Nebuchadnezzar akiikirira entandikwa y’Obudiventisi, entandikwa y’Amawanga Amagatte g’Amerika, entandikwa y’enswala eya Protestanti era n’entandikwa y’enswala eya Republican. Belshazzar akiikirira enkomerero ya emirongo gino gyonna.
Nebuchadnezzar akiikirira ebyafaayo eby’obubaka bw’omulayika ow’olubereberye n’ow’okubiri okuva mu 1798 okutuuka mu 1844, n’entandikwa y’okusala omusango okw’okunoonyereza kwa Katonda. Obujulizi bwe bufaanagana n’essuula erisooka erya Daniel. Belshazzar akiikirira ebyafaayo eby’obubaka bw’omulayika ow’okusatu okuva mu 1989 okutuuka ku tteeka lya Ssande, n’entandikwa y’okusala omusango okw’okutuukiriza kwa Katonda. Obujulizi bwe bufaanagana n’amasuula ga Daniel okuva ku erisooka okutuuka ku erya ssatu.
Nebukadduneeza alaga enkomerero y‘ebbanga emirundi musanvu’ eryajjira ku bwakabaka bwa Isirayiri obw’omu bukiikakkono mu 1798, nga obwakabaka bwe bwamuddizibwa oluvannyuma lw’okubeera n’omutima gw’ensolo. Obujulizi bwe bukyeyongerera okutuuka ku kuggulwawo kw’Omusango ogw’Okunoonyereza ku nkomerero y‘ebbanga emirundi musanvu,’ eryajjira ku bwakabaka bwa Yuda obw’omu bukiikaddyo mu 1844. Mu bujulizi bwe ekigambo ‘essaawa’ kiyimirira obubaka bw’essaawa y’omusango bwa malayika asooka, era nate kiyimirira okutuuka kw’obubaka obwo. ‘Essaawa’ mu bujulizi bwe eraga omwaka 1798 n’ogwa 1844 byombi, nga buli gumu guyimirira okuggwaawo kw’obusungu: 1798 okuggwaawo kw’obusungu obwasooka, ate 1844 okuggwaawo kw’obusungu obwasembayo.
Enkomerero ya Belshazzar eeragibwa ekiwandiiko eky'ekyama ekiringana enkumi bbiri n'ebikumi bitaano n'amakumi abiri. ‘Emirundi musanvu,’ newaakubadde kiragiddwa ng‘essaawa,’ ‘okusasaanyizibwa,’ oba ‘enkumi bbiri n’ebikumi bitaano n’amakumi abiri,’ kiba akabonero k’omusango. Omusango ogwa Nimrod gwali ‘okusasaanyizibwa,’ ogwa Nebukadduneeza gwali ‘emirundi musanvu,’ ate ogwa Belshazzar gwali enkumi bbiri n’ebikumi bitaano n’amakumi abiri. Nebukadduneeza bwe yasalira abasajja basatu ab’ekitiibwa omusango, yalagira omuliro gw’essuunnyiiro gukazwe ‘emirundi musanvu,’ okusinga obwabulijjo.
Okusala omusango kw’“emirundi musanvu” kumakibwa ku kutuuka kw’obubaka obusooka, era n’okutuuka kw’obubaka obw’okusatu. Enkomerero y’Adventisimu wa ba Millerite mu 1863 yatandika n’okugaana enjigiriza ey’“emirundi musanvu”, era emyaka kikumi mu abiri mu mukaaga oluvannyuma, mu 1989, “ekiseera eky’enkomerero” eky’ebyafaayo by’omulayika ow’okusatu kyatuuka. Kikumi mu abiri mu mukaaga ke kabonero ka “emirundi musanvu”; bwe kityo enkomerero y’olugendo lw’omulayika asooka mu 1863 okutuuka ku ntandikwa y’olugendo lw’omulayika ow’okusatu mu 1989, bisibiddwa wamu n’“emirundi musanvu” mu kabonero ka kikumi mu abiri mu mukaaga.
