwa, ne bafiira mu ddungu.

Awo Yoswa n’abalayirira mu biro ebyo, ng’agamba nti, Avumibwa mu maaso ga Mukama oyo alinnyawo n’azimba ekibuga kino Yeriko: anaassaawo omusingi gwaakyo ku mwana we omubereberye, era ku mwana we omuto anaasimbyawo emiryango gyakyo. Yoswa 6:26.

Nga bwe kyali ku Isirayiri ey’edda ku Kadesi eyasooka, eyagaana obubaka bwa Yoswa ne Kalebu, obujeemu bwa Isirayiri ya leero ku Kadesi eyasooka (1863) bwabaleetera ku bo ekikolimo kya Yoswa. Omulayika ow’okusatu bwe yaddayo ku 11 Settemba 2001 (Kadesi ey’enkomerero), omulimu ogw’enkomerero ogw’okutegekera Katonda okuleeta okugwa wansi kwa Yeriiko n’ebbugwe byayo ne gutandika.

Okitobba 22, 1844 kilaga okutuuka kw’Omulayika ow’okusatu, era bwe kityo ne kilaga n’okujja kwa Sande ejja mangu mu nnaku ez’enkomerero. 1863 kilaga enkomerero y’ekiseera eky’okugezesebwa kw’Omulayika ow’okusatu ekyatandika ku Okitobba 22, 1844. Noolwekyo 1863 kye kifaananyi ky’etteeka lya Sande erijja mangu, kubanga Yesu bulijjo alaga enkomerero mu ntandikwa. Mu 1863, eggwanga lyayawulibwa mu bibinja bibiri, era bwe kityo, mu kiseera ky’etteeka lya Sande, ebibinja bibiri birirabika.

Ekiseera ky’okugezesebwa ky’Omumalayika ow’okusatu mu byafaayo by’Abamillerite kyatandika mu 1844 era ne kiggwa mu 1863, ate obutandikira n’okukoma byombi byaalagibwa n’akabonero k’Eteeka erya Ssande ery’ennaku ez’enkomerero. Mu byafaayo wakati w’obutandikira (1844) n’okukoma (1863), waaliwo obujeemu bw’ekibiina ky’Abamillerite (1856). Kale, ekiseera ekyo kiriko omukono ogw‘Amazima’. Okuddayo e Kadesi omulundi ogw’okubiri nga September 11, 2001, kulaga okutandika kw’enkola y’okugezesebwa ey’Omumalayika ow’okusatu, eggwaawo ku Eteeka erya Ssande erijja mangu, nga bwe kyafaananyizibwa mu 1863.

Okuva ku teeka lya Ssande eryo okutuusa ekiseera eky’okugezesebwa kw’abantu lwe kiggwaawo, Yeriko n’enkuta zaalyo bijja kugwa, nga kigoberera omusango oguteekebwa mu nkola ku mukyala omwenzi owa Babulooni ogulagirizibwa mu byafaayo ebyo. Olunyiriri 40 lutandika mu 1798, era luggwa ku teeka lya Ssande erijja mu bbanga ttono mu lunyiriri 41. Ekiseera eky’enkomerero mu 1798 kiyimirira olunyiriri lw’omunda lw’Ekkanisa ya Katonda, nga kitandika n’Abamillerite mu Movimenti gwa Malayika Asooka okutuuka ku Movimenti gwa Malayika Ow’okusatu n’abo 144,000. Byo byonna mu lunyiriri lumu.

Olutalo wakati wa kabaka w’amambuka ne kabaka w’amaserengeta olwatandikira ku kutuuka mu buyinza kwa kabaka w’amaserengeta mu 1798, lwatwalibwa ku nkomerero mu 1989, nga kabaka w’amaserengeta yawangulwa omukago wakati w’obwakabaka obutaano n’obutandatu obwogerwako mu bunnabbi bwa Bayibuli. Olutalo lwa kabaka w’amambuka ne kabaka w’amaserengeta olwatandika mu 1798, lwamanyikibwa Abamilleraiti ng’olutalo olulwa ku Loma, nga mu maaso gaabwe kyali kya maanyi ababiri bokka agazikiriza: ag’obupagani n’ag’obwa Paapa. Bwe lwaggwaawo mu 1989, amaanyi agatatu agazikiriza gaali mu mulimu, era ne kyalaga okutandika okw’okulabirirwa okw’obunnabbi okwalaga engeri amaanyi ago agatatu ge gatwala ensi e Amagedoni, ekiragiddwa mu ngeri ey’eby’ettaka mu Danyeri essuula 11 omutundu 45.

