Mu Ebyawandiikibwa mulimu ebintu ebimu eby’amaanyi okutegeera; era, ng’okwogera kwa Peetero bwe kugamba, abatayigiriziddwa n’abatali bamalirivu babikonkona ne beereteeza okuzikirira kwabwe. Mu bulamu buno tuyinza obutayinza kunnyonnyola amakulu g’ekitundu kyonna eky’Ebyawandiikibwa; naye tewali nsonga ey’omugaso mu mazima ag’omu nkola ejja kusigala ng’efukiddwako ekyama. Bwe kinaatuuka ekiseera, mu kutegeka kwa Katonda, ensi erigezebwa ku mazima ag’ekiseera ekyo, emitima gijja kukubirizibwa Omwoyo gwe okunoonya Ebyawandiikibwa, n’okusiiba n’okusaba, okutuusa nga bitundu ku bitundu byazuuliddwa ne bikwataganiziddwa ne bifuuka enjegere entuufu. Buli mazima agakwata ddala ku bulokozi bw’emmeeme gajja kunyonyolebwa bulungi ennyo okutuusa nga tewali alina kukyama oba okutambula mu kizikiza.

Nga bwe twagoberedde olunyiriri lw'obunnabbi, amazima agabikkuliddwa ag'ebbanga lyaffe galabiddwa mu lwatu era gannyonnyoledwa obulungi. Tuli abavunaanyizibwa ku mikisa gye tusanyukirako ne ku musana ogumuliikiriza ekkubo lyaffe. Abo abaabeerawo mu mirembe egyayita baali abavunaanyizibwa ku musana ogwakirizibwa okubamuliikirira. Amagezi gaabwe gaakozesebwa nnyo ku nsonga ez'enjawulo ez'Ebyawandiiko Ebitukuvu ezaabagezesa. Naye tebaategeera amazima ge ffe tutegeera. Tebaalina buvunaanyizibwa ku musana gwe tebaalina. Baali balina Bayibuli, nga naffe bwe tulina; naye ekiseera eky'okubikkululwa kw'amazima ageenjawulo agakwata ku eby'okuggalawo mu byafaayo by'ensi eno kiri mu mirembe egisembayo egiribeerawo ku nsi.

"Amazima ag’enjawulo gakyusibwako ne gatereezebwa okutuukana n’embeera z’emirembe nga bwe zaabadde. Amazima ag’omulembe guno, agagezesa abantu b’omulembe guno, tegaali kigezo eri abantu b’emirembe egyayita edda. Ssinga ekitangaala ekimansira ku ffe kaakano ku nsonga ya Ssabbiiti ey’ekiragiro ekyokuna kyaweereddwa emirembe egyayita edda, Katonda yandibadde abagamba obuvunaanyizibwa olw’ekitangaala ekyo." Obujulizi, voliyumu 2, 692, 693.

Ebipya n’ebikadde

Mu mulembe gwonna wabeerawo kubikkulibwa okuggya kw’amazima, obubaka bwa Katonda eri abantu b’omulembe ogwo. Amazima agakadde gonna geetaagisa ddala; amazima agaggya tegawukana ku gakadde, naye kubeera kubikkulibwa kwago. Kye kimu amazima agakadde bwe gategeerekeka, gye tuyinza okutegeera agaggya. Bwe Kristo yayagala okuggulirawo abayigirizwa be amazima g’okuzuukira kwe, yatandika ‘okuva eri Musa n’abannabbi bonna’ era ‘n’abannyonnyolera mu Byawandiikibwa byonna ebimukwatako.’ Lukka 24:27. Naye ekitangaala ekimurika mu kubikkulirwa okuggya kw’amazima kye kyongera ekitiibwa ku gakadde. Oyo agaana oba alagajjalira agaggya, tabeera na ddala agakadde. Eri ye, galekerawo amaanyi agaweesa obulamu ne gafuka bufaananyi obutalimu bulamu.

Waliwo abagamba nti bakkiriza era bayigiriza amazima g’Endagaano Enkadde, naye nga bagaana Endagaano Empya. Naye bwe bagaana okwaniriza obuyigiriza bwa Kristo, balaga nti tebakkiriza ebyo bajjajja n’abannabbi bye baayogera. "Singa mwakkiriza Musa," Kristo n’agamba, "mwandinkirizza nze; kubanga yampandiikako." Yokaana 5:46. N’olwekyo tewali buyinza ddala mu kuyigiriza kwabwe, wadde mu Endagaano Enkadde.

Bangi abagamba nti bakkiriza era bayigiriza Enjiri bali mu nsobi efaanagana. Bateeka ku bbali Ebyawandiikibwa eby’Endagaano Enkadde, mwe Kristo yayogera nti, 'Ebyo bye bigamba ku Nze.' Yokaana 5:39. Mu kugaana Endagaano Enkadde, mu mazima babeera nga bagaanidde ne Endagaano Empya; kubanga byombi bitundu bya kimu ekitasalasalika. Tewali muntu ayinza kuwanjula amateeka ga Katonda mu ngeri entuufu nga talina Enjiri, wadde kuwanjula Enjiri nga tewali mateeka. Amateeka galeeta Enjiri okweyoleka, ate Enjiri ebikkula amateeka. Amateeka ge muziizi, Enjiri ye kimuli eky’akawoowo akalungi n’ekibala kye kireeta.

