passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Muri iryo saha nyine habaye umutingito ukomeye, maze kimwe cya cumi cy’umurwa kirariduka, kandi muri uwo mutingito hapfiramo abantu ibihumbi birindwi; abasigaye bagira ubwoba, baha ikuzo Imana yo mu ijuru. Ibyahishuwe 11:13.

Ako kanya ako kanya uyu murongo, Isilamu y’ishimwe rya gatatu iraza.

Ishyano rya kabiri rirarangiye; kandi, dore, ishyano rya gatatu riza vuba. Ibyahishuwe 11:14.

Abakurambere bari biteze ko “isibe ya gatatu” yari guhita ikurikira ako kanya isibe ya kabiri, ariko ijambo ryahinduwemo ngo “vuba” risobanura mu buryo butunguranye kandi butitezwe, ari na cyo kiranga ibitero by’itungurana bya Islamu. Isibe ya gatatu ntiyari kuza ku wa 22 Ukwakira 1844 nk’uko abakurambere babikekaga, ahubwo igihe yari kuza yari kubaho “mu buryo butunguranye kandi butitezwe,” nk’uko byagenze kuri 9/11, bityo bikaba ikimenyetso cy’itangiriro ry’ishyirwaho ikimenyetso ry’abihumbi ijana na mirongo ine na bine, rirangira gato mbere y’umutingito w’itegeko ryo ku Cyumweru.

“Umutingito” w’itegeko ryo ku Cyumweru ni ugutigita kw’inyamaswa yo “mu isi,” kandi ubwo 9/11 yageraga, Mushiki wa White yerekanye ko Uwiteka yahagurutse kugira ngo “atigite cyane isi.” Ku itangiriro ry’ishyirwaho ikimenyetso no ku iherezo ryaryo, inyamaswa yo mu isi iratigwa, bityo hakabaho “umutingito ukomeye.”

“Iki sinigeze nkivuga. Icyo navuze ni iki: ubwo narebaga izo nyubako nini zazamukaga aho, urwego ku rundi, navuze nti: ‘Mbega ibintu biteye ubwoba bizabaho ubwo Uwiteka azahaguruka kugira ngo anyeganyeze isi bikomeye! Ni bwo amagambo yo mu Ibyahishuwe 18:1–3 azasohora.’” Review and Herald, Nyakanga 5, 1906.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Maze marayika wa gatanu avuza impanda, mbona inyenyeri igwa iva mu ijuru igera ku isi: ihabwa urufunguzo rw’ikuzimu kutagira iherezo. Irakingura ikuzimu kutagira iherezo; maze umwotsi uzamuka uvuye muri uko kuzirimu, umeze nk’umwotsi w’itanura rinini cyane; izuba n’umwuka byijima bitewe n’umwotsi wavuye muri uko kuzirimu. Nuko muri uwo mwotsi havamo inzige ziza ku isi: zihabwa ubushobozi nk’uko sikorupiyo zo ku isi zifite ubushobozi. Zitegekwa kudahutaza ibyatsi byo ku isi, cyangwa ikintu cyose kibisi, cyangwa igiti icyo ari cyo cyose; ahubwo zigahutaza abantu bonyine badafite ikimenyetso cy’Imana mu gahanga kabo. Ibyahishuwe 9:1–4.

Abakurambere bakoresheje neza aya masomo ku mateka yagejeje kuri Mohammed, wavukiye mu 570, ahuza imiryango mu 606, ahabwa ihishurirwa rye rya mbere mu 610, yimukira i Medina mu 622, atangira intambara ze mu 624, maze apfa mu 632. “Ikuzimu ridafite epfo” mu buryo bw’ubuhanuzi rigereranya kugaragara gushya kwa Satani, ariko Mohammed yatangiriye muri Arabiya, na yo izwi nk’ikuzimu ridafite epfo kubera ubutayu bugari cyane.

Mohammed yabaye umwami w’ubuhanuzi, cyangwa nk’uko yiswe, “uwiringirwa,” mu mwaka wa 606, ubwo yakemuraga amakimbirane yari hagati y’imiryango itandukanye yari mu rujijo ku byerekeye uwagombaga kwemererwa gusubiza “ibuye ry’umukara” ry’ifatizo rya Kaaba. Kaaba ni inyubako ifite ishusho y’akibe (ni na ho izina “Kaaba” rituruka, kuko mu Cyarabu risobanura “akibe”), iri hagati mu Musigiti Mukuru w’i Mecca muri Arabiya Sawudite. Ifite uburebure bugera kuri metero hafi 13, ubugari bwa metero hafi 3.35, n’uburebure bw’uruhande bwa metero hafi 3, yubakishijwe giranite na marimari, kandi itwikiriwe n’umwenda w’umukara uboshywe mu budodo bwa siliki na kotoni. Kaaba yari isanzweho kera cyane mbere ya Muhammad, kandi hakurikijwe umuco wa kisilamu, yabanje kubakwa na Aburahamu n’umuhungu we Ishimayeli nk’inzu yo kuramirizamo Imana imwe rukumbi (Allah). Uko ibinyejana byagiye bihita, yuzuyemo ibigirwamana kandi ikoreshwa nk’urusengero rw’abapagani rw’amoko y’Abarabu.

