Muchikamu chinobva mubhuku rinonzi Zvipupuriro, vhoriyamu yechishanu, chatave tichiongorora muzvinyorwa zvishomanana zvakapfuura, tinoziviswa nezvechiratidzo chetemberi chakapiwa Ezekieri, Isaya naJohani:
“Masomo haya ni kwa faida yetu. Tunahitaji kuimarisha imani yetu juu ya Mungu, kwa maana mbele yetu tu kuna wakati utakaoyajaribu sana nafsi za wanadamu. Kristo, juu ya Mlima wa Mizeituni, alisimulia hukumu za kutisha ambazo zingetangulia kuja Kwake mara ya pili: ‘Nanyi mtasikia habari za vita na matetesi ya vita.’ ‘Taifa litaondoka kupigana na taifa, na ufalme kupigana na ufalme; kutakuwa na njaa, na tauni, na matetemeko ya nchi mahali mahali. Hayo yote ndiyo mwanzo wa huzuni.’ Ingawa unabii huu ulipata utimizo wa sehemu katika kuangamizwa kwa Yerusalemu, una matumizi ya moja kwa moja zaidi kwa siku za mwisho.”
ថ្ងៃទីប្រាំបួន នៃខែអាវ
Tisha B’Av, kureva kuti “zuva repfumbamwe raAv” muchiHebheru, izuva ravaJudha rokurangarira kuparadzwa kweTemberi Yokutanga nevaBhabhironi muna 586 Kristu asati azvarwa uye kweTemberi Yechipiri naTitus mugore ra70. Kuparadzwa uku kuviri kwakaitika pazuva rimwe chete pakarenda—zuva repfumbamwe romwedzi wechiHebheru waAv (rinowanzowira muna Chikunguru kana Nyamavhuvhu pakarenda yaGregory). Hanzvadzi White pavanowiriranisa kuparadzwa kweJerusarema ne“nguva ichaedza mweya yavanhu” mumazuva okupedzisira, vanenge vachinongedzera kukuparadzwa kuviri uko kwose kunofananidzira mutemo weSvondo wava pedyo nokuuya.
Ndima yegumi nenhanhatu muchitsauko chegumi nechimwe chaDhanieri inomiririra mutemo weSvondo iwoyo, uye inoenderana nendima yemakumi mana neimwe. Mubhuku raEzekieri, kuparadzwa kweJerusarema kunoshandiswa kuenzanisira kuparadzaniswa kwemhandara dzakachenjera nedzakapusa panguva yemutemo weSvondo. Ezekieri akanga ari nhapwa muBhabhironi paakaendeswa nenzira yechishamiso kuJerusarema kuti aone kuparadzaniswa ikoko chaiko, sezvinorondedzerwa muchitsauko chechisere kusvika kune chegumi nechimwe.
Ka swuhlah ahad ka snem, ha ka bnai kaba hynriew, ha ka sngi kaba san jong uta u bnai, katba nga shong ha ïing jong nga, bad ki rangbah ka Judah ki shong ha khmat jong nga, ka kti U Trai U Blei ka la hap hangta halor jong nga. Te nga la peit, bad ha khmih, kawei ka dur kum ka jingïohi kum ka ding: naduh ka jingïohi jong ki syngkai jong u shaduh shapoh, ka ding; bad naduh ki syngkai jong u shaneng, kum ka jingïohi jong ka jingshai, kum ka rong jong ka amber. Bad u la kner shabar ïa ka dur ka kti, bad u la bat ïa nga da kawei ka kynja jingïohshñiuh na ka khlieh jong nga; bad U Mynsiem u la rah ïa nga hapdeng ka khyndew bad ka bneng, bad u la wallam ïa nga ha ki jingïohi jong U Blei sha Jerusalem, sha ka jingïit ka khyrdop shapoh kaba peit sha ka phang shatei; ha kaba don ka jaka shong jong ka durblei ka jingïasih, kaba pynmih ka jingïasih. Ezekiel 8:1–3.
