Olunyiriri oluyimiririddwa aba Maccabees (olulondoola ObuProtestanti obuvudde ku ddiini mu United States) lwatandika obujeemu bwalwo okulwanyisa eddiini y’Abagiriki e Modein mu 167 BC. Eyo, aba Maccabees baalemesa kaweefube wa Antiochus Epiphanes ow’okubasindika eddiini y’Abagiriki ku Bayudaaya, era ne battira omukulembeze w’Abayudaaya eyali akolera wamu ne Antiochus. Bwe kityo, Biden awangulwa mu kulonda kwa 2024, okuyita mu kabinja k’abalonzi akayitibwa "Religious Right". Ebyafaayo binnyonnyola obuwanguzi mu kulonda kwa 2024, nga ObuProtestanti obuvudde ku ddiini buwangula si ku Abarepulikaani "globalist" bokka abayitibwa "RINO's", wabula ne ku kaweefube w’Abademokulaati abataakkiriza Katonda okusindiikiriza eddiini ya "woke-ism" ku ggwanga.
Olutalo olw’omunda olw’eby’omwoyo olukiikiriddwa olunyiriri lwa Abamakkabayo lwatandika mu 2015, pulezidenti omugagga bwe yasikambula amaanyi g’ogusota ag’ensi yonna, era omulimu gw’ogusota mu kutta abajulirwa bombi gwazingiramu emisango gya Pelosi egyakwata ku January 6, 2021. Modein, n’obujeemu bwa Abamakkabayo, biraga obuwanguzi obw’omu maaso obw’Obupolotesitante obwava ku Pawulo ku November 5, 2024. Okwatula obuyinza ku January 20, 2025 kwali kukiisibwa mu 164 BC, ekyakiikirira okuwongobwawo nate kwa yeekaalu ey’okubiri, era mu mwaka gwennyini ogwo (164 BC), Antiochus Epiphanes yafa. Antiochus akiikirira ekibiina kya Democratic, n’abakolagana nakyo ab’ensi yonna abeeyita aba Republican, newakubadde nga si ba MAGA Republicans okusinga omuwala bwe atali mulenzi.
Olutalo olw’obufuzi olukiikirirwa n’ennyiriri kkumi na ssatu okutuuka ku kkumi na ttaano, olumaliriza n’Olutalo lwa Panium, lugendera wamu n’olutalo olw’eddiini mu byafaayo ebyo wakati wa woke-ism ne Bwasitante obwava ku mazima. Trump bw’alimala okulayizibwa mu 2025, ekiikirirwa n’okutukuzibwa nate okw’ennyumba ya Katonda ey’okubiri mu 164 BC, olwo n’alyoka atandika okuteekawo ddala ekifaananyi ky’ensolo ng’aleeta ekkanisa ya Bwasitante eyava ku mazima awamu ne gavumenti ye eya Republican eyava ku mazima, ekiikirirwa n’endagaano ya Rooma n’Abamakkabayo okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC. Trump aligatta ekkanisa ne gavumenti mu mukago, nga ekitundu eky’eddiini kye kifuga. Mu byafaayo eby’obunnabbi ensolo ey’ensi mw’ekola ekifaananyi ky’ensolo ya Obukatuliki, ejjembe lya Republican eryava ku mazima n’ejjembe lya Bwasitante eryava ku mazima birijjuza ekikompe eky’ekiseera kyabwe eky’okugezesebwa ku ludda olukyamu olw’ekibuuzo eky’obulamu obutaggwaawo.
Okuva ku kutongozebwa, okukiikiriddwa okutukuzibwa okw’okubiri okw’Yeekaalu mu mwaka 164 BC, omulimu gw’okukola ekifaananyi ky’ensolo gutandika, nga bwe gukiikiriddwa endagaano y’Abayudaaya ne Rooma okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC. Trump aliddamu okulondebwa nga Novemba 5, 2024 (167 BC), era ku kutongozebwa kwe (164 BC) alifuuka pulezidenti ow’omunaana okuva ku kiseera eky’enkomerero mu 1989. Bw’atyo alifuuka ow’omunaana, kwe kugamba nga ava mu musanvu, ng’afaanaganya ensolo ey’obwapapa efuuka obwakabaka obw’omunaana mu bunnabbi bwa Bayibuli ng’ekiwundu kyayo ekitta kiwonyezebwa ku tteeka lya Ssande. Okutongozebwa kwe kwakiikirirwa okuzzibwawo kwa Yeekaalu ey’okubiri aba Makkabee kwe baakola mu 164 BC. Okujeema kw’aba Makkabee kwatandika emyaka esatu nga bukyali mu kibuga Modein, ekitegeeza “okuwakanya,” era kino kiteeka akabonero ku buwanganguzi bwe mu kulonda okw’nga Novemba 5, 2024.
