Olunyiriri oluyimiririddwa aba Maccabees (olulondoola ObuProtestanti obuvudde ku ddiini mu United States) lwatandika obujeemu bwalwo okulwanyisa eddiini y’Abagiriki e Modein mu 167 BC. Eyo, aba Maccabees baalemesa kaweefube wa Antiochus Epiphanes ow’okubasindika eddiini y’Abagiriki ku Bayudaaya, era ne battira omukulembeze w’Abayudaaya eyali akolera wamu ne Antiochus. Bwe kityo, Biden awangulwa mu kulonda kwa 2024, okuyita mu kabinja k’abalonzi akayitibwa "Religious Right". Ebyafaayo binnyonnyola obuwanguzi mu kulonda kwa 2024, nga ObuProtestanti obuvudde ku ddiini buwangula si ku Abarepulikaani "globalist" bokka abayitibwa "RINO's", wabula ne ku kaweefube w’Abademokulaati abataakkiriza Katonda okusindiikiriza eddiini ya "woke-ism" ku ggwanga.
Olutalo lw’omunda olw’eby’omwoyo olwakiikirirwa olunyiriri lwa ba Makkabeewo, lwatandika mu 2015, lwe omukulembeze omugagga yazuukusa amaanyi g’omusota aga globalism, era omulimu gw’omusota ogw’okutta abajulizi ababiri gwagattibwamu emisango gya Pelosi egikwata ku Januwale 6, 2021. Modein, n’obujeemu bwa ba Makkabeewo bulaga obuwanguzi obujja bw’ObuProtestanti obwajeemye ku Novemba 5, 2024. Okutikkirwa mu ofiisi okw’e Januwale 20, 2025 kwakifananyizibwa ne 164 nga Kristo tannazaalibwa (BC), ekyakiikirira okuddamu okutukuza Yeekaalu ey’okubiri, era mu mwaka gumu ogwo (164 BC), Antiochus Epiphanes yafa. Antiochus akuimira ekibiina kya Democratic, n’abapaatna baabwe ab’obuyigirize bwa globalism beeyita ba Republican, newaakubadde nga si ba MAGA Republican n’akatono, nga muwala si musajja.
Empi y’ebyobufuzi eragiddwa mu lunyiriri kkumi na ssatu okutuuka ku kkumi na ttaano, era ekomekkerezebwa n’Olutalo lwa Panium, egenderana n’empi y’eddiini mu byafaayo ebyo wakati wa woke-ism ne Protestanti eyajeemye. Oluvannyuma lw’okutikkirwa kwa Trump mu 2025, okukiikirirwa okuddamu okuweebwa obutukuvu kwa yeekaalu ey’okubiri mu 164 BC, alitandika okutonda ddala ekifaananyi ky’ensolo nga agatta ekkanisa ya Protestanti eyajeemye ne gavumenti ye ya Repulikaana eyajeemye, ekikiikirirwa omukago ogwa Loma n’Abamakabi okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC. Trump aligatta Ekkanisa ne Gavumenti mu mukago, nga omutundu ogw’eddiini gwe gubeera mu buyinza. Mu byafaayo eby’obunnabbi mwe ensolo ey’ensi etonda ekifaananyi ky’ensolo ey’ObuKatuliki, ensingo ya Repulikaana eyajeemye n’ensingo ya Protestanti eyajeemye balijjuza ekikopo kyabwe eky’ekiseera ky’okugezesebwa ku ludda olutali lulungi ku nsonga y’obulamu obutaggwaawo.