Kaaba ni cyo kigo cy’umwuka cy’isi y’Abayisilamu—inyubako yoroshye, ya kera, ishushanya ukwemera Imana imwe rukumbi, ubumwe, n’isano riri hagati y’ukwizera kwa Aburahamu n’Ubuyisilamu. Abayisilamu ntibayifata nk’“inzu y’Imana” mu buryo bw’ijambo risanzwe, ahubwo bayifata nk’ahantu hatoranyijwe n’Imana ho kwerekezwa mu gusenga. Ibikorwa bya Mohammed mu gihe Kaaba yari yarasenyutse hanyuma ikaza kongera kubakwa ni ho ubuyobozi bwe bwatangiriye.

Umwuzure ukomeye wangije Kaaba, maze ubwoko bw’Abakurayishi burayubaka bundi bushya. Igihe cyageze cyo gusubiza Ibuye ry’Umukara (Hajar al-Aswad) mu nguni yaryo, amoko atandukanye ararwanira icyubahiro cyo kuba ari yo aryubikayo. Bemeranyije ko umuntu ukurikiyeho kwinjira aho hantu ari we uzabikemura. Muhammadi yinjiyemo, maze akemura ayo makimbirane mu bwenge: yashyize Ibuye ry’Umukara ku mwenda, ategeka ko uhagarariye buri bwoko aryifatanyaho kurizamura, bakariterura hamwe, hanyuma we ubwe arishyira mu mwanya waryo. Icyo gikorwa cyamuhesheje icyubahiro gikomeye n’izina rya Al-Amin (“Uwo kwizerwa”) mu bantu b’i Meka. Ni kimwe mu bintu by’ingenzi byabaye mbere y’ubuhanuzi bikunze kugaragazwa mu ngengabihe nyinshi. “Ibuye ry’Umukara” ryari ibuye rigumya imfuruka ryashyizweho na Muhammadi, ari we mwami w’ubuhanuzi utegeka Isilamu. Iryo buye ry’umukara rigumya imfuruka ni ikinyoma kigaragara gisimbura Kristo (we Buye nyakuri rigumya imfuruka), kandi kwononekara kw’inzu ya Kaaba nyuma y’imyaka myinshi yo kwinjizwamo ibigirwamana na ko kwakemuwe na Muhammadi.

Nyuma y’uko Abakurayishi bishe amasezerano y’i Hudaybiyyah, Muhammadi yateye i Maka ayoboye ingabo z’Abayisilamu zigera ku 10,000. Uwo mujyi wemeye kwishyikiriza utarwanye cyane. Hanyuma Muhammadi yinjiye muri Kaaba, amenagura ibigirwamana 360 byari birimo, maze yongera gutunganyiriza iyo ngoro gusengerwamo Imana imwe rukumbi (Allah). Bityo, Muhammadi, umwami wa Islamu, yashyizeho ibuye ry’imfuruka, kandi yejeje urusengero arukuramo ibigirwamana.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Mbega ukuntu uguye uvuye mu ijuru, wa Lusiferi, mwana w’umuseke! Mbega ukuntu utsinzwe ukagwa hasi, wowe wacishaga amahanga intege! Kuko wavuze mu mutima wawe uti: Nzazamuka njye mu ijuru, nzashyira intebe yanjye y’ubwami hejuru y’inyenyeri z’Imana; kandi nzicara no ku musozi w’iteraniro, ku mpera z’amajyaruguru; nzazamuka ndenge ubuhagarike bw’ibicu; nzahwana n’Isumbabyose. Nyamara uzamanurwa ujyanwe ikuzimu, ku mpera z’umwobo. Yesaya 14:12–15.

Ikiyoka cy’ubuhakanyi cyavuye ikuzimu kitagira iherezo mu Byahishuwe icumi n’imwe, kandi inyamaswa y’Ubukatorika izazamuka iva muri icyo kizimu kitagira iherezo igihe uruguma rwayo rwicaga ruzaba rukize.

Ya nyamaswa wabonye yariho, kandi ntikiriho; kandi izazamuka iva ikuzimu, kandi ijye mu kurimbuka; kandi abatuye mu isi bazatangara, bo amazina yabo atanditswe mu gitabo cy’ubugingo uhereye ku iremwa ry’isi, nibabona ya nyamaswa yariho, kandi itakiriho, nyamara ikaba iriho. Ibyahishuwe 17:8.