Mu 164 BC, okuwonga okw’okubiri okw’ennyumba ey’okubiri okwatuukirira, bwe kutyo nga kulaga mu kifaananyi okulayizibwa kwa Trump okw’okubiri nga 20 Jjanwali 2025. Mu kiseera ekyo abeera mu butongole pulezidenti ow’omunaana, oyo ava mu bakulembeze musanvu abaamukulembera. 164 BC kijjukirwa mu Buyudaaya okutegeeza okuwonga okw’okubiri okw’ennyumba ey’okubiri.
Mu kutuuzibwa Trump afuuka ow’omunaana, era ng’ava mu abo omusanvu; era okuva ku kiseera ekyo okweyongerayo, eby’amagero eby’obusitaani binaabaawo nga biwagira omulimu ogw’okutonda ekifananyi ky’ekisolo. Omuwendo omunaana gubeera akabonero k’ekifananyi ky’ekisolo ekazuukiziddwa, era mu kiseera ekyo okutondebwa kw’ekifananyi kutandika, nga bwe kikiikiriddwa mu 161 Mbere ya Kristo.
Okutondebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo kusookera mu Amerika, era oluvannyuma ekifaananyi ky’ensolo kiteekebwa ku nsi yonna mu ngeri ey’obunyigirize. Mu ntandikwa y’Amerika okunyigiriza ensi okukkiriza ekifaananyi ky’ensolo, ekinaayogera era ne kireetera abo bonna abataasinza ekifaananyi ky’ensolo okuttibwa, Amerika ebadde emaze okuyisa etteeka ly’Olw’ Sande era nga etaddewo omukago ogw’ensatu. Ku tteeka ly’Olw’ Sande omukago ogw’ensatu guba gutekeddwawo, era obudde bw’omulimu ogw’eby’amagero ogwa Sitaani buba butuuse, nga Sitaani yeefuula Kristo era ng’akola eby’amagero okuleeta ensi okukkiriza ekifaananyi ky’ensolo eky’ensi yonna n’okusinza ku Sande. Mu kiseera ekyo Trump afuuka omukulembeze w’abakabaka ekkumi.
Bwe kityo, okutikkirwa kwa Trump ng’omukama omukulu ow’amatwale amakumi ku bakkabaka ekkumi, ekituukirizibwa mu kwegatta okw’emirundi esatu ku tteeka lya Ssande erigenda okujja amangu, kwali kwalagibwa dda olw’okutikkirwa kwa Trump ng’omukulembeze ow’omunaana, kwe kugamba, ava mu musanvu, nga January 20, 2025. Ku tteeka lya Ssande erimaliriza okukolebwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu United States, ensolo ey’obwapapa nayo efuuka ey’omunaana ava mu musanvu. Bwe kityo, ekiseera eky’okugezesa eky’ekifaananyi ky’ensolo kitandika nga Trump afuuka ey’omunaana ava mu musanvu, era ekiseera ekyo bwe kiggwako, obwapapa nabwo ne buba obw’omunaana obuva mu musanvu, kubanga Alfa ne Omega biraga enkomerero ng’etandikira ku ntandikwa.
Ebyamagero bya Setaani bitandika ku kulayizibwa kwa Trump, ekiseera eky’okubumbibwa kw’ekifaananyi ky’ensolo bwe kitandika, era ekyo kitegeeza okutandika kw’emirimu egy’ekitalo egya Setaani egitandika ku nkomerero y’ekiseera eky’okubumbibwa kw’ekifaananyi ky’ensolo mu United States. Okulayizibwa kwa Trump kulaga okutandika kw’ekiseera ekyo, era okulayizibwa kwe ng’omukama asinga obukulu ku bakabaka ekkumi ab’omu Mukago gw’Amawanga Amagatte kulaga enkomerero y’ekiseera ekyo. Mu kulayizibwa okw’okutandika n’okw’okukomekkereza, byombi ebitandikawo okubumbibwa kw’ekifaananyi ky’ensolo, okusooka kuba mu United States, ne oluvannyuma mu nsi yonna.