Endagaano Enkadde eteekako omusana ku Empya, era n’Endagaano Empya ku Enkadde. Buli emu kwe kubikkulirwa kw’ekitiibwa kya Katonda mu Kristo. Byombi bireeta amazima aganaayongeranga okubikkula obuziba obupya bw’amakulu eri omunooni omunyiikivu. Christ's Object Lessons, 128.

Amazima ag’omu kiseera, bwe gannyonnyolwa, ge ‘mazima amalabisiddwa’ ag’ekiseera ekirambikiddwa obulungi, ‘agalabika bulungi era ganyonyolwa bulungi.’ Ab’omu mulembe gwe ‘amazima ag’omu kiseera’ galabisibwa, bafuulibwa ‘abavunaanyizibwa’ okukiriza ago mazima oba okufa. Amazima agakkiddwa wamu agakoleka ‘amazima ag’okukemebwa ag’omu kiseera’ ag’‘omulembe guno’, galagazibwa mu ‘kuggulwawo kw’amazima ag’enjawulo’ ‘agakwatanagana n’ebitundu eby’enkomerero eby’ebyafaayo by’ensi eno.’ Amazima, era n’olwekyo ‘amazima ag’omu kiseera’, kifaananyizibwa mu Endagaano Empya mu bw’ekikwatana n’Endagaano Enkadde. Amazima gasimbibwa ku bajulizi babiri, era galina entandikwa n’enkomerero, ekitegeeza ddala n’eky’omwoyo, eky’edda n’eky’omulembe guno, Alufa ne Omega, ekyasooka n’ekyasembayo.

Ensiseko y’Abamillerite mu bubaka bw’omumalayika asooka ye "ekyakadde" bwe kigeranizibwa n’obubaka bw’ "amazima agaliwo kaakano" obw’omumalayika ow’okusatu. Abo abagaana "Ekyakadde," "mu butuufu baba nga baganye Ekipya" kubanga byombi bitundu bya kimu ekitasoboka kugabibwamu.

Nalaba obwetaavu obw’ababuulizi, okusingira ddala, okukuuma n’okuzziyiza obutwalirizibwa bwonna mu by’eddiini wonna we balabira nga buyimuka. Sitaani atulumba okuva ku buli ludda, era singa tetumwegendereza, nga tetulina amaso agagguddwa ku nkwe ze n’emitego gye, era nga tetwambadde eby’okulwanyisa bya Katonda ebyonna, obusaale obw’omuliro obw’ababi bujja okutukuba. Waliwo amazima ag’omuwendo mangi mu Kigambo kya Katonda, naye ekisibo kye kyetaaga kaakano 'amazima ag’omu kiseera kino'. Nalabye obulabe bw’ababuulizi okuvuddemu ku nsonga ezikulu ez’amazima ag’omu kiseera kino, ne beemalira ku nsonga ezitalina mugaso mu kugatta ekisibo era ezitatukuza omwoyo. Wano Sitaani anakozesa buli mukisa guliwo okulemesa omulimu.

Naye ensonga nga ekifo ekitukuvu, mu nkwatagana n’ennaku enkumi bbiri n’ebikumi bisatu, amateeka ga Katonda n’okukkiriza kwa Yesu, zisaanira bulungi ddala okunnyonnyola entambuza ey’Okudda kwa Yesu ey’edda era okulaga ekifo kye tulimu kaakano, okunyweza okukkiriza kw’ababuusabuusa, era okuwa obukakafu ku biseera eby’omu maaso eby’ekitiibwa. Bino, mbirabye emirundi mingi, ze nsonga ezisinga obukulu abatume kwe basaanidde okubirambirako. Ebyawandiiko Ebyasooka, 63.

"Weema entukuvu, nga egattiddwa wamu n'ennaku 2300, ebiragiro bya Katonda n'okukkiriza kwa Yesu" bye bisumuluzo eby'okunnyonnyola "entambula ya Adiventi eyayita" eya Abamillerite, era mu ngeri eyo okunnyonnyola "bulungi ddala" "ekifo kye tulimu kakano." Abo abali "okubuusabuusa" "entambula ya Adiventi eyayita," "bebuusabuusa" ekireeta "obukakafu ku biseera eby’omumaso eby’ekitiibwa." Ebyayita bye biwa biseera eby’omumaso obukakafu.

Ekitabo kya Yoweeri kye bubaka bw’amazima ag’obudde buno agakebera abantu. Kino kikakasibwa abajulizi bangi. Omwoyo gw’Obunnabbi gulaga ekitabo kya Yoweeri nti “amazima ag’obudde buno,” era, ng’okusinziira ku Yokaana mu kitabo ky’Okubikkulirwa, Omwoyo gw’Obunnabbi ye bujulizi bwa Yesu.

Okubikkulirwa kwa Yesu Kristo, kwe Katonda yamuwa, alyoke alage abaddu be ebintu ebirina okubaawo mu bwangu; era n’akituma ng’ayita mu malayika we n’akimutegeeza eri omuddu we Yokaana: eyajulirwa ekigambo kya Katonda, n’obujulirwa bwa Yesu Kristo, era n’ebintu byonna bye yalaba. Okubikkulirwa 1:1, 2.

