Ezekyeri essuula ey’omunaana eyanjula ebyenyinyalwa ebina ebyeyongera, eby’akiikirira obuzadde buna bw’ObuAdventisi obw’ab’e Lawodikiya. Obujeemu bwa 1863 bwazaalawo ekifaananako ekikyamu eky’amapeesa ababiri ga Abakkuki, nga bwe yakola Alooni bwe yafuula ekifaananyi eky’obuggya eky’ekikyamu, ng’akozesa ennyana ye eya zaabu, mu kiseera kennyini Katonda lwe yali awa Musa amapeesa ababiri g’Ebiragiro Ekkumi. Awo ObuAdventisi obw’ab’e Lawodikiya bwe bwatandika omulimu ogw’okusangula amazima ag’omusingi, nga bwe kyalagibwa mu kirooto kya William Miller, obukulembeze bw’obuzadde obwasooka ne butandika okugaana obuyinza bwa Baibuli, era oluvannyuma ne bugaana Omwoyo gw’Obunnabbi. Obujeemu bwali bukuze ne butuuka we enjigiriza ya Kellogg ey’emizimu (pantheismu) eyayingira mu byafaayo byabwe nga katono nga 1888 tekunnatuuka.

Mu bujeemu bwa 1888, okukwasaganya n’emizimu okuyimiririrwa mu bisenge eby’ebifaananyi bya Ezeekyeri kwatuuka ku mutendera we abatumwa b’e Minneapolis, nnabbi omukazi, era n’okusukkirako ne Mwoyo Omutukuvu baagaanibwa.

Mu bumanyirivu bwaffe twalabye nti buli lwe Mukama atuma ekitangaala okuva ku mulyango ogugguddwawo ogw’ekifo ekitukuvu eri abantu be, Setaani akunkumya ebirowoozo bya bangi. Naye enkomerero tekinnabaawo. Walibaawo abagaana ekitangaala era banyigirize abo Mukama b’afuulidde emikutu gy’ayitamu okutuusa ekitangaala. Ebintu eby’omwoyo tebitegeerwa mu ngeri ey’omwoyo. Abalindirizi tebagoberedde mangu okukulemberwa kwa Katonda okugguliddwaawo, era obubaka obw’amazima obuva mu ggulu, wamu n’ababuletayo, banyoomebwa.

Waliwo abagenda okuva mu nkuŋaana eno, abasajja abagamba nti bamanyi amazima, nga bayambaza emyoyo gyabwe ebyambalo ebitalukiddwa mu kyuma ky’eggulu eky’okuluka. Omwoyo gwe baafunye wano bagenda okugutwala nabo. Nekankana olw’eby’omu maaso by’omulimu gwaffe. Abo abatagoonja wano eri obukakafu Katonda bw’awadde balwanagana ne baganda baabwe abakozesebwa Katonda. Baalireetera omulimu okuba omuzibu nnyo; era bwe walibaawo emikisa gibakkiriza okweyongera okutambuza mu maaso entalo mu ngeri emu gye baabadde bazikolamu okutuusa kaakano, bajja kugikozesa. Abasajja bano bajja kufuna emikisa okukakanyizibwa nti baabadde balwana n’Omwoyo Omutukuvu wa Katonda. Abamu bajja kukakanyizibwa; abalala bajja kunywerera ku mwoyo gwabwe. Tebajja kufa eri bo bennyini wadde okuwa Mukama Yesu ekifo mu mitima gyabwe. Bajja kulimbibwa okweyongera n’okweyongera okutuusa lwe bataakyasobola okutegeera amazima n’obutuukirivu. Nga bali wansi w’omwoyo omulala, bajja kunoonya okussa ku mulimu entindo Katonda gy’atakkiriza; era bajja kugezako okukolerawo empisa za Setaani, nga beetwala okufuga endowooza z’abantu, ne bityo ne bafuga omulimu n’ensonga ya Katonda.