Omulimu gw’omukago, oba okugattagana ne Ruumi okwabaawo okuva mu 161 BC okutuuka mu 158 BC, gulaga ebyafaayo bino, era guggwa ku tteeka lya Sande mu olunyiriri kkumi na mukaaga. Omulimu ogw’enkomerero ogw’okussisa mu nkola gavumenti ey’ekifaananyi kya sisitimu y’Obwa Papa gutandikira ku kutondebwa kw’ekifaananyi ky’ekisolo, era gusindikirizibwa Trump nga addayo okusasula eby’obuyambi eby’obufuzi Abaprotestanti abava ku mazima bye baamukolera okumutuusa ku buwanguzi mu by’obufuzi.
Enteekateeka eno ey’obunnabbi erina okuteekebwa mu byafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri olw’amakumi ana. Ebyafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri olw’okubiri okutuuka ku olw’okusatu mu kitabo kya Danyeri essuula kkumi n’emu nabyo biteekebwe ku nteekateeka eyo. Ebyafaayo eby’obunnabbi eby’abajulirwa babiri eby’Okubikkulirwa essuula kkumi n’emu nabyo biteekebwe ku nteekateeka eyo. Mu kuleeta wamu eminnyiriri esatu zino mu byafaayo ebikwekeddwa eby’olunyiriri olw’amakumi ana, Empologoma ey’ekika kya Yuda eri okuggyako obusiba ku kitundu ky’obunnabbi kya Danyeri ekyali kisibiddwa okutuusa ku nnaku ez’enkomerero.
Ekkondeere lifuuwibwa mu kibuga, abantu ne batatya? Obubi bwabanga mu kibuga, si Mukama ye abukoze? Mazima Mukama Katonda takola kintu kyonna, wabula abikkulira abaddu be bannabbi ekyama kye. Empologoma bw’ebbuuluguma, ani atalina okutya? Mukama Katonda bw’ayogedde, ani asobola obutannabula? Mulangirire mu maka g’obwakabaka e Ashdod, ne mu maka g’obwakabaka ag’omu nsi ya Misiri, mugambe nti, Mukuŋŋaanire ku nsozi za Samaliya, mulabe obutabanguko obukulu mu katikati mwagyo, n’abanyigirizibwa mu katikati mwagyo. Amosi 3:6-9.
Obubaka obutatiddwa buggule, obukiikirirwa munda mu byafaayo ebyekusifu eby’olunyiriri olw’amakumi ana olwa Danyeri kkumi na omu, bwe bubaka obw’okuteeka akabonero; era Amosi abuulira ekibuuzo eky’okweebuuzisa ku kkondeere okufuyiddwa mu kibuga, ne ku mpologoma okuwuluguma; era Amosi awa eky’okuddamu bw’agamba nti Katonda talikola kintu kyonna, wabula ng’asooka okukibikkulira abaddu be bannabbi. Era assaako nti obubaka bwa kkondeere obutegekeddwa okuleeta okutya okutukuvu, bwanditegeddeza n’obubi obuli mu kibuga era nti bwalina okulangirirwa mu Asudodi, Misiri ne Samaliya, ebikiikirira enzimba ey’emirundi esatu eya Babulooni ow’omulembe guno. Obubaka bwa kkondeere obw’okuteeka akabonero bwalina okulangirirwa eri ensi yonna nga ebyo ebikiikirirwa mu bubaka obw’okuteeka akabonero tebinnabaawo. Obubaka bwa kkondeere bwe bwebubaka obw’okuteeka akabonero butwala omukono gwa “Amazima,” kubanga ekiseera eky’okuteeka akabonero kizimbiddwa ku kufuyira essatu okwa kkondeere ak’akabi akookusatu.