Obujulizi bwa Yokaana (bwe yawandiikako ng’ajulira), bwalabikibwa mu bitundu bisatu. Yawandiika Ekigambo kya Katonda, obujulizi bwa Yesu, n’ebintu bye yalaba. Mu byawandiikibwa bibiri ebyasooka eby’ekitabo ky’Okubikkulirwa, Yokaana alabika nga y’awereddwa ekirabo ky’Omwoyo ogw’obunnabbi. Ekirabo ekyo kirimu okubikkulirwa okw’enjawulo okw’Ekigambo kya Katonda, era kirimu n’okubikkulirwa okw’enjawulo okutwalirwa nnabbi mu bigambo bya Kristo; (oba Kristo yennyini oba ng’ayisa mu bamalayika be) era ekirabo kino kirimu n’amazima agaleetebwa okuyitira mu birooto n’ebyolesebwa. Omwoyo ogw’obunnabbi gwe guli obujulizi bwa Kristo obutwalirwa nnabbi, era guba n’obuyinza obumu ng’omulayika oba Kristo bwe bandyogedde ebigambo ebyo.

Ne neegwa mu bigere bye okumusiinza. N’aŋŋamba nti, Laba tokikola: nze munno omuweereza, era wamu ne baganda bo abalina obujulizi bwa Yesu: siinza Katonda: kubanga obujulizi bwa Yesu bwe mwoyo gw’obunnabbi. Okubikkulirwa 19:10.

Gabuliyeri ategeeza nti ye munna mu buweereza ne Yokaana, era tali wa kusinzibwa. Gabuliyeri era ategeeza nti "ab’oluganda" Yokaana b’ayimiririra balina "obujulizi bwa Yesu," ekyo kye "omwoyo gw’obunnabbi." "Ab’oluganda" Yokaana b’ayimiririra be 144,000, era bonna balina "omwoyo gw’obunnabbi."

Ne bagolokoka mu makya ennyo, ne bagenda mu ddungu lya Tekowa; bwe baali nga bagenda, Yekosafaati n’ayimirira n’agamba nti, Mumpulirize, mmwe Yuda, nammwe abatuuze ba Yerusaalemi; mukkirize Mukama Katonda wammwe, mulyoke mukazibwe; mukkirize bannabbi be, mulyoke muwangale. 2 Ebyafaayo 20:20.

'Mukkirize Mukama Katonda wammwe, mulyoke munywezebwe; mukkirize bannabbi be, mulyoke mugende bulungi.'

Isaaya 8:20. ‘Eri amateeka n’eri obujulirwa; bwe batayogera ng’ekigambo kino bwe kili, kubanga tewali musana mu bo.’ Ebyawandiikibwa ebiri byateekeddwa wano mu maaso g’abantu ba Katonda: amasonga abiri ag’obuwanguzi. Amateeka Yakuwa ye kennyini ge yayogera, n’omwoyo gw’obunnabbi, bye nsibuko bbiri ez’amagezi ezikulembera abantu be mu buli mbeera gye bayitamu. Ekyamateeka Eky’okubiri 4:6. ‘Kino kye magezi gammwe n’okutegeera kwammwe mu maaso g’amawanga, agaligamba nti, Mazima eggwanga lino eddene lirina amagezi era n’okutegeera.’

Amateeka ga Katonda n’Omwoyo ogw’Obunnabbi bikolera awamu okuluŋŋamya n’okugamba Ekkanisa amagezi, era buli lwe Ekkanisa eba etegeeredde kino ng’egondera amateeka ge, Omwoyo ogw’Obunnabbi atumiddwa okuluŋŋamya Ekkanisa mu kkubo eky’amazima.

Okubikkulirwa 12:17. ‘Era ejjoka ne likwata omukazi obuggya, ne ligenda okulwana n’abasigaddeko mu zzadde lye, abo abagondera ebiragiro bya Katonda era abalina obujulirwa bwa Yesu Kristo.’ Obunnabbi buno bulaga bulungi ddala nti ekkanisa esigaddeyo ejja okussaamu ekitiibwa Katonda mu tteeka lye era ejja okuba n’ekirabo ky’obunnabbi. Okugondera etteeka lya Katonda n’Omwoyo gw’obunnabbi by’ebyawuliranga bulijjo abantu ba Katonda ab’amazima, era ekigezo bulijjo kiweebwa ku birabikira mu kiseera kino.

Mu nnaku za Yeremiya, abantu tebaalina kubuusabuusa ku bubaka bwa Musa, Eriya, oba Erisa; naye baabuusabuusanga ne babuteeka ku bbali obubaka obwatumibwa Katonda eri Yeremiya okutuusa amaanyi n’obuyinza bw’obubaka obwo bwe byaggwaawo, era ne tewaali bujjanjabi wabula Katonda okubatwala mu buwaŋwa.

Mu ngeri y’emu, mu nnaku za Kristo abantu baali bamaze okumanya nti obubaka bwa Yeremiya bwa mazima, ne baagumiza emyoyo gyabwe okukkiriza nti singa baabadde mu nnaku za bajjajja baabwe bandiyakkirizza obubaka bwe; naye mu kiseera kye kimu baali bagaana obubaka bwa Kristo, eyawandiikibwako bannabbi bonna.

Bwe bwazukuka mu nsi obubaka bw’omumalayika ow’okusatu, obugenderera bwabwo kwe kubikkula etteeka lya Katonda eri Ekkanisa mu bujjuvu bwalyo n’amaanyi gaalyo, ekirabo eky’obunnabbi ne kizzibwawo amangu ddala. Ekirabo kino kifudde ky’omugaso omukulu nnyo mu kukulaakulanya n’okutambuza obubaka buno.