Singa baganda baffe baasiiba ne basaba ne beetoowaza emitima gyabwe mu maaso ga Katonda mu lukiiko luno, ne batuula mu bukkakkamu okunoonyereza wamu mu Ebyawandiikibwa, Katonda andigulumiziddwa. Naye omwoyo gw’obusosoze ogwatwalibwa mu lukiiko olwo gwaggala oluggi ku mukisa ogw’obugagga obusukkiridde ogwa Katonda, era abo abaalina omwoyo guno tebaliba mu mbeera ennungi okulaba omusana okutuusa lwe bennyenya mu maaso ga Katonda era ne bategeera engeri gye baali kumpi nnyo okunyooma Omwoyo Omutukuvu era okubeera n’omwoyo omulala. The 1888 Materials, 832.

Oluvannyuma lwa 1888, Sista White 'yatidde ennyo ku biseera eby’omu maaso eby’ekkanisa ya Katonda n’omulimu gwe.' Yalaba nti olukiiko olwo lwalireeta entalo ez’omwoyo eziyongera mu basajja abaali bakulembera Abadiventisti ab’e Laodikeya, era empaka ku 'the daily' zaali obujulizi nti ebyo bye yategeeza nti bijja okujja byatuukirira ku mulembe ogwo nyini. Awo entalo ne zikolebwa abantu abataagonjera 'obujulizi Katonda bwe yawa' okukakasa 'obubaka obuva mu ggulu n’ababaka,' era abo basajja ne balwana ne 'Mwoyo Mutukuvu wa Katonda.' Omulembe ogw’okubiri gwatunuulira nga ekitongole ekifulumya ebitabo n’eddwaliro byokebwa ddala okutuuka ku ttaka mu miriro gy’okusala omusango kwa Katonda.

Leero nfunye ebbaluwa okuva eri Omukadde Daniells, ekikwata ku kuzikirizibwa kw'ofiisi ya Review olw'omuliro. Ndi munakuwavu nnyo nga ndowooza ku kufiirwa okunene ku mulimu. Mmanya nti kino kye kiseera eky'okusoomooza ennyo eri ab'oluganda abakulembera omulimu n'abaakozi b'ofiisi. Nnyigirizibwa wamu n'abo bonna abanyigirizibwa. Naye sawewuunya ku mawulire gano ag'ennaku, kubanga mu kwolesebwa kw'ekiro nnalabye malayika ayimiridde n'ekitala ng'eky'omuliro nga kigoloddwa waggulu wa Battle Creek. Olumu, emisana, nga ekalaamu yange eri mu mukono, naabulwamu obutegeera, ne kirabika ng'ekitala kino eky'omuliro nga kizungulukka okusooka ku ludda lumu, oluvannyuma ne ku lulala. Kyali nga bwe bubaawo ekizibu ne kiddirwako ekirala, kubanga Katonda yanyoomerwa olw'enteekateeka z'abantu ez'okwewaggula n'okwewa ekitiibwa.

Leero enkya nnasabye nnyo Mukama akulemberere abo bonna abakkwatagana n’Ofiisi ya Review and Herald okukola okunoonya n’obunyiikivu, balyoke balabe we batatafaayo ku bubaka bungi Katonda bwe y’abawadde.

Mu kaseera akaayita katono ab’oluganda abali mu ofiisi ya Review baansaba amagezi ku kuzimba ekizimbe ekirala. Nange ne njogera nti bwe kiba nti abo abaawagira okwongerako ekizimbe ekirala ku ofiisi ya Review and Herald nga ebigenda okujja bibalambikiddwa mu maaso gaabwe, singa basobola okulaba ebigenda okubeerawo mu Battle Creek, tebandibadde na kubuusabuusa ku kuzimbayo ekizimbe ekirala eyo. Katonda yagamba: ‘Ekigambo kyange kyanyoomeddwa; era ndikyusa, ndikyusakyusa.’