Ekkondeere olwasooka lwategeeza okusooka kw’okuteekebwako akabonero nga September 11, 2001, era olw’enkomerero lukiikirira enkomerero y’okuteekebwako akabonero ku Ssabbiiti y’amateeka g’Olw’okubiri egenda okujja mangu, ekikankano ekinene bwe kiribaawo, obuyinike obw’okusatu ne bujja mangu. Okufuuwa okw’omu makkati kwabaawo nga October 7, 2023, ensi ey’edda ey’ekitiibwa bwe yakubibwa olutalo olw’amangu nga luva mu Buyisiramu obw’obuyinike obw’okusatu, nga bwe kyali ensi ey’omulembe guno ey’ekitiibwa bwe yakubwa olutalo olw’amangu nga luva mu Buyisiramu obw’obuyinike obw’okusatu mu 2001, era nga bwe kiriba ku nfuuwa esembayo ku ziri essatu ku Ssabbiiti y’amateeka g’Olw’okubiri egenda okujja mangu. Okulumba okw’amangu okw’omu makkati ku nsi ey’edda ey’ekitiibwa kwali ku Isiraeri owennyini, akabonero k’obujeemu obwakomerera Masiya.
Obubaka bw’ekondeere bwa Amosi bugenda okusaasaanyizibwa mu nsi yonna, era omulimu ogw’okubunyisa obubaka guno gwatandika ku nkomerero ya Julaayi 2023. Empologoma ey’ekika kya Yuda n’ewuluguma; ani atalitya, era ani anaba n’obugumu obw’okugaana nti ebintu ebikwatagana n’ekiseera eky’okuteekebwako akabonero kw’abo 144,000 kaakano birimu okubikkululwa mu nsi yonna? Ebiwandiiko bino kaakano biri mu mawanga gasukka mu kikumi mu abiri, mu nnimi zisukka mu nkaaga, era bisobola okusomebwa oba okuwulirwa.
Omukisa eri oyo asoma, n’abo abawulira ebigambo eby’obunnabbi buno, era ne bakwata ku biri mu byo ebyawandiikiddwa; kubanga ekiseera kiri kumpi. Okubikkulirwa 1:3.
Bwe wabaawo ng’omuliro ogw’oku kyoto ogwatabiddwa n’okusaba n’obubaane gusuulibwa ku nsi, nga akasiba ak’omusanvu era ak’enkomerero kaggyibwawo, ne wabaawo amaloboozi, okubwatuka kw’eggulu, ebyaka, n’emusisi omunene ennyo. Omusisi omunene ogwo guleetebwa olw’obubaka bw’Okukaaba kw’ettumbi ly’ekiro obusuulibwa ng’omuliro ku batukuvu abasinda era abakaaba, nga bwe byogerwako mu Ezekyeri essuula ey’omwenda, mu ngeri y’emu ng’omuliro bwe wakkira ku Pentekosite. Omuliro ogwo gwakiikirira obubaka obwatwalibwa okutuuka eri buli ggwanga, buli kika, buli lulimi n’abantu bonna, nga bwe kiri n’ebyawandiiko bino. Omuliro ogwo gwakiikirira n’obusobozi obw’okutuusa obubaka obwo mu nnimi nnyingi ennyo, nga bwe kiri n’ebyawandiiko bino. Ebyawandiiko bino biraga mu kusooka ebigenda okutuuka, kubanga Mukama takola kintu kyonna okuggyako nga asooka okubikkulira emirimu gye okuyita mu Kigambo kye eky’obunnabbi.
Mumpulirize, mmwe eggulu, era njogera; naawe ensi, wuliriza ebigambo eby’omu kamwa kwange. Okuyigiriza kwange kunaatonnya ng’enkuba, amagambo gange ganaatonnya ng’omusulo, ng’enkuba entono ku kimera ekikyali kipye, era ng’ebikubikubi by’enkuba ku muddo: kubanga ndilangirira erinnya lya Mukama; muwe Katonda waffe obukulu. Ye Lwazi, omulimu gwe gutuukiridde: kubanga mu makubo ge gonna mulimu ensala entuufu: Katonda ow’amazima, atalimu butali butuukirivu, omutuukirivu era ow’obwenkanya ye. Beeyonoonese, akabala kaabwe si ka baana be: bali olulyo olujeemu era olukyamye. Ekyamateeka Eky’okubiri 32:1-5.