Bwe wabaddewo okukyawaganya mu birowoozo ku ntegeera z’Ebyawandiikibwa n’obukodyo bw’omulimu, ebigendereddwa okuzunza okukkiriza kw’abakkiriza mu bubaka era n’okuleeta okwawukana mu mulimu, Omwoyo gw’Obunnabbi bulijjo abadde ateekawo omusana ku mbeera eyo. Bulijjo guleetedde okwegatta mu birowoozo n’okukwatagana mu bikolwa mu kibiina ky’abakkiriza. Mu buli kiseera eky’obuzibu ekyavuddewo mu ntumbula y’obubaka n’okukula kw’omulimu, abo abayimiridde n’obunywevu ku Mateeka ga Katonda n’omusana ogw’Omwoyo gw’Obunnabbi bawangudde, era omulimu gubeereddemu omukisa mu mikono gyabwe. Loma Linda Messages, 33, 34.

Ekitabo kya Yoweeri kimanyiddwa butereevu ng’ “amazima ag’ekiseera kino” mu Omwoyo gw’Obunnabbi, nga Yokaana mu kitabo ky’Okubikkulirwa bw’agamba nti kye bujulizi bwa Yesu. Era kiwagirwa butereevu mu Kigambo kya Katonda. Baibuli n’Omwoyo gw’Obunnabbi byombi bikissa butereevu Ekitabo kya Yoweeri ku nnaku ez’enkomerero.

"Bulinne nnabbi ow'edda teyayogerera nnyo ku biro byabwe, wabula ku bya ffe, bityo obunnabbi bwabwe bukwatira ffe. 'Kati ebyo byonna byabagwako nga eby'okulabirako; era byawandiikibwa olw'okutulabula ffe, ffe abatuuseko enkomerero z'ensi.' 1 Abakkolinso 10:11. 'Si ku bbo bo bennyini, wabula ku ffe be baweereza ebyo, ebyo bye mubategeezeddwa kaakano abo ababuulidde mmwe Enjiri mu maanyi g'Omwoyo Omutukuvu eyasindikibwa okuva mu ggulu; ebyo bamalayika bye baagala okwekenneenya.' 1 Peetero 1:12. ..."

Bayibuli yakuŋŋaanyizza era n’egatta wamu obugagga bwayo olw’abantu b’emulembe guno ogw’enkomerero. Ebintu byonna ebikulu n’ebikolwa eby’ekitiibwa eby’ebyafaayo by’Endagaano Enkadde bibadde era biri okuddamu mu kkanisa mu nnaku zino ez’enkomerero. Selected Messages, book 3, 338, 339.

Obunnabbi bwa Yoweeri buli "mu nkola" "ku" abo "abatuuseko enkomerero y’ensi." "Mu nkola" kye kusimbayo nti "amazima ag’okiseera" bulijjo kibeera kigezo, era abo abalemwa ekigezo bakiikirirwa abantu ba Bayibuli nga Yuda.

Essomo ku ssomo ne ligwa mu matu ga Yuda nga teewulirizibwa. Abangi ennyo leero bagoberera mu bigere bye. Mu musana gw'etteeka lya Katonda, abantu abekyagala bokka balaba enneyisa zaabwe embi, naye bagaana okwekyusa nga bwe kyetaagibwa, ne bagenda okuva mu mbeera emu ey'ekibi ne bayingira mu ndala.

"Ensomo za Kristo zikwatagana n’ekiseera kyaffe n’emulembe guno. Yagamba nti, ‘Ssimasabira bano bokka, naye n’abo abalikkiriza mu nze olw’ekigambo kyabwe.’ Obujulizi bwe bumu butuleetedwa mu nnaku zino ez’oluvannyuma, nga bwe bwaleetebwa eri Yuda. Ensomo ze zimu ze yalemwa okuzissa mu nkola mu bulamu bwe zituuka eri abantu abawulira, naye ne balemererwa mu ngeri y’emu, kubanga tebaleka kibi kyabwe." Review and Herald, March 17, 1891.

Yokaana mu kitabo kyonna ky’Okubikkulirwa akiikirira abantu ba Katonda ab’ennaku ez’enkomerero, era ng’agobeddwa mu buwaŋŋanguse ku kizinga ky’e Patmo akiikirira abo abanyigirizibwa mu kusoomooza okuleeteddwa etteeka lya Ssande. Ategeeza lwaki yassibwa mu kkomera.

Nze Yokaana, nange muganda wammwe era munna wammwe mu kubonaabona, ne mu bwakabaka n'obugumiikiriza bwa Yesu Kristo, nnali ku kizinga ekiyitibwa Patimo olw'ekigambo kya Katonda n'olw'obujulizi bwa Yesu Kristo. Okubikkulirwa 1:9.