Ennyiriri 40 okutuuka ku 45 zirambulula ebikula eby’obunnabbi eby’obuyinza busatu ebireeta Papa okutuuka ku nkomerero ye wakati w’ennyanja n’olusozi olutukuvu olw’ekitiibwa. Nga kitegeerekeddwa bulungi, ebyafaayo eby’obunnabbi ebiragiddwa mu lunnyiriri 41 birimu ennyiriri 41 okutuuka ku 44.

N’olwekyo, nga tutandikira ku kiseera eky’enkomerero mu 1989, wamu n’obujulirwa obw’okubiri obwa 1798 obulambulula okutandika n’okukoma kw’olutalo wakati wa kabaka w’amaserengeta ne kabaka w’amambuka, ennyiriri ez’amakumi ana mu emu okutuuka ku amakumi ana mu nnya ziraga omukago ogw’ebitundu bisatu ogw’obuyinza bwa Papa obwali bufunye ekiwundu eky’atta ne buwonyebwa, ate olunyiriri lw’amakumi ana mu ttaano lwe lulaga we obuyinza obwo bujjira ku nkomerero yaabwo. Ennyiriri ezo, bwe tuzitunuulira okuva mu ndabika eno, zileeta ebyafaayo ebiri ebweru wa Ekkanisa ya Katonda, nga bwe kiragibwawo mu nkwatagana wakati w’ebisiba musanvu n’amakanisa musanvu mu kitabo ky’Okubikkulirwa.

Olunyiriri lw’ebyafaayo eby’obunnabbi olusimbiddwa ku 1798 lusinga okuteeka essira ku kusala omusango okw’okunoonyereza, ate olunyiriri olutandikira mu kifo kye kimu mu 1989 lusinga okuteeka essira ku kusala omusango okw’okuteekebwa mu nkola. 1798 lusinga okuteeka essira ku mirimu gy’omubaka ateekateeka ekkubo eri Omubaka w’Endagaano, ate 1989 lusinga okuteeka essira ku mirimu gy’omubaka wa Eriya.

Okuva mu 1798, lwe kyaggulwawo Ekitabo kya Danyeri, waliwo okwongera okumanya ku byafaayo eby’obunnabbi, mwe Kristo akulembera abantu be okuyingira mu ndagaano egatuukiriza obumu obw’ennakkalira wakati w’obwa Katonda n’obuntu. Endagaano eyo ey’ennaku ez’oluvannyuma eyogerebwako emirundi mingi mu Byawandiikibwa.

Laba, ennaku zijja, bw'ayogera Mukama, lwe ndikola endagaano empya n’ennyumba ya Isirayiri, era n’ennyumba ya Yuda: si ng’endagaano gye nakola ne bajjajjaabwe ku lunaku lwe nnabakwata mu mukono okubaggya mu nsi ya Misiri; endagaano yange gye baamenya, newaakubadde nga nnali bbaabwe, bw'ayogera Mukama: naye eno y’endagaano gye ndikola n’ennyumba ya Isirayiri; oluvannyuma lw’ennaku ezo, bw'ayogera Mukama, nditeeka amateeka gange munda mu bo, era ndigawandiika mu mitima gyabwe; era ndiba Katonda waabwe, nabo baliba bantu bange. Era tebakyayigiriza buli muntu muliraanwa we, ne buli muntu muganda we, nga bagamba nti, Mumanye Mukama: kubanga bonna banamanye, okuva ku mutono wabwe okutuuka ku omukulu wabwe, bw'ayogera Mukama: kubanga ndibasonyiwa obutali butuukirivu bwabwe, era ekibi kyabwe sijjakukijjukira nate. Yeremiya 31:31-34.