Zvitsauko zvina, kubva pachitsauko chechisere kusvika pachitsauko chegumi nechimwe, zvinotsanangura kupatsanurwa, uye Hanzvadzi White, pavanotsinhira pamusoro pechitsauko chechipfumbamwe chaEzekieri, vanoratidza kwete bedzi kuti kuiswa chisimbiso kwacho kwakanga kuri kumwe chete nokwomuna Zvakazarurwa chitsauko chechinomwe, asiwo kuti Jerusarema rinomiririra kereke yeSeventh-day Adventist yeRaodhikia mumazuva okupedzisira.
“Kirasi iyo isinganzwi kusuruvara pamusoro pekuderera kwayo pamweya, kana kuchema pamusoro pezvivi zvevamwe, ichasiyiwa isina chisimbiso chaMwari. Ishe vanorayira nhume dzavo, varume vane zvombo zvokuuraya mumaoko avo, vachiti: ‘Mumutevere nomuguta, murove; ziso renyu ngarirege kunzwira tsitsi, uye musava nengoni: uurayai zvachose vakuru navaduku, mhandara, navana vaduku, navakadzi: asi musaswedera pedyo nomunhu upi noupi ane chiratidzo; uye tangirai panzvimbo yangu tsvene. Ipapo vakatanga kuvarume vakuru vakanga vari pamberi peimba.’”
“འདིར་ང་ཚོས་མཐོང་བ་ནི། ཚོགས་པ་སྟེ་—གཙོ་བོའི་གནས་ཁང་—དེ་ནི་དང་པོར་རང་ཉིད་ཀྱིས་དཀོན་མཆོག་གི་ཁྲོ་བའི་རྡུང་རྒྱག་ལ་ཚོར་བ་བྱས་པ་ཡིན། རྒན་པོ་རྣམས་ནི། དཀོན་མཆོག་གིས་ཁོང་ཚོར་འོད་ཆེན་པོ་གནང་ཞིང་། མི་མང་གི་ཆོས་ཕྱོགས་ཀྱི་ཁེ་ཕན་སྲུང་མཁན་དུ་ལངས་མྱོང་བ་དེ་ཚོས། རང་གི་གཏད་འགེལ་ལ་ངོ་ལོག་བྱས་ཟིན་ཡོད། ཁོང་ཚོས་སྔོན་གྱི་ཉིན་མོ་ལྟར་ང་ཚོས་རྫུ་འཕྲུལ་དང་། དཀོན་མཆོག་གི་མཐུ་སྟོབས་ཀྱི་མངོན་གསལ་ཚད་ལྡན་ཞིག་ལ་རེ་བ་བྱེད་མི་དགོས་ཞེས་པའི་གནས་བབ་བཟུང་ཡོད། དུས་ཚོད་བསྒྱུར་སོང་། ཚིག་འདི་དག་གིས་ཁོང་ཚོའི་མ་དད་པ་སྲུང་སྟོབས་བྱེད་ཅིང་། ཁོང་ཚོས་འདི་ལྟར་སྨྲ་བ་ཡིན། གཙོ་བོས་ལེགས་པར་མི་བྱེད། དེ་བཞིན་ངན་པའང་མི་བྱེད། ཁོང་ནི་སྙིང་རྗེ་ཆེ་དྲགས་པས་རང་གི་མི་རྣམས་ལ་ཁྲིམས་ཀྱིས་ཉེས་ཆད་གཏོང་མི་སྲིད། དེ་ལྟར་‘ཞི་བདེ་དང་བདེ་འཇགས་’ཞེས་པ་ནི། དཀོན་མཆོག་གི་མི་རྣམས་ལ་ཁོང་ཚོའི་ཉེས་ལྟུང་དང་། ཡ་ཀོབ་ཀྱི་ཁྱིམ་ལ་ཁོང་ཚོའི་སྡིག་པ་སྟོན་པའི་ཕྱིར་རྭ་ཅོ་ལྟར་སྐད་གསངས་སྐྱེད་མི་ནུས་པར་མིན་པ། ནམ་ཡང་ཡང་སྐད་སྒྲོག་མི་བྱེད་པའི་མི་རྣམས་ཀྱི་འབོད་སྒྲ་ཡིན། འདི་དག་ནི་སྐད་མི་འབྱིན་པའི་ཁྱི་ལོང་རྣམས་ཡིན་ལ། དཀོན་མཆོག་ཁྲོས་པའི་དྲང་པོའི་འཁོན་ལན་ཚོར་མཁན་ཡང་དེ་ཚོ་རང་ཡིན། སྐྱེས་པ་དང་། བུད་མེད་གཞོན་ནུ་མ། བྱིས་པ་ཆུང་ངུ་རྣམས་ཀྱང་མཉམ་དུ་འཆི་བར་འགྱུར།”
“Zinonyangadza izvo vakatendeka vakanga vachigomera uye vachichema pamusoro pazvo ndizvo chete zvaigona kuonekwa nemeso ane magumo; asi zvivi zvakaipisisa kupfuura zvose, izvo zvakamutsa godo raMwari akachena uye mutsvene, zvakanga zvisina kuratidzwa. Muongorori mukuru wemwoyo anoziva chivi chiri chose chinoitwa muchivande navashandi vezvakaipa. Vanhu ava vanosvika pakuzvinzwa vakachengeteka mukunyengera kwavo uye, nokuda kwokutsungirira Kwake kwenguva refu, vanoti Ishe haaoni, vozobata sokunge kuti akasiya nyika. Asi Achafumura unyengeri hwavo uye Achazarura pamberi pavamwe zvivi izvo zvavaichengeta nokungwarira kukuru kuti zvivanzwe.”