Mu Lukiiko Olukulu (General Conference) olwabadde e Battle Creek mu 1901, Mukama yawa abantu be obujulizi nti yali abayita mu nnongosereza. Ebirowoozo byakkakasibwa, emitima ne gikwatibwa; naye omulimu teguakolebwa mu bujjuvu. Singa emitima egy’ekikakannye gimenyekedde mu kwenenya mu maaso ga Katonda, wandibadde walabiddwa omu ku kulabisibwa okunene ennyo kw’amaanyi ga Katonda okusinga ebyo byonna ebyalabibwaawo. Naye Katonda teyaweebwa kitiibwa. Obujulizi bw’Omwoyo we tebwawulirizibwa. Abantu tebaawukana ku nkola ezali mu lwatu okuwakana n’emisingi gy’amazima n’obutuukirivu, egyandikuumibwanga bulijjo mu mulimu gwa Mukama.

Obubaka eri ekkanisa ey’e Efeso n’eri ekkanisa ey’e Sardi byanziriddwa emirundi mingi okuva eri Oyo ampa obulagirizi ku lwa abantu be. ‘Wandiika eri malayika w’ekkanisa ey’e Efeso nti; Bino by’ayogera Oyo akwata emmunyeenye musanvu mu mukono gwe ogwa ddyo, atambulira wakati w’ettabaaza eza zaabu omusanvu; mmanyi ebikolwa byo, n’omulimu gwo, n’okugumiikiriza kwo, era nga tosobola kugumiikiriza abo ababi; era ogezezza abo abeeyita abatume so si bo, n’osanga nga balimba; era otikidde ebizibu, ogumiikiriza, era olw’erinnya lyange okoze nnyo, so tewakoowa. Naye nnina eky’okukugamba nga nkulumiriza, kubanga wava ku kwagala kwo okwasooka. Noolwekyo jjukira lwe waggwira, weenenye, okole ebikolwa ebyasooka; oba ndijja gy’oli mangu, ne nggyawo ettabaaza yo mu kifo kyayo, wabula obeere weenenye.’ Okubikkulirwa 2:1-5.

Era eri malayika w’ekkanisa e Sadiisi wandiika: Ebyo by’oyogerwa oyo alina emimwoyo omusanvu egya Katonda, n’ennyenye musanvu: Mmanyi ebikolwa byo; olina erinnya ng’oli mulamu, naye ofudde. Wegendereze, era onyweze ebyo ebyasigalawo, ebiri okufa kumpi; kubanga si nsanze ebikolwa byo bituukiridde mu maaso ga Katonda. Kale jjukira bwe wayakira ne bwe wawulira, era bikwatemu nnyo, era weenenye. Kale bw’otegendereze, ndijja gy’oli ng’omubbi, era toomanya ssaawa gye ndijja okukutuukako. Okubikkulirwa 3:1-3.

Tulaba okutuukirizibwa kw’eby’okulabula bino. Tewabangawo nga Ebyawandiikibwa byatuukiriziddwa bukkakkamu okusinga bwe bino byatuukiriziddwa.

Abantu basobola okuzimba ebizimbe ebizimbiddwa n’obwegendereza obw’enjawulo era ebyekuumira omuliro, naye okukwatibwa kamu kw’omukono gwa Katonda, oba akamyansa kamu okuva mu ggulu, kijja kusangula ebifo by’obuddukiro byonna.

"Kibuziddwa oba nnina magezi gyonna ge nsobola okuwa. Nnamaze dda okuwa amagezi Katonda ge yampa, nga nsuubira okuziyiza okukkakkana kw’ekitala eky’omuliro ekyali kiwanikiddwa waggulu wa Battle Creek. Kati kye nnatyanga kituuse—amawulire g’okwokebwa kw’ekizimbe kya Review and Herald. Bwe naawulira amawulire ago, tekyannewuunyisa, era saalina bigambo bya kwogera. Ebyo bye nnabadde njogera ebbanga na bbanga mu kuwabula tebyakozeeko kintu okuggyako okukakanyaza abo abaawuliriza, era kaakano kye nsobola okwogera kyekimu: nnyennyamira nnyo, nnyo ddala, nti kyali kyetaagisa ekikuba kino kituuke. Ekitangaala ekimala kiweereddwa. Singa byakolebwako, tewandibadde weetaagiddwa kitangaala kyongerako." Obujulirwa, Voliyumu 8, 97-99.