Naye obujulizi bw’okugwa kwa Belshazzar mu ssuula ettaano eya Danyeri buyigiriza nti tewali asobola okulaba omusango gw’“ebiseera musanvu,” newaakubadde nga guwandiikiddwa ku “bbugwe”. Ku ejjembe erya Republican, omusango guwandiikiddwa ku “wall of separation of church and state” ya Thomas Jefferson egigyibwawo mu ssuula ettaano eya Danyeri. Ku ejjembe erya Purotesitanti ow’amazima, omusango guwandiikiddwa ku byapa bibiri ebitukuvu ebitimbiddwa ku “bbugwe” okusobola nti abo ababisoma badduke. Naye mu buzibe bw’amaaso bwa Laodicea ebigambo tebimanyikika. Mu mbeera zombi, ebigambo eby’omusango biraga nti amajjembe gombi, erya Purotesitanti ow’amazima n’erya Republican, gapimiddwa mu mizani ne gasangibwa nga tegakutuukirira. Olugero lwa Belshazzar lulina obubaka eri ejjembe erya Republican, oluyimirira amawanga g’ensi yonna.
"Mu byafaayo bya Nebuchadnezzar ne Belshazzar, Katonda ayogera eri amawanga ag'omu kiseera kino." Signs of the Times, Julaayi 20, 1891.
Emboozi ya Belshazzar nayo erina obubaka eri eryembe erya Abaprotestanti, eriyimirira abantu b’ensi yonna.
"Mu byafaayo bya Nebukadduneeza ne Berusaza, Katonda ayogera eri abantu b'omu kiseera kino." Bible Echo, Settemba 17, 1894.
Ekibi kya Belshazzar kiyimirira ekibi kya ennyanga zombi ez’ensolo eva mu nsi. Ekibi kya buli nnyanga kizuulibwa mu kwegaana amazima gaazo ag’ensinziiro, ng’ate amazima ago gategeerekebwa bulungi. Ennyanga ya Republican ebalirirwa ku musana oguva mu Ssemateeka, n’ebyafaayo eby’entandikwa lwe lwakolebwa oluwandiiko olutukuvu olwo; naye okuva olwo, omusana ogwo gugenze gugaanyizibwa mpola mpola. Bwe linaaba nga eggwanga lyogera ng’omusota omukulu, ekikomera eky’akabonero eky’okwawula Ekkanisa ne Gavumenti kinaabanga kiggyiddwawo. Ku nnyanga ya Purotesitanti ey’amazima, omusana oguva mu byafaayo by’obubaka bwa malayika ow’olubereberye n’ow’okubiri, lwe zaateekebwawo ensinziiro, gugenze gugaanyizibwa mpola mpola, era gujja kweyongera okugaanyizibwa, okutuusa ‘ekikomera’ ky’amateeka ga Katonda naako ne kigaanyizibwa ddala.
Nnabbi wano alondoola abantu, abali mu kiseera eky’okuvuddeko okw’awamu ku mazima n’obutuukirivu, nga bafuba okuzzaawo emisingi egy’obwakabaka bwa Katonda. Be balongoosa ekituli ekikoleddwa mu mateeka ga Katonda—bbugwe gwe yateeka okwetooloola abalondwa be okubakuuma; era okugondera ebiragiro bye eby’obwenkanya, amazima, n’obulongoofu kwe kubeeranga obukuumi bwabwe obutaggwaawo.