‘Enyigiriza’ ey’enkuba ey’oluvannyuma kati Mukama ye atangazisa, era n’ennyigiriza ezikolebwaamu obubaka bw’Okukaaba mu ttumbi ly’ekiro—Enkuba ey’oluvannyuma zisimbiddwa ku ‘linnya lya Mukama.’ Erinnya lye ‘Mazima,’ ye Palmoni, Omubalirizi ow’ewuunyisa, era ye Omukugu mu nnimi ow’ewuunyisa, ye Alufa ne Omega, ye Mwana wa Katonda era Mwana w’Omuntu, ye Kabona asinga obukulu, ye Empologoma ey’ekika kya Yuda, era ye Mikaeri, Malayika Omukulu. Amannya gonna ga Kristo gano g’ekitundu ekikulu mu Kubikkulirwa kwa Yesu Kristo ekiggulwawo nga akaseera k’ekisa tekunnaggala, era g’ekitundu ekikulu mu byawandiiko ebyafulumiziddwa mu nsi yonna okuva ku nkomerero ya Julaayi 2023. ‘Oyo alina okutu, awulire Omwoyo kye agamba eri amakkanisa.’
Empologoma ey'ekika kya Yuda, eyawangula era n’afuuna obuyinza obw’okuzibula ekitabo ekisibiddwa n’obuwumu omusanvu, kati akuleekaana, nga bwe yakola ku lunaku lwa 22, omwezi ogw’ekkumi, mu mwaka gwa 1844; ani atalitya?
Era n’akaaba mu ddoboozi eddene, ng’empologoma bw’eyoloolima: bwe yakaaba, enkuba musanvu ne ziyogera n’amaloboozi gaazo. Bwe enkuba musanvu zaamala okuyogera n’amaloboozi gaazo, ne nali nga ng’enda okuwandiika: ne mpulira eddoboozi okuva mu ggulu nga lingamba nti, Zibikira ebyo enkuba musanvu bye ziyogedde, era tobiwandiika. Okubikkulirwa 10:3, 4.
Ebyafaayo ebitukuvu ebikwatagana n’ebyafaayo ebyekusifu ebya Danyeri kkumi n’emu olunyiriri amakumi ana bye byafaayo eby’AbaMillerite, mu kutuukirizibwa kw’olugero lwa Matayo amakumi abiri mu etaano olw’abawala ekkumi, enkuba musanvu ez’Okubikkulirwa kkumi, Kabbakkuku essuula ey’okubiri, ne Ezeekyeri essuula kkumi na bbiri, enyiriri amakumi abiri mu emu okutuuka ku amakumi abiri mu munaana. Ebyafaayo byabwe byatandika mu kiseera eky’enkomerero mu 1798, ekikwatagana n’ekiseera eky’enkomerero mu 1989. Mu Okubikkulirwa essuula ya kkumi, enkuba omusanvu zaayogera amaloboozi gaazo, naye Yokaana n’aziyizibwa okuwandiika enkuba omusanvu kye zaali zayogedde. Omutume Pawulo yalaba era n’awulira ebintu mu ggulu ery’okusatu ebyali tebikkirizibwa bantu kuwandiika.
Omutume Pawulo mu ntandikwa y’obumanyirivu bwe mu by’Obukirisitaayo yaweebwa ebisaaniko eby’enjawulo okumanya okwagala kwa Katonda ku bagoberezi ba Yesu. Yatwalibwa ‘mu ggulu erya kusatu,’ ‘mu Paradaiso, n’awulira ebigambo ebitayogerekeka, ebyo si kiragiro omuntu abyogere.’ Yennyini yakkiriza nti ‘ebyolesebwa n’obubikkulirwa’ bingi yabiweebwa ‘okuvva eri Mukama.’ Okutegeera kwe ku misingi gy’amazima g’Enjiri kwali ku mutendera gumu n’ogw’ ‘abatume abasinga obukulu ddala.’ 2 Abakkolinso 12:2, 4, 1, 11. Yalina okutegeera okutereevu era okujjuvu ku ‘bugazi, n’obuwanvu, n’obuziba, n’obugulumivu’ bw’ ‘okwagala kwa Kristo okusukkirira okumanya.’ Abaefeso 3:18, 19. Ebikolwa by’Abatume, 469.