Okuva ku kulayira, nga kiragibwa mu kutukuza okw'okubiri kwa Yeekaalu mu 164 BC, omulimu ogw'okutondawo ekifananyi ky'ensolo gutandika; era kino kyafaananyizibwa omukago gw'Abayudaaya ne Loma okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC. Trump aliddamu okulondebwa nga Novemba 5, 2024 (167 BC), era ku kulayira kwe (164 BC) alifuuka Pulezidenti ow'omunaana okuva ku kiseera ky'enkomerero mu 1989. Mu ngeri eyo ajja kuba ow'omunaana, era wa ku basanvu, nga afaananyiriza ensolo ey'obwa Papa eyefuuka obwakabaka bw'omunaana mu bubaka bw'obunnabbi bwa Baibuli bwe kiwundu kyayo eky'okufa kinaawonyezebwa ku mateeka g'Olunnaku lwa Sande. Okulayira kwe kwafaananyizibwa okuddamu okutukuza Yeekaalu ey'okubiri okwakolebwa Makkabeeyi mu 164 BC. Okujeemera kwa Makkabeeyi kwatandika emyaka esatu emabega mu kibuga kya Modein, ekitegeeza 'okwekalakaasa,' era kino kiraga obuwanguzi bwe mu kulonda kwa Novemba 5, 2024.
Mu 164 BC, kwaliwo okutukuza okw’okubiri kwa Yeekaalu ey’okubiri, era ne kifaananyiriza okutuuza kwa Trump okwa kubiri nga 20 Januwale 2025. Awo mu ngeri entongole afuuka pulezidenti wa munaana, ng’ava mu ba pulezidenti musanvu abamukulembera. Mu Buyudaaya, omwaka 164 BC gajjukirwa ng’ogw’okutukuza okw’okubiri kwa Yeekaalu ey’okubiri.
Mu kutuuzibwa Trump afuuka ow’omunaana, era ng’ava mu abo omusanvu; era okuva ku kiseera ekyo okweyongerayo, eby’amagero eby’obusitaani binaabaawo nga biwagira omulimu ogw’okutonda ekifananyi ky’ekisolo. Omuwendo omunaana gubeera akabonero k’ekifananyi ky’ekisolo ekazuukiziddwa, era mu kiseera ekyo okutondebwa kw’ekifananyi kutandika, nga bwe kikiikiriddwa mu 161 Mbere ya Kristo.
Okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo kusookera mu Amerika, era oluvannyuma ekifaananyi ky’ensolo kiteekebwa ku nsi yonna mu ngeri ey’obunyigirize. Mu ntandikwa y’Amerika okunyigiriza ensi okukkiriza ekifaananyi ky’ensolo, ekinaayogera era ne kireetera abo bonna abataasinza ekifaananyi ky’ensolo okuttibwa, Amerika ebadde emaze okuyisa etteeka ly’Olw’ Sande era nga etaddewo omukago ogw’ensatu. Ku tteeka ly’Olw’ Sande omukago ogw’ensatu guba gutekeddwawo, era obudde bw’omulimu ogw’eby’amagero ogwa Sitaani buba butuuse, nga Sitaani yeefuula Kristo era ng’akola eby’amagero okuleeta ensi okukkiriza ekifaananyi ky’ensolo eky’ensi yonna n’okusinza ku Sande. Mu kiseera ekyo Trump afuuka omukulembeze w’abakabaka ekkumi.
Noolwekyo, okulayizibwa kwa Trump ng’aba kabaka omusooka ku bakabaka kkumi, ogugenda okutuukirizibwa mu mukago ogw’ebitundu bisatu ku tteeka lya Sande erijja amangu, kwalabirizibwa mu kifaananyi mu kulayizibwa kwa Trump ng’a Pulezidenti ow’omunaana, ava ku musanvu, nga Januwali 20, 2025. Ku tteeka lya Sande eririmaliriza okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu Amerika, ensolo ey’obupapa nayo efuuka ow’omunaana, ava ku musanvu. Noolwekyo, ekiseera eky’okukemebwa okw’ekifaananyi ky’ensolo kitandika nga Trump afuuse ow’omunaana, ava ku musanvu; era bwe kiggwa, obupapa nabwo bufuuka ow’omunaana, ava ku musanvu, kubanga Alufa ne Omega biraga enkomerero ng’ekwataganye n’entandikwa.
Ebyamagero ebya Setaani bitandika ku kusimikibwa kwa Trump, awo nga n’ekiseera eky’okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo kitandika, era ekyo kiba akabonero akalaga omulimu omw’ekitalo ogwa Setaani ogutandika ku nkomerero y’ekiseera eky’okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu United States. Okusimikibwa kwa Trump kulaga entandikwa y’ekiseera ekyo, era okumusimikibwa nga kabaka asinga obukulu ku ba kabaka kkumi ba United Nations kulaga enkomerero y’ekiseera ekyo. Mu kusimikibwa kw’entandikwa ne kw’enkomerero, byombi bitandika okutondedwa kw’ekifaananyi ky’ensolo, okusooka mu United States, oluvannyuma mu nsi yonna.