Mu bigambo eby’amakulu agatalimu kubuusabuusa, nnabbi alaga omulimu omutongole gw’abantu bano abasigalayo abazimba olukomera. ‘Bwe wokyusa ekigere kyo okuva ku Ssabbiiti, nga tokola by’oyagala ku lunaku lwange olutukuvu; era n’ogiyita Ssabbiiti essanyu, etukuvu erya Mukama, ey’ekitiibwa; era n’omussaamu ekitiibwa, nga tokolanga n’enzira zo, so nga toonoonyanga okwesanyusa kwo, so nga toogeranga bigambo byo: olwo oneesanyusa mu Mukama; nange ndikutambuliza ku bifo ebigulumivu eby’ensi, era ndikuliisa ku busika bwa Yakobo kitaawo: kubanga akamwa ka Mukama kawogedde.’ Isaaya 58:13, 14.” Bannabbi ne Bakabaka, 677, 678.
Enkola ya Bayibuli eyabikkulirwa bamalayika eri William Miller, ekuimira amateeka ga Katonda ag’obunnabbi, era mu ngeri eyawukana ku Isirayiri ey’edda, Isirayiri ya leero yasaanirwa okwesigamizibwa okukuuma si Mateeka g’ekumi bokka, wabula n’obunnabbi.
Katonda ayise Ekkanisa ye mu biro bino, nga bwe yayita Isirayiri ey’edda, okuyimirira ng’ekitangaala mu nsi. Ng’ekisala eky’amaanyi eky’amazima—obubaka bw’omalayika asooka, ow’okubiri n’ow’okusatu—abaggyamu okuva mu makanisa n’ensi okubaleeta mu kusembera okw’etukuvu eri ye. Abafuula abakuumi b’amateeka ge era abawadde amazima amanene ag’obunnabbi ag’omulembe guno. Nga bwe byali ebiragiro ebitukuvu ebyaweereddwa Isirayiri ey’edda, bino bye by’obwesige obutukuvu ebyetaaga okutuusibwa eri ensi. Abamalayika abasatu ab’Okubikkulirwa 14 bakiikirira abantu abakkiriza omusana gw’obubaka bwa Katonda ne bavaayo ng’abaweereza be okulisa okulabula mu bugazi n’obuwanvu bw’ensi. Kristo ategeeza abagoberezi be nti: ‘Mmwe mutangaala gw’ensi.’ Eri buli mwoyo akkiriza Yesu, omusalaba ogwa Kalivari gugamba nti: ‘Mulabe omuwendo gw’omwoyo: Mugende mu nsi yonna, mubuulire Enjiri eri buli kiremwa.’ Tewali kyandikkiriziddwa kuziyiza omulimu guno. Guno gwe mulimu ogusinga obukulu mu biro; era gulina okutuuka wala ng’obutaggwaawo bwe butyo. Okwagala Yesu kwe yalaga eri emyoyo gy’abantu mu ssaddaaka lye yaweerayo olw’okununulwa kwabwe, kwe kunaasindika abagoberezi be bonna. Obujulirwa, volyumu 5, 455.
"Amazima amanene ag'obunnabbi," agaatuusibwa abamalayika era ne gakakasibwa okuyitira mu mulimu gwa William Miller, "gali obuvunaanyizibwa obutukuvu obw'okutegeezebwa eri ensi yonna." Amateeka g'Ebiragiro Ekkumi, amateeka g'obutonde, amateeka g'ebyobulamu n'amateeka ag'okwiga obunnabbi, gonna gaweebwa Omuwadde w'amateeka Omukulu y'omu, era okugaana ekiragiro kimu kye kuba okugaana byonna. Okugaana enkola eyaweebwa eri William Miller kwatandikawo obujeemu obweyongerayongera, eky'omu nkomerero kijja kuleetera Ab'Adaventi okugaana Ssabbiiti ey'olunaku olw'omusanvu.