Bannabbi bonna balaga ennaku ez’enkomerero, era ebyo Yokaana bye yawulira ng’okubwatuka omusanvu “kwatula” amaloboozi gaakwo, yabaziyizibwa okubiwandiika. Pawulo bye yalaba bwe yali mu ggulu ery’okusatu, tebyali bya mateeka omuntu “okwogera.” Amazima agakiikirirwa n’okubwatuka omusanvu gaalina okusibibwa akabonero okutuusa Empologoma ey’ekika kya Yuda lwe yalonda okubikkula amazima ago.
Kyabikkulwaako mu kitundu eri Ow’oluganda Omukyala White, kubanga yalaga nti kyakiikirira “ebyali bigenda okutukawo” mu byafaayo by’obubaka bw’omumalaika ow’olubereberye n’ow’okubiri, era nate nti kyakiikirira “eby’omumaaso ebyali bigenda okubikkulirwa mu nsengeka yaabyo.” Ebyabikkulirwa mu kiseera ekyo byali obunnabbi obukwatagana n’“eby’omumaaso.” Era yayigirizibwa nti okuteekako envumbo ku bibwatuka musanvu kwali kwolesebwa mu kifaananyi ky’okuteekako envumbo ku kitabo kya Danyeri.
"Ekitangaala eky'enjawulo kye baawa Yokaana ekyalagibwa mu makuba ag'eggulu musanvu kyali okulambululwa kw'ebigenda okutuuka wansi w'obubaka bw'omalayika asooka n'omalayika ow'okubiri. . .."
Luvannyuma lw’ebiraka bino musanvu bwe byayogera n’eddoboozi byabyo, ekiragiro kijja eri Yokaana ng’ekyajja eri Danyeri ku nsonga z’ekitabo ekitono: ‘Komya ebyo ebiraka musanvu bye byayogera.’ Ebyo bikwatagana n’ebintu eby’omu maaso ebigenda okubikkulirwa mu kulondolagana kwaabyo. The Seventh-day Adventist Bible Commentary, volume 7, 971.
Okutegeera nti okubwatuka kwa ggulu omusanvu kabonero akakakasa era akawagira enkola, era ne kumanyibwa mu kiseera eky’enkomerero ekyatandika mu 1989. Oluvannyuma lwa Ssebutemba 11, 2001, obukulu bw’okuddingana kw’entambula zombi bwafuuka amazima ag’okugezesebwa ag’omu kiseera ekyo.
Okuddamu kw’ebyo ebyafaayo by’AbaMillerite mu byafaayo by’abantu omutwalo mu enkumi kkumi mu enkumi nnya kye kyali etteeka eryasooka okukakasibwa ku lunaku olwo, nga bwe kyali etteeka eryasooka ery’AbaMillerite okukakasibwa nga August 11, 1840. Ku lwa AbaMillerite, etteeka eryasooka ery’olunaku okukiikirira omwaka lyakakasibwa nga August 11, 1840, era n’etteeka eryasooka eriraga nti entambula zonna ez’okuddamu okutereeza zikiikiriragana, “olunyiriri ku lunyiriri,” lyakakasibwa nga September 11, 2001. Okubwatuka musanvu, ng’obujulirwa bw’amazima ago, byaggulibwako envumbo mu kiseera ekyo.
Yesu bulijjo alaga enkomerero y’ekintu ng’agigeraageranya n’entandikwa yaakyo, era nga September 11, 2001 yali ntandikwa y’omulimu gw’okuteeka akabonero, eraga n’enkomerero y’omulimu gw’okuteeka akabonero. Empologoma ey’ekika kya Yuda yaggulula ekitundu ekirala ku kubwatuka omusanvu bwe yatandika okuyimusa amagumba amakalu ag’abafu mu mwezi gwa July mu mwaka gwa 2023, kubanga awo n’alaga nti, ng’akkiriziganya ne “Truth,” okubwatuka omusanvu era mu ngeri ey’akabonero bukiikirira ebyafaayo eby’Aba-Millerite eby’okunyiiga okw’olubereberye n’okusembayo, ng’obujeemu bw’Okukaaba okw’Ekiro eky’omu ttumbi bwe kabonero ak’omu makkati.