Omulembe ogw'okubiri ogw'obuAdiventisiti tegwali buwanguzi, era mu kutuukiriza kwa Ezekyeri essuula ey'omunaana, obujeemu ne bweyongera okunyooka.

Mu bubaka obuwandiikiddwa era ne mu muliro, Mukama ategeezezza nti ayagala abantu be bave e Battle Creek. Katonda atuyambe okuwulira eddoboozi lye. Kitegeeza nti tewali kye bitugamba nti ebitongole byaffe ebinene bibiri e Battle Creek byayokebwa omuliro ne bisaanawo? Muyinza okugamba nti, ‘Naye eddwaliro empya lirimu abalwadde bangi.’ Weewaawo; naye ne bwe wabaawo n’abalwadde mu mitwalo mingi eyo, kino tekiba nsonga yonna etukakasa nti abantu baffe bazimbe amaka e Battle Creek era batuule eyo.

Okukemebwa kweyongera. Abantu bagaana ekitangaala Katonda kye yatuma mu bujulizi bw'Omwoyo gwe, era balondawo endowooza zaabwe n'enteekateeka zaabwe. Abantu banaayongera okweyawula ku Katonda? Alina kulaga obutasanyuka bwe mu ngeri eyelabika nnyo okusinga gy'alaze dda? Pamphlets, SpTB06, 45.

Abasajja baali "balondawo amagezi gaabwe n’enteekateeka zaabwe bo bennyini," nga bwe kyayimirizibwa abakadde nsanvu mu bisenge eby’obufaananyi ebyogerwako mu Ezekyeri essuula munaana, abaagamba nti, "Mukama tatulaba." Mukama yassaawo nnabbi omukazi n’amuwa "ebyolesebwa ebirabikira mu lwatu" okumala emyaka amakumi ana ddala, okutuusa mu 1884. Yateeka omukono gwe ku kirabo kino; yakitandika era n’akikomya mu kibuga ekyitibwa Portland, nga kimaze emyaka amakumi ana. Nga tekunnaba kuggwa "ebyolesebwa ebirabikira mu lwatu," abazee baatandika okusembeza wansi obuyinza bwa Bayibuli n’Omwoyo ogw’Obunnabbi mu 1881 ne 1882. "Ebyolesebwa ebirabikira mu lwatu," ne bikkoma mu 1884, era oluvannyuma lw’emyaka ena, obujeemu bwa Korah, Dathan ne Abiram ne kuddibwamu mu Lukiiko Olukulu lwa 1888.

Obujeemu bwa 1888 bwaleeta okweyongera okw’amaanyi kw’obujeemu okwaaleetera okweyingiza kwa Katonda mu butereevu mu byafaayo by’Obu-Adiventisi obwa Laodikaya, nga yayokya omulimu ogw’okukubisa n’okusaasaanya ebyawandiiko n’ogw’ebyobulamu. Naye n’ebibonerezo ebyo eby’omu butereevu tebyaziyiza obujeemu obwali butambula. Mu 1919, waabaawo Olukiiko lwa Bayibuli, mu lwe omu ku bakulu abajeemu b’ekika eky’okubiri, William Warren Prescott, omusomi w’eddiini eyayigirizibwa mu yunivasite z’obuProtestanti obujeemu, ye yakulembera okusindika endowooza eya Setaani eyagamba nti “the daily,” kye kyayimirira omulimu gwa Kristo mu Ewatukuvu, era n’awa ebyanjulirizo bingi.