Bannabi bonna balaga ennaku ez’enkomerero, era ekigambo "ennaku ez’enkomerero", mu bunabbi, kiyimirira ebbanga ly’okusalirwa omusango. Omumalaika asooka yatuuka mu 1798, mu kiseera ky’enkomerero, okulangirira okuggulwawo kw’okusalirwa omusango mu 1844, era nga n’ekyo kye kutuuka kw’ennaku ez’enkomerero. Ennaku ez’enkomerero ze "ennaku" za Yeremiya ezirijja, Katonda lwe "alisonyiwa" "obujeemu" era "tajjakuzijjukira nate" ebyonoono by’abantu be. Omulimu ogwo gutuukirizibwa Kristo, nga Kabona Asinga Obukulu, mu lunaku olwa ddala olw’Okutangirirwako, mu "nnaku ez’enkomerero."

Singa Obwadiventisiti obwa Millerite bwabadde bweyongedde mu kukkiriza okutambulira mu musana ogwongerera mu maaso ogw’omulayika ow’okusatu ogwatuuka nga 22 Okitobba 1844, bandibadde dda mu maka gaabwe ag’olubeerera wamu ne Yesu. Ekyo kye Yeremiya ky’ategeeza bwe yagamba nti, “oluvannyuma lw’ennaku ezo.” “Ennaku ezo” ze bibanga by’obunnabbi ebyaleese okutuuka mu 1844 era ne byaggwawo mu 1844. Ze “nnaku” Danyeri essuula ey’ekkumi n’ebbiri z’eyogerako.

Naye ggwe genda mu kkubo lyo okutuusa ku nkomerero: kubanga ojja okuwummula, era ojja okuyimirira mu mugabo gwo ku nkomerero y’ennaku. Danyeri 12:13.

Ku “nkomerero y’ennaku,” oba nga Yeremiya bw’agamba, “oluvannyuma lw’ennaku ezo,” Kristo yagenderera okuteeka etteeka lye mu by’omunda by’abantu be era n’awandiika etteeka lye ku mitima gyabwe. Eby’omunda nga byo obutonde obwansi, nga Pawulo bw’abyita omubiri; ate omutima nga gwe obutonde obw’awaggulu. Endagaano eno esuubiza okuwa abantu be endowooza empya mu kiseera ky’okulokoka, n’omubiri omuggya mu Kudda kwa Kristo okw’okubiri. Omuntu yagwa wamu ne Adamu, eyatondebwa mu kifaananyi kya Katonda, era eyatondebwa n’obutonde obw’awaggulu n’obutonde obwansi. Endagaano ya Kristo gye yateekawo ye okununula abantu, nga balina obutonde obubiri bwabwe, okuva mu muvumo gw’ekibi.

Mu nnaku ez’enkomerero z’ebyafaayo by’ensi eno, endagaano ya Katonda n’abantu be abakuuma ebiragiro bye egenda kuzzibwa obuggya. “Ku lunaku olwo ndibakolera endagaano n’ensolo ez’omu nsiko, ne n’ennyonyi ez’omu ggulu, ne n’ebyekerezi eby’ensi; era ndimenya omutego n’ekitala n’olutalo okuva mu nsi, era ndibasuza mirembe. Era ndikweseera gy’oli emirembe gyonna; weewaawo, ndikweseera gy’oli mu butuukirivu, ne mu musango, ne mu kyejjegezi, ne mu kisa. Era ndikweseera gy’oli mu bwesigwa; era onoomanya Mukama.”

'Era kijja okuba nti ku lunaku olwo, ndiwulira, bw'ayogera Mukama; ndiwulira ebiggulu, era ebiggulu biriwulira ensi; era ensi eriwulira eŋŋaano, n'ewayini, n'amafuta; era eŋŋaano, n'ewayini, n'amafuta biriwulira Yezireeri. Era ndimusiga ku lwange mu nsi; era ndisaasira oyo eyatali asaasiddwa; era ndigamba abo abataali bantu bange, Muli bantu bange; era nabo baligamba, Ggwe Katonda wange.' Oseya 2:14-23.

'Ku lunaku olwo, . . . abasigalawo ba Isirayiri, n'abo abawonye mu nnyumba ya Yakobo, . . . balyesigama ku Mukama, Omutukuvu wa Isirayiri, mu mazima.' Isaaya 10:20. Okuva mu 'buli ggwanga, n'ekika, n'olulimi, n'abantu' walibaawo abo abanasanyukira okwaniriza obubaka, nti, 'Mutinye Katonda, mumuwe ekitiibwa; kubanga essaawa y'okusalirwa omusango etuuse.' Balikyuka ne bava ku buli kifaananyi ekibasiba ku nsi eno, era 'musinze oyo eyatonda eggulu n'ensi n'ennyanja n'ensulo z'amazzi.' Balyejjamu buli kintu ekibasibye, era baliyimirira mu maaso g'ensi ng'ebijjukizo bya kisa kya Katonda. Nga bagondera buli kiragiro kya Katonda, banaategeerekebwa bamalayika n'abantu nga 'abakuuma ebiragiro bya Katonda n'okukkiriza kwa Yesu.' Okubikkulirwa 14:6-7, 12.