Mu kukola ekyo, Yalabisa nti okubwatuka omusanvu kweddamu mu byafaayo bya Jjulaayi 18, 2020, okutuuka ku tteeka lya Ssande erijja mu bwangu. Okusobyaamu essuubi okw’omu Jjulaayi 18, 2020 nga kye kabonero akasooka, n’okusobyaamu essuubi okw’etteeka lya Ssande erijja mu bwangu nga kwe kusembayo ku bubonero obusatu obwa “Amazima,” obulaga okubwatuka omusanvu ku nkomerero y’ekiseera eky’okuteekebwako akabonero, kikiikirirwa obujeemu obukwataganyizibwa n’abawala abagezigezi abataliimu, abagaana obubaka bw’Empologoma ey’omu kika kya Yuda, kati eyogerera waggulu, bw’abikkula envumbo era n’afulumya obubaka bwe okwetoloola ensi yonna; kubanga obubaka obwo bwe bubaka bw’Okukaaba okw’Ekitala mu matumbi g’ekiro obw’ennaku ez’oluvannyuma.
Ku ntandikwa y’ekiseera eky’okussa akabonero, nga nga 11 Ssebutemba 2001, malayika ow’Okubikkulirwa essuula ey’ekkumi n’omunaana yakkiriza, era mu bintu ebiwerako, n’abikkula nate okutegeera okujjuvu okw’amakulu g’ebibwatuka musanvu. Ekyategeerebwa ku bikwatako mu kiseera ekyo ku bibwatuka musanvu tekyali kyokka nti entambula ez’okudda obuggya zikwatagana nga zirandagana, wabula era nti malayika bwe yakkiranga ku kabonero ako ak’olugendo olw’okudda obuggya, yakkakasanga etteeka ery’omusingi ery’obunnabbi ery’ebyafaayo ebyayo eby’enjawulo.
Okujja wansi kwa malayika ow’Ebyabikkuliddwa essuula ey’e kkumi n’omunaana nga 11 Ssebutemba 2001, kwakakasa enkola y’enkuba ey’oluvannyuma eya “olunyiriri ku lunyiriri,” nga kulaga nti okutandika (oba Alufa) okw’okutambula kwalaga enkomerero (oba Omega) okw’okutambula. Mu nkomerero y’ebiseera eby’okuteekebwako akabonero, Mikayiri yajja wansi okuzuukiza amagumba amakuukalu ag’abafu, agakiikirirwa abajulirwa ababiri abaali bafu mu luguudo olw’ekibuga ekyo ekinene ekya Sodomu ne Misiri, era Mukama waffe gye yakomererwa. Mikayiri bwe yayita abafu okudda mu bulamu, Ye, nga Mpologoma ey’ekika kya Yuda, yabikkula nti okubwatuka omusanvu kwalina ebyafaayo ebyakwekebwa ebiri emabega w’amazima agali gabikkuliddwa dda ku kubwatuka omusanvu.
Era Azzimbiddwa ow’ekika kya Yuda bwe yasumulula amazima ago, Yagateeka munda mu nteekateeka y’“Amazima.” Awo ne kiragulwa nti nga July 18, 2020 bwe kyali kifaanagana ne April 19, 1844, era nti buli emu ku ntebezo ezo yandiddirirwa okusumululwa kw’obubaka bw’Okukaaba okw’Ekiro ekya wakati, okwandyolesse obujeemu bw’abawala abasirusiru ab’omu buli byafaayo ebyo ebikwatagana. Era Yasumulula n’ensonga nti obubaka bwanditambudde ng’amayengo ag’amaanyi ennyo aga tsunami okwetoloola ensi yonna okutuusa okuggwaamu amaanyi okunene okw’amateeka ga Sande bwe kwanditeekebwako amaanyi.
Tujja kugenda mu maaso n’okunoonyereza kuno mu kiwandiiko ekiddako.
N’ayogera nange nti, Toggalirako ebigambo eby’obunnabbi eby’ekitabo kino; kubanga ekiseera kiri kumpi. Oyo atali wa bwenkanya, akyeyongerenga okuba atali wa bwenkanya; n’oyo omwonoonefu, akyeyongerenga okuba mwonoonefu; n’oyo atuukirivu, akyeyongerenga okuba mutuukirivu; n’oyo omutukuvu, akyeyongerenga okuba mutukuvu. Era, laba, njija mangu; era empeera yange eri nange, okugabira buli muntu ng’omulimu gwe bwe guli. Nze Alfa ne Omega, entandikwa n’enkomerero, ey’olubereberye n’ey’oluvannyuma. Okubikkulirwa 22:10-13.