Mukama alina omusango n’abeeyita abantu be mu nnaku zino ez’oluvannyuma. Mu musango guno, abantu abali mu bifo eby’obuvunaanyizibwa bajja kutwala enkola evuganya ddala n’eyagobererwa Neekemiya. Tebajja kuba bokka abaliggyako ekitiibwa n’okunnyooma Ssabbiiti bo bennyini, wabula bajja kukiziyiza abalala nga bakibikka wansi w’ebisasiro by’ennono n’empisa. Mu masinzizo ne mu kukuŋaana okunene okw’ebweru, abasumba bajja okukubiriza abantu obwetaavu bw’okukuuma olunaku olusooka olw’omu wiiki. Waliwo obulabe ku nnyanja ne ku ttaka; era obulabe buno bujja kweyongerayo, ng’akabi kamu kakiddirwaamu amangwago akalala; ate ne kitundu ekitono ky’abakukuuma Ssabbiiti mu bwesimbu kijja kulabibwa ng’ekireeta obusungu bwa Katonda ku nsi olw’obutakuuma Sande.
Sitaani asaasanya obulimba buno asobole okuwamba ensi yonna. Enteekateeka ye kwe okukaka abantu okukkiriza ebikyamu. Yennyini abeera wa maaso mu kusasaanya endiini zonna ez’obulimba, era tajja kuleka kintu kyonna mu kaweefube we ow’okuwaliriza enjigiriza ezikyamu. Wansi w’ekyambalo ky’okunyiikiriza mu ddiini, abantu abakubirizibwa omwoyo gwe baatondawo obutulugunya obukambwe okusinga eri bannabwe, era babaleetedde okubonaabona okw’entiisa okusinga. Sitaani n’abamuweereza bakyalina omwoyo gumu ogwo; era ebyafaayo eby’edda bijja kuddamu mu nnaku zaffe.
Waliwo abasajja abaateeka emyoyo gyabwe n’okwagala kwabwe ku kutuukiriza ebibi; mu ntobazzi ez’ekizikiza ez’emitima gyabwe bamalirizza ku bimenya amateeka bye banaakola. Abasajja bano beelimbya bo bennyini. Baaganye ekiragiro ekikulu kya Katonda eky’obutuukirivu, era mu kifo kyakyo baateekawo ekipimo kyabwe, bwe beegeranya ne kipimo kino ne balangirira bo bennyini nti batukuvu. Mukama aja kubakkiriza okubikkula ebyo ebiri mu mitima gyabwe, okulabisa mu bikolwa omwoyo gw’omwami ababafuga. Aja kubakkiriza okulaga obukyayi bwabwe eri etteeka lye mu ngeri gye bakwatamu abo abeesigwa eri ebiragiro byalyo. Bajja kukubirizibwa omwoyo gumu ogw’obunafuusi bw’eddiini ogwakubiriza ekibinja ky’abantu abaamusalaba Kristo; Ekanisa ne Gavumenti bijja kwegatta mu kutegeerekagana okwononese okwo gumu.
Ekkanisa ya leero egoberedde mu bigere by’Abayudaaya ab’edda, abaleka amateeka ga Katonda ne balonda ennono zaabwe. Akyusizza ekiragiro, n’amenya Endagaano ey’olubeerera; era kaakano, nga bwe kyali edda, amalala, obutakkiriza, n’obutaba beesigwa bye bivaamu. Embeera ye entuufu eyolesebwa mu bigambo bino eby’Oluyimba lwa Musa: ‘Beeyonoonyezza bennyini; ebbala lyabwe si ly’abaana be; b’ekika eky’obukyamu era eky’okukyama. Mwe musasula bw’ati Mukama, mmwe bantu abasirusiru n’abata magezi? Si ye Kitaammwe eyabakununula? Si ye eyabakola, n’abannyweza?’ Review and Herald, March 18, 1884.
Okugaana amazima okw’enkomerero mu Obwadiventisiti kujja kuba ku tteeka lya Sande, nga Obwadiventisiti bw’addamu okuddamu ebyafaayo bya Isirayiri ey’edda, bwe bakitwalibwa omwoyo gumu ogw’obuyiiya obw’eddiini ogwasendasenda ekibiina ekyabamba Kristo ku musaalaba; ekkanisa ne gavumenti binaagattibwa mu mukago omukyamu ogumu. Obujeemu obweyongera bw’Obwadiventisiti bulagirwa mu kitabo kya Ezeekyeri, essuula ey’omunaana, nga bulazibwa n’ebikolwa ebyennyinyala ebina ebyeyongera okuzitoowera, ebimaka mu ngeri y’obunnabbi emirembe ennya egy’Obwadiventisiti, egyatandika mu 1863. Ekikolwa ekyennyinyala eky’enkomerero kye kiseera abakulembeze ba Yerusaalemi lwe bavuunamira enjuba.