“हुद्दा, प्रतिष्ठा किंवा सांसारिक शहाणपण यांपैकी कोणतीही गोष्ट, किंवा पवित्र पदावरील कोणतेही स्थान, मनुष्यांना त्यांच्या स्वतःच्या कपटी हृदयांवर सोडले गेले असता तत्त्वांचा बळी देण्यापासून वाचवू शकत नाही. जे योग्य आणि नीतिमान समजले गेले आहेत, तेच धर्मत्यागात पुढारी ठरतात आणि उदासीनतेत तसेच देवाच्या कृपादानांचा दुरुपयोग करण्यात उदाहरणे ठरतात. त्यांच्या दुष्ट आचरणाला तो आता अधिक काळ सहन करणार नाही, आणि आपल्या क्रोधात तो त्यांच्याशी दयेविना व्यवहार करतो.”
“Ishe anokahadzika mwoyo kubvisa kuvapo Kwake kubva kuna avo vakakomborerwa nechiedza chikuru uye vakanzwa simba reshoko mukushumira vamwe. Vakambova varanda Vake vakatendeka, vachifadzwa nokuvapo Kwake nokutungamirira Kwake; asi vakabva kwaAri vakatsausa vamwe mukukanganisa, naizvozvo vakaiswa pasi pokusafadzwa kwaMwari.” Testimonies, vhoriyamu 5, 211, 212.
Buka lose lya Hezekeli dyose dyaikibikidwamo mu mibele ya kubutulwa kwa Yerusalemu. Mu bujadikizo bwa Hezekeli, kukakibiwa kwa Nebukadinezali okwakamana umwaka gumo ne kitundu kyagwiswaako akabonero mu ngeri eyeeyoleka; naye “engeri esinga obutereevu ey’okukozesaamu” okulabula kwa Yesu mu Matayo abiri mu bina eri mu nnaku ez’oluvannyuma. Mu Hezekeli, olunyiriri olwo olw’amazima lusangibwa mu ssuula abiri mu bina.
587 Kristu asati aberekwa
Hape, ngwagwa wefhumbamwe, mumwedzi wegumi, pazuva regumi romwedzi, shoko raJehovha rakasvika kwandiri, richiti, Mwanakomana womunhu, zvinyorere zita rezuva iri, iro zuva iri chairo; mambo weBhabhironi azvimisira kurwisa Jerusarema pazuva iri chairo. Ezekieri 24:1, 2.
Ka letšatši le, leo gape le hlongwago godimo ga bohlatse bjo bongwe bja Baebele, go ile gwa thoma thibelo ya dikgwedi tše lesome le seswai. Lentšu la Morena leo le ilego la tla go Hesekiele ka letšatši leo le be le na le seswantšho sa motse wa madi, seo se bontšhwago ka pitša ye e belang yeo e latelwago ke mollo o mogolo. Seswantšho seo se emela ka go lebanya kahlolo godimo ga Jerusalema, gomme mo kgaolong yeo gape se latelwa ke go robatšwa ga mosadi wa Hesekiele ka lebaka la kotlo ya tšhoganetšo e le seka sa gore thibelo yeo mafelelong e bego e tla fediša sekgethwa e be e šetše e thomile.