Inyamaswa ya Gatolika izazamuka ijye ku ntebe y’ubwami bw’isi ku itegeko ry’icyumweru, igihe ihuriro ry’ubwoko butatu rizaba rishyizweho. Nk’uko imeze nk’ikiyoka, Gatolika yiyita Imana, nk’uko Pawulo yabigaragaje neza cyane.

Ntihakagire umuntu uwo ari we wese mu buryo ubwo ari bwo bwose; kuko uwo munsi utazaza, keretse ubanje kuza kugomera ukwizera, maze wa muntu w’icyaha agahishurwa, wa mwana wo kurimbuka; urwanya kandi ukishyira hejuru y’ibyitwa Imana byose, cyangwa ibisengwa byose; ku buryo yicara mu rusengero rw’Imana nk’Imana, yiyerekana ko ari Imana. 2 Abatesalonike 2:3, 4

passage unavailable

This passage is not yet available in .

“Umwanzuro wa antikristo wo gukomeza kwigomeka yatangiriye mu ijuru uzakomeza gukorera mu bana bo kutumvira.” Testimonies, volume 9, 230.

“Binyuze kuri papa w’i Roma, umurimo uwo ari wo wose wakomeje gukorwa hano ku isi nk’uko wakorewe mu bikari byo mu ijuru mbere yo kwirukanwa k’umutware w’umwijima. Satani yashatse gukosora amategeko y’Imana mu ijuru, no gushyiraho ivugururwa rivuye kuri we ubwe. Yashyize urubanza rwe hejuru y’urw’Umuremyi we, ashyira ubushake bwe hejuru y’ubushake bwa Yehova, kandi muri ubwo buryo mu by’ukuri yatangaje ko Imana ishobora gukora amakosa. Na papa na we afata iyo nzira nyine, kandi, yiyitirira kudakosa, ashaka guhindura amategeko y’Imana kugira ngo ahuze n’ibitekerezo bye bwite, yibwira ko ashoboye gukosora amakosa atekereza ko abona mu mategeko no mu mateka y’Umwami w’ijuru n’isi. Mu by’ukuri abwira isi ati, Nzabaha amategeko aruta aya Yehova. Mbega gutuka Imana yo mu ijuru!” Signs of the Times, November 19, 1894.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Peteri ni we ufite inshingano zo gukosora ubuhanuzi bw’ibinyoma bw’imipira y’umuriro ya Nashville, kandi yemera ko ishyirwa mu bikorwa rikwiye ry’umuburo wa Ellen White werekeye imipira y’umuriro izagwa kuri Nashville riranga intangiriro y’“ukurimbuka kw’imijyi ibihumbi n’ibihumbi hafi ya yose yaramaze kwirekurira gusenga ibigirwamana.”

passage unavailable

This passage is not yet available in .

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Intare y’u Buyuda igaragaza ko ubutumwa bwa Petero bwakosowe i Nashville bwabaye mu gihe cya nyuma cy’ishyirwaho ikimenyetso ry’abihumbi ijana na mirongo ine na bane, gihagarariwe mu mateka ahishwe yo muri Daniyeli 11:40, kandi mu buryo bwihariye mu gice cy’ayo mateka ahishwe gihagarariwe mu mirongo ya 11 kugeza ku wa 15 y’uwo mutwe. Muri iyo mirongo, intambara ya Rafia n’intambara ya Paniyumu ziganisha ku itegeko ryo ku Cyumweru ryo mu murongo wa 16, rihagarariwe n’intambara ya Akitiyumu. Iyo intambara ya Paniyumu yifatanyije n’intambara ya Akitiyumu ku itegeko ryo ku Cyumweru, intambara ya Nineve na yo irongera igasubirwamo.

“Urufunguzo” rwahawe Mohamedi, umwami wa Isilamu, izina rye rikaba ritari gusa ikimenyetso kiranga Isilamu, ahubwo rikaba n’ahantu h’ukurimbuka kwaranzwe n’intambara ya Nineve. Izina ry’uwo mwami “mu rurimi rw’Igiheburayo ni Abadoni,” kandi “mu rurimi rw’Ikigereki afite izina Apoliyoni.” Ikigereki n’Igiheburayo bishimangira Isezerano rya Kera n’Isezerano Rishya kandi bitwigisha ko Abadoni bisobanura “ahantu h’ukurimbuka” naho Apoliyoni bisobanura “umurimbuzi.” Mu murongo wa cumi n’umwe wo mu Ibyahishuwe igice cya cyenda, umwami utegeka Isilamu ni Mohamedi, ariko kandi ni na we “marayika wo mu rwobo rutagira iherezo,” ari we Satani. Nk’uko papa ari antikristo nk’umuntu wa mbere wa Satani umuri iburyo hano ku isi, ni ko na Mohamedi ategekwa mu buryo butaziguye na Satani, marayika wo mu rwobo rutagira iherezo.