'Laba, ennaku zijja, bw’ayogera Mukama, nti omulimi alisukkirira oyo akukungula, n’oyo anyirira emizabbibu alisukkirira oyo asiga ensigo; n’ensozi ziriyiwa omwenge omusu, n’obusozi bwonna bunaafumbulukuka. Era ndizayo abaatwalibwa mu busibe b’abantu bange Abayisirayiri, ne balizimba emibuga egyasaanyizibwawo, ne bagyebeeramu; ne balisimba ennimiro z’emizabbibu, ne balinywa omwenge oguva mu zo; balikola ensuku, ne balya ebibala byazo. Era ndibasimba ku nsi yaabwe, so tebaliddamu kuggyibwa ku nsi yaabwe gye mbawadde, bw’ayogera Mukama Katonda wo. Amosi 9:13-15.' Review and Herald, Febwali 26, 1914.

Bwe Yelemiya agamba nti, ‘oluvannyuma lwa nnaku ezo,’ ennaku ezo ezaasooka omulimu ogwalagirwa mu Kristo bwe yajja mangu mu Yeekaalu ye okugiyonja, zaali ebyiseera eby’obunnabbi ebyaggwa mu 1798 ne 1844. Okukoma kw’ennaku (ebiseera) eby’obunnabbi ebyo kwalaga emyaka amakumi ana mu mukaaga Kristo mwe yazimba yeekaalu ya ba Millerite, era bwe yajja mangu nga October 22, 1844, yali atuukiriza Malaki essuula esatu, ekyo kye yakituukiriza ne bwe yayonja yeekaalu ku ntandikwa n’enkomerero y’obuweereza bwe.

Mu kusangula yeekaalu n’okugiggyamu abaguzi n’abatunzi b’ensi, Yesu yatangazisa omulimu gwe ogw’okutukuza omutima okuva mu butali butukuvu bw’ekibi,— okuva ku byegomba by’ensi, ebyegombesa eby’okwefaako bokka, n’emize emibi ebyonona omwoyo. Malaki 3:1-3 byasomeddwa. The Desire of Ages, 161.

Ate “oluvannyuma lw’ennaku ezo,” Kristo yagenderera okutukuza yeekaalu gye yali azimbye, eyafaananyiranga omulimu gwe ogw’okutukuza emitima gy’abantu be okuva mu bwonoono bw’ekibi, oba nga Yeremiya bw’agamba nga awandiika amateeka ge ku mitima gyabwe ne mu biti by’omu munda.

Kubalanga mu nsobi, agamba nti, Laba, ennaku zija, bw’ayogera Mukama, lwe ndifuula endagaano empya ne nnyumba ya Isirayiri era ne nnyumba ya Yuda: si ng’endagaano gye nnakola ne bajjajja baabwe ku lunaku lwe nabakwata ku mukono okubaggya mu nsi ya Misiri; kubanga tebaanywerera mu ndagaano yange, era ne sibalabyako, bw’ayogera Mukama. Kubanga eno ye ndagaano gye ndifuula ne nnyumba ya Isirayiri oluvannyuma lw’ennaku ezo, bw’ayogera Mukama; nditeeka amateeka gange mu bwongo bwabwe, era ndigawandiika mu mitima gyabwe: era nnaabera Katonda waabwe, nabo banaabeera abantu bange. Abeebbulaniya 8:8-10.

Ebigambo “ennaku ezo” byali “enkomerero y’ennaku” eya Danyeri, ezaakoma mu 1798 ne 1844. Olunyiriri lw’ennyanga eya Abaprotestanti olutandika mu 1798, mu Danyeri essuula 11, olunyiriri 40, lusimbirira ku bukwate bw’endagaano obwateekebwawo n’abo 144,000. Ekigambo ky’Olwebbulaniya “lot” kye kyali ejjinja entono eryakozesebwanga okulondawo omugabo gw’omuntu. Danyeri yagambibwa okugenda awummule (mu kufa), okutuusa ku “nkomerero y’ennaku,” we mu 1844 okusala omusango kwatandikira era omugabo gwe ne gusalibwawo.