Yokaana yatulugunyizibwa lwa Baibuli n’Omwoyo ogw’Obunnabbi. Lwaki abo 144,000 batulugunyizibwa olw’Omwoyo ogw’Obunnabbi? Eky’amazima ekisooka nnabbi Yoweeri kye yalambika ye kino: obuvuunama bwa Ekkanisa y’Abadiventisti ab’Olunaku olw’Omusanvu. Bwe yalaga nti Pentekooti yali okutuukirizibwa kw’ekitabo kya Yoweeri, Omutume Peetero yakikola ng’addamu Abayudaaya abaali bawakanya okulabisibwa kw’“ennimi.” Abayudaaya, aba mu kiseera ekyo abaafaananyiriza Abadiventisti ab’Olunaku olw’Omusanvu mu nnaku ez’oluvannyuma, baali boogera nti Peetero n’abo abaali babuulira obubaka baali batamiiddwa. Abadiventisti ab’Olunaku olw’Omusanvu bajja kulwanyisa obubaka bw’Enkuba ey’oluvannyuma nga bwe baakola Abayudaaya mu biro bya Peetero. Bakikola kubanga abo ababuulira obubaka obukezesa obw’“amazima agaliwo kaakano” ag’Enkuba ey’oluvannyuma balina “amazima ag’edda” ag’omusingi; kubanga amazima ag’appya bulijjo gakazimbirwa ku mazima ag’edda. Yeremiya yayita abantu ba Katonda mu biro by’Enkuba ey’oluvannyuma okutambula mu makubo ag’edda era okuwuliriza eddoboozi ly’ekkondeere ly’omukuumi, naye bagaana. Obubaka bw’amazima “ag’edda” ag’omusingi bulagibwa mu kifaananyi kya “emirundi musanvu” mu Eby’Abaleevi 26, era “emirundi musanvu” giteekawo enkolagana ey’endagaano mu nsonga za Ssabbiiti ey’ettaka.

Nalaba ekkanisa ey’omu linnya lyokka n’Ab’Adiventisi ab’omu linnya lyokka, nga Yuda, bandituwaayo eri Abakatoliki okufuna obukwakkulizo bwabwe okujja okulwaana n’amazima. Abatukuvu mu kiseera ekyo bajja kuba bantu abatamanyiddwa nnyo, abamanyibwa katono eri Abakatoliki; naye amakkanisa n’Ab’Adiventisi ab’omu linnya lyokka abamanyi okukkiriza kwaffe n’enkola zaffe (kubanga batukyawa lwa Ssabbiiti, kubanga tebaasobola kugikakkanya) bajja kuwaayo abatukuvu ne babalumiriza eri Abakatoliki ng’abo abatagondera enteekateeka z’abantu; kigamba nti, bakwata Ssabbiiti era batagondera Sande.

Awo Abakatoliki balagira Abaprotestanti bagende mu maaso, era bawaayo ekiragiro nti bonna abatalikuuma olunaku olwasooka olw'wiiki, mu kifo ky'olunaku olw'omusanvu, banattibwe. Era Abakatoliki, abali mu bungi ennyo, bajja kuyimirira ku ludda lw'Abaprotestanti. Abakatoliki bajja okuwa obuyinza bwabwe ekifaananyi ky'ensolo. Era Abaprotestanti bajja okukola nga maama waabwe bwe yakola edda, okuzikiriza abatukuvu. Naye nga ekiragiro kyabwe tekannavaamu bibala, abatukuvu bajjakununulibwa n'eddoboozi lya Katonda. Spalding ne Magan, 1, 2.

Emirundi ebiri, Mukyala White yalaga "ekkanisa ey’omu mannya bokka" n’ "Ab’Adventisti b’omu mannya bokka," era n’ateeka enjawulo wakati w’ "ebibinja eby’omu mannya bokka" ebyo bibiri n’ "Abakatoliki." "Ekkanisa ey’omu mannya bokka" n’ "Ab’Adventisti b’omu mannya bokka" "baakyawa" abo abaali bamiririrwa Peetero ne Yokaana "ku lwa Ssabbiiti, kubanga tebaasobola kugisoomooza." Ekkanisa ey’omu mannya bokka n’Abakatoliki tebasobola "kusoomooza" amazima ga Ssabbiiti y’olunaku olw’omusanvu, ate n’ "Ab’Adventisti b’omu mannya bokka" tebasobola "kusoomooza" "emirundi musanvu" egyo mu "Eby’Abaleevi amakumi abiri mu mukaaga," nga kye ekiragiro kya Ssabbiiti ky’ettaka. Ekkanisa ey’omu mannya bokka n’Abakatoliki tebasobola "kusoomooza" nti Ssabbiiti y’olunaku olw’omusanvu kye "kituufu eky’omusingi" ekya Baibuli, era n’ "Ab’Adventisti b’omu mannya bokka" tebasobola "kusoomooza" nti "emirundi musanvu" mu "Eby’Abaleevi amakumi abiri mu mukaaga" kye "kituufu eky’omusingi" ekya "Milerayiti."

Okutwalibwa mu buwanganguse kwa Yokaana ku kizinga Patimo kuyimirira 144,000 abanywerera ku Bayibuli n’Omwoyo ogw’Obunnabbi, era abatulugunyizibwa ennyo okuva ebweru olw’ Ssabbiiti y’olunaku olw’omusanvu, ate ne batulugunyizibwa okuva munda olw’ Ssabbiiti y’omwaka ogw’omusanvu ey’ettaka. N’olwekyo, obujulizi bwa Yokaana olw’ensonga lwaki yali atulugunyizibwa mu olunyiriri olw’omwenda buddirwa ebyo ebyogerwa ku Ssabbiiti mu olunyiriri olwa kkumi, n’obubaka obuva edda ('emabega') okuva mu 'ddoboozi eddene' ng’erya 'kkondeere'.