Era n’anzingiza mu luggya lw’omunda olw’ennyumba ya Mukama; ne laba, ku mulyango gwa yeekaalu ya Mukama, wakati w’ekisasi n’ekyoto, waaliwo abasajja nga amakumi abiri mu ttaano, nga baddirizza yeekaalu ya Mukama emabega, amaaso gaabwe nga gatunulidde ebuvanjuba; ne basinza enjuba ebuvanjuba. Awo n’angamba nti, Olabye kino, ai mwana w’omuntu? Kye kintu kitono eri ennyumba ya Yuda okukola ebikolwa eby’omuzizo bye bakolera wano? kubanga bajjuze ensi obukambwe, era baddemu okunsunguwaza; era, laba, bateeka ettabi ku nnyindo yaabwe. N’olwekyo nange ndikola mu busungu: eriiso lyange terisaasira, era sijja kussaasira; newankubadde bwe banaakaaba mu matu gange n’eddoboozi ddene, siribawulira. Ezekyeri 8:16-18.
Okusala omusango okuleetebwa mu kiseera ekyo kulagibwa mu "essaawa" ey'omusango gwa Belshazzar.
Kabaka Belusaza yakola embaga ennene eri bakungu be lukumi, n’anywa wayini mu maaso g’abo abalukumi. Belusaza, nga anywa wayini, n’alagira baleete ebibya eby’azaabu n’eby’feeza Nebukadduneeza kitaawe bye yaggya mu yeekaalu eyali mu Yerusaalemi, kabaka, n’abakungu be, n’abakyala be, n’abakazi be ab’omu kisenge, banywemu. Ne baleeta ebibya eby’azaabu ebyaggibwa mu yeekaalu y’ennyumba ya Katonda eyali mu Yerusaalemi; kabaka n’abakungu be, n’abakyala be, n’abakazi be ab’omu kisenge, ne banywamu. Ne baanywa wayini, ne batendereza bakatonda ab’azaabu, n’ab’efeeza, n’ab’ekikomo, n’ab’ebyuma, n’ab’omuti, n’ab’amayinja. Mu kaseera ke kennyini ne zivayo eminwe gy’omukono gw’omuntu, ne ziwandiika mu maaso g’ettabaaza ku kisiike ku bbugwe w’olubiri lw’kabaka; kabaka n’alaba ekitundu ky’omukono ekyawandiika. Awo obwenyi bwa kabaka ne bukyuka, n’ebirowoozo bye ne bimubuzaabuza, okutuusa ng’omu kiwato kwe ne kusumuluka, emaviivi ge ne gakubagana. Kabaka n’ayogerera waggulu ng’alagira baleetebwe abalabi b’enyenye, Abakaludaaya, n’abalaguzi. Kabaka n’agamba ab’amagezi ba Babulooni nti, Buli anaasomawo okuwandiika kuno, n’andinyonnyola amakulu gaakwo, anaambazibwa engoye ez’omyuufu ez’ekitiibwa, alina omukufu gwa zaabu mu bulago bwe, era ajjakuba omufuzi ow’okusatu mu bwakabaka. Awo ne bayingira bonna ab’amagezi ba kabaka; naye tebaasobola kusoma okuwandiika newaakubadde okutegeeza kabaka amakulu gaakwo. Awo kabaka Belusaza n’atabaganyizibwa nnyo, obwenyi bwe ne bukyuka, n’abakungu be ne beewuunya. Danyeri 5:1-9.