Omulimu gw’omukago, oba okugattagana ne Ruumi okwabaawo okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC, gulaga ebyafaayo bino, era guggwa ku tteeka lya Sande mu olunyiriri kkumi na mukaaga. Omulimu ogw’enkomerero ogw’okussisa mu nkola gavumenti ey’ekifaananyi kya sisitimu y’Obwa Papa gutandikira ku kutondebwa kw’ekifaananyi ky’ekisolo, era gusindikirizibwa Trump nga addayo okusasula eby’obuyambi eby’obufuzi Abaprotestanti abava ku mazima bye baamukolera okumutuusa ku buwanguzi mu by’obufuzi.
Enteekateeka eno ey’obunnabbi erina okuteekebwa mu byafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri olw’amakumi ana. Ebyafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri olw’okubiri okutuuka ku olw’okusatu mu kitabo kya Danyeri essuula kkumi n’emu nabyo biteekebwe ku nteekateeka eyo. Ebyafaayo eby’obunnabbi eby’abajulirwa babiri eby’Okubikkulirwa essuula kkumi n’emu nabyo biteekebwe ku nteekateeka eyo. Mu kuleeta wamu eminnyiriri esatu zino mu byafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri olw’amakumi ana, Empologoma ey’ekika kya Yuda eri okuggyako obusiba ku kitundu ky’obunnabbi kya Danyeri ekyali kisibiddwa okutuusa ku nnaku ez’enkomerero.
Ekkondeere lifuuwibwa mu kibuga, abantu ne batatya? Obubi bwabanga mu kibuga, si Mukama ye abukoze? Mazima Mukama Katonda takola kintu kyonna, wabula abikkulira abaddu be bannabbi ekyama kye. Empologoma bw’ebbuuluguma, ani atalina okutya? Mukama Katonda bw’ayogedde, ani asobola obutannabula? Mulangirire mu maka g’obwakabaka e Ashdod, ne mu maka g’obwakabaka ag’omu nsi ya Misiri, mugambe nti, Mukuŋŋaanire ku nsozi za Samaliya, mulabe obutabanguko obukulu mu katikati mwagyo, n’abanyigirizibwa mu katikati mwagyo. Amosi 3:6-9.
Obubaka obubikkuliddwa, obuyimiriziddwa mu byafaayo ebikwekeddwa mu Danyeri essuula 11, olunyiriri 40, ye bubaka bw’okuteekebwako akabonero; era Amosi abuuza ekibuuzo ekitetagisa kuddamu ku kufuuwa ekkondeere mu kibuga n’empologoma erugooya; ate era Amosi awa enddamu bw’agamba nti Mukama takola kintu kyonna wabula ng’asooka akibikkulira abaddu be bannabbi. Agattako nti obubaka bw’ekkondeere obutegekeddwawo okuzaala okutya kwa Katonda, bunaamanyisa n’obubi obuli mu kibuga, era bwalina okulangirirwa mu Asidodi, Misiri ne Samaliya, ebyo ebyeyimirira ng’okuyungibwa okutundu-bisatu kwa Babulooni wa leero. Obubaka bw’ekkondeere obw’okuteekebwako akabonero bwalina okulangirirwa eri ensi yonna nga ebintu ebyayimirizibwa mu bubaka obwo tebinnaba kutuukirira. Obubaka bw’ekkondeere obwo obw’okuteekebwako akabonero bulina omukono ogwa “Truth”, kubanga ebbanga ly’okuteekebwako akabonero lizimbiddwa ku kufuuwa emirundi esatu egy’ekkondeere ery’ekibonoobono eky’okusatu.