Naye ggwe genda mu kkubo lyo okutuusa ku nkomerero: kubanga ojja okuwummula, era ojja okuyimirira mu mugabo gwo ku nkomerero y’ennaku. Danyeri 12:13.

Ennaku ez’omu “nkomerero y’ennaku” ziraga obunnabbi bw’ebiseera obwaggweerawo mu 1844, kubanga okuva olwo ekiseera ky’obunnabbi tekyongerangawo. Emyaka 2300, ebyali okwolesebwa kwa “marah” nga kitegeeza okulabikira mangu kwa Kristo mu kiffo kye ekitukuvu, gyaggwaawo; era n’emyaka 2520 egy’obusungu obwasembayo nazo ne ziggwa, nga bwe gyaggwaawo n’ennaku z’obusungu obw’asooka ku kiseera eky’enkomerero mu 1798. “Oluvannyuma lw’ennaku ezo,” nga Yeremiya bwe yabyogerako, oluvannyuma Pawulo n’abyogerako. Pawulo ajjukira “oluvannyuma lw’ennaku ezo” kwa Yeremiya emirundi ebiri, kubanga si kyokka anyumya ku ndagaano eyanditeekebwawo “oluvannyuma lw’ennaku ezo,” naye okusingira ddala alaga omulimu gwa Kristo nga Kabona Omukulu.

Kuba olw’ekiweebwayo kimu, abatuukirizza emirembe gyonna abo abatukuzibwa. Era ku kino Omwoyo Omutukuvu naye atujulirira; kubanga bwe yayogera edda nti, ‘Guno gwe ndagaano gy’endiikola nabo oluvannyuma lw’ennaku ezo,’ bw’ayogera Mukama, ‘ndissa amateeka gange mu mitima gyabwe, era mu birowoozo byabwe ndibigawandiika; era ebibi byabwe n’obujeemu bwabwe sirikyajjukira nate.’ Kale awo awali okusonyiyibwa kw’ebyo, tewali kiweebwayo kirala olw’ekibi. Noolwekyo, ab’oluganda, nga tulina obuvumu okuyingira mu Kifo Ekitukuvu Ennyo olw’omusaayi gwa Yesu, nga tuyita mu kkubo empya era emiramu, lye yatutongoza ku lwaffe, okuyita mu kisibo, ye mubiri gwe; era nga tulina kabona asinga obukulu ku nnyumba ya Katonda. Abaebbulaniya 10:14-21.

Emyaka 220 egy’egatta obunnabbi bw’okwolesebwa kwa marah okw’okulabika kwa Kristo n’obunnabbi obw’emyaka 2,520 obw’okwolesebwa kwa chazon okw’ebyafaayo eby’obunnabbi, gigatta wamu entandikwa z’ebiseera ebyo eby’obunnabbi byombi n’akasiba ak’akabonero akalaga okugattibwa kw’obuntu n’obwa Katonda, kwe kukola Kristo kw’atuukiriza mu kutukuza okubeerawo mu kutambula kw’omwalaika ow’okusatu, era ne kivaamu endagaano gy’akola n’abo 144,000.

Ekyolesebwa kya chazon, ekiraga okukandagirirwa kwa yeekaalu, kye kyolesebwa ky’obuntu obukkandagiriziddwa olw’ekibi okuva Adamu lwe yaajeemera mu Lusuku lwa Edeni; era n’ekyolesebwa kya marah, ekiraga omulimu gwa Kristo ogw’okuzzaawo n’okutukuza yeekaalu, byombi byatuukirizibwa nga Okitobba 22, 1844. Waliwo obunnabbi bubiri obw’emyaka 2520 obw’obusungu bwa Katonda, obukiikirira okukandagirirwa kw’eggye n’ekifo ekitukuvu.

Obubaka obw’obunnabbi obwo byombi bukiikirira okukandagirirwa kw’abantu, era abantu abo banaaddizibwa mu nteeko okuyitira mu kubonekerwa kwa marah. Obusungu bwa Katonda obubiri eri abantu be bukiikirira obusungu obuli ku bantu abagudde, abasobola okununulibwa era n’okuzzaawo kyokka okuyitira mu mulimu gwa Kristo ogw’okuzimba nate n’okutukuza yeekaalu eyagwa.