Ku itegeko ryo ku Cyumweru, ubwo bumwe bw’impande eshatu bushyirwaho ku isi ku gahato, maze igikomere cyica cyatewe ubupapa mu wa 1798, bityo kikaba ikimenyetso cy’iherezo ry’Ibihe by’Umwijima, kirakira. Igihe icyo gikomere cyica gikize, igihe cya kabiri cy’Ibihe by’Umwijima kiratangira, kandi muri cya gishyitsi gikomeye ari cyo tegeko ryo ku Cyumweru, Islamu ihindura urufunguzo maze umwotsi umeze nk’uvuye mu itanura utwikira izuba n’inyenyeri, uko umwijima ugaruka. Intambara ya Nineve isubirwamo ku itegeko ryo ku Cyumweru, kuko ari rwo rufunguzo ruzana igihe cya kabiri cy’umwijima. Aho ubuhakanyi bw’ishyanga bukurikirwa no kurimbuka kw’ishyanga. Aho “igitugu gikora” gitegeka mu buryo bwuzuye, kuko umwotsi wa Islamu uhumisha izuba n’inyenyeri ku rugamba rwa Nineve umeze nk’itanura ryaka. “Itanura ryaka” ryari kimwe mu bigize isezerano ry’Imana na Aburahamu.

Nuko izuba rirenze, maze hacura umwijima, haza kugaragara itanura ricumba umwotsi n’itara ryaka umuriro, binyura hagati y’izo ngingo. Itangiriro 15:17.

Itanura ryacumbaga ryanyuze hagati y’ibitambo by’isezerano bya Abramu ryagaragaje uburetwa bwo muri Egiputa buvugwa muri uwo murongo wa cumi na gatatu.

Aramubwira ati: Menya neza ko urubyaro rwawe ruzaba abashyitsi mu gihugu kitari icyarwo, kandi bazabagira abagaragu; na bo bazarutoteza imyaka magana ane. Itangiriro 15:13.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

“Ariko nk’uko inyenyeri zigendera mu nzirakarengane nini y’inzira zazo zashyiriweho, imigambi y’Imana ntizi igihubukiye kandi ntizi ugutinda. Binyuze mu bimenyetso by’umwijima mwinshi n’itanura rinywa umwotsi, Imana yari yahishuriye Aburahamu uburetwa bwa Isirayeli muri Egiputa, kandi yari yatangaje ko igihe cyo kuba kwabo mu mahanga cyari kuzamara imyaka magana ane. “Hanyuma,” iramubwira iti, “bazasohokana ubutunzi bwinshi.” Itangiriro 15:14.” The Desire of Ages, 33.

Ariko Uwiteka yabatoranyije, abavana mu itanura ry’icyuma, ari ryo Misiri, kugira ngo mube ubwoko bw’umurage we, nk’uko muri uyu munsi. Gutegeka kwa Kabiri 4:20.

Umwotsi uhumisha izuba n’ukwezi igihe urufunguzo rw’intambara ya Nineve ruhinduwe, ugaragaza itotezwa ritangira by’ukuri ku itegeko ryo ku Cyumweru. Bityo rero, itotezwa ryo mu Bihe by’Umwijima risubirwamo. Abapayoniya basobanuye neza ko intambara ya Nineve ari yo “rufunguzo” rwinjije Isilamu mu mateka y’ubuhanuzi nk’ishyano rya mbere mu 627. Iyo ntambara yari hagati ya Roma n’u Buperesi, kandi yagereranyaga intsinzi ya Roma, ariko yari icyo bita intsinzi ya Pirusi. Intsinzi mu by’ukuri yangiriza uyitsinze. Iri jambo rikomoka ku ntsinzi y’umwami Pirusi w’i Epirusi. Nyuma y’intambara ebyiri yarwanye n’Abaroma (Heraclea mu 280 mbere ya Kristo na Asculum mu 279 mbere ya Kristo), yanesheje ingabo z’Abaroma ariko atakaza umubare munini cyane w’ingabo ze bwite. Dukurikije umugani, nyuma yaho yaravuze ati: “Indi ntsinzi nk’iyi imwe gusa, maze turarimbuka.”

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Nuko ndarangamira, ndabona; maze dore, imbere y’uruzi hahagaze impfizi y’intama y’ingabo yari ifite amahembe abiri; kandi ayo mahembe yombi yari maremare; ariko rimwe ryari rirerire kurusha irindi, kandi irirerire kurusha irindi ryaje nyuma. Daniyeli 8:3.