Mu 'ssaawa eyo yennyini' omusango ku Belshazzar bwe gwatuuka, Shadrach, Meshach ne Abednego baasuulibwa mu ttanu ly'omuliro eryaali liyokeddwa 'emirundi musanvu' okusinga obulijjo.
Kaakano bwe munaaba mwetegefu nti mu kiseera kye munaawulira eddoboozi ly’akagombe, n’endere, n’ennanga, ne sakkubuti, ne salateri, ne sumunyiri, n’ebika byonna by’ennyimba, muvuuname musinze ekifaananyi kye nkoze; kiba kirungi: naye bwe mutaasinza, mu kiseera ekyo kennyini mujja kusuulibwa wakati mu kyoto ekirimu omuliro ogwokya ennyo; era ani oyo Katonda alibawonya mu ngalo zange? Shadiraki, Mesaki, ne Abeduneego ne baddamu ne bagamba kabaka nti, Ai Nebukadduneeza, tetwetaaga kwewozaako okukuddamu ku nsonga eno. Bwe kiba bwe kityo, Katonda waffe gwe tuweereza asobola okutuwonya okuva mu kyoto ekirimu omuliro ogwokya ennyo, era alituwonya mu mukono gwo, ai kabaka. Naye ne bwe kibeere nga te kityo, kimanyike gyoli, ai kabaka, nti tetujja kuweereza bakatonda bo, so tetujja kusinza ekifaananyi kya zaabu kye wasimbawo. Awo Nebukadduneeza n’ajjula obusungu, n’endabika y’obuso bwe ne kyuka eri Shadiraki, Mesaki, ne Abeduneego; n’alyoka ayogera n’alagira nti ekyoto bakisiise omuliro emirundi musanvu okusinga bwe baali bakyisiisa bulijjo. Danyeri 3:15-19.
"Esaawa" y'okusala omusango eya Belshazzar ye "esaawa" y'okusala omusango eya Shadrach, Meshach ne Abednego, era mu nsonga zombi "emirundi musanvu" biragiddwa ng'akabonero ak'okusalibwa omusango ogwo. Abasajja abasatu abeesigwa bakiikirira abajulizi babiri abalinnyira mu ggulu mu bire nga ekibendera mu "esaawa" y'ekikankano ekinene ku tteeka lya Ssande, era Belshazzar akiikirira okusalibwa omusango ogw'okuzikirira kw'eggwanga okuleetebwa ku nsolo eyava mu nsi mu "esaawa" eyo nyini.
Tujja okugenda mu maaso n’okunoonyereza kwaffe ku musango gwa Belshazzar mu kiwandiiko ekiddako.
Mpulidde ennyo obweraliikirivu mu mutima ku nsonga y’omutindo omutono gw’okutya Katonda wakati mu bantu baffe. Era bwe ntekereza ku bigambo eby’okukangavvula n’ennaku ebyayogerwa eri Kaperinawumu, ndowooza ku ngeri okusalirwa omusango okunene okusinga bwe kujja eri abo abamanyi amazima ne batatambulira mu mazima, wabula ne batambulira mu musana gw’omuliro gwe beekozezza bo bennyini. Mu biseera by’ekiro ntegeeza abantu mu ngeri ennyo ey’obutidde, mbasaba beebuuze mu mitima gyabwe bo bennyini; Ndi muntu ki? Ndi Omukkiristo, oba siriyo? Omutima gwange guddiziddwa obuggya? Ekisa eky’okukyusa kya Katonda kibumbye enneyisa yange? Ebibi byange mbiyenenyezza? Nabikwatula? Byasonyiiddwa? Ndi omu ne Kristo nga bw’ali omu ne Kitaawe? Nkyawa kye nnali njagala? Kaakano njagala kye nnali nkyawa? Nnyisa ebintu byonna nga kufiirwa olw’obukulu bw’okumanya Kristo Yesu? Mpulira nti ndi ekintu Yesu Kristo kye yagula, era nti buli ssaawa nteekwa okwewaayo eri obuweereza bwe?