Okufuuwa ekondeere okusooka kwalaga entandikwa y’okuteekebwako akabonero nga Settemba 11, 2001; ate okwasembayo kulaga enkomerero y’okuteekebwako akabonero ku tteeka lya Ssande erijja mu bwangu, lwe walibaawo ekikankano ekinene, akabi ak’okusatu ne kajja mu bwangu. Okufuuwa okw’omu wakati kwabaawo nga Okitobba 7, 2023, ng’ettaka el’ekitiibwa ery’edda lyakubiddwa ekirumba ekitategerekese okuva mu Obuisiraamu, eky’akabi ak’okusatu; nga bwe kyali ne ku ttaka el’ekitiibwa ery’omulembe guno mu 2001, bwe lyakubibwa ekirumba ekitategerekese okuva mu Obuisiraamu eky’akabi ak’okusatu; era nga bwe kiriba ku kasembayo mu kufuuwa okusatu okwo, ku tteeka lya Ssande erijja mu bwangu. Ekirumba ekitategerekese eky’omu wakati ku ttaka el’ekitiibwa ery’edda, kyali ku Isiraeri wa ddala, akabonero k’obujeemu obwatuusa Masiya ku musaalaba.
Obubaka bw’ekondeere bwa Amosi bugenda okusaasaanyizibwa mu nsi yonna, era omulimu ogw’okubunyisa obubaka guno gwatandika ku nkomerero ya Julaayi 2023. Empologoma ey’ekika kya Yuda n’ewuluguma; ani atalitya, era ani anaba n’obugumu obw’okugaana nti ebintu ebikwatagana n’ekiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 kaakano birimu okubikkululwa mu nsi yonna? Ebiwandiiko bino kaakano biri mu mawanga gasukka mu kikumi mu abiri, mu nnimi zisukka mu nkaaga, era bisobola okusomebwa oba okuwulirwa.
Omukisa eri oyo asoma, n’abo abawulira ebigambo eby’obunnabbi buno, era ne bakwata ku biri mu byo ebyawandiikiddwa; kubanga ekiseera kiri kumpi. Okubikkulirwa 1:3.
Bwe wabaawo ng’omuliro ogw’oku kyoto ogwatabiddwa n’okusaba n’obubaane gusuulibwa ku nsi, nga akasiba ak’omusanvu era ak’enkomerero kaggyibwawo, ne wabaawo amaloboozi, okubwatuka kw’eggulu, ebyaka, n’emusisi omunene ennyo. Omusisi omunene ogwo guleetebwa olw’obubaka bw’Okukaaba kw’ettumbi ly’ekiro obusuulibwa ng’omuliro ku batukuvu abasinda era abakaaba, nga bwe byogerwako mu Ezekyeri essuula ey’omwenda, mu ngeri y’emu ng’omuliro bwe wakkira ku Pentekosite. Omuliro ogwo gwakiikirira obubaka obwatwalibwa okutuuka eri buli ggwanga, buli kika, buli lulimi n’abantu bonna, nga bwe kiri n’ebyawandiiko bino. Omuliro ogwo gwakiikirira n’obusobozi obw’okutuusa obubaka obwo mu nnimi nnyingi ennyo, nga bwe kiri n’ebyawandiiko bino. Ebyawandiiko bino biraga mu kusooka ebigenda okutuuka, kubanga Mukama takola kintu kyonna okuggyako nga asooka okubikkulira emirimu gye okuyita mu Kigambo kye eky’obunnabbi.
Mumpulirize, mmwe eggulu, era njogera; naawe ensi, wuliriza ebigambo eby’omu kamwa kwange. Okuyigiriza kwange kunaatonnya ng’enkuba, amagambo gange ganaatonnya ng’omusulo, ng’enkuba entono ku kimera ekikyali kipye, era ng’ebikubikubi by’enkuba ku muddo: kubanga ndilangirira erinnya lya Mukama; muwe Katonda waffe obukulu. Ye Lwazi, omulimu gwe gutuukiridde: kubanga mu makubo ge gonna mulimu ensala entuufu: Katonda ow’amazima, atalimu butali butuukirivu, omutuukirivu era ow’obwenkanya ye. Beeyonoonese, akabala kaabwe si ka baana be: bali olulyo olujeemu era olukyamye. Ekyamateeka Eky’okubiri 32:1-5.