Indignations ebbiri zikiraga obutonde obwawaggulu n'obutonde obwansi bw'abantu. Mu kugwa kwa Adamu, obutonde obwansi bwafuna obwami ku bwa waggulu, era enteekateeka ya Kristo eri abantu yali nti obutonde obwawaggulu bufuge ku bwa wansi. Mu kugwa kwa Adamu, obutonde obwawaggulu bwagwa mu by'obwegomba eby'obutonde obwansi, era enteekateeka ya Katonda ne kyusibwa. Kino kye kitegeeza mu Bayibuli bwe bagamba "okukyuka." Okukyuka kitegeeza okuddamu okuzza obutonde obwawaggulu mu kifo ky'obufuga ku bwa wansi. Okukyusa ke kuba okusuulula wansi n'awaggulu.

Obusungu obwasooka ku bwakabaka obwa mu Bukiikakkono bwali obusungu ku butonde obw’awansi obwateeka wansi obutonde obw’awaggulu mu kugwa. Obusungu obwo bwe bwasooka, kubanga Kristo yatandika omulimu gw’okununulwa awo we gwava gutandikira ddala, era gwatandika n’okwegomba kw’obutonde obw’awansi, kwe kwali okwegomba okw’amaanyi kw’endya. Kristo yatandika omulimu gwe n’ennaku amakumi ana ez’okusiiba.

Kristo yamanya nti, okusobola okutambuza mu buwanguzi enteekateeka y’obulokozi, yali ateekwa okutandika omulimu gw’okununula omuntu we ddala okuzikirira kwatandikira. Adamu yagwa olw’okwetoowaza omululu gw’emmere. Okuteeka ku mutima gw’omuntu obuvunaanyizibwa bwe obw’okugondera etteeka lya Katonda, Kristo yatandika omulimu gwe ogw’okununula nga atereeza emize g’omubiri egy’omuntu. Okuseerera mu butuukirivu n’okwonooneka kw’ekika ky’abantu kusinga biva ku kwekwasa omululu ogw’emmere ogukyamu. Obujulizi, ekitundu 3, 486.

Obusungu obw'okubiri bwali ku butonde obw'awaggulu, nga buyimirizibwa obwakabaka obw'obukiikaddyo, mwe wali Yerusaalemi, ekibuga Katonda kye yalonda okussaako Erinnya lye. Nga 22 Okitobba 1844, omulimu Kristo gwe yagenderera okukola, n'omulimu gw'ali kati ng'atuukiriza, guyimiriziddwa n'emiggo ebiri egy'Ezeekyeri.

Bwe bigattibwa wamu emiggo ebiri gya Ezekyeri ne gifuuka omugo gumu emirembe gyonna, kiraga endagaano mwe Kristo aggyawo ekibi ku bantu be emirembe gyonna, era obutonde obwa waggulu n’obwa wansi ne baddizibwa mu nteekateeka entuufu ey’obukulembeze, ne bantu ne baddamu okuba abatuukiridde. Mu mbeera ey’atanakyuka, obutonde obwa wansi bw’omuntu, obulagirwanga mu busungu obwasooka, bwafuganga obutonde obwa waggulu bw’omuntu obulagirwanga mu busungu obwasembayo. Noolwekyo, obusungu obwasooka bwali ku bwakabaka obwa amambuka, obwali nga mu kifo ‘waggulu’ okusinga obwakabaka obwa maserengeta.

Emyaka bikumi bibiri n’amakumi abiri egatta ebyolesebwa ebyombi eby’a marah ne chazon n’obwakikatonda n’obuntu, mu ntandikwa zaabyo ez’oku bumu, byombi bijja wamu ne bifuuka omuti gumu Kristo bw’anaamaliriza omulimu gwa Malayika ow’okutatu awamu n’abo 144,000. Kino kye obunnabbi bw’obusungu obw’enkomerero okwolekera obwakabaka obwa maserengeta, obwegattiddwa n’obunnabbi bw’okulabika mu 1844, kubanga endagaano ewa amagezi amapya mu kukyuka, naye omubiri omuggya (obwakabaka obwa amambuka) guzibwawo yokka ku kujja okw’okubiri, mu kubikka kw’eriiso.