Tuyimiridde ku mulyango gw’ebyafaayo ebinene era eby’obunyikivu. Ensi yonna ejja kumurika mu kitiibwa kya Mukama, ng’amazzi bwe gakutira obuziba obunene. Obunnabbi buli mu kutuukirira, era ennaku ez’omuyaga ziri mu maaso gaffe. Empaka enkadde ez’abadde zisirikiriziddwa okumala ebbanga ddene zijja okuzuukizibwa, n’empaka empya zijja kumera; empaka empya n’eza nkadde bijja kwetabagana, era kino kijja kubaawo mangu. Bamalayika bakutte empewo ennya, zireme okukuba, okutuusa ng’omulimu ogw’okulabula ogwateekebwawo guweereddwa ensi; naye omuyaga gukungaana, ebire bijjudde, bitegekedde okubwatukira ku nsi, era eri bangi kijja kuba ng’omubbi mu kiro.
Abangi baaseka ne bagaana okukkiriza bwe twabagamba, emyaka amakumi abiri n’amakumi asatu egiyise, nti Sande ejja okunyigirizibwa ku nsi yonna, era etteeka linaakolebwa okuwaliriza okukuumibwa kwayo, ne kuwaliriza omutima. Tukiraba nga kituukirizibwa. Byonna Katonda by’ayogedde eby’omu maaso bijja kutuukirira ddala; tewali kimu ku byo by’ayogedde kinaalemwa. ObuProtestanti kaakano bukwata ku mikono n’Obupapa nga buwunguka ekiwonvu, era omukago guli mu kukolebwa ogw’okunyirira Ssabbiiti ey’ekiragiro eky’okuna n’ogyibwa mu maaso g’abantu; n’Omuntu w’ekibi, eyasindikiribwa Sitaani n’ateekawo Ssabbiiti ey’obulimba, ono omwana w’Obupapa, alissibwa waggulu asikeko ekifo kya Katonda.
Kinnyonnyoddwa nti eggulu lyonna lirabirira okulambuluka kw’ebintu. Wagenda okulabika ekiseera eky’obuzibu ekinene mu mpaka ennene ezimaze ebbanga ddene mu bufuzi bwa Katonda wano ku nsi. Wagenda okubaawo ekintu ekinene era ekyasalawo, era nga amangu ddala. Singa wabaawo okuddirira, engeri Katonda gy’ali n’entebe ye bijja okutaataganyizibwa. Ekitebe ky’ebyokulwanyisa by’eggulu kiguddwawo; ebitonde byonna bya Katonda n’ebikozesebwa byabyo byeteeseteese. Obwenkanya bwe bunaayogera kigambo kimu kyokka, era wajja okubaawo ebirabirizi eby’entiisa ku nsi ebiraga obusungu bwa Katonda. Wajja okubaawo amaloboozi n’okubwatuka kw’emudumu n’okumyansa n’okukankana kw’ensi, n’okuzikirira okw’ensi yonna. Buli kikolwa mu bitonde by’eggulu kigenderedde okutegekera ensi ekiseera eky’obuzibu ekinene.