Amahembe abiri ya Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, ari yo Repubulikaniyisimu n’Abaporotesitanti, ahinduka rimwe iyo itorero na leta bihurije hamwe kugira ngo bibe ishusho y’inyamaswa. Icyo gishyirwaho gisohora rwose kandi kigashyirwa ku musozo igihe ikimenyetso cy’inyamaswa gishyizweho ku ngufu mu mategeko ya Dimanche. Ibi biranga Leta Zunze Ubumwe z’Amerika nk’uko ari Ubuperesi gusa mu gihe cy’amategeko ya Dimanche. Ubuperesi bwatsinzwe n’Ubugoma ku rugamba rwa Nineveh. Uko Ubugoma bwatsinze Ubuperesi ni ikintu gifite akamaro k’amateka, kubera amayeri ya Heraclius, Umwami w’Abami w’Ubugoma.

Mu buryo bworoshye, Heraclius yagabye igitero gitunguranye, bitandukanye n’igitero cyo gutera imbere mu buryo bugaragara kandi butaziguye. Imihati ye yo gutegura icyo gitungurane yanditswe mu mateka. Mu byagize icyo gitungurane harimo icyemezo cye cyo gutera mu gihe cy’itumba, ikintu kitari gisanzwe muri ibyo bihe by’amateka, ariko ntiyagarukiye aho. Heraclius yatangiye igitero cye hagati muri Nzeri 627 aturutse mu majyaruguru (mu misozi miremire ya Armeniya). Aho kunyura inzira yari yitezwe yo kujya mu majyepfo yerekeza mu buryo butaziguye ku murwa mukuru w’Abaperesi wa Ctesiphon, yakoze inzenguruko nini, agenda yerekeza mu majyepfo y’iburasirazuba akurikira uturere tw’imbibi (ahangana n’imbibi z’iki gihe za Turukiya na Irani). Hanyuma yahindukiye yerekeza mu majyepfo no mu burengerazuba, yambuka uruzi Great Zab ku wa 1 Ukuboza 627. Ibyo byashyize ingabo ze ku butayu bwa Nineve (ku nkombe y’iburasirazuba bw’uruzi Tigiri), hafi y’amatongo ya Nineve ya kera. Uwo mutambagiro wari uwo kuva mu majyepfo ugana mu majyaruguru ugereranyije n’ingabo z’Abaperesi—ibinyuranye n’ibyo Abaperesi bari biteze. Bari biteze ko yakomeza gusatira mu majyepfo yerekeza i Ctesiphon. Ibyo byatunguje umukuru w’ingabo z’Abaperesi Rhahzadh, bimutegeka gukurikira Heraclius akamwinjiza mu butaka butamworohereye. Byahaye Abaroma uburyo bwo guhitamo aho urugamba rubera ku bibaya biri hafi ya Nineve. Uwo mugambi wabujije Abaroma kugotwa hagati y’ingabo z’Abaperesi kandi ubaha inzira yo guhunga bibaye ngombwa. Iyo bihujwe n’igihu cyari kiri ku munsi w’urugamba hamwe n’amayeri yo kwigiza nk’aho basubira inyuma yakoreshejwe mu mirwano ubwayo, habayeho inzego nyinshi z’igitungurane. Uku gutera kw’intwari mu gihe cy’itumba no kunyura inzira yo kuzengurutsa winjira kure cyane mu butaka bw’Abaperesi bifatwa nk’imwe mu ntsinzi zikomeye cyane za gisirikare za Heraclius. Byafashije gusenya icyizere cy’Abaperesi kandi byagize uruhare rukomeye cyane mu ntsinzi ya nyuma y’Abaroma muri urwo rugamba rurerure.

“Mu rugamba rw’i Nineveh, rwarwanywe n’ubukana kuva mu museke kugeza ku isaha ya cumi n’imwe, amabendera makumyabiri n’umunani, uretse ayashoboraga kumeneka cyangwa gutabuka, yambuwe Abaperesi; igice kinini cy’ingabo zabo cyatemaguwe, kandi abanesheje (Abaroma), bahisha igihombo cyabo bwite, barara ku rugamba. Imijyi n’ingoro z’i Ashuri byafunguriwe Abaroma ku ncuro ya mbere.”

“Umwami w’Abami w’Abaroma ntiyakomejwe n’intsinzi yagezeho; kandi muri icyo gihe kimwe, no ku buryo bumwe, hategurwaga inzira y’amashyo menshi y’Abaraseni baturukaga muri Arabiya, nk’inzige zituruka muri ako karere kamwe, bo bakwirakwizaga mu nzira yabo ukwizera kwa Muhamadi kw’umwijima n’ubuyobe, maze bidatinze bakwira mu bwami bw’Abaperesi no mu bw’Abami b’Abaroma.”