Ebyafaayo byalaga nti ku lukiiko lwa Baibuli mu 1919, Prescott yayanjula enjiri eyagendereranga okuggyawo buli njigiriza y’obubaka obw’obunnabbi bw’Abawagizi ba Miller. Yagezaako n’okuggyawo ennaku 2300, naye n’atasobola kukikola. Naye yayanjula enjiri nga terimu na katono ku kutegeera kw’obunnabbi kw’Abawagizi ba Miller. Enjiri ye yagaanyizibwa ku lukiiko, naye ne bwe kityo abo abakulembeze abazibe amaaso ne basalawo okukungaanya ebyogerwa bye ne babikozezaamu ekitabo ne bakituuma The Doctrine of Christ. Ekitabo ekyo kyafuuka akabonero akalaga okutuuka kw’omulembe ogw’okusatu ogwa BuAdiventisiti bwa Laodokiya.

Ekitabo kiyimirira enjiri endala, nga si enjiri ya Millerite ey’Habakkuk essuula ey’okubiri, era Pawulo atutegeeza nti enjiri endala si njiri ddala.

Nneewuunya nnyo nga mwanguyirwa nnyo okuva eri oyo eyabayita mu kisa kya Kristo ne mukyukira ku njiri endala; eyo si njiri ndala ddala; wabula waliwo abamu abatabula mmwe era baagala okukyamiza enjiri ya Kristo. Naye newakubadde ffe, oba malayika ava mu ggulu, singa ababuulira mmwe enjiri endala ey’enjawulo ku gye twababuulira, akolimirwe. Nga bwe twagamba dda, kaakano nkyogera nate nti, omuntu yenna bw’abuulira mmwe enjiri endala ey’enjawulo ku gye mwayaniriza, akolimirwe. Abaggalatiya 1:6-9.

Omulembe ogw’okusatu ogw’obu-Adiventisiti guyimiririzibwa mu kikolwa eky’ennyansa eky’okusatu Ezekyeri kye yalaba, awali abakazi abaali bakaabira Tammuz. Tammuz yali katonda wa Mesopotamiya eyagattibwanga n’obuzaala n’enkyukakyuka z’obumera. Tammuz yafaananyizibwanga emirundi egy’enjawulo ng’omusumba oba omuvubuka, ng’akwatanibwa n’enkyukakyuka z’ebiseera n’okukula kw’ebirime. Okufa kwa Tammuz n’okuzuukira kwe okwaddirira kwasibibwa ku kalenda y’ebyobulimi. Ng’okusinziira ku by’ensomi, Tammuz yafa oba n’akyabulanga mu myezi egy’ekiseera eky’ebbula ekirimu obugumu bungi, ekyo ne kyerabwanga nga ky’okulaga okukaluuka kw’obumera mu kiseera ekya bbugumu n’ebbula. Okukaabira Tammuz kwali omukolo gw’okukungubaga ogw’okulirira okufa oba okubula kwa Tammuz mu myezi egy’ekiseera eky’ebbula, ne kuddako okusanyuka olw’okuzuukira kwe, okwafaananyizibwanga n’okuddamu okuzza amaanyi kw’obumera n’obulamu bw’ebyobulimi.

Okukaabira Tamuzi kuliikirira obubaka bw’enkuba ey’enkomerero obw’obulimba; era kye enjiri ya W. W. Prescott gye yayimirira. Okuggibwawo kw’ensinziiro y’obunnabbi, ogwatandikira mu bujeemu bwa 1863, ne kwatuuka mu 1919 okutuusa nti obwadiventisiti bwa Laodikea bwakkiriza enjiri ey’obulimba okuteekebwawo. Enjiri eyo ey’obulimba yasinziira ddala ku nkola y’ObuProtestanti obwava mu mazima. Omuteekateeka waayo omusooka yali W. W. Prescott, era nga bwe kyali ne ku William Miller, enjiri za basajja bombi zaasinziira ku ntegeera yaabwe ey’ensinziiro ku “ekya bulijjo,” mu kitabo kya Danyeri. Enjiri zombi zirabikibwa mu kitundu ekimu mu 2 Abatesalonika, we Miller yasooka okuzuula nti “ekya bulijjo” kyayimiriranga obupagani. Mu kitundu ekyo waliwo ekibinja ekiyimiririddwa Miller, ekikkiriza amazima agaleetebwa Pawulo, n’ekirala ekibinja ekitalina kwagala ku mazima.