Nze Yokaana, muganda wammwe era munna mmwe mu nnaku, era mu bwakabaka n’obugumiikiriza obwa Yesu Kristo, nnali mu kizinga ekyitibwa Patumo olw’ekigambo kya Katonda n’olw’obujulizi bwa Yesu Kristo. Nnali mu Mwoyo ku lunaku lwa Mukama, ne mpulira emabega wange eddoboozi ddene ng’olw’ekondeere. Okubikkulirwa 1:9, 10.

Yokaana akiikirira abo, aba ku 9/11, abaawulira eddoboozi ly’ekondeere ly’omumalaika w’Okubikkulirwa 18, ng’ayita abantu ba Katonda okuddayo ku "makubo ag’edda" ga Yeremiya. Eddoboozi eryo eddene era lyali okulabula okw’ekkondeere ey’omusanvu, era ekyo kye "ennaku ey’okusatu."

Nnabbi Ellen White yawandiika nti 'Baibuli ekung'aanyizza era n'esibye wamu obugagga bwayo erubiridde omulembe guno ogw'enkomerero.' Ekitabo kya Yoweeri kimu ku 'bugagga' bwa Baibuli obuli amazima ag'okiseera kino mu 'nnaku ez'oluvannyuma.' Mu kiseera kya Pentekooti Peetero yategeeza nti kyali kitabo kya Yoweeri kye kyali kituukirizibwa mu biro ebyo. Peetero, nga Yoweeri bw'atyo, 'teyayogerera nnyo' ekiseera kya Pentekooti wabula yayogerera nnyo ekiseera kyaffe. Ekiseera kya Pentekooti kyali enkuba ey'olubereberye ey'omulembe gw'Obukristaayo. Pentekooti eraga entandikwa y'omulembe gw'Obukristaayo, era bwe kityo eraga n'enkomerero y'omulembe gw'Obukristaayo. Enkomerero y'omulembe gw'Obukristaayo kye kiseera ky'enkuba ey'oluvannyuma, nga kifaananyizibwa Pentekooti. Kale Peetero abeera akabonero ka bantu ba Katonda mu nkomerero y'omulembe gw'Obukristaayo abategeera okutuukirizibwa okw'okufukibwa kw'Omwoyo Omutukuvu nga bakozesa ekitabo kya Yoweeri okukikakasa.

Naye Peetero, nga ayimiridde wamu n’ekkumi n’omu, n’ayimusa eddoboozi lye, n’abagamba nti, Abasajja Abayudaaya, nammwe mwenna ababeera e Yerusaalemi, kino kimanyike gye muli, era mumpulirize ebigambo byange: kubanga bano tebatamidde, nga bwe mulowooza, kubanga kaakano essaawa essatu ez’olunaku. Naye kino kye kyayogerwa nnabbi Yoweeri; nti, Mu nnaku ez’oluvannyuma, bw’ayogera Katonda, ndiyiwa ku Mwoyo gwange ku bantu bonna; abatabani bammwe ne bawala bammwe banaayogeranga obunnabbi, abavubuka bammwe baliraba ebyolesebwa, n’abakadde bammwe baloota ebirooto: era ne ku baddu bange ne ku abazaana bange mu nnaku ezo ndiyiwa ku Mwoyo gwange; era banaayogeranga obunnabbi: era ndiraga ebyamagero mu ggulu waggulu, n’obubonero ku nsi wansi; omusaayi, n’omuliro, n’omukka omuzimbi: enjuba erikyuka ekizikiza, n’omwezi okufuuka omusaayi, nga tekunnaba kutuuka olunaku olukulu era olw’ekitiibwa lwa Mukama: era kinaabaawo nti buli ayeyita erinnya lya Mukama alirokoka. Ebikolwa by’Abatume 2:14-21.

Okuba omuyizi omuwanguzi mu by’obunnabbi kwetaagisa okutegeera okw’enkakafu nti enkomerero y’ensi eragibwa "layini ku layini" mu ennyonnyola y’ebyafaayo eya Ebyawandiikibwa Ebitukuvu. Ekyegattiddwa ku mazima guno kwe kuba nti bannabbi bennyini bakiikirira abantu ba Katonda mu nnaku ez’oluvannyuma. Yoweeri ateeka ekitabo kye mu nnaku ez’oluvannyuma kubanga kirangirira okusembera kw’ "lunaku lwa Mukama."

Muunyire enkonzi mu Sayuuni, mwoke enduulu ku lusozi lwange olutukuvu; abatuuze bonna b’ensi beekangabe; kubanga olunaku lwa Mukama lujja, kubanga luli kumpi ddala. Yoweeri 2:1.

Ekkondeere nga kabonero, mu bimu ku makulu gaalwo, kiraga obubaka obulabula. Nga kabonero, ekkondeere kiyinza okutegeeza ebbanga ly’obudde oba ekiseera ekimu, oba byombi, nga kisinzira ku mbeera. Ekkondeere era kiraga okusala omusango. Embaga y’amakondeere, ennaku kkumi nga tekunnaba kutuuka ku Lunaku lw’okusanirwamu ebibi, yali obulabula ku musango ogwali gusemberera.