“Nta gereranya kuzuye kurushaho k’uku kuri kwakifuzwa uretse ako gatangwa n’amagambo asoza igice cya Gibbon, aho ibyo byavuzwe mbere byakuwe. ‘Nubwo ingabo yatsinze yari yarashyizweho munsi y’ibendera rya Heraclius, uwo muhati udasanzwe usa n’uwarangije imbaraga zayo aho kuzikoresha. Mu gihe umwami yatsindaga i Constantinople cyangwa i Yerusalemu, umujyi muto utazwi ku mipaka ya Siriya wasahuwe n’Abaraseni, kandi batemagura bamwe mu basirikare bari baje kuwutabara,—ikintu gisanzwe kandi gito, iyo kitaba cyari intangiriro y’ihinduka rikomeye. Abo bajura ni bo ntumwa za Mohammed; ubutwari bwabo bw’umusazi bwari bwadutse buvuye mu butayu; kandi mu myaka umunani ya nyuma y’ingoma ye, Heraclius yatakaje aha Abarabu intara za nya zose yari yarakuye mu maboko y’Abaperesi.”

“‘Umwuka w’uburiganya n’ishyaka rikabije, aho uba hatari mu ijuru,’ warekuwe ku isi. Ikuzimu ritagira iherezo ryari rikeneye gusa urufunguzo ngo rufungurwe, kandi urwo rufunguzo rwari ugutsindwa kwa Chosroes. Yari yarasuzuguye yacaguye urwandiko rw’umuturage utazwi wo i Mecca. Ariko ubwo yavaga mu ‘murabyo w’ikuzo’ rye akagwa mu ‘munara w’umwijima’ ari wo nta jisho ryashoboraga gucengera, izina rya Chosroes ryagombaga guhita rirohama mu kwibagirana imbere y’irya Mohammed; kandi ukwezi kw’umuhoro kwasaga n’ugutegeka gusa izamuka ryarwo kugeza ubwo inyenyeri iguye. Chosroes, amaze gutsindwa burundu no gutakaza ubwami bwe, yishwe mu mwaka wa 628; kandi umwaka wa 629 urangwa n’‘itsindwa rya Arabiya,’ ndetse n’‘intambara ya mbere y’Abayisilamu barwanye n’ubwami bw’Abaroma.’ ‘Nuko marayika wa gatanu avuza impanda, mbona inyenyeri igwa iva mu ijuru igwa ku isi; ihabwa urufunguzo rw’ikuzimu ritagira iherezo. Nuko akingura ikuzimu ritagira iherezo.’ Yaguye ku isi. Ubwo imbaraga z’ubwami bw’Abaroma zari zarashize, kandi umwami ukomeye w’i Burasirazuba aryamye yapfiriye mu munara we w’umwijima, isahurwa ry’umudugudu utazwi ku mipaka ya Siriya ryari ‘intangiriro y’impinduramatwara ikomeye.’ ‘Abajura bari intumwa za Mohammed, kandi ubutwari bwabo bw’umusazi bwasohotse mu butayu.’” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 495–497.

Urugamba rwa Nineve rugereranya Roma ya none inesha Leta Zunze Ubumwe z’Amerika ku itegeko ryo ku Cyumweru, ariko iyo ni intsinzi y’akabarembera, kuko urubanza rugenda rwiyongera kuri Roma rutangira ku itegeko ryo ku Cyumweru.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Itegereze ibyo umupayiniya Stephen Haskell avuga kuri ayo mirongo n’ayo mateka nyirizina:

“Abarabu, cyangwa Abasaraseni, ntibari bigeze na rimwe bagira uruhare na ruto ku isi. Mu mateka y’amahanga, abo bagabo b’abidegemvya bo mu butayu bari baranyuzeho hafi ntawe ubitayeho. Idini rya Mohamedi ryahuje ayo moko yari atatanye, maze ribohereza nk’abaneshi b’amahanga. Iterambere ryihuse ryaherekeje intwaro z’Abasaraseni ryatewe, ku rugero runini, n’intambara yari hagati y’Abaroma na Kosrowi, umutware w’ubwami bwa Peresiya bwo muri icyo gihe. Iyo ntambara yarangiye ihitanye ubwami bw’uwa nyuma. Peresiya yo muri icyo gihe yari yarabaye nk’urukuta rukingiriza, rubuza imbaraga za Mohamedi gukwira; ariko ubwo izo mbaraga zagwaga, urwo rukuta rwavanyweho, ‘ikuzimu ritagira iherezo’ rirakinguka, maze Abasaraseni barengera isi. Igihe ‘ikuzimu ritagira iherezo ryakingukaga, havuyemo umwotsi wahishe mu maso y’izuba.’ Iryo shusho rifite imbaraga cyane, rigaragaza ingaruka zo guhumuka kw’umwijima z’idini rya Mohamedi, uko ryakwiraga ku isi hose.” Stephen Haskell, The Story of the Seer of Patmos, 164, 165.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