Ekibinja ekimu mu nnaku ez’enkomerero, ekikikiriddwa Miller, “kikitegeera” ne kifuna enkuba ey’oluvannyuma, ate ekirala, ekikikiriddwa Prescott, kifuna okulimbibwa okw’amaanyi. Okulimbibwa okw’amaanyi kwe bafuna kusinziira ku njiri ey’obulimba, etali njiri n’akatono, era kulaga obubaka obw’obulimba obw’enkuba ey’oluvannyuma. Noolwekyo, ekyenyinyala eky’okusatu kya Ezekyeri kye bakazi (amakanisa g’Abadiventisiti aba Layodikiya), abakaabirira Tamuzi. Amaziga gaabwe ag’ebbanga ery’obbugumu (enkuba) gali okuzaala ebibala by’okukungula.

Okukyawukana wakati w'ebika bibiri by'obubaka bw'enkuba esembayo kusangibwa buli wonna mu Baibuli ne mu Omwoyo gw'Obunnabbi. Baibuli emirundi mingi eraga nti enkuba eziyizibwa okukkira ku bantu abatagonda.

Bagamba nti, Omusajja bw’agoba mukyala we, n’amuvaako n’afuuka owa musajja omulala, anaamuddirangayo nate? Ettaka eryo teriyonooneka nnyo? Naye ggwe wazannya obwenzi n’abagalwa bangi; naye komawo gy’endi, bw’ayogera Mukama. Yimusa amaaso go eri ebifo ebigulumivu, olabe awali we batagattangako naawe. Mu makubo watuula obalindirira, ng’Omwarabu mu ddungu; era oyonoonyezza ettaka n’obwenzi bwo n’obubi bwo. Kyenvudde enkuba ezitonnya zisibiddwa, so tewali nkuba ey’oluvannyuma; era olina ekyenyi ky’omwenzi, weegaanyi okwatibwa ensonyi.

Obwadiventisiti obwa Laodikiya bwatandika okukola obwenzi mu 1863, era okuva olwo entontome z’enkuba zaaziyizibwa. Bagaana okukwatibwa ensonyi olw’okujeema kwabwe, era obutetoowaza obwo buletawo ennuŋŋo ya mukazi omwenzi, ate mukazi omwenzi ow’obunnabbi bwa Bayibuli ye Obufuzi bwa Papa. Olulyo olusatu lwe lutuukirizibwamu omulimu ogw’enkomerero ogw’okutegekebwa okuvuunamira akabonero ka mukazi omwenzi owa Loma. Okutegekebwa olw’olulyo olw’okuna kutuukirizibwa mu lulyo olusatu, nga kuyita mu bubaka obw’ekiyiiya obw’enkuba ey’emuggalo. Nga bwe kyali mu kujeema kwa 1863, n’okujeema kwa 1888, n’okujeema kwa 1919, byonna bikwataganiddwa ne 11 Septemba 2001; kubanga bwe byagwa ebizimbe by’ekibuga New York, malayika ow’amaanyi ow’Okubikkulirwa essuula 18 n’akka, era enkuba ey’emuggalo ey’amazima ne etandika.

"Enjura ey'oluvannyuma egenda okugwa ku bantu ba Katonda. Malayika ow'amaanyi agenda okukka okuva mu ggulu, era ensi yonna egenda okuyaka olw'ekitiibwa kye." Review and Herald, April 21, 1891.

Enkuba ey’oluvannyuma bwe yatandika, abasajja abakadde b’Obudiventisiti obwa Lawodikiya tebandagitegeera nti ye nkuba ey’oluvannyuma, kubanga baali bayigiriziddwa obubaka obw’obulimba obw’enkuba ey’oluvannyuma, obwakiikiriddwa Ezeekyeri ng’abakazi abakungubagira Tamuzi, era mu nkola nga bubaka bw’emirembe n’obutebenkevu.