“Olunaku lwa Mukama” luyimirira oba ekiseera ekimu oba ebbanga ly’obudde, nga kisinziira ku bwayogerwamu mu kitundu ky’ekyawandiikibwa awakozeseddwa “olunaku lwa Mukama.” “Olunaku lwa Mukama” luyinza okuba akabonero k’omusango ogw’okutuukirizibwa ogulaga ng’ebikolimo omusanvu eby’enkomerero, oba ne kiba omusango ogw’okutuukirizibwa ku nkomerero y’ebbanga ly’emyaka lukumi. Mu mbeera zombi, ekkondeere liraga omusango gwa Katonda ogw’okutuukirizibwa. N’olwekyo, “olunaku lwa Mukama” luyinza okuyimirira ekiseera we obubonerezo bwa Katonda butuukirizibwa oba ebbanga ly’obudde obubonerezo bwa Katonda lwe butuukirizibwa.

"Ekkondeere", nga bwe kiri ku "Lunaku lwa Mukama", kiyinza okuyimirira akaseera akamu n'ebbanga ly'ekiseera, nga bwe kulabikira mu biseera n'ebbanga eby'ebyafaayo eby'ayimiririrwa amakondeere musanvu mu Okubikkulirwa 8 ne 9. "Olunaku lwa Mukama" Joel lw'alaga ng'ekkondeere erigenda okufuuwa lubeera akaseera akamu era lubeera n'ebbanga ly'ekiseera eryatandika nga okusala omusango kw'abafu kuwedde ne kw'abalamu ne kutandika. Ku 9/11, ekkondeere lyafuwuulwa nga lilangirira okutuuka kw'okusala omusango kw'abalamu ng'akaseera akamu, era nga n'alaga 9/11 ng'entandikwa y'ebbanga ly'okusala omusango kw'abalamu.

Noolwekyo ne kaakano, bw’ayogera Mukama, mugarukire eri nze n’emitima gyammwe gyonna, n’okusiiba, n’okukaaba, n’okukungubaga: Era mumenye emitima gyammwe, so si ngoye zammwe, era mugarukire eri Mukama Katonda wammwe; kubanga wa kisa era musaasizi, ow’okulwawo okusunguwala, era omugagga mu kisa, era ajejjusa ku bubi. Ani amanyi oba aliddawo n’ajejjusa, n’aleka omukisa ennyuma we; awamu n’ekiweebwayo ky’emmere n’ekiweebwayo ky’okunywa eri Mukama Katonda wammwe? Muwwuute ekkondeere e Sayuuni, mutukuze okusiiba, muyite olukuŋaana olw’obutongole. Joel 2:12-15.

Kino kye kiseera eky’okubiri Yoweeri lw’alagira nti ekkondeere lifuuwibwe. ‘Amakondeere’ mu Yoweeri byombi birabula nti okutuukirizibwa kw’omusango, okuli ebibonoobono musanvu eby’enkomerero, kusemberedde, era biri mu mbeera ey’okuyita kwa Lawodikiya mu kwenenya n’okuggala okusemberedde kw’ekiseera eky’ekisa.

Yogerera waggulu, tokwata mpola; yimusa eddoboozi lyo ng’ekkondeere, obategeeze abantu bange obujeemu bwabwe, n’ennyumba ya Yakobo ebibi byabwe. Isaaya 58:1.

Isaaya, Yoweeri, Yokaana ne Peetero bonna bakiikirira abo 144,000 ab’ennaku ez’enkomerero, era n’Yeremiya alaga ekiseera ekikondeere lwe kinafuuwa.

Bw’atyo bw’ayogera Mukama, Muyimirire mu makubo, mutunule, mubuuzenga ku makubo ag’edda, omukubo omulungi gwe muli, mugutambulengamu, mulisangamu okusaanuuka kw’emyoyo gyammwe. Naye ne bagamba nti, Tetugugendamu. Era nate ne mbalondera abeekuuma ku mmwe, nga mbagamba nti, Muwulirize eddoboozi ly’akadebe. Naye ne bagamba nti, Tetuliwuliriza. Yeremiya 6:16, 17.

Ekkondeere lyafuuwa mu nnaku zino ez'enkomerero ku 9/11, olwo n’enkuba ey’oluvannyuma n’etandika okugwa ku abo abaalonda ekkubo erirungi ne batambuliramu. Olwo ne yakka malayika ow’Okubikkulirwa ekkumi n’omunaana.

"Enjura ey'oluvannyuma egenda okugwa ku bantu ba Katonda. Malayika ow'amaanyi agenda okukka okuva mu ggulu, era ensi yonna egenda okuyaka olw'ekitiibwa kye." Review and Herald, April 21, 1891.

Nga ku 9/11 ebizimbe ebinene eby’e New York byazikirizibwa, malayika ow’amaanyi n’akka, n’enkuba ey’oluvannyuma n’etandika okugwa.

Kati wajje ekigambo nti nnategeeza nti New York ejja kusumulukibwa amayengo amanene g’enyanja? Ekyo ssaakyogeddeko. Nnagamba nti, nga ntunuulira ebizimbe ebinene ebyali bigulumizibwa eyo waggulu ku waggulu, nti, ‘Ebifaanaanyi eby’entiisa ki ebiribaawo Mukama bw’anaayimirira okukankanya ensi nnyo! Awo ebigambo eby’Okubikkulirwa 18:1-3 bijja kutuukirira.’ Omutwe ogw’ekkumi n’omunaana gw’Okubikkulirwa gwonna kwe kulabula ku ebigenda okujja ku nsi. Naye sirina musana gw’enjawulo ku by’egenda okujja ku New York, wabula kye mmanyi kwe nti olunaku lumu ebizimbe ebinene ebiri eyo bijja kusuulibwansi ng’amaanyi ga Katonda galibikyusa ne galibitembereza. Mu musana gwe bampa, mmanyi nti okuzikirira kuli mu nsi. Ekigambo kimu okuva eri Mukama, okukwatako kumwe kw’amaanyi ge amanene, ne bino ebizimbe ebinene bigwa. Bijja kubaawo ebifaanaanyi eby’entiisa ebitalyewerezebwa mu birowoozo byaffe. Review and Herald, July 5, 1906.