A.T. Jones atanga ibisobanuro ku ntambara ya mbere ya Nineve:

“Ibintu mu butegetsi bw’u Ashuri byarushijeho kujya i rudubi, ku buryo mu mwaka wa 612 mbere ya Kristo hongeye kuba indi myigaragambyo ikomeye y’ayo mahanga atatu amwe, noneho iyobowe na Nabopolassari ubwe. Iyi yo yaratsinze burundu: Nineve hahindurwa umusaka w’amatongo; maze Ubwami bw’u Ashuri bugabanywamo ibice bitatu bikomeye,—Mediya ifata amajyaruguru y’iburasirazuba n’amajyaruguru ya kure, Babuloni ifata Elamu n’ikibaya cyose n’uduce twose tw’imigwate tw’Ufurate na Tigiri, naho Egiputa ifata igihugu cyose cyo mu burengerazuba bw’Ufurate. Ikimenyetso gishyiraho kashe kuri uwo mubano wa Babuloni na Mediya cyari ugushyingira umukobwa w’umwami wa Mediya Nebukadinezari, mwene Nabopolassari. Mu gusohoza uruhare rwe muri uwo mubano wo kurwanya Ashuri ni ho Farawo-Neko, umwami wa Egiputa, yagiye kurwanya umwami wa Ashuri kugira ngo arwanire i Karikemishi ku Ufurate, ubwo Umwami Yosiya w’u Buyuda yasohokaga ngo arwane na we, akicirwa i Megido. Nuko rero, kubera ko ako karere kose ko mu burengerazuba kari ak’umwami wa Egiputa, byari mu gukoresha ubutegetsi bwe bwemewe n’amategeko, yabonye kubwo kunesha ku rugamba, ubwo yakuragaho Shalumu, mwene Yosiya, kuba umwami w’u Buyuda, agashyiraho Eliyakimu kuba umwami w’u Buyuda mu cyimbo cye, ahindura izina rye akamwita Yehoyakimu, kandi agashyiraho umusoro ku gihugu.” 1 Ngoma 3:15; 2 Abami 23:31–35.” A. T. Jones, Review and Herald, 15 Werurwe 1898.

Mu ntambara ya alufa ya Nineve yo mu mwaka wa 612 Mbere ya Kristo, ubwami bwa Ashuri bwarangiye, nk’uko n’ubwami bwa gatandatu bwo mu buhanuzi bwa Bibiliya burangira ku itegeko ryo ku Cyumweru. Uwaruhiye intambara yari ihuriro ry’inshuro eshatu rya Babuloni, Egiputa na Mediya. Mu ntambara zo muri icyo gihe, Umwami Yosiya apfira i Megido, bityo agahinduka ikimenyetso cy’Armagedoni. Mu ntambara ya omega ya Nineve yo mu 627, Isilamu yo muri ishyano rya gatatu irarekuriwa ubwo urukuta rw’uburinzi rwo mu Itegeko Nshinga rukurwaho nk’uko rwari rwaragereranyijwe, nk’uko Haskell yabivuze ku Buperesi nk’“urukuta rw’inkomyi” rw’uburinzi rwakuweho no kuneshwa kw’Abaperesi. Urupfu rw’Umwami Yosiya i Megido rugaragaza ko intambara ya mbere ya Nineve ari yo ntambara ya kabiri yo mu minsi y’imperuka. Iya nyuma muri izo ntambara ebyiri za Nineve yo mu 627, igihe urufunguzo ruzengurutswe kandi ikuzimu hafunguwe, ni yo ya mbere yo mu minsi y’imperuka, kuko aba mbere bazaba aba nyuma. Intambara ya mbere ya Nineve hagati ya Ashuri n’iryo huriro ry’inshuro eshatu iganisha kuri Armagedoni. Igihe cy’Umwijima wa kabiri gitangira n’intambara ya Nineve kandi kikarangirana n’intambara ya Nineve.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

“‘UMURONGO WA 1. Maze marayika wa gatanu avuza impanda, mbona inyenyeri ivuye mu ijuru igwa ku isi; kandi ihabwa urufunguzo rw’ikuzimu kutagira iherezo.’”

“Kugira ngo dusobanure iyi mpanda, tuzongera kwifashisha ibyanditswe bya Bwana Keith. Uyu mwanditsi avuga ukuri ati: ‘Nta handi mu bice by’Ibyahishuwe usanga abasobanuzi bahuriza hamwe ibitekerezo mu buryo bumwe nk’uko bimeze ku iyerekwa ry’impanda ya gatanu n’iya gatandatu, cyangwa ibyago bya mbere n’ibya kabiri, ko byerekeza ku Basarakeni n’Abaturukiya. Biragaragara cyane ku buryo bitagoye kubyumva nabi. Aho kuba umurongo umwe cyangwa ibiri byagenewe buri kimwe, igice cya cyenda cyose cy’Ibyahishuwe, kigabanyijemo ibice bingana, cyuzuyemo ibisobanuro byabyo byombi.’” Uriah Smith, Daniel and the Revelation, 495.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Mushikiwabo White atumenyesha ko Roma itegereje gusa “ahantu haboneye,” hanyuma igatera.