Olunyiriri amakumi ana mu Kitabo kya Danyeri essuula kkumi n’emu, lulaga ebiseera by’enkomerero byombi, era mu kukikola lusimbawo olunyiriri lw’omunda n’olw’ebweru lw’ebyafaayo eby’obunnabbi mu byafaayo by’ekisolo ekyava mu nsi ekyogerwako mu Kitabo ky’Okubikkulirwa essuula kkumi n’asatu. Amazima agasumululibwa mu olwo olunyiriri gakiikirira olunyiriri lw’amazima olw’omunda n’olw’ebweru, Kristo yajja okuzilambulula era okuzituukiriza mu bantu be. Ekituufu nti obuntu nga bwagattiddwa n’obwakatonda tebwonoona, kiyimirizibwa mu musaana ogw’omugaso oguva mu okubikkulirwa kw’okumanya, era kikiikirira amazima ag’omunda g’abantu ba Katonda mu nnaku z’enkomerero. Omusana oguyimirizibwa olw’olutalo wakati w’obuyinza obukulembera ensi okutuuka e Amagedoni gukiikirira amazima ag’ebweru ag’abantu ba Katonda mu nnaku z’enkomerero.

Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.

Ekigambo kya Mukama kyajja gye ndi nate, nga kigamba nti, Ate ggwe, omwana w’omuntu, weetwalire omugo gumu, ogiwandiikeko nti, Owa Yuda, n’abaana ba Isirayiri banne; oluvannyuma otwale omugo omulala, ogiwandiikeko nti, Owa Yusufu, omugo gwa Efulayimu, era olw’ennyumba yonna ya Isirayiri banne; Obagatte wamu, ogumu n’omulala, babeere omugo gumu; era balifuuka gumu mu mukono gwo. Abaana b’abantu bo bwe banaayogerera gy’oli, nga bagamba nti, Totulaga makulu ga bino? Obagambe nti, Bw’ayogera Mukama Katonda nti; Laba, ndiggya omugo gwa Yusufu, ogw’omu mukono gwa Efulayimu, n’ebika bya Isirayiri banne, ne ndibagatta naye, wamu n’omugo gwa Yuda, ne mbafuula omugo gumu, era baliba gumu mu mukono gwange. N’omiggo gy’owandiikeko gibeerenga mu mukono gwo mu maaso gaabwe. Era obagambe nti, Bw’ayogera Mukama Katonda nti; Laba, ndiggya abaana ba Isirayiri mu mawanga mwe bagendemu, ne mbakuŋŋaanya okuva mu nsonda zonna, ne mbaleeta mu nsi yaabwe: Era ndibafuula eggwanga limu mu nsi ku nsozi za Isirayiri; era kabaka omu alibafugira bonna: so tebaliba nate amawanga ababiri, wadde okugabanyizibwa nate mu bwakabaka bubiri: Era tebalyeeyonoonyanga nate n’ebifaananyi byabwe, newaakubadde n’ebintu byabwe ebyenyinyala, newaakubadde n’obujeemu bwabwe bwonna: naye ndibawonya okuva mu bifo byonna mwe babeera mwe baayonoonyera, ne mbakazisa: ne bafuuka abantu bange, nange nnaabanga Katonda waabwe. Era Dawudi omuddu wange alibafuga ng’akabaka; era bonna baliba n’omusumba omu: balitambuliranga mu misango gyange, ne bakwatanga ebiragiro byange, ne babikola. Era balibeera mu nsi gye n’awadde Yakobo omuddu wange, mwe baabeeranga bajjajja bammwe; era balibeerangamu, bo n’abaana baabwe n’abaana ba baana baabwe emirembe gyonna: era Dawudi omuddu wange aliba omulangira waabwe emirembe gyonna. Era ndibakolera endagaano ey’emirembe; eriba endagaano ey’okutaggwaawo nabo: era ndibateeka, ne mbayongera obungi, era ndissa ekifo ekitukuvu kyange wakati mu bo emirembe gyonna. Era eweema yange eribeera nabo; nze nnaabanga Katonda waabwe, nabo baliba abantu bange. Era amawanga galimanya nti nze Mukama ntukuza Isirayiri, bwe kiriba nti ekifo ekitukuvu kyange kiri wakati mu bo emirembe gyonna. Ezeekyeri 37:15-28.