‘Enyigiriza’ ey’enkuba ey’oluvannyuma kati Mukama ye atangazisa, era n’ennyigiriza ezikolebwaamu obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi ly’ekiro—Enkuba ey’oluvannyuma zisimbiddwa ku ‘linnya lya Mukama.’ Erinnya lye ‘Mazima,’ ye Palmoni, Omubalirizi ow’ewuunyisa, era ye Omukugu mu nnimi ow’ewuunyisa, ye Alufa ne Omega, ye Mwana wa Katonda era Mwana w’Omuntu, ye Kabona asinga obukulu, ye Empologoma ey’ekika kya Yuda, era ye Mikaeri, Malayika Omukulu. Amannya gonna ga Kristo gano g’ekitundu ekikulu mu Kubikkulirwa kwa Yesu Kristo ekiggulwawo nga akaseera k’ekisa tekunnaggala, era g’ekitundu ekikulu mu byawandiiko ebyafulumiziddwa mu nsi yonna okuva ku nkomerero ya Julaayi 2023. ‘Oyo alina okutu, awulire Omwoyo kye agamba eri amakkanisa.’
Empologoma ey'ekika kya Yuda, eyawangula era n’afuuna obuyinza obw’okuzibula ekitabo ekisibiddwa n’obuwumu omusanvu, kati akuleekaana, nga bwe yakola ku lunaku lwa 22, omwezi ogw’ekkumi, mu mwaka gwa 1844; ani atalitya?
Era n’akaaba mu ddoboozi eddene, ng’empologoma bw’eyoloolima: bwe yakaaba, enkuba musanvu ne ziyogera n’amaloboozi gaazo. Bwe enkuba musanvu zaamala okuyogera n’amaloboozi gaazo, ne nali nga ng’enda okuwandiika: ne mpulira eddoboozi okuva mu ggulu nga lingamba nti, Zibikira ebyo enkuba musanvu bye ziyogedde, era tobiwandiika. Okubikkulirwa 10:3, 4.
Ebyafaayo ebitukuvu ebikwatagana n’ebyafaayo ebikwekeddwa ebyo mu Danyeri 11:40 bye by’Abamilerayiti, nga mu kutuukirizibwa kw’olugero lw’abawala ab’obugole kkumi mu Matayo 25, Obubwatuka bw’eggulu omusanvu mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi, Habakkuku omutwe ogw’ebiri, ne Ezekyeri omutwe ogw’ekkumi n’ebiri, ebyawandiikibwa 21 okutuuka ku 28. Ebyafaayo byabwe byatandika ku kiseera eky’enkomerero mu 1798, ekikwatagana n’ekiseera eky’enkomerero mu 1989. Mu Okubikkulirwa omutwe ogw’ekkumi, Obubwatuka bw’eggulu omusanvu ne bwogerera ddala, naye Yokaana n’alagirwa obutawandiika bigambo ebyayogerwa obubwatuka omusanvu. Omutume Pawulo yalaba era n’awulira ebintu mu ggulu erya ssatu ebyatakkirizibwa abantu okubiwandiika.
Omutume Pawulo mu ntandikwa y’obumanyirivu bwe mu by’Obukirisitaayo yaweebwa ebisaaniko eby’enjawulo okumanya okwagala kwa Katonda ku bagoberezi ba Yesu. Yatwalibwa ‘mu ggulu erya kusatu,’ ‘mu Paradaiso, n’awulira ebigambo ebitayogerekeka, ebyo si kiragiro omuntu abyogere.’ Yennyini yakkiriza nti ‘ebyolesebwa n’obubikkulirwa’ bingi yabiweebwa ‘okuvva eri Mukama.’ Okutegeera kwe ku misingi gy’amazima g’Enjiri kwali ku mutendera gumu n’ogw’ ‘abatume abasinga obukulu ddala.’ 2 Abakkolinso 12:2, 4, 1, 11. Yalina okutegeera okutereevu era okujjuvu ku ‘bugazi, n’obuwanvu, n’obuziba, n’obugulumivu’ bw’ ‘okwagala kwa Kristo okusukkirira okumanya.’ Abaefeso 3:18, 19. Ebikolwa by’Abatume, 469.