“Ijambo ry’Imana ryatanze umuburo ku by’akaga kegereje; nibyirengagizwa, isi y’Abaporotesitanti izamenya icyo imigambi ya Roma ari cyo by’ukuri, ari uko gusa bizaba bitakiri igihe cyo gucika umutego. Iragenda ikura mu mbaraga bucece. Inyigisho zayo zirimo gushyira imbaraga zazo mu ngoro z’amategeko, mu matorero, no mu mitima y’abantu. Irimo kurundanya inyubako zayo ndende kandi zikomeye, aho mu rwihisho rwazo rw’ibanga ibitotezo byayo bya kera bizasubirirwamo. Mu buryo bw’ubwenge kandi butakekwaho, irimo gukomeza imbaraga zayo kugira ngo iteze imbere imigambi yayo igihe kizaba kigeze cyo gutera. Icyo yifuza cyose ni ukubona aho ihagarara ku butaka bwunguka, kandi ibyo isanzwe iri kubihabwa. Vuba tuzabona kandi tuzumva icyo umugambi w’igisekuru cya Roma ugamije. Umuntu wese uzizera kandi akumvira ijambo ry’Imana azahura n’igisebo n’itotezwa.” The Great Controversy, 581.

Nk’uko byagenze ku Mwami w’Abami Heraclius, ubupapa bwagiye bugana ku ntego yabwo “mu bwihisho kandi mu buryo butunguranye,” mu isohozwa rya Yesaya igice cya makumyabiri na gatatu, aho maraya w’i Tiro yibagirana mu mateka y’ubwami bwa gatandatu bw’ubuhanuzi bwa Bibiliya. Igitero cy’ibanga gitunguranye cya Heraclius ni cyo isi yibagirwa ubupapa kuva mu 1798 kugeza ku itegeko ryo ku Cyumweru. Umurongo ku wundi, ishyano rya mbere rihagararira ishyano rya gatatu kandi rya nyuma. Mu ishyano rya mbere hatangazwa ijambo rihuje kandi n’amateka ya Isilamu ndetse n’igihe cyo gushyirwaho ikimenyetso cy’abantu ibihumbi ijana na mirongo ine na bine.

Nuko bategetswe kutagira icyo bagirira ibyatsi byo ku isi nabi, cyangwa ikintu cyose kibisi, cyangwa igiti icyo ari cyo cyose; ahubwo bagakora ku bantu bonyine badafite ikimenyetso cy’Imana ku ruhanga rwabo. Kandi bahabwa ko batabagira, ahubwo ko bababaza amezi atanu; kandi ukubabazwa kwabo kwari nk’ukubabazwa guterwa na sikorupiyo iyo iriye umuntu. Kandi muri iyo minsi abantu bazashaka urupfu, ariko ntibazarubona; kandi bazifuza gupfa, ariko urupfu ruzabahunga. Ibyahishuwe 9:4–6.

Mbere y’uko urufunguzo ruzungurutswa ku rugamba rwa Nineveh, ari rwo tegeko ryo ku Cyumweru rigiye kuza vuba, ibihumbi ijana na mirongo ine na bine biba byaramaze gushyirwaho ikimenyetso. Kuri iryo tegeko ryo ku Cyumweru, kurimbuka kw’imijyi gutangizwa n’imipira y’umuriro ya Nashville kugereranywa n’igihe cy’“amezi atanu,” ubwo intambara iba irimbanyije kandi ubwicanyi bwa kabiri bw’ubugome bwa papa bugatangizwa mu isohozwa ry’igisubizo bahawe abahowe ukwizera bo mu Bihe by’Umwijima mu kimenyetso cya gatanu.

Maze amaze gufungura ikimenyetso cya gatanu, mbona munsi y’igicaniro ubugingo bw’abishwe bahorwa ijambo ry’Imana n’ubuhamya bari bafite. Nuko barangurura ijwi rirenga, bavuga bati: Mbese, Mwami wera kandi w’ukuri, uzageza ryari kudaca urubanza no kuduhorera amaraso yacu ku batuye isi? Maze buri wese muri bo ahabwa ikanzu yera; babwirwa ko bakomeza kuruhuka akanya gato, kugeza ubwo bagenzi babo b’imbata na bene se, bari kuzicwa nk’uko na bo bishwe, bazuzuririzwa. Ibyahishuwe 6:9–11.

passage unavailable

This passage is not yet available in .

Tuzakomeza ibi bintu mu nyandiko ikurikira.