"Abo bokka abakolera ku musana gwe balina be bajja kufuna omusana omusinga. Bwe tutabeera nga buli lunaku tugenda mu maaso mu kutuukiriza empisa ennungi za Kikristaayo ezikolera ddala, tetujja kumanya okulaga kw’Omwoyo Omutukuvu mu mvula ey’ekkomerero. Eyinza okuba nga egwa ku mitima egyetooloola ffe, naye tetugitegeera wadde okugifuna." Obujulizi eri Abasumba, 507.

Kyali tekisoboka eri abakukuumi b’abantu okutegeera okutuuka kw’enkuba ey’oluvannyuma, kubanga enjiri yaabwe ey’obulimba eyogerera ku nkuba ey’oluvannyuma ey’obulimba yaagaana nti muyinza okubaawo okulabikira kwonna kw’amaanyi ga Katonda, nga bwe kyali mu mirembe egyasooka.

Waliwo wakubeerawo mu makanisa okweyoleka okw’ekitalo kw’amaanyi ga Katonda, naye tekirikolera ku abo abatanafugama mu maaso ga Mukama, era abataggulawo oluggi lw’emitima gyabwe mu okwatura ebibi n’okwenenya. Mu kweyoleka kw’amaanyi ago ag’amanyisa ensi n’ekitiibwa kya Katonda, balirabamu kyokka ekintu kye mu buzibe bw’amaaso bwabwe balowooza nti kirimu obulabe, ekirina okukukumula entiisa zaabwe, ne beesimbawo okuliziyiza. Kubanga Mukama takola nga bwe balowooza na nga bwe basuubira, baligaanirira omulimu. ‘Lwaki,’ bagamba, ‘tetumanya Omwoyo wa Katonda, nga tumaze emyaka emingi mu mulimu?’—Kubanga tebaaddamu ku kulabula n’okwegayirirwa okwali mu bubaka bwa Katonda, naye nga beeyimiriza ne bagamba nti, ‘Ndi mugagga, era nnyongedde mu bintu, era sirina kye nnyetaaga.’ Talanta, n’obumanyirivu obuwanvu, tebinaabafuula abayitaamu ekitangaala, okuggyako nga beeteeka wansi w’emimuli egimya gy’Enjuba ey’Obutuukirivu, era ne bayitibwa, ne balondebwa, ne bategekezebwa olw’okuweebwa Omwoyo Omutukuvu. Bwe banafugama abantu abakola n’ebintu ebitukuvu wansi w’omukono ogw’amaanyi ogwa Katonda, Mukama alibayimusa. Alibafuula abantu abategeera—abagga mu ekisa ky’Omwoyo gwe. Ebikula by’obuntu byabwe eby’amaanyi eby’okwerowooza ku bwaabwe bokka, n’obukakanyavu bwabwe, birirabika mu musana ogwaka okuva ku Musana ogw’ensi. ‘Nja kujja gy’oli mangu, ne nsikula kikonge ky’ettabaaza kyo mu kifo kyakyo, wabula bw’otoneyenya.’ Bwe onoonya Mukama n’omutima gwo gwonna, alimusangibwa gy’oli. Review and Herald, Desemba 23, 1890.

Abakadde abagambibwa mu kitabo kya Ezeekyeri essuula ey’omunaana, baakkiriza enjiri ey’emirembe n’obukuumi mu 1919, era nga 11 Ssettemba 2001 bwe yatuuka, ebibala by’obujeemu obwo obweyongera byeeraga mu butayinza kwabwe okutegeera okujja kw’enkuba ey’oluvannyuma. Mu byafaayo ebyatandika ku kiseera eky’enkomerero mu 1989, Katonda yaddamu entambuza y’Abamillerite mpi ku mpi. Miller yali akabonero ka Eriya, era Eriya mu bukakafu yagamba Akabu nti tewaliba nkuba okuggyako ku kigambo kya Eriya.

Tunaayongera okwekenneenya mulembe ogw’okusatu mu Adiventisimu mu kyawandiiko ekiddako.