Abannabbi bonna balaga ennaku ez’enkomerero, ate ebyo Yokaana bye yawulira bwe "Seven Thunders" "zaayogera" n’eddoboozi lyaazo, yagambibwa obutabiwandiika; era Pawulo bwe yali mu ggulu ery’okusatu, yalaba era yategeezebwa ebyo omuntu by’atakkirizibwa "okubyogera." Amazima agakiikirirwa "Seven Thunders" gaalina okubikkibwa okutuusa Empologoma ey’ekika kya Yuda lwe yasalawo okugabikkula.
Kyaggulwamu mu kitundu eri Mukyala White kubanga yategeera nti kyakiikirira "ebintu ebyandibaawo" mu byafaayo by'obubaka bw'omumalayika asooka n'ow'okubiri, era nti kyakiikiriranga "ebintu eby'omu maaso ebyandibikkulibwa mu nteekateeka yaabyo." Ekyabikkulirwa mu kiseera ekyo kyali obunnabbi obukwatagana ne "bintu eby'omu maaso." Era yateekebwamu amagezi nti okukomeka kwa "Seven Thunders" kwalabirizibwa mu kukomeka kw'ekitabo kya Danieri.
"Ekitangaala eky'enjawulo kye baawa Yokaana ekyalagibwa mu makuba ag'eggulu musanvu kyali okulambululwa kw'ebigenda okutuuka wansi w'obubaka bw'omalayika asooka n'omalayika ow'okubiri. . .."
Luvannyuma lw’ebiraka bino musanvu bwe byayogera n’eddoboozi byabyo, ekiragiro kijja eri Yokaana ng’ekyajja eri Danyeri ku nsonga z’ekitabo ekitono: ‘Komya ebyo ebiraka musanvu bye byayogera.’ Ebyo bikwatagana n’ebintu eby’omu maaso ebigenda okubikkulirwa mu kulondolagana kwaabyo. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 971.
Okutegeera nti “Seven Thunders” nga akafaananyi akaalaga era ne kakakasa nti enkola ya “line upon line” ye obubaka bw’Enkuba ey’oluvannyuma, kwaamanyibwa mu kiseera eky’enkomerero ekyatandikira mu 1989, naye oluvannyuma lwa Ssettemba 11, 2001, obukulu bw’okuddamu kw’enteekateeka ebbiri bwafuuka amazima ag’ekiseera agakebera.
Okuddamu okw’ebyafaayo by’Abamillerite mu byafaayo bya 144,000 kwe kwali etteeka ery’ensonga erisooka eryakkakasibwa ku lunaku olwo, nga bwe etteeka ery’ensonga ly’Abamillerite lyakkakasibwa nga August 11, 1840. Eri Abamillerite, etteeka ery’ensonga erigamba nti olunaku luyimira omwaka lyakkakasibwa nga August 11, 1840; era n’etteeka ery’ensonga eriraga nti entambula zonna ez’okutereeza buli emu eyimirira ekifaananyi kya endala, "olunyiriri ku lunyiriri," lyakkakasibwa nga September 11, 2001. The "Seven Thunders", ng’omujulizi w’amazima ago, byabikkulibwa mu kiseera ekyo.
Yesu bulijjo alaga enkomerero y’ekintu ng’agiraga mu ntandikwa yaakyo, era Seputemba 11, 2001, olwokuba ntandikwa y’enteekateeka y’okuteekako akabonero, eraga enkomerero yaayo. Empologoma ey’omu kika kya Yuda yaggulawo ekitundu ekirala eky’“Seven Thunders” bwe yatandika okuzuukiza amagumba agakalu agafu mu Julaayi 2023, kubanga olwo yalaga nti, nga bikwatagana n’“Amazima,” “Seven Thunders” nazo mu kifaananyi ziyimirira ebyafaayo bya Millerite eby’obusuusawavu obwasooka n’obwasembayo, nga obujeemu ku “Midnight Cry” bwe buba akabonero ak’ekkubo ak’omu makkati.