Moreroši wa Jehova wa tla go nna, wa re: “Morwa wa motho, bona, ke tla go tloša ka sehlogo se tee se se šoro se se kganyogo ya mahlo a gago; eupša o se ke wa lla, le gona o se ke wa bokolla, le gona megokgo ya gago e se ke ya elela. Ithibe go bokolla, o se ke wa direla bahu sello; tlema sehlare sa hlogo ya gago godimo ga gago, o apare dieta maotong a gago, o se ke wa khupetša melomo ya gago, e bile o se ke wa ja bogobe bja batho.” Ka gona ka bolela le setšhaba mesong; gomme mantšiboa mosadi wa ka a hwa; gomme mesong ka dira bjalo ka ge ke laetšwe. Hesekiele 24:15–18.
Kuthetha ke abantu ababemngqongile uHezekile ngokubuza intsingiselo yomzekeliso nokufa komkakhe.
A ľud mi povedal: Či nám nepovieš, čo to pre nás znamená, že takto konáš? Vtedy som im odpovedal: Ku mne zaznelo slovo Hospodina takto: Povedz domu Izraela: Takto hovorí Pán Hospodin: Hľa, znesvätím svoju svätyňu, pýchu vašej sily, túžbu vašich očí a to, čo vaša duša ľutuje; a vaši synovia a vaše dcéry, ktorých ste zanechali, padnú mečom. Ezechiel 24:19–21.
Mudzimai waEzekieri nenzvimbo tsvene zvose zviri zviviri zvinonzi “chinodikanwa nemaziso ako” mundima iyi. Nyanzvi dzenhoroondo dzomuBhaibheri dzinotaura kuti kukombwa kwacho kwakatora mwedzi gumi nemisere, nepo kukomba kwakaitwa naCestius naTitus kwakatora makore mana kubva mugore ra66 kusvika mugore ra70. Kunyatsoverenga nguva kubva pakukombwa kwokutanga kwakaitwa naCestius kusvika pakuparadzwa kunopa makore matatu nehafu, asi kana pachishandiswa “kuverenga kunosanganisira gore rokutanga nerokupedzisira,” inova ndiyo nzira inonyanya kushandiswa muBhaibheri, nguva yacho inova makore mana. Kuziva kuti maverengero ose ari maviri akarurama kunotigonesa kuona kuti nguva inobva kunaCestius kusvika kunaTitus inogona kuverengwa semakore matatu nehafu uyewo semakore mana.
Tine zvapupu zviviri zvemutemo weSvondo mukuparadzwa kweJerusarema kwakaitika kaviri, uye udzame hwenhoroondo dzacho dzose dziri mbiri hunofanira kushandiswa pamutemo weSvondo wava kuda kuuya—apo Raodhikia inosvipwa mumuromo waShe. Kutanga kwokukomba kwakaitwa naNebhukadhinezari kunoratidzwa nokufa kwomudzimai waEzekieri. Pakafa mudzimai wake, Ezekieri akarayirwa kuti asachema pachena, nokuti akanga ari chiratidzo chevaJudha vaiendeswa kuutapwa.
Kutanga kwenguva yemakore mana kubva muna 66 kusvika 70 kunoratidzirwa nechiratidzo chechinyangadzo chinoparadza, icho chakanga chiri chiratidzo kuvaKristu vaiva muJerusarema chokuti vatize.
“එබැවින් දානියෙල් പ്രവക്തයා විසින් කියනු ලැබූ විනාශයේ පිළිකුල ශුද්ධ ස්ථානයේ සිටින බව ඔබ දකින කල, (කියවන තැනැත්තා තේරුම් ගනිවාවා:) එවිට යුදයාවේ සිටින අය කඳුකරයට පලා යත්වා.” මතෙව් 24:15,16.