Ekibinja ky'abo abatalumirwa mitima olw'okukendeera kwabwe mu by'omwoyo, so nga tebakungubagira ebibi by'abalala, balisigala nga tebalina akasindiikizo ka Katonda. Mukama alagira ababaka be, abasajja abalina eby'okutta mu ngalo zaabwe: 'Mumugoberere okuyita mu kibuga, mukube; amaaso gammwe tegasaasire, so temusaasire; muttire ddala abakadde n'abavubuka, n'abawala, n'abaana abato, n'abakazi; naye temusemberera muntu yenna aliko akabonero; era mutandikire w'ewatukuvu wange. Awo ne batandika n'abasajja abakadde abaali mu maaso g'ennyumba.'

Wano tulaba nti ekkanisa—enyumba entukuvu ya Mukama—ye yasooka okuwulira ekikuba ky’ekiruyi kya Katonda. Abasajja abakadde, abo Katonda be yawa omusana omungi era abaayimirira ng’abalinzi b’eby’eddiini eby’abantu, baamenya obwesigwa obwabateekebwako. Baayimirira ku kigambo nti tetwetaaga kunoonya ebyamagero n’okulabikako okwanjawulo kw’amaanyi ga Katonda ng’omu nnaku ez’edda. Ebiseera byakyuka. Ebigambo bino byanyweza obutakkiriza bwabwe, ne bagamba nti: Mukama tajja kukola bulungi, wadde kukola bubi. Ali wa kisa nnyo nnyo okubajjirira n’omusango. Noolwekyo, ‘Emirembe n’obukuumi’ ke kwekuwulira okuva mu bantu abatazaddamu kulinnya ddoboozi lyabwe ng’ekkondeere okulaga abantu ba Katonda okumenya amateeka kwabwe, n’ennyumba ya Yakobo ebibi byabwe. Embwa ezikofu ezitagenda kubobera ze ziwulira okuwoolera okutuufu kwa Katonda eyanyiigiziddwa. Abasajja, abawala abavubuka, n’abaana abato bonna bafiira wamu.

Eby’omuzizo abeesigwa be baali bakukungubagira era bakkaabira byonna bye byasoboka okubonwa amaso g’abantu ag’omubiri; naye ebibi ebibi ennyo okusinga, ebyasuusa obuggya bwa Katonda omulongoofu era omutukuvu, byali tebyabbikkuliddwa. Omusunsuzi w’emitima omukulu amanyi buli kibi abakozi b’obutali butuukirivu kye bakola mu kyama. Abantu bano batuuka ne beewulira nga bakakase nti bali mu mirembe mu by’obukuusa byabwe, era olw’obugumiikiriza bwe obuwanvu bagamba nti Mukama talaba, ne beeyisa nga yaleseewo ensi. Naye alizuula obunafiki bwabwe era alibikkulira abalala ebibi ebyo bye baakuumanga n’obwegendereza nga babyeekwasa.

Tewali bukulu bw’ekifo, ekitiibwa, newankubadde amagezi g’ensi, wadde ekifo kyonna mu mirimu egy’obutukuvu, ebisobola okukuuma abantu obutasaddaaka emisingi gy’obutuufu bwe balekebwa okugoberera emitima gyabwe egy’okulimba. Abo ababadde bakkirizibwa nti basaanira ekitiibwa era abatuukirivu beebalaga okuba abakulembeze mu okwawukana ku kukkiriza, era babeera eby’okulabirako mu butafaayo n’okukozesa bubi okusaasira kwa Katonda. Enkola yaabwe embi tajja kugigumiikiriza nate; era mu busungu bwe abakolako awatali kusaasira.

Si kyangu eri Mukama kuggyawo obubeerawo bwe okuva eri abo abaafunye omukisa gw'omusana omungi era abaawulidde amaanyi g'ekigambo mu kuweereza abalala. Edda baali abaweereza be abeesigwa, nga basiimibwa n'obubeerawo bwe n'okukulemberwa kwe; naye ne bamuvaako ne baleeta abalala mu nsobi, era olw'ekyo ne baleetebwa wansi w'obutassanyuka bwa Katonda. Obujulizi, ekitundu eky'okutaano, 211, 212.