Mu kukola bw’atyo, Yabikkula nti “Ebibwatuka musanvu” biddamu mu byafaayo bya Julaayi 18, 2020 okutuuka ku tteeka lya Sande erijja mangu. Okuggwaamu essuubi okwava ku Julaayi 18, 2020 okubeera akabonero akasooka ku kkubo, era n’okuggwaamu essuubi okw’etteeka lya Sande erijja mangu okubeera akasembayo mu bubonero busatu obwa “Mazima,” obulaga “Ebibwatuka musanvu” ku nkomerero y’ekiseera eky’okuteekebwa akabonero, kino kiimiririrwa obujeemu obukwatagana n’abawala abataamanyi magezi abagaana obubaka bwa Empologoma ey’ekika kya Yuda, kati ali nga aboggola, ng’abikkula era ng’atangaza obubaka bwe mu nsi yonna; kubanga obubaka obwo ye “Midnight Cry” obw’ennaku ez’enkomerero.
Ku ntandikwa y’ekiseera eky’okuteekebwaako akabonero, nga ku 11 Ssebuttemba 2001, omalayika ow’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana yava mu ggulu n’akka, era mu bintu ebirala bingi, yaggulawo okutegeera okujjuvu okusinga ku makulu ga ‘Amakulukuto Omusanvu.’ Ebyategeerwa mu kiseera ekyo ku ‘Amakulukuto Omusanvu’ tebyali byokka nti entambuza z’okuddaabiriza zigoberera engeri efaanaganye, naye nti omalayika bw’akkira ku kabonero akalagirira ekkubo mu ntambula y’okuddaabiriza, kiba kakakasa etteeka ery’obunnabbi erisinga obukulu mu byafaayo byaayo.
Okukka kw’omulayika owa Kubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’emunaana ku Septemba 11, 2001, kwakakasa enkola y’emvula ey’enkomerero ey’"olunyiriri ku linyiriri", nga kulaga nti olutambuza olw’entandikwa (oba Alufa) lwalabisa olutambuza olw’enkomerero (oba Omega). Ku nkomerero y’ekiseera eky’okutekebwako akabonero, Mikaeri n’akka okuzuukiza amagumba amakalu, agasikirizibwa abajulirwa ababiri abaali bafu mu luguudo lw’ekibuga ekinene ekyo eky’e Soodomu n’e Misiri, we era ne Mukama waffe yasalibwako ku musaalaba. Bwe yayita Mikaeri abafu okudda mu bulamu, ye, ng’Empologoma ey’ekika kya Yuda, yaggulawo nti "Amaddugume Omusanvu" gaalina ebyafaayo ebyakwekeddwa ebisukka ku mazima agaabwe agaasooka okubikkulirwa ag’Amaddugume Omusanvu.
Era bwe Empologoma ey’ekika kya Yuda yabikkula amazima ago, n’akateeka mu nteekateeka y’“Amazima.” Awo ne kizuulwa nti nga 18 Jjulayi 2020 kyali kifaanagana ne 19 Epriri 1844, era nti buli kimu ku bubonero obwo gwandikulirirwa okubikkulibwa kw’obubaka bw’Okukaaba okw’ekiro ekya wakati, obwandiraze obujeemu bw’abawala abasirusiru mu buli byafaayo ebyo. Era yabikkula n’ensonga nti obubaka buno bwanditambudde ng’essunaami okwetooloola ensi yonna okutuusa ku kutamwa essuubi okunene lwe baateekesa mu nkola tteeka lya Ssande.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
N’ayogera nange nti, Toggalirako ebigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino; kubanga ekiseera kiri kumpi. Oyo atali wa bwenkanya, akyeyongerenga okuba atali wa bwenkanya; n’oyo omwonoonefu, akyeyongerenga okuba mwonoonefu; n’oyo atuukirivu, akyeyongerenga okuba mutuukirivu; n’oyo omutukuvu, akyeyongerenga okuba mutukuvu. Era, laba, njija mangu; era empeera yange eri nange, okugabira buli muntu ng’omulimu gwe bwe guli. Nze Alfa ne Omega, entandikwa n’enkomerero, ey’olubereberye n’ey’oluvannyuma. Okubikkulirwa 22:10-13.