Kukombwa kuviri kunonyatsoenderana, uye kukombwa kwacho kwose kuviri kune “chiratidzo” pakutanga kwekukombwa kwacho. Ezekieri paakatsanangura zvairehwa norufu rwomudzimai wake uye nokusachema kwake, akatsanangura achibva anyora kuti:
Zvino Ezekieri achava chiratidzo kwamuri; sezvose zvaakaita, nemi muchaita saizvozvo; zvino kana izvi zvaitika, muchaziva kuti ndini Ishe Jehovha. Ezekieri 24:24.
Chiratidzo cherufu rwomukadzi waEzekieri chaiva chiratidzo chokuzivisa kuparadzwa kweJerusarema netemberi kwaizokurumidza kuuya, pamwe chete nokutapwa kwaizotevera muBhabhironi. Chiratidzo chinonyangadza chinoparadza, chakataurwa naDhanieri, chaiva yambiro yokutiza kuparadzwa uku, asi kukombwa kwose kuri kuviri kunewo chiratidzo pakutanga.
Pachava nokukombwa kwechiporofita mutemo weSvondo wava kuda kuuya usati wavapo, uye kufa kwomudzimai waEzekieri chiratidzo chokuti kereke yevaAdventist veZuva reChinomwe yeRaodikia yadarikwa zvachose, nepo Ezekieri ari mufananidzo wevanhu zviuru zana nemakumi mana nezvina, uye ari mufananidzo womureza unosimudzwa pakutanga kwokukombwa. Ezekieri ndiye mureza wevanhu zviuru zana nemakumi mana nezvina pakutanga kwokukombwa kweBhabhironi, uye chiratidzo chenyangadzi yokuparadza pakutanga ndicho “chiratidzo” cheRoma. Chimwe chiratidzo chinonongedzera kunyevero yomukati uye chimwe kunyevero yokunze. Zvechokwadi, mugore ra66 vaKristu vakapiwa nyevero, asi chiratidzo chenyevero yacho chaiva Roma. Chiratidzo pakuparadzwa kweJerusarema neBhabhironi chaiva mudzimai waEzekieri. Roma iboka revanogamuchira mucherechedzo wechikara uye Ezekieri ndiye chiratidzo chevanogamuchira chisimbiso chaMwari.
Périodes Bimenyetso bibiri by’Iherezo
Kukombiwa kwekutanga kwakagara mwedzi gumi nemisere, uye kukombiwa kwechipiri kwakagara makore mana. Kukombiwa uku kuri kuviri kunowana kuzadzikiswa kwako “kwakananga zvikuru” mumazuva okupedzisira, uye kukombiwa uku kuri kuviri kwakabatana zvakananga nouprofita hwemakore mazana matatu namakumi mapfumbamwe nerimwe namazuva gumi namashanu hunowanikwa muna Zvakazarurwa 9:15.
Kutanga kwemwedzi mishanu iri muna Zvakazarurwa chitsauko chepfumbamwe, ndima yegumi, kwaisanganisira nhoroondo inoratidza nguva yemakore makumi matatu nemasere inoguma nokukombwa kwemakore mana, kwakabatana nenhamba yemakumi matatu nemasere, uye kwakaratidza kusimuka kweIslam. Kukombwa ikoko kwemakore mana kune chiitiko chinofambirana nako munhoroondo yakatanga apo (mwedzi mishanu) makore zana nemakumi mashanu akapera uye makore mazana matatu nemakumi mapfumbamwe nerimwe nemazuva gumi nemashanu akatanga. Yakatanga musi wa27 Chikunguru 1449, uye makore mana gare gare, Islam yakakomba Constantinople kwemazuva makumi mashanu nematatu, kukombwa kwacho kukaguma musi wa29 Chivabvu 1453.