Obugumu obutalina mpimu bukwata obufuzi ku buli ekintu eky’ensi; era nga ng’abantu abaafunye omusana omungi n’okumanya okw’ekitalo, bangi ku bo bakiikirirwa abawala abataano abebase, nga balina ettaala zaabwe naye nga tebalina mafuta mu bibya byabwe; bakaze mu mwoyo, abatategeera, n’okusinza kwabwe kung’enge nga kuggwaamu amaanyi. Mu kiseera kye kimu, obulamu obupya bubunyisibwa era bweyimuka okuva wansi ne bukwatira ddala ku bitongole byonna bya Setaani, nga bwe buteekateeka olutalo olukulu olwenkomerero n’okulwanagana okwasembayo, ate omusana omupya n’obulamu n’amaanyi bikka okuva waggulu ne bikwata obufuzi ku bantu ba Katonda abatali bafu mu byonoono n’ebibi, nga bangi kati bwe bali. Abantu abalyooka okulaba kati ebyo ebinaatutuukako mangu olw’ebyo ebikolebwa mu maaso gaffe, tebaliddamu kwesiga ebiyiiro by’abantu, era balitegeera nti Omwoyo Omutukuvu alina okumanyibwa n’okwanirizibwa era n’aleetebwa mu maaso g’abantu, balyoke beerwanirire ekitiibwa kya Katonda, era bakole wonna, mu makubo amanene n’amatono ag’obulamu, olw’okulokola emyoyo gy’abantu bannaabwe. Ejjinja eryokka erisesigika era eritakankana ye Ejjinja ery’Emirembe. Bokka abazimba ku Ejjinja lino be beesigika.
Abo abalowooza mu mubiri kaakano, newaakubadde nga Katonda abaalabula mu Kigambo kye ne mu bujulizi bw’Omwoyo gwe, tebaligattika na eka entukuvu ey’abanunuliddwa. Bali ab’obwegombesa, bazikiriziddwa mu birowoozo, era bakyawiddwa mu maaso ga Katonda. Tebannatukuzibwa okuyita mu mazima. Tebalina mugabo mu butonde bwa Katonda, era tebannawangula bo bennyini n’ensi n’okwagala kwayo n’obwegomba byayo. Abantu b’ekika kino basasanye mu makanisa gaffe, era olw’ekyo makanisa gamaliddyewo amaanyi, galwadde, era nga gagenda kufa. Tewabaawo bujulizi bwa kubuusabuusa kaakano, wabula obujulizi obukakafu era obusongovu, obunenya buli kyonna ekitali kirongoofu, era obutumbula Yesu. Ffe ng’abantu tuleme kubeera bafuuba, wabula tube mu mbeera ey’okusuubira: okukola, n’okulindirira, n’okwegendereza, n’okusaba.
Essuubi omukisa lino ery’okulabika okw’okubiri kwa Kristo liteekwa okuwanjulwa emirundi mingi eri abantu, nga lyongerwamu n’eby’ensonga byalyo eby’amaanyi; kubanga okusuubira okulabika okw’amangu kw’A Mukama waffe Yesu ng’ajja mu kitiibwa kye kujja kuleeta okulaba ebintu by’ensi ng’ebitaliimu era nga tebirina muwendo. Ekitiibwa kyonna eky’ensi oba enjawulo yaakyo tebirina muwendo, kubanga omukkiriza omutuufu abeera waggulu w’ensi; ebigere bye bimenya ekkubo bigendera eggulu. Ye mulwendo era mugenyi. Obwannansi bwe buli waggulu. Akungaanya omusana gw’obutuukirivu bwa Kristo mu mwoyo gwe, alyoke abe ettabaaza eyokya era eyaka mu kizikiza ky’empisa ekyagubise ensi. Okukkiriza okw’amaanyi, essuubi eriramu, okwagala okw’ebbugumu, n’omwoyo ogw’obukozi ogutukuvu ogw’ewaayo eri Katonda, byonna birabika mu ye; era waliwo enjawulo entegeerekeka wakati we n’ensi! “Noolwekyo mukuume era musabe ennaku zonna, mulyoke mubalibwe abasisinkanye okudduka ebyo byonna ebiribaawo, era muyimirire mu maaso ga Mwana w’omuntu.” “Noolwekyo mukuume, kubanga temumanyi ssaawa ki Mukama wammwe gy’ajja.” “Noolwekyo nammwe mubeere abeteeseteese; kubanga mu ssaawa gye muterowooza Mwana w’omuntu ajja.” “Laba, njja ng’omubbi. Alina omukisa oyo alinda, era akuuma engoye ze.” Ebiwandiiko ebitono, 38–40.