Ku 9/11 enkuba ey’enkomerero yatandika okutontomera nga tekinnaba kuyiyibwa mu bujjuvu ku tteeka erya Sande.

Omulimu omukulu ogw’Enjiri tegugenda kuggalwawo nga okweyoleka kw’amaanyi ga Katonda kutono okusinga okweyoleka okw’eyalabika mu ntandikwa yaagwo. Obunnabbi obwatukirizibwa mu kuyiyibwa kw’enkuba ey’olubereberye mu kuggulawo kw’Enjiri bujja nate okutukirizibwa mu kuyiyibwa kw’enkuba ey’oluvannyuma ku nkomerero yaayo. Wano we wali ‘ebiseera eby’okuzzaamu amaanyi’ Peetero omutume bye yalindiriranga bwe yagamba nti: ‘Noolwekyo mwenenye, mukyuke, ebibi byammwe bisangulibwe; bwe bijja ebiseera eby’okuzzaamu amaanyi okuva mu maaso ga Mukama; era alituma Yesu.’ Ebikolwa 3:19, 20. Okulwanyisa Okukulu, 611, 612.

Okutuukirizibwa mu bujjuvu kw’“ebiseera eby’okuzzaamu amaanyi” kubeerawo nga oli mulamu, kubanga okulabula kwe kwe “okwenenya,” ekitasoboka okukola nga ofudde. “Ebiseera eby’okuzzaamu amaanyi” bituuka nga “ebibi” by’emimeeme emiramu bikyayinza “okusangulwawo.” “Ebiseera eby’okuzzaamu amaanyi” byatandika ku 9/11, era kino ne kikalaga okutandika kw’okusala omusango kw’abalamu. Penteekooti eriddibwamu ku nkomerero y’ekiseera ky’Enjiri. Bwe byatuuka “ebiseera eby’okuzzaamu amaanyi,” ebintu ebyalabikira ku Penteekooti byatandika okuddamu.

Nnindirira n’okwegomba okunene ekiseera lwe ebyo ebyabaawo ku Lunaku lwa Pentekooti bijja kuddamu okubaawo n’obuyinza obusinga obwaliwo olwo. Yokaana agamba, ‘Nalaba malayika omulala ng’akka okuva mu ggulu, ng’alina amaanyi amanene; n’ensi ne yaka olw’ekitiibwa kye.’ Awo, nga bwe kyali mu kiseera kya Pentekooti, abantu bajja kuwulira amazima nga gabagambirwa, buli muntu mu lulimi lwe.

Katonda asobola okufuuwa obulamu obuggya mu buli mwoyo ogwagala mu butuufu okumuweereza, era asobola okukoma ku mimwa n’ekkoola eriwaka erivudde ku kyoto, n’abafuula aboogera bulungi mu kumutendereza kwe. Amaloboozi ag’enkumi gunejjuzibwa amaanyi ag’okulangirira amazima ag’ewuniikiriza ag’Ekigambo kya Katonda. Olulimi olusittankana lunaasunulibwa, era abatiitiizi banaanywezebwa okuwa obujulizi obugumu eri amazima. Mukama ayambe abantu be okutukuza yeekaalu y’omwoyo okuva ku buli butali butukuvu, era bakuumenga enkwatagana ey’okusemberera naye ennyo, balyoke babe abeetabamu mu nkuba ey’oluvannyuma bw’eneefukibwa. Review and Herald, Jjulaayi 20, 1886.

Tujja okugenda mu maaso mu kiwandiiko ekiddako.

Era malayika eyali ayogera nange n’akomawo nate, n’anzuukusa, ng’omuntu azuukusibwa mu tulo, n’aŋŋamba nti, Olaba ki? Ne nagamba nti, Ntunulidde, laba, ekikondo ky’ettabaaza kya zaabu kyonna, nga waliwo ekibya ku ntikko yaakyo, n’ettabaaza zaayo musanvu ku yo, n’emiyungo musanvu eri ettabaaza musanvu, eziri ku ntikko waakyo; era n’emiti ebiri egy’omuzeeyituuni okumpi nayo, gumu ku ludda olwaddyo olw’ekibya, n’ogulala ku ludda olw’ekono olw’ekibya.

Awo ne ndamu eri malayika eyayogera nange nti, Bino bye biki, mukama wange? Malayika eyayogera nange n’ansubiza n’angamba nti, Totamanya bino kye biri? Ne ndamu nti, Nedda, mukama wange.

Awo n’anziramu n’ayogera nange nti, Bino bye bigambo bya Mukama eri Zerubaberi, nti, Si lwa maanyi, newaakubadde si lwa buyinza, naye lwa Mwoyo gwange, bw’ayogera Mukama ow’eggye. Zekaliya 4:1-6.