Apo chiporofita chenguva chakanga chatanga musi wa27 Chikunguru 1449 chakapera musi wa11 Nyamavhuvhu 1840, makore mana ebato rengirozi yokutanga neyechipiri kubva muna 1840 kusvika muna 1844 akaenderana nokukombwa kwemakore mana kubva muna 1333 kusvika muna 1337, uyewo nenguva yemakore mana kubva muna 1449 kusvika muna 1453. Zvapupu izvozvo zvitatu, izvo zvose zvinoumba zvakananga chikamu chomutsara mumwe chete wechiporofita, zvinomiririra nguva yokufananidzira yemakore mana apo bato rengirozi yokutanga neyechipiri renguva yokubva muna 1840 kusvika muna 1844 rinodzokororwa munhoroondo yebato rengirozi yechitatu. Zvapupu izvozvo zvitatu zvinofananidzira kukombwa kwemakore mana munhoroondo yezviuru zana namakumi mana nezvina. Nguva iyoyo yemakore mana inoratidzwawo nokukombwa kweJerusarema muna 66 nomuna 70.
Kutanga kwekukomba kwemakore mana kwakaitwa naCestius muna 66, uye kuzopedziswa kwakwo naTitus muna 70, zvinoumba chiratidzo chearifa nechiratidzo cheomega zvenguva yemakore mana. Nguva imwe cheteyo inomiririrwawo nemakore matatu nehafu, ayo anoenderanawo nemakore matatu nehafu ouprofita panguva iyo Roma yehupapa yakatsika-tsika nzvimbo tsvene.
Asi ruvazhe riri kunze kwetemberi usayera, nokuti rakapiwa kuvaHedheni; uye guta dzvene vacharitsika-tsika pasi kwemwedzi makumi mana nemiviri. Uye ndichapa simba kuzvapupu zvangu zviviri, uye zvichaporofita kwamazuva ane chiuru chimwe namazana maviri namakumi matanhatu, zvakapfeka masaga. Zvakazarurwa 11:2, 3.
අවිහිංසකයන්ගේ කඩුවේ धारෙන් ඔව්හු වැටී යනු ඇත, සියලු ජාතීන් අතරට වහල්කරුවන් ලෙස ගෙන යනු ලැබෙති; සහ ජෙරුසලේම, ජාතීන්ගේ කාලය සම්පූර්ණ වන තුරු, අන්යජාතිකයන් විසින් පාගා දමනු ලැබේ. ලූක් 21:24.
Zvakakosha kucherechedza kuti ndiri kushandisa maverengero ose ari maviri, “anosanganisira” ne“asingasanganisiri,” pakuverenga nguva inotangira pachiratidzo chearfa chaCestius ichisvika pachiratidzo cheomega chaTitus. Izvi zvinoratidza kuti nhoroondo imwe chete inomiririra mashandisirwo maviri enguva. Takatokurukura musimboti uyu wemuBhaibheri patakaongorora (kwapfuura zvinyorwa zvakawanda kubva ipapo) nguva yaiva pakati pokushanya kwaJesu kuKesariya-Firipi (Panium) norwendo Rwake rwokuenda kuGomo reKushanduka Chitarisiko. Vanyori vaviri veBhaibheri vanonyora kuti aiva mazuva matanhatu, uye mumwe achiti aiva mazuva masere.
Ndipo baada ya siku sita, Yesu akamtwaa Petro, na Yakobo, na Yohana nduguye, akawapandisha mpaka mlima mrefu faraghani. Mathayo 17:1.
Na mangwana ya tsevu, Yesu a teka Petro, na Jakobo, na Johane a famba na vona, kutani a va rhangela entshaveni yo leha va ri voxe; kutani a hundzuluxiwa emahlweni ka vona. Marka 9:2.
Kwayitendeka leswaku, kwalomu ka masiku ya nhungu endzhaku ka marito lawa, a teka Petro na Yohane na Yakobo, a tlhandlukela entshaveni ku ya khongela. Luka 9:28.
Kuparadzwa kweJerusarema kunewo kushandiswa “kwakananga zvikuru” kumazuva okupedzisira, uye kuparadzwa ikoko kune zvapupu zviviri zvinomiririrwa neBhabhironi neRoma. Zvapupu zviviri izvi zvinowirirana, asi zvinopa hunhu hwouprofita hwakasiyana uye hunokosha kuitira kusimbisa chokwadi. Kukombwa kwakaitwa neRoma (66 kusvika 70) kwaiva kwamakore mana, uko kunomiririrawo makore matatu nehafu. Makore matatu nehafu anobatana nokutsikwa-tsikwa kwenzvimbo tsvene neuto, kwakaitwa zvose nechihedheni neupapa. Kutsikwa-tsikwa kwakaitwa neupapa kwakagara makore matatu nehafu okufananidzira, sezvakaratidzwa kare nemakore matatu nehafu chaiwo mukukombwa kwakaitwa neRoma.
Kukombwa ikoko kwemakore mana kunobatanawo nenguva dzemakore mana dzine chokuita nemutsetse wechiporofita unoratidza kusimudzwa kwechiIslam, kuchizoteverwa nekusimudzwa kwebato rengirozi dzose dziri mbiri, yokutanga neyechipiri, kwozotevera kusimudzwa kwebato rengirozi yechitatu. Nguva inobva pana Cestius kusvika pana Titus inopindirana nevhiri reRoma yehupapa uyewo nevhiri rechiIslam. Vhiri reRoma nemakore matatu nehafu aCestius naTitus zvinopindirana nemakore matatu nehafu okufananidzira eRoma yehupapa, nokudaro zvichiratidza masimba maviri anoti Roma yechihedheni neRoma yehupapa. Vhiri rechiIslam rinobatanidzwa nenhoroondo imwe cheteyo inonzwisiswa senguva yemakore mana, asi sezvazvakaitawo nevhiri reRoma munhoroondo iyoyo, chiIslam chine chokuita nesimba rechipiri riri pasi pevhiri rechiIslam—iro rinova chiAdventist. Nguva yemakore matatu nehafu inomiririra Roma mumatanho ayo ose ari maviri, uye nguva yemakore mana inomiririra chiIslam nechiAdventist. Roma yechihedheni neRoma yehupapa hazvigoni kuparadzaniswa maererano nechiporofita, uye chiIslam nechiAdventist hazvigoniwo kuparadzaniswa.
Izvi zvinoda kuti, maererano neuprofita, patinofunga nezvekukomba kweBhabhironi, nzira mbiri dzokunzwisisa nguva dzionekwe mumufananidzo wokukomba kwakatora mwedzi gumi nemisere. Kumiririrwa kwenguva nenzira mbiri mukukomba kwakaitwa neRoma kunoda, maererano neuprofita, kuti nguva imiririrwewo nenzira mbiri mukukomba kwakaitwa naNebhukadhinezari. Kukomba kwaNebhukadhinezari kwemwedzi gumi nemisere kunogonawo kunzwisiswa sechiratidzo chegore rimwe nehafu. Mwedzi gumi nemisere igore rimwe nehafu, uye gore rimwe nehafu rinogona kunyorwa richinzi makore 1.5. Kukomba kwaNebhukadhinezari kwaiva kwemwedzi gumi nemisere uyewo kwemakore anoti rimwe poindi shanu (1.5).
Mwedzi gumi nemisere ine chokuita nesimba raizotsika-tsika Jerusarema, uye makore 1.5 ane chokuita nechiIslam. Vhiri rechiporofita rokuverenga nguva rinoratidza mwedzi gumi nemisere rinoratidza Bhabhironi, uye rimwe vhiri rechiporofita rokuverenga nguva rinoratidza chiIslam. Hatisati tapa tsananguro yokuti tinosvika sei pakushandisa makore 1.5 maererano nechiIslam, asi zvinofanira kucherechedzwa kuti maverengero maviri enguva mukuparadzwa kwakaunzwa neRoma akabatana nevhiri rechiporofita reRoma (yechihedheni pamwe neyeupapa), uye rimwe verengero rakabatana nevhiri rechiporofita rechiIslam. Zvimiro izvi zvinoonekwa mukuparadzwa kweJerusarema kwose kuri kuviri, kwearifa nekweomega.
Kukombwa kweJerusarema kwemakore mana kwakaitwa naCestius naTitus kunomiririra kuguma kwemutsara wouporofita wakatanga nenhambo yemakore makumi matatu nemasere yakaguma nokukombwa kwemakore mana kwaifananidzira kusimudzwa kwechiIslam, uye nhambo yokupedzisira yemakore mana mumutsara iwoyo chaiwo inomiririra kusimudzwa kwemureza wevane zviuru zana nemakumi mana nezvina.
Tuzoqhubeka nalezi zinto esihlokweni